MODANE OPNE - MENINGE

Modanice su omotai tj. membrane koje oblau mozak i kimenu modinu.

Ima ih 3:
| Spoljanja, tvrda modanica (dura mater)
| Srednja pauinasta modanica (arachnoidea mater )
| Unutranja, meka (sudovna) modanica (pia mater)
Svakoj modanici se opisuju 2 dela:
-Lobanjski tj. kranijalni deo i
-Kimeni ili modinski deo
Granicu predstavlja ravan velikog potiljanog otvora.
Meumodanini prostori:
| Epiduralni prostor (spatium epidurale), izmeu dva lista tvrde modanice, postoji
samo u kimenom kanalu
| Subduralni prostor (spatium subdurale), izmeu tvrde i pauinaste modanice
| Subarahnoidalni prostor (spatium subarachnoideum), izmeu pauinaste i meke
modanice. Ovaj prostor ispunjava cerebrospinalna tenost (liquor cerebrospinalis).
DURA MATER CRANIALIS
| Sedefasto bela nerastegljiva opna sastavljena preteno iz kolagenih vlakana,
debljine 2mm
| Lobanjska tvrda modanica se sastoji iz dva lista, spoljanjeg (periostalnog) i
unutranjeg (meningealnog).
| Spoljanji list ima ulogu andokranijalne pokosnice i vrsto je srasla sa lobanjom
tako da epiduralni prostor (tj. ekstraduralni-spatium epidurale) ne postoji (sem u
predelu venskih sinusa arterijskih i venskih sudova, ili kada doe do krvarenja)
| Unutranji list je gladak i sjajan i nalee na pauinastu modanicu. Izmeu se
nalazi kapilaran subduralni prostor (spatium subdurale). Na pojedinim mestima ovaj
list gradi duplikature koje dele lobanjsku duplju na manje odeljke spreavajui
prekomerno pomeranje modane mase pri pokretima glave i potresima.
Modani srp (falx cerebri), sagitalno postavljena duplikatura, oblika srpa,
postavljenog izmeu hemisfera velikog mozga u fissuri longitudinalis cerebri. Vrhom
je privren za krisut gali, zadnjim irokim krajem za ator malog mozga gde se
nalazi pravi sinus (sinus rectus), gornjim konveksnim rubom se pripaja za ivice
gornjeg sagitalnog sinusa i sadri istoimeni venski sinus. Donji, konkavan rub je
slobodan nalazi se iznad kaloznog tela i sadri donji sagitalni sinus.
ator malog mozga (tentorium cerebelli), je horizontalno postavljena duplikatura
dure. Pokriva zadnju lobanjsku jamu i odvaja mali mozak od potiljanih renjeva
velikog mozga. Zadnjim, konveksnim rubom se pripaja na unutranjoj potiljanoj
kvrzi i du lebova poprenog sinusa (sulcus sinus transversi). Spoljanjim ivicama
pripaja se du gornje ivice piramide gde je smeten sinus petrosus superior. Na
vrhu, orjentisanom napred opisuje se usek (incisuta tentori).

Srp malog mozga (falx cerebelli) mala srpasta duplikatura izmeu hemisfera malog
mozga.

DURA MATER SPINALIS

| Nastavlja lobanjsku tvrdu modanicu od foramen magnuma. Takoe se sastoji iz
dva lista. Spoljani list ima ulogu pokosnice kimenog i krsnog kanala i zavrava se
na donjem kraju trtine kosti .Unutranji list se zavrava kupasto u visini S2 prljena,
i ispod njega se nastavlja koniem (filum dure mater spinalis) do trtine kosti. Od
unutranjeg lista se odvajaju boni cevasti produeci koji su upravljeni prema
intervertebralnom otvoru i sadre korenove kimenih ivaca.
| Epiduralni prostor koji se nalazi izmeu ova dva lista ispunjen je masnim tkivom i
venskim spletovima. Epiduralni prostor je dosta irok ispod S2 prljena i u njega se
ubrizgavaju anestetika sredstva.
ARACHNOIDEA MATER CRANIALIS
| Pauinasta modanica oblaze duboku stranu tvrde modanice, prelazi preko
ispupenih delova mozga ali se ne uvlai u njegove lebove i pukotine. Tanka i
nena elastina opna, graena iz kolagenih i elastinih vlakana i obloena sa obe
strane endotelom.
| Ne sadri krvne sudove ni nervna vlakna
| Trabeculae arachnoideae, tanka pauinasta i isprepletana vlakna koja prolaze kroz
subarahnoidalni prostor i zavravaju na mekoj modanici.
| Spatium subdurale, uzan prostor ispunjen seroznom tenou izmeu tvrde i
pauinaste opne
| Spatium subarachnoideum, prostor izmeu pauinaste i meke modanice.
| Granulationes arachnoidales- Pacchioni,
grozdaste formacije koje tre u upljinu sinusa (najvie gornjeg sagitalnog venskog
sinusa) potiskujui i istanjujui zidove tvrde modanice. Preko njih se vri
reapsorpcija cerebrospinalne tenosti iz subarahnoidalnog prostora u intrakranijalni
venski sistem..
ARACHNOIDEA MATER SPINALIS
| Nastavlja se na lobanjsku pauinastu opnu od velikog potiljanog otvora do S2
prljena
SPATIUM SUBARACHNOIDEUM (SUBARAHNOIDALNI PROSTOR)
| Nalazi se izmeu meke i pauinaste modanice i ispunjen je cerebrospinalnom
tenou. Ovaj prostor nema istu irinu.
| Cisternae subarachnoideae (proirenja subarahnoidalnog prostora). Cisterne se
meusobno razlikuju po lokalizaciji, veliini i sadraju

LIQUOR CEREBROSPINALIS
Bistra, bezbojna tenost koja ispunjava modane komore, centralni kanal kimene
modine i subarahnoidalni prostor. Ukupna koliina likvora je 145-180cm3. Stalno se
stvara u horoidnim spletovima modanih komora u koliini od 500ml za 24h,
cirkulie i eliminie se. Glavni put eliminacije likvora iz subarahnoidalnog prostora je
preko arahnoidalnih granulacia koje tre u velike intrakranijalne venske sinuse.
Uloga likvora je zatitna (uloga vodenog jastueta) od potresa i udaraca ali ima
ulogu i u metrabolizmu CNS-a .
CIRKUMVENTRIKULARNI ORGANI
| Krvno-modana ili hematoencefalina barijera oznaava selektivnu propustljivost
modanih kapilara. Ona spreava slobodan prolaz materija iz krvi u mozak i time
uva homeostazu meuelijske tenosti mozga. Endotel kapilara je kontinuiran bez
fenestracija, a izmeu endotelnih elija su vrsti spojevi.
| Cirkumventrikularni organi predstavljaju jasno ograniene i bogato vaskularizovane
formacije specijalizovanog ependima u zidu ventrikularnog sistema. Za razliku od
ostalih delova mozga ovi organi nemaju klasinu hematoencefalinu barijeru
| Cirkumventrikularni organi se sastoje iz bogato fenestriranog kapilarnog pleksusa,
glijalnih elija i neurona, pokrivenih ependimalnim elijama.
| Njihova uloga se sastoji u odravanju stalnog sastava likvora i prenoenji
informacija izmeu CNS-a i likvora, a neke strukture su povezane i sa
neuroendokrinim sistemom hipotalamusa. U ove organe spada:
| Organum vasculosum laminae terminalis
| Subfornikalni organ (ispod forniksa, uz Monroov otvor)
| Area postrema
| Subkomisuralni organ (lei uz ventralni deo zadnje modane komisure, na ulazu u
Sylvijev akvedukt)
| Eminentia mediana
| Neurohypophysis,
| glandula pinealis
| Plexus choroideus
PIA MATER CRANIALIS
Pia mater cranialis je tanki vezivno tkivni omota koji neposredno oblae povrinu
mozga i uvlai se u sve lebove. Ona takoe oblae krvne sudove koji ulaze u
modanu masu ili iz nje izlaze ograniavajui perivaskularne prostore.
Meka modanica zajedno sa ependimom uestvuje u izgradnji gornjeg zida III
modane komore (tela choroidea ventriculi tetri) i krova IV modane komore (tela
choroidea ventriculi quarti) | Krvni sudovi u ovim pijalnim duplikaturama grade
spletove (plexus choroideus ventriculi terti et plexus choroideus ventriculi quarti).
Takav splet krvnih sudova nalazi se i bonoj modanoj komori (plexus choroideus
ventriculi lateralis)

PIA MATER SPINALIS

Prua se u duinu od velikog potiljanog otvora (foramen magnum) do kraja
kimene modine (L2) |
Lig. denticulatum-od bonih strana meke modanice odvajaju se frontalni produeci
koji vezuju kimenu modinu za tvrdu modanicu (18-24 sa svake strane) | Septum
cervicale intermedium- vezivna pregrada u vratnom delu kimene modine,
razdvaja fasciculus gracilis i fasciculus cuneatus.