Joule-Thomsonov efekt

U termodinamici, Joule-Thomsonov (ili Joule-Kelvinov) efekt opisuje temperaturnu promjenu

plina ili tekuine tijekom njihove ekspanzije u sustavu bez prijenosa topline s okolinom.
Joule-Thomsonov efekt je proces u kojemu se ne mijenja entalpija fluida. Jo se naziva i JouleThomsonova ekspanzija.
Temperatura inverzije: U idealnom se plinu tijekom njegove ekspanzije ne mijenja entalpija.
Kako fluid tijekom ekspanzije vri pozitivan rad, to uzrokuje smanjenje temperature. Meutim
kod realnih plinova temperatura moe narasti ili smanjiti se, ovisno o poetnoj temperaturi i
tlaku. Za zadani tlak, realni plinovi imaju odreenu Joule-Thomsonovu temperaturu inverziju,
iznad koje se temperatura poveava, a ispod koje se plin hladi. Za veinu plinova pri
atmosferskom tlaku, temperatura inverzije je visoka (vea od sobne temperature) te se zbog toga
veina plinova hladi tijekom Joule-Thomsonove ekspanzije.
Joule-Thomsonov koeficijent ( ): parametar koji opisuje temperaturnu promjenu u ovisnosti s
promjenom tlaka pri konstantnoj entalpiji.
(

Za realne plinove, J-T koeficijent e biti jednak nuli u inverznoj toki ( pri temperaturi inverzije).
Pri ekspanziji plina, tlak plina se smanjuje pa je
uvijek negativno.
Zbog toga vrijedi sljedea tablica kod Joule-Thomsonovog efekta:

Temperatura
je iznad temperature inverzije
je ispod temperature inverzije

T
>0
<0

P
<0
<0

<0
>0

Plin se grije.
Plin se hladi.

Za plinove helij i vodik su Joule-Thomsonove temperature inverzije vrlo nisko; za helij je oko
51K, a za vodik je oko 202K. Zbog toga se helij i vodik zagrijavaju tijekom J-T ekspanzije pri
sobnoj temperaturi. S druge strane, dva najzastupljenija plina u atmosferi se hlade tijekom J-T
ekspanzije ( temperatura inverzije za duik je oko 621K, a za kisik je oko 764K).
Primjena: Joule-Thomsonov efekt se koristi najee radi ukapljivanja plinova u petrokemijskoj
industriji te za proizvodnju tekueg kisika, duika i ostalih plinova.