You are on page 1of 5

KIČMENA MOŽDINA

Doc dr Dragana Lavrnić

Medulla spinalis
Anatomske karakteristike
• U prva tri meseca ispunjava čitav spinalni kanal, u zrelom uzrastu dopire do
donje ploče L1 pršljenskog tela
• Ima dva proširenja: Intumescentio cervicalis - C4-Th1 i intumescentio lumbalis
– L1-L5
• Ima 31 segment : 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih i 1
kokcigealni : iz svakog segmenta izlazi po 1 par spinalnih živaca

Medulla spinalis
Anatomske karakteristike
Siva masa medullae spinalis ima oblik leptira i sastoji se iz prednjih rogova (tela
motornih neurona), zadnjih rogova (tela senzitivnih neurona) i bočnog stuba (tela
simpatičkih i parasimpatičkih neurona)
Prednji rogovi (cornu anterior)- Lamina VIII i IX : tela motoneurona za inervaciju
dijafragme, mišića trupa, ruku i nogu
Zadnji rogovi (cornu posterior) su podeljeni u VI lamina po Rexed-u ( I - Nc
posteromarginalis, II - substantia gelatinosa, III+IV - Nc proprius dorsalis, V i VI -
heterogene grupe neurona)
Zona intermedia - Lamina VII : Simpatički neuroni su smešteni od Th1-L2 (Nc
comisuralis dorsalis, Nc intercalatus i Nc intermediolateralis) a parasimpatički od S2-S4
(dorzalna traka- za kolon i rektum i lateralna traka za mokraćnu bešiku)

Medulla spinalis - bela masa
• Funiculus anterior
• Facsiculus longitudinalis medialis
• Tr. corticospinalis anterior
• Tr. vestibulospinalis
• Tr. tectospinalis
• Tr. reticulospinalis pontis

• Funiculus posterior
• Fasciculus gracilis Golli
• Facisculus cuneatus Burdachi (od Th 4 naviše)
Medulla spinalis - bela masa
• Funiculus anterolateralis
• Tr. spinothalamicus Edinger
• Tr. spinocerebellaris ventralis Gowers
• Tr. spinotectalis
• Tr. spinoolivaris

• Funiculus posterolateralis
• Tr. rubrospinalis
• Tr corticospinalis lateralis
• Tr spinocerebellaris dorsalis Fleschig

Oboljenja kičmene moždine


• Sindrom kompletnog preseka
• Sindrom hemisekcije (Brown-Sequard)
• Sindrom siringomijelije
• Sindrom a. spinalis anterior (sindrom centralnog dela kičmene moždine)
• Sindrom lezije bele mase (zadnji snopovi, bočni snopovi...)
• Sindrom oštećenja prednjih rogova
• Sindromi završnog dela kičmene moždine: epikonusa, konusa i kaude ekvine

Sindrom kompletnog preseka kičmene moždine


• Uzrok : najčešće trauma, mada neretko i infarkt, hemoragija, tumor, zapaljenje ili
demijelinizacija
• Klinička slika: Zavisi od mesta preseka, spastična kvadriplegija ili paraplegija,
uz segmentnu “flakcidnu” paralizu i atrofiju mišića (rezultat očtećenja prednjih rogova
kičmene moždine u datom nivou-jedan ili nekoliko segmenata) sa oštećenom funkcijom
sfinktera i potencijom, gubitkom senzibiliteta za sve kvalitete ispod mesta lezije (nekada
iznad mesta lezije postoji tanak pojas hiperestezije) i oštećenom vazomotornom
funkcijom (znojenje, trofičke promene-dekubitusi)

Sindrom kompletnog preseka


kičmene moždine
• C1-C3- spastična kvadriplegija, paraliza disanja (n.phrenicus sačinjen od
motoneurona iz C3-C5), loš ishod
• C5-C8 – spastična oduzetost nogu, ruke oduzete po tipu lezije perifernog
motornog neurona (hipotrofije, fascikulacije, arefleksija) - ”amiotrofički sindrom”
• Th kičma - spastična paraplegija, funkcija ruku očuvana (za odredjivanje nivoa
lezije od pomoći nivo senzibiliteta)
• Ispod L1 – ruke b.o., flakcidna paraplegija (lezija nogu po tipu perifernog
motornog neurona )

Kompletni presek kičmene moždine-


faza “ SPINALNOG ŠOKA”
• Neposredno nakon nastanka lezije postoji supresija refleksne aktivnosti ispod
nivoa oštećenja :
- oduzetost ruku i nogu po tipu mlitave oduzetosti
- hipotonija, arefleksija
- atonija želudca, creva (sa paralitičkim ileusom) i bešike
- gubitak vazomotornih refleksa i znojenja
“MAS REFLEKS”
Nekoliko nedelja posle lezije kičmene moždine , po
izlasku pacijenta iz faze “spinalnog šoka”, obično dolazi do :
- pojačanja mišićnih refleksa / razvoja spastične bešike / izraženih vazomotornih
reakcija
Ovakvo pojačanje može dostići nivo “mas refleksa” gde i minorna draž (dodir kože,
interoceptivna draž ..) dovodi do neproporcionalne reakcije sa
- fleksionim spazmom / profuznim znojenjem / piloerekcijom i / automatskim
pražnjenjem bešike i creva
Sindrom hemisekcije kičmene moždine-Sy Brown-Sequard
• Tr. corticospinalis lat-bočni snop: ipsilateralno, ispod nivoa lezije spastična
paraliza (spastično povišen tonus, pojačani MTR, +Babinski)

kontralateralno gubitak senzibiliteta za bol i to


• Tr. spinothalamicus Edinger-bočni snop: 2-3 segmenta ispod nivoa lezije,

Sindrom hemisekcije kičmene moždine-Sy Brown-Sequard


• Fasciculus cuneatus i gracilis-zadnji snop: ipsilateralno, ispod nivoa lezije
gubitak senzibiliteta za fini dodir, vibraciju i duboki položajni senzibilitet
• Bočna kolumna- ipsilateralno vazodilatacija, porast to,crvenilo, kasnije pad to,
cijanoza
• Ipsilateralno, u nivou lezije segmentna flakcidna paraliza i totalna anestezija

Syringomyelia
• Šupljina u sivoj masi, oko centralnog kanala kičmene moždine
• Može da se širi i zahvata prednje i zadnje rogove, čak i u belu masu
• Najčešća lokalizacija- donja cervikalna i gornja torakalna regija
Syringomyelia
• Tip I - sa obstrukcijom foramen magnuma i dilatacijom centralnog kanala
(Arnold-Chiari, Dandy-Walker...)
• Tip II - bez obstrukcije foramen magnuma-idiopatski tip
• Tip III - sekundarna, kod neoplazmi (gliomi), traume, spinalnog arahnitisa
• Tip IV – čista hidrromijelija sa ili bez hidrocefalusa
Syringomyelia - klinička slika
• Zavisi od veličine sirinksa i njegove lokalizacije
• Početak obično postepen, a tok nepravilno progresivan

• Znaci: segmentna slabost i atrofije mišića ruku, posebno šaka, sa gubitkom MTR i
segmentnom anestezijom disociranog tipa (oštećen senzibilitet za bol i to, očuvan za fin
dodir, vibraciju i duboki položajni senzibilitet)

• Na kraju nastaje i ataksija i spastična slabost nogu (usled oštećenja zadnjih


funikulusa i kortikospinalnog puta)
Sindrom a. spinalis anterior
(centromedularni sindrom)
• Zahvaćeni su prednji i veći deo zadnjih rogova, deo bočnih funikulusa. Zadnji
funikulusi i periferija medulle spinalis su očuvani

• Klinička slika: MUD predominantno motorni ispadi više ruke nego noge
više distalno nego proksimalno

Sindrom a. spinalis anterior-


klinička slika
-Spastična slabost ispod mesta
lezije, povišen tonus, pojačani
MTR (kortikospinalni trakt)
-oštećen senzibilitet za bol i to
(spinotalamički trakt)
-očuvan senzibilitet za fini dodir,
duboki položajni senzibilitet i
vibraciju (zadnji funikulusi)
-oštećena funkcija bešike, creva,
impotencija, vazomotorna paraliza
(cijanoza, snižena to)

Sindrom očtećenja bele mase (dugih puteva) kičmene moždine


• Klinička slika zavisi od puta koji je zahvaćen: disfunkcija se javlja ispod najviše
tačke oštećenja i obično je bilateralna

• Najčeće kliničke manifestacije su:

-oštećenje dubokog položajnog i vibracijskog senzibiliteta – ataksija pri hodu,


arefleksija (zadnje kolumne)

-spastična parapareza (kortikospinalni trakt) uz očuvanu funkciju sfinktera

Sindrom očtećenja bele mase (dugih puteva) kičmene moždine: najčešći uzroci
- Funikularna mijeloza (deficit vitamina B12)
( kombinovano oštećenje zadnji i bočnih snopova, često lezija opticusa i
oštećenje perifernih nerava-polineuropatija)
- Tabes dorsalis
(pretežno oštećenje zadnjih funikulusa i neurona u dorzalnim ganglijama)
- Različite sistemske, medju njima i hereditarne bolesti
- Fridrajhova ataksija : oštećenje zadnjih funikulusa, spinocerebelarnih puteva,
piramidnog puta; često zahvaćeni optikusi, sa Ny, ekskavirano stopalo sa
“čekićastim palcem” i druge spinocerebelarne ataksije
-Porodična spastična parapaplegija (Strumpell-Lorein)
-Amiotrofična lateralna skleroza (pored znakova lezije tela motoneurona)
-paraneoplastička i metabolička oštećenja dugih puteva
Sindrom lezije prednjih rogova
kičmene moždine
• Klinički su prisutni znaci lezije perifernog motornog neurona: segmentna slabost,
atrofije, fascikulacije, arefleksija
• Najčešći uzroci:
-Virusna infekcija : Polyomyelitis (polyovirus), mogu i ECHO, coxsackievirus i drugi
virusi
-Degenerativne sistemske bolesti: različite forme spinalne mišićne atrofije (Werdnig-
Hoffman, Kugelberg-Welander) i amiotrofična lateralna skleroza
-Ishemijsle lezije u sklopu hronične progresivne mijelopatije ili sy
arterije spinalis anterios-centralna lezija sa zahvatanjem prednjih rogova
- Druge metaboličke bolesti (dijabetes), trovanja (Hg), elektrokucija...
Lezije završnog dela kičmene moždine
Sindrom epikonusa ( L4 – S2 )
• Klinička slika:
• Senzitivni ispadi u distribuciji L4-S2 ( u potkolenicama i perianalno)
• Distalna slabost – nemoguća plantarna i dorzalna fleksija stopala
• Sniženi ili uredni patelarni i ugašeni Ahilovi refleksi
• Funkcija sfinktera uredna

Lezije završnog dela kičmene moždine


Sindrom konusa ( S3 – Co1 )
• Klinička slika:
• Senzitivni ispadi perianalno, sedalna anestezija
• Potpuno očuvana motorika
• Svi mišićni refleksi uredni
• Odsutni analni i bulbokavernozni refleks
• Oštećena funkcija sfinktera (paraliza bešike i creva sa fenomenom “prelivanja”,
inkontinencija alvi)

You might also like