Professional Documents
Culture Documents
Etnocentrizam D
Etnocentrizam D
Etnocentrizam D
Svako ljudsko bie odlikuju odreene potrebe, meutim iako su potrebe iste, one
se mogu zadovoljavati na mnotvo razliitih naina ovo je esto bio uzrok konflikata, a
sasvim je izvesno da e i u budunosti biti.
Dve osnovne potrebe oveka (ne raunajui one fizioloke) su potreba za
komunikacijom i potreba za pripadanjem.
Komunikacija omoguava da steknemo nova znanja, spoznamo svet koji nas
okruuje, ali i da spoznamo sami sebe.
Potreba za pripadanjem proistie iz injenice da je ovek drutveno bie, i da
samo u drutvu moe zadovoljiti sve svoje potrebe.
Meutim, iz potrebe za pripadanjem proizilaze i konflikti koji su uzrokovani
injenicom da svako od nas tei ka tome da odbrani sistem vrednosti koji prepoznaje kao
svoj.
Dinamine promene u okruenju nameu pitanje: moe li se ouvati identitet
grupe, a istovremeno izbei izolacija?
1. OPTI POJMOVI
www.britannica.com/eb/article-68821/culture
1.2 Etnocentrizam predstavlja gledite pojedinca koji ostale kulture procenjuje na osnovu
one kojoj pripada
Princip vrednovanja (neretko se koristi i termin : prosuivanja) naroito je
izraen u pogledu ponaanja, obiaja, jezika i religije. Ovakvo ponaanje neretko vodi
klasifikaciji pojedinaca i grupa na: normalne i divljake, pri emu se pod pojmom
divljatvo podrazumeva postojanje razliitosti posmatrane u odnosu na
dominantnu/favorizovanu grupu.
Antropolozi, meu kojima se izdvajaju Franc Boa i Bronislav Malinovski, isticali
su da je za svaku naunu disciplinu (a naroito za one koje su drutvenog karaktera) od
vitalnog znaaja da pojedinac/naunik prevazie uticaj etnocentrizma, u tom smislu Boa
je razvio princip kulturnog relativizma 3, dok je Malinovski razivo princip/teoriju
funkcionalizma4.
Kulturni relativizam stimulie prihvatanje jednakosti kultura, jedinstva i bogatstva
u razliitosti i otvorenost uma, i predstavlja suprotnost etnocentrizma. Moe se rei da je
kulturni relativizam temelj policentrizma.
Etnocentrizam
Kulturni relativizam
isto.
Kulturni relativizam predstavlja princip koji je po svojoj sadrini u potpunosti suprotan principu
etnocentrizma. Ovaj princip podrazumeva da se aktivnosti i verovanja mogu tumaiti valjano samo u
svetlu/sa aspekta culture kojoj dati pojedinac pripada, dok pripadnici ostalih kultura moraju prihvatiti stav
da se razliite duhovne i fizike potrebe zadovoljavaju na razliite naine. U temelju kulturnog relativizma
je tolerancija i otvorenost uma, kao i empatija.; www.britannica.com/eb/article-234663/race
4
Prema funkcionalistikoj teoriji inioce drutva-grupe, porodicu, prijatelje, institucije, treba posmatrati
iskljuivo u svetlu doprinosa koji iste daju u cilju uspenog funkcionisanja drutva kao celine. Bronislav
Malinovski je dao veliki doprinos svojim istraivanjem ponaanja izolovanih grupa i starosedelakih
kultura. www.en.wikipedia.org
3
Ekskluzivnost (iskljuivost)
Zatvorenost uma
Kulturna neosetljivost
Inkluzivnost (ukljuivost)
Otvorenost uma
Visok stepen kulturne osetljivosti
www.en.wikipedia.org
Veoma je vano naglasiti da se moe dogoditi da etnocentrina misao ne ostane u okviru granica date
drave, ve moe biti ire ili ak opteprihvaena, primera radi: na vrhuncu Kineskog carstva u Japanu,
Koreji, Vijetnamu i Tajlandu, a i u irem okruenju bilo je duboko ukorenjeno verovanje da je Kina centar
svemira, te se iz istog razloga u drevnim spisima esto susreemo sa terminom Srednje Carstvo umesto sa
terminom Kina. Iako se oblik verovanja promenio, tj. iako se danas zna da Kina nije centar univerzuma, u
Japanu, Koreji i Vijetnamu jo uvek je prisutan visok stepen potovanja prema Kini, i jo uvek je vidljiv
uticaj ove kulture.
7
Ovaj termin mnogi doivljavaju kao uvredljiv, obzirom na to da se tom imenicom oznaavaju i
vanzemaljci, te da se na krajnje ekstremni nain ukazuje na to da neko ne pripada datoj sredini.
6
***
8
Tim ternimon se ne oznaavaju samo pridolice, ve i potomci nekadanjih imigranata koji su roeni u
Nemakoj.
9
www.en.wikipedia.org
10
Salter, F.K., ed. 2002. Risky Transactions. Trust, Kinship, and Ethnicity. Oxford and New York:
Berghahn.
11
Van den Berghe, P. L. (1981). The ethnic phenomenon. Westport, CT: Praeger.
12
www.en.wikipedia.org
13
Latentni
Ekstremni
Rasizam
Iako se holokaust navodi kao najei primer ekstremnog rasizma, daleko slikovitiji je dogaaj koji se
etnocentrizam
etnocentrizam
odvio na
prostoru Severne Amerike 1763. godine,
u toku Pontiakove pobune, kada su doseljenici pokuali
da zaraze lokalno stanovnito velikim boginjama.; Richter, Facing East from Indian Country, p. 208,
www.en.wikipedia.org
www.en.wikipedia.org
10
Konteksti
Veliki broj istraivaa koji se bavi istraivanjem fenomena komunikacije vri
klasifikaciju vidova komunikacije prema nivoima ili kontekstima na kojima se
komunikacija odvija.
U tom smislu, moe se rei da je osnovna (polazna) podela komunikacija na
masovne i direktne komunikacije.
Meutim, kako je ova podela isuvie uoptena dolazi do dalje klasifikacije na
sledee tipove komunikacija: interkulturna i internacionalna komunikacija, komunikacija
unutar malih grupa i komunikacija unutar velikih grupa, zatim podklasifikacija prema
tehnologijama komunikacije i td.
Na osnovu nivoa ili konteksta sa koga se posmatra komunikacija kao fenomen,
mogu se klasifikovati i komunikacione teorije.
Pretpostavke
Robert Kreg navodi sledeih 7 stavki-tradicija kojima se treba posvetiti panja u
cilju klasifikacije komunikacionih teorija i u cilju temeljnog prouavanja komunikacije
kao fenomena:
retorika praksa razvoja umetnosti rasprave;
semiotika komunikacija putem signala;
fenomenologija dijalog i izuavanje iskustava drugih;
kibernetika obrada informacija;
socio-psihologija izraavanje, interakcija i uticaj;
kritika razmiljanje o uinjenom i izreenom;
sociokulturoloki uticaj reprodukcija drutvenog poretka.
1.2.2 POJAM I ZNAAJ INTERKULTURNE KOMUNIKACIJE
Intekrukulturna komunikacija predstavlja polje naunog istraivanja koje se bavi
izuavanjem odnosa koji nastaju i odvijaju se izmeu pripadnika pojedinaca i grupa koji
potiu iz razliitih kultura. Interkulturna komunikacija se, takoe, bavi izuavanjem
11
15
16
www.en.wikipedia.org
isto.
12
www.en.wikipedia.org
13
Dobar primer predstavlja i prvobitni neuspeh prodaje hrane za bebe u izvesnim afrikim zemljama :
naime, u veini evropskih zemalja slika vesele i nasmejane bebe na ambalai znai da proizvod sadran u
istoj omoguava zadovoljenje potreba bebe na najbolji mogui nain, ipak iako proizvod upravo tako i bio
dizajniran gotovo da se uopte nije prodavao. Ambalaa je bila propisna, prevod na nalepnici je bio valjan,
ali upravo tu je i nastao problem. Najvei deo stanovnika je nepismen, te perpepciju sveta zasniva na
prostoj logici simbola u tom smislu, veina stanovnika je sa uasom gledala na taj proizvod verujui da je
sainjen od beba. Tek kada je shvaen uzrok problema, i kada je slika prelepljena prodaja se odvijala
normalno-dakle poznavanje jezika u smislu govora i pisanja nije bilo dovoljno.
19
Primer koji najbolje ilustruje i dokazuje ovu tvrdnju nalazimo u progonu Jevreja do koga je dolo u toku
XIV i XV veka , a na prostorima panije, Francuske i Lombardije. Naime, dekretima u prognu Jevrejima je
bilo nareeno da napuste teritroiju tih zemalja, ali im je izriito bilo zabranjeno da sa sobom ponesu novac
ili dragocenosti. Isti princip uoava se i u nacistikoj filozofiji naime, kao glavni uzrok ekonomskog
kraha bilo je navoeno bogaenje Jevreja.
14
Vano je napomenuti da razumevanje ne podrazumeva nuno i odobravanje ili prihvatanje odreenog vida ponaanja,
razmiljanja i delanja.
15
metakomunikativna kompetentnost i
policentrizam.
Razumevanje drugaijih vidova ponaanja i razmiljanja, kao i sposobnost da se
izrazi sopstveni stav na nedvosmislen i jasan nain, a u cilju obostranog razumevanja i
sticanja potovanja, uz ouvanje fleksibilnosti u onim situacijama i u vezi sa onim
pitanjima kod kojih je fleksibilnost mogua i neophodna, predstavlja vrhunsku vetinu
koja je preduslov mirnog suivota u globalnom selu.
Ovladati ovom vetinom praktino znai uspostaviti balans izmeu tri kljuna
elementa:
znanja ( podrazumeva: poznavanje drugih kultura, nacija, ablona ponaanja,
obiaja i verovanja );
empatije ( podrazumeva: razumevanje oseanja i potreba drugih ljudi ) i
samopouzdanja ( podrazumeva: poznavanje sopstvenih snaga i slabosti,
emocionalnu stabilnost i posedovanje jasne predstave o tome ta elite ).
U cilju razumevanja pojma interkulturne kompetentnosti i interkulturne
komunikacije, kao i izazova koje ona sa sobom nosi, vano je shvatiti da drastine razlike
u kulturi nisu nuno povezane sa prostornom udaljenou: dakle, one nisu uoljive samo
kod pojedinaca, grupa i organizacija koje bivstvuju na razliitim kontinentima. Razliite
tipove kultura moemo uoiti i u jednoj porodici, kao i na veoma ogranienom
geografskom prostoru. Ovo je uzrokovano injenicom da svako bie ima sopstveno
ivotno iskustvo i tipian sklop linosti, te stoga svako bie odlikuje odreen tip kulture
koji je proizvod dejstva izvesne kombinacije vanih elemenata ( meu kojima se
izdvajaju: geografski, etniki, etiki, religijski, politiki, istorijski i psiholoki ).
Na to kako e kultura pojedinca/grupe biti oblikovana, kao i koji sistem vrednosti
i verovanja e biti dominantan utie lini, odnosno zajedniki kulturni identitet.
Karakterisitke odreene kulture mogu se utvrditi primenom razliitih kriterijuma,
odnosno dimenzija i aspekata.
Meu tim kriterijumima kao najoptiji i najee primenjivani izdvajaju se sledei :
Prvi kriterijum daje odgovor na pitanje ta je dominantan princip: kolektivizam
ili individualizam?
Drugi kriterijum daje odgovor na pitanje: Koji pol je dominantiji?
Trei kriterijum daje odgovor na pitanje: Koliki je stepen spremnosti i sklonosti
da se prihvati rizik?
etvrti kriterijum daje odgovor na pitanje: Da li je dominantan princip
utvrivanja hijerarhije na osnovu posedovanog obima i vrste moi?
16
Pod pojmom monohrone kulture podrazumeva se ona kultura kod koje vremenski sled dogaaja podrazumeva da se
jedna radnja odvija za drugom, odnosno da se ne zapoinje novi posao pre nego to se stari okona takve kulture su
tradicionalnog karaktera, i pripadnicima tih kultura se pripisuje smirenost, postojanost i doslednost
( tipino
za Japan, starosedelake kulture na prostoru Severne Amerike; polihrone su one kulture kod kojih se favorizuje
odvijanje vie radnji istovremeno takve kulture se ocenjuju kao savremene, i pripadnicima tih kultura pripsuje se
hitrost, a neretko i zanemarivanje tradicionalnih vrednosti i lakomislenost.
17
20
18
15-45cm
INTIMNA
ZONA
46 cm-1.2 m
LINA
ZONA
1.2m-3.6m
preko 3.6m
DRUTVENA
ZONA
JAVNA
ZONA
Naravno, tvrdnju da ljudska bia radije izbegavaju konflikt i/ili ga reavaju no to ulaze u direktnu
konfrontaciju treba shvatiti kao generalnu pretpostavku, a ne kao aksiom.
19
20
2. EUROCENTRIZAM
2.1 POJAM EUROCENTRIZMA
Eurocentrizam predstavlja praksu svesnog ili nesvesnog favorizovanja evropskih
kultura (dominantno zapadno-evropskih), vrednosti i naunih dostignua, ime se druge
kulture potiskuju u drugi plani i faktiki markiraju kao periferne, odnosno manje
znaajne.
Eurocentrizma predstavlja pojavni oblik etnocentrizma i od posebnog je znaaja
usled znatnog uticaja na distribuciju moi na globalnom nivou.
Etnocentrizam se smatra praksom negiranja postojanja i vrednosti onih kultura
koje nisu evropske, kao i primenom metoda i instrumenata u cilju faktikog brisanja tih
kultura iz svetskog kulturnog naslea.
Izvor etnocentrizma kao kulturoloke tradicije i fenomena ogleda se prevashodno
na naunim poljima i to u pogledu klasifikaicije evropskih i neevropskih naunih radova
prema doprinosu i znaaju.
21
22
u najveoj meri bila zadojena idejom o prisvajanju materijalnih ostataka datih kultura, a
tek u izvesnoj meri i duhovnih.
U istoriji nauke i tehnolgoije esto se naglaava da je kolevka naune misli Grka,
te da su razvoj naune misli po propasti Grke preuzeli Rimljani i da je njihova
dominacija trajala sve do poetka srednjeg veka kada nastaje potpuni prekid u naunom
radu, te da ponovo poinje sa dobom Renesanse, te da preko industrijske revolucije vodi
do modernog sveta. Time se dostignua brojnih neevropskih mislilaca i naunika
marginalizuju. Jedan od dobrih primera vezan je i za ideju da su prvu optu klasifikaciju
prirodnih elemenata osmislili grki mislioci (klasifikacija na : vodu, vatru, vazduh i
zemlju), dok je klasifikacija prirodnih elemenata kineskih mislilaca (klasifikacija na:
vodu, vatru, vazduh, zemlju, drvo i metal) potisnuta u drugi plan i neretko vulgarizovana
povezivanjem sa alternativnim naunim disciplinama.
Dobar primer jeste i istorijski prikaz matematikih dostignua koji je
eurocentristinog karaktera, i koji u potpunosti marginalizuje znaaj arapskih, indijskih i
kineskih matematiara. Arapski mislioci postavili su temelje algebre, omoguili dalji
razvoj trigonometrije, postavili su i temelje diferencijalog rauna, jednako kao to su i
indijci imali udela u formiranju brojnog sistema.
Koreni eurocentrizma
Kao to je ve ranije pomenuto zapadnoevropski obrazovni sistemi u prikazu
razvoja nauke i tehnologije Grku oznaavaju kao kolevku moderne nauke. Meutim,
iako je grka nauna misao zaista predstavljala okvire za razvoj socijalne, politike i
intelektualne klime u modernoj Evropi veoma esto se zaboravlja da je nauna misao
Grke bila zadojena i obojena helenocentrinim idejama. Istovremeno, u drugi plan su
potiskivani radovi nehelenskih naunika. Meutim, uprkos tom potiskivanju nehelenske
civilizacije ostavile su neizbrisiv trag preko poetnih vavilonskih i egipatskih radova u
oblasti matematike, astronomije, do doprinosa koji su dali Feniani u razvoju prvih
pisama i razvoju moreplovstva.
Evropski naunici su po okonanju srednjevekovnog zatija u nauci bili primorani
da svoje radove temelje na naunim radovima arapskih i azijskih kultura, meutim,
uprkos tome opet se raa ideja o utemeljenju drutva na helenistikim idejama ime se
arapske i azijske kulture po ko zna koji put potiskuju u drugi plan.
Meutim, stanje je tada na prostorima Evrope bilo veoma kompleksno. Naime,
bilo je potrebno da se kreira novi sistem vrednosti, koji bi bio potpuno drugaiji od onog
koji je vekovima bio forsiran od strane katolike crkve, sistem koji bi oznaio novo
roenje Evrope. Iako je arapska nauka toga doba bila na izuzetno visokom stepenu
razvoja, prihvatanje arapske kulture kao temelja tog novog sistema bilo je nemogue
usled globalne vojno-strateke situacije, budui da su kulture istoka u tom periodu bile
markirane kao tradicionalni neprijatelji Evrope. Da su kojim sluajem arapske ideje,
sistem vrednosti i nauna dostignua bile markirane kao temelj novog sistema, to bi
znailo odbacivanje celokupnog kulturnog naslea a to nipoto nije bilo mogue.
Namesto toga, usvajaju se nauni principi i ideje koje proistiu iz rada
neevropskih naunika i isti se inkorporiraju u preporoeni sistem koji se temelji na
pacifistikim idejama zlatnog helenistikog doba.
Pretpostavke o evropejskoj superiornosti izbijaju na povrsinu u periodu
imperijalizma koji je zapoeo XVI veka a svoj vrhunac je doiveo u XIX veku. U tom
23
24
25
3. JAPANOCENTRIZAM
3. JAPANOCENTRIZAM
Japanocentrizam predstavlja etnocentrini koncept prema koje je Japan centra
sveta, ili bi to trebao da bude. Japanocentrizam se manifestuje dvojako: u vidu
marginalizacije ili odbacivanja svega to je nejapanskog porekla, dok se na globalnom
nivou manifestuje u vidu tenje ka ostvarenju hegemonije u ekonomskom, politikom i
kulturnom smislu.
Jedan od prvih istorijski dokumentovanih dokaza postojanja etnocentristike misli
na prostorima Japana nalazimo u odnosu Japanaca prema etnikoj grupi koja naseljava
ostrvo Hokaido Ainu narodu. Naime, u spisima pronalazimo dokaze da su Japanci iste
smatrali divljacima koji imaju samo jednu funkciju u drutvu da se bave
poljoprivredom. Iako su se vremena izmenila, i dan danas je prisutan stav da je ova
etnika grupa statinog karaktera.
Industrijalizacija i ekspanzija
26
Iz ovog koncepta razvijena je paradigma Jata gusaka u letu koja je zaista i dovela do ostvarenja
koprosperiteta u Istonoj Aziji, ali na miroljubiv nain. Dakle, ova paradigma omoguila je stvaranje
decentralizovane i fleksibilne integracije koja dominira itavim zapadno-pacifikim regionom.
27
28
Konfuijanska misao
Konfuijanizam predstavlja veoma kompleksan sistem sainjen iz moralnih,
politikih, socijalnih, filozofskih i religijskih misli, koji je ostavio veoma dubok trag na
prostorima istone Azije.
Konfuijanska filozofija prua smernice vezane za obiaje i naine ponaanja,
nain prenoenja znanja, nain upravljanja i vladanja, uspostavljanje odnosa, razvijanje
ljubavi prema ljudima, hrabrost, humanost.
Debata o tome da li je konfuijanizam iz filozofske misli prerastao u svojevrstan
oblik drvne religije otvorena je jo odavno, i do dananjeg dana ne moe se rei koja je
od strana uesnica u debati odnela pobedu.
Ono to je sasvim evidentno jeste injenica da postoji izvestan stepen slinosti
izmeu buida i konfuijanizma, te se moe konstatovati da su oba na gotovo identian
nain oblikovala svest japanskog naroda.
Postavlja se pitanje: u svakoj naciji postoje pisana i nepisana pravila koja se tiu
sistema vrednosti nalik onima koji su navedeni i u buidu i u konfuijanizmu zato su ta
pravila imala tako snaan uticaj u japanskoj kulturi, dok je uticaj slinih pravila u drugim
kulturama oito manji.
29
ZAKLJUAK
Dva osnovna pitanja sa kojim se svako ljudsko bie suoava su: ko sam ja i ta je
razlog mog postojanja? Odgovore na ista traimo preispitujui sami sebe, ali jo ee ih
traimo u preispitivanju svog okruenja iz istog razloga pitanje nacionalnog i kulturnog
identiteta, komunikacije, konflikta, kao i razumevanja tuih potreba igraju tako znaajne
uloge.
Ouvanje nacionalnog identiteta u okruenju koje karakteriu dinamine promene
ne samo da je mogue, ve je i neophodno a da je mogue biti svoj, s jedne strane, i
biti u korak sa svetom, s druge strane, uoavamo iz primera Japana.
30
Literatura:
www.britannica.com/eb/article-68821/culture
www.britannica.com/eb/article-234663/race
www.en.wikipedia.org
Definitivni vodi kroz govor tela, Alan i Barbara Piz, Mono i Manjana, 2005.
godine
www.maturski.org
31
32