Professional Documents
Culture Documents
Mediteranska Kuca Za Web1
Mediteranska Kuca Za Web1
Page 1
C
Composite
CM
MY
CY CMY
Composite
Page 2
M
CM
MY
CY CMY
Page 3
M
CM
MY
CY CMY
01
Composite
Page 4
M
CM
MY
CY CMY
Filip rajer
ko-autori:
Hrvoje Cari
dizajn i priprema:
Lidija Novosel
fotografija na naslovnici:
Hrvoje Cari
fotografije:
Composite
EASA Hrvatska
Page 3
M
CM
MY
CY CMY
+
+
mediteranska
kamena kua
tehnike gradnje
i obnove
+
+
Composite
Page 4
M
CM
MY
CY CMY
Ovaj prirunik moe biti osnovna uputa onome tko eli popraviti neku
staru kamenu kuicu ili sagraditi novu na jednostavan i jeftin nain:
onako kako se to radi ve tisuama godina.
U nekoliko poglavlja opisane su osnove gradnje kamenom i borovom
graom u kru, a u prirunik su ukljueni i oni radovi koji su danas
skoro ili potpuno iezli, kao to je peenje vapna ili vaenje kamena
iz ive stijene. Koriteni su razni lokalni nazivi, kao i struni izrazi.
Izvor veine podataka i svih fotografija bile su graditeljske radionice u
selu Dragodid na otoku Visu, koje je u suradnji s Andrijom Suiem,
praunukom osnivaa sela, tijekom 2002., 2003., 2004. i 2005. godine
organizirala Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska.
Radionice su financirali: Vlada RH (Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva; Ministarstvo turizma; Ministarstvo mora, turizma, prometa
i razvitka; Ministarstvo znanosti i tehnologije), Projekt Otokultivator,
Komora arhitekata i inenjera u graditeljstvu, te sami sudionici i
organizatori.
Composite
Page 5
M
CM
MY
CY CMY
sadraj
biorazgradiva i reciklirajua kua
06
08
09
vaenje pijeska
14
dobijanje vapna
14
drvena graa
18
zidanje
20
mortovi
23
izrada krovita
24
izrada gustirne
28
30
izrada komina
32
izrada ponara
36
05
Composite
biorazgradiva i
reciklirajua
kua
Page 6
M
CM
MY
CY CMY
izrada krovita
06
Composite
Page 7
M
CM
MY
CY CMY
Composite
Page 8
M
CM
MY
CY CMY
08
Composite
Page 9
M
CM
MY
CY CMY
Composite
otvaranje kamenoloma i
vaenje kamenog bloka
10
Composite
Page 10
M
CM
MY
CY CMY
Page 11
M
CM
MY
CY CMY
11
Composite
Page 12
M
CM
MY
CY CMY
12
Composite
Page 13
M
CM
MY
CY CMY
13
Composite
Page 14
M
CM
MY
CY CMY
vaenje pijeska
Ponegdje na obali i otocima postoje leita pijeska, koji se moe koristiti
za gradnju kue. Leita pijeska treba traiti u krkim udolinama i
poljima. Nemojte vaditi pijesak iz vinograda. Pijesak prije pravljenja
morta treba prosijati. Ne bi trebalo koristiti pijesak sa ala jer sol jako
navlai vlagu.
dobijanje vapna
Vapno je jedno od najstarijih veziva, a kod nas je u irokoj primjeni od
rimskog doba. Na selu ima mnogostruku primjenu: kao graevni materijal
za mortove, za objeljivanje kua i kao dezinfekcijsko sredstvo dodatak
modroj galici za zatitu vinograda ili za suzbijanje smrada iz upojnih
jama u koje se obavlja nuda.
Negaeno ili ivo vapno (kalcijev oksid, CaO), dobija se peenjem
kvalitetnog vapnenca sa to veim sadrajem kalcijevog karbonata
(CaCO3, 80-90%) u procesu:
CaCO3 >> (temp. 800-1300C) >> CaO + CO2
U predajnom graditeljstvu vapno se pee u blizini mjesta gradnje, na
nain da se od lokalnog vapnenca sazidaju objekti japjenice (vapnenice),
unutar kojih se neprekidno loi vatra tijekom vie dana, dok boja kamena
od bijele ne prijee u sivkasto-utu, a kamen prti kada se poprska
vodom. Tada je proces zavren.
14
Composite
Page 15
M
CM
MY
CY CMY
15
Composite
Page 16
M
CM
MY
CY CMY
Nakon ugradnje, gaeno vapno vee ugljik (IV) oksid iz zraka i otputa
vodu, drugi produkt te reakcije je kalcij-karbonat, odnosno vapnenac,
ime je krug zatvoren.
Ca(OH)2 + CO2 >> CaCO3 + H2O
japjenica
presjek a/a - pogled sprijeda
16
Composite
Page 17
M
CM
MY
CY CMY
japjenica
japjenica
tlocrt - shema
17
Composite
Page 18
M
CM
MY
CY CMY
drvena graa
Krovite se radi od bora. Bor se sijee (bere) u sijenju, kad je u drvu
najmanje soka, ili u ljeto za vrijeme najveih vruina kad je puno smole.
To je zbog toga da sadrava to manje vlage koja uzrokuje deformacije
i truljenje. Stabla izrasla na kamenjaru puno su vra od onih izraslih
u dubokom i vlanom tlu. Stabla za sjeu se biraju prema buduoj
namjeni: odmah se gleda koje su duljine i debljine debla, kakvi nam
komadi trebaju i koliko njih itd. im se drvo ubere pilom ili sjekirom,
treba mu kosirom skinuti koru, jer je ispod kore najvie soka. Prije
ugradnje se treba prosuiti u hladu to je dulje mogue, obino jednu
sezonu (oko pola godine). Joprinu za letvanje krova ne treba posebno
suiti ni guliti joj koru: ona se tue kosirima, ree na potrebnu duljinu,
malo zatee i odmah ugrauje.
Najtvre drvo na kru daje esmina, ali nje nema puno i uva se kao
stablo jer daje dobar humus i ireve; vornata je i teko se obrauje,
pa slui za posebne svrhe kao to je izrada klinova za lomljenje kamena,
loza (navoja) za tisak za vino i sl.
18
Composite
Page 19
M
CM
MY
CY CMY
19
Composite
Page 20
M
CM
MY
CY CMY
zidanje
Osnovna konstrukcija u predajnom graditeljstvu krkih krajeva je suhozid.
U suhozidu se izvode i kue i sklonita, ograde, podzidi, terase itd.
Veziva, a osnovno vezivo je vapneni mort, poboljavaju statika i fizikalna
svojstva zida. Hoe li se, i u kojoj mjeri pri zidanju koristiti mort i kakvog
e sastava on biti, ovisi o koliini raspoloivog vapna i namjeni graevine.
esto se mort koristi samo za zapunjavanje fuga na ve gotovom zidu,
da bi se isti uinio nepropusnim za vjetar ili vlagu. Prije svih radova s
mortom, potrebno je ovlaiti zidove.
Neke najosnovnije napomene za suhozid:
Bez obzira radi li se o naslonjenom zidu oblozi ili poduporu, ili
pak o slobodnom samonosivom zidu, stabilnost unutranjih glava
kamena je osnovna za stabilnost zida kao cjeline.
Naslonjeni zid podupor koji dri zemlju. Po cijeloj visini zida, oko
unutranjih glava kamena, zemlja mora biti vrsto nabijena. Optimalna
vlanost zemlje treba da je 15-20% (idealno 18%).
Oslonjeni zid koji dri naslage rastresitog kamena. Unutranje
glave kamena u zidu moraju biti vrsto i paljivo upasirane sitnijim
kamenom (inkunjone).
Slobodni samonosivi kameni zidovi suhozidi imaju dva lica
dvostruke vanjske i unutranje glave. Sve upljine izmeu unutranjih
glava moraju biti paljivo i potpuno ispunjene sitnim kamenom i
dobro upasirano da se ne mogu dogoditi nikakava
pomjeranja. Kameni zid nee nikada pasti zbog vanjskih glava, ve
samo zbog deformacije kod unutranjih glava.
20
Composite
Page 21
M
CM
MY
CY CMY
Temelji se rade ovisno o vrsti tla i ovisno o tome ima li tamo gdje radimo
kuu jakog mraza. Ako mraza ima i ako je tlo duboko, vlano i rahlo,
moramo temeljiti dublje od metra, a ako zidamo na stijeni, temeljenje
nije potrebno. Pri zidanju zida prvo se postavljaju uglovni kamenovi koji
trebaju biti vei i pravilniji i zatim pomou konopca odreujemo ravnu
liniju izmeu njih i zidamo oba lica zida istodobno, nakon svakog sloja
ispunjavajui upljinu savurom sitnijim kamenom. to vie venjaka
ima u zidu, on e biti stabilniji. U visini 60-190 cm zid se horizontalno
izravnava, a to je kamen s kojim radimo manji i nepravilniji, ta visina
je manja.
SUHOZID
a) podzid koji dri zemlju
b) podzid koji dri kameni nasip
c) slobodni - samonosivi zid
a)
b)
venjak
c)
21
Composite
22
Composite
Page 22
M
CM
MY
CY CMY
Page 23
M
CM
MY
CY CMY
mortovi
1. Vapneni mort
b) od gline
c) od gline i pijeska
d) od vulkanskih tufova
3. Mortovi sa cementom
a) produni mort
b) cementni mort
c) cementni pric
d) likadina
4. Posebni mortovi
Ako se eli da iz zida raste ukrasno bilje, reke se zapune smjesom
zamlje i kotanog brana:
(teka ilovaa : pijesak) : kotano brano - 1(1:1)runa kolica:1 kg
23
Composite
Page 24
M
CM
MY
CY CMY
izrada krovita
Opisat e se izrada jednostavnog dvostrenog krova, s pokrovom od
kamenih ploa iz lokalnog izvora:
Zidni vijenac mora biti uredan, kako bi bankine (vjenanice, nazidnice)
dobro legle, a zabat mora biti vrst.
Prvo se postave bankine koje se grubo oteu kosirom, sjekirom ili
pilom kako bi dobile kvadratian presjek. Zatim se postavlja sljemenjaa,
koju je potrebno otesati na krajevima kako bi dobro legla na zabatne
kamene.
Svakih 3-4 metra, meu bankine se postave grede koje se zapile da
sjednu. Svi spojevi uvruju se vuenim ili kovanim avlima 7-15 cm
duljine. Meu njih se u uzdunom smjeru postavi skela koja omoguava
dohvat sljemenjae i postavljanje rogova.
Rogovi se zapile kao na crteu i postavljaju se na pravilne razmake 2560 cm, od jednog zabata prema drugom. Na krajnjim rogovima uz
zabate 50-ak cm ispod sljemenjae mogu se pribiti horizontalne letve
koje se preko kratkih tapova upiru u zabate i tako dodatno uvruju
konstrukciju od horizontalnog pomicanja.
Preko rogova se pribijaju letvice-tapovi od joprine, u razmacima 1525 cm. Njih se moe kosirom otesati sa dvije strane da bolje legnu na
rogove. Na njih se postavljaju kamene ploe. Prvo se od bankina do
vanjskog lica zida zida jo jedan red zub visine bankine. Zatim se
24
Composite
Page 25
M
CM
MY
CY CMY
b)
DETALJI KONSTRUKCIJE
KROVITA
a) kupa kanalica u vapnenom mortu
b) pokrov od kamenih ploa debljine
2-10 cm, dimenzija 20-100 cm
sljemenjaa 10-15 cm
rog 10-15 cm
letve 2-4 cm
greda 15-20 cm
bankina
60 cm
15-20 cm
25-45
foto strip
gradnja krova (na idue dvije strane)
1
25
Composite
26
Composite
Page 26
M
CM
MY
CY CMY
Page 27
M
CM
MY
CY CMY
27
Composite
Page 28
M
CM
MY
CY CMY
izrada gustirne
Tamo gdje nema vodotoka ili mogunosti zahvaanja podzemne vode,
moraju se graditi gustirne cisterne za sakupljanje kinice. Gustirne
su najee uz kuu, a pune se kinicom s krova i s drugih prikladnih
povrina naplova ili pjacete. Gustirne mogu biti i u polju, a osim
obiteljskih ili kunih, mogu postojati i velike zajednike gustirne, redovite
na otocima.
Gustirnu je dobro izdubiti u ivoj stijeni, jer je tada najjednostavnije
postii vodonepropusnost obino se samo pukotine saniraju
vodonepropusnim mortom, a gustirna se obijeli vapnenim mlijekom radi
dezinfekcije. iva stijena se moe izdubiti paljenjem jake i dugotrajne
vatre, od koje vapnenac puca i moe ga se odstraniti.
U sluaju da ne moemo ili ne elimo gustirnu napraviti u stijeni, moemo
je sazidati ili izliti. Uvjet za to je da imamo dovoljno vodonepropusnog
veziva bilo koje vrste. Dno gustirne treba biti u blagom padu prema
udubljenju u kojeg se taloi neistoa.
U davno doba gustirne nisu bile natkrivene, a od antike do danas se
gustirna natkriva svodom pravim ili lanim ili betonskom ploom,
a njena gornja ploha redovito se koristi kao pjaceta. Ovisno o koliini
oborina i veliini gustirne, pjaceta se proiruje i na okolni teren izgradnjom
kosih ploha od vodonepropustnog morta ili kamenih ploa. Na najnioj
toki pjacete ostavljaju se etvrtaste rupe u svodu ili u ploi kroz koje
kinica ulazi u cisternu. U te se rupe ugradi izbuena kupa, pa se se
popunjavaju komadima kamena ili opeke, tako da se stvori filtar koji
ne dozvoljava neistoi da ue u gustirnu.
28
Composite
Page 29
M
CM
MY
CY CMY
2-3 cm
12 (12-20) cm
savura za izravnanje
10 (8-15) cm
presjek a-a
tlocrt
29
Composite
Page 30
M
CM
MY
CY CMY
30
Composite
Page 31
M
CM
MY
CY CMY
31
Composite
Page 32
M
CM
MY
CY CMY
izrada komina
Najprimitivnije ognjite se sastoji od kamenja poslaganog u krug, na
podu od nabijene zemlje. Neto naprednije rjeenje je nisko pravokutno
ognjite, u kutu ili uz zid, bez posebnog ureaja za odvoenje dima koji
se provlai kroz sluajne upljine u krovu. Takvo se ognjite zida od
kamena, a samo loite je od opeke (moe se koristiti i nabijena zemlja),
jer bi se kamen od topline raspucao. Da bi se pojaao propuh i odvod
dima, jedna se ploa krova pri sljemenu, iznad ognjita moe podboiti
kamenovima, a ponegdje se zida bada, niski primitivni dimnjak, zapravo
vie otvor u krovu koji izgledom podsjea na dimnjak. U novijim kuama
postoji pravi dimnjak zidan na drvenim ili kamenim konzolicama, a nad
ognjitem je napa od dasaka, izvana obukana vapnenim mortom.
nekoliko primjera ognjita iz studije A. Freudenreicha
32
Composite
Page 33
M
CM
MY
CY CMY
Napa se iznutra brzo zaai, a crna caklina titi drvo od vatre. Daljnja
novina u konstrukciji ognjita se sastoji u tome da se loite smjeta
u udubinu u zidu. Da bi se postigla jo bolja zatita od poara, i izbjeglo
pregrijavanje, pe se naposlijetku izdvaja iz kue kao poseban, prigraen
volumen.
Usporedo s izdvajanjem vatre i dima iz stambenog prostora, podie se
i razina vatre na ognjitu. Ognjite na stojeoj visini, kombinirano s
krunom pei je sasvim sigurno nastalo pod utjecajem gradske arhitekture
i krajnji je stupanj u razvoju seoskog zidanog ognjita na naem kru.
Ognjitu se moe pridodati i eljezna pe koja bre zagrijava prostor i
olakava pripremu hrane.
33
Composite
34
Composite
Page 34
M
CM
MY
CY CMY
Page 35
M
CM
MY
CY CMY
35
Composite
izrada ponara
Svaka kua, pomoni objekti, pa i zidovi u
dvoru, imaju vee ili manje ponare nie,
koje slue za odlaganje sitnih potreptina ili
za teriku (svijeu). Najjednostavniji ponari
su pravokutne nie s nadvojem od kamene
ploe. Oni vei esto iznad ploe imaju i
rasteretni luk od dvije ploe pod kutom od
45-60, ime se dobija jo jedna polica.
36
Composite
Page 36
M
CM
MY
CY CMY
Page 37
M
CM
MY
CY CMY
37
Composite
Page 38
M
CM
MY
CY CMY
KORISNA LITERATURA
Bojani Obad itaroci, B., Tradicijsko graditeljstvo otoka Hvara, Zagreb, 1997.
Cvitkovi, B. i ari, LJ., Graenje prirodnim kamenom, Zagreb, 1997.
Freudenreich, A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb Beograd, 1962.
Materijali, tehnike i strukture predantikog i antikog graditeljstva na istonom
jadranskom prostoru, Znanstveni kolokvij, Zagreb, 1980.
Milii, M., Nepoznata Dalmacija, Zagreb, 1955.
Obnova i ouvanje hrvatske puke graditeljske batine, Zbornik saetaka, Zagreb
1997.
Peuli, ., Konstruktivni elementi zgrada, Zagreb, 1970.
Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1999.
38
Composite
Page 39
M
CM
MY
CY CMY
39
Composite