Digitalna demokracija u doba

globalizacije

Prema R. H. Davenport [et al.] (1996) postoje etiri vrste

informacijske politike: tehnokratska utopija, anarhija,
feudalizam, federalizam.
U tehnokratkoj utopiji osueni ste na prilagoavanje
unaprijed zadanoj informacijskoj arhitekturi organizacije
(npr. za pohranjivanje dokumenata u sustavu direktoriji su
unaprijed ponueni)
u anarhiji pak preputeni ste sami sebi (sami kreirate
direktorij u koji ete pohraniti dokument);
u feudalizmu ne moete pristupiti svim informacijama u
sustavu jer je svaki dio organizacijske cjeline odvojen
dok je u federalizmu ova nelagoda prevladana.

Tehnika struktura Interneta

omoguava:
- besplatnu reprodukciju
- trenutnu diseminaciju
- radikalnu decentralizaciju
... kakvi su uinci na drutvu, kulturu i
(politike) institucije?

Pojam i odreenje
Digitalna demokratija je model
demokracije koji se temelji na Drugi nazivi koji se koriste
nazivi koji se koriste
globalizmu kao novoj drutvenoj uDrugi
upolitolokoj
politolokojliteraturi:
literaturi:
paradigmi
elektronska
elektronskademokracija,
demokracija,
Njeno je oblikovanje omoguio razvoj
teledemokracija
teledemokracija
informatike, digitalne tehnologije demokracija
demokracijadigitalnog
digitalnogdoba
doba
cyber-demokracija
cyber-demokracija
Okvir digitalne demokratije je mrea
demokracija
demokracijaon-line
on-line
(umreeni svijet)
Digitalna demokracija se definira kao
virtualni oblik politike koji utjee
na politike procese (demokracija
na dugme)
To je elektronski oblik vladavine i
artikulacije razliitih interesa

Obiljeja digitalne demokratije

Informatika tehnologija je:
omoguila globalizaciju informacija i komunikacija
dematerijalizirala komunikaciju
bitno utjecala na promjenu nacionalne i globalne politike
promijenila karakter demokracije, koja se razvija kao
transnacionalna globalna digitalna demokracija 21. stoljea
(nije vie vezana uz nacionalnu dravu)

Raunalna mrea je globalizirala komunikaciju

(svijet kao globalno selo M. McLuhan)
Digitalna demokracija oznaava proirenje politike participacije
umreenih graana tj. proirivanje:
komunikacijskog polja utjecanja na vlast
prijenosa stavova, miljenja
razvoja modela izravne demokracije
participacije na globalnoj razini
utjecanja na procese na meunarodnoj politikoj sceni

Kiberdemokratija
Postmoderna demokratija se definira kao demokratija koja otvara nove
govorne pozicije!
Pitanje potencijala novih oblika drutvenog prostora kao prilike da se
osnai pojedinac kroz nove oblike interakcije.
Nove (decentralizirane) tehnologije nude one-to-many i each-to- all multimedijalne komunikacije,
dajui korisniku pristup svim vrstama informacijskih usluga, npr.:
davanje mogunosti iskljuenim da postanu dijelom politkog procesa
u obrazovanju e-learning, interaktivno uenje, simulacije, istraivanja
za iroki spektar komercijalnih transakcija / e- bankarstvo i sl.
za diskusije interesnih grupa svatko moe stupiti u razgovor o gotovo svakoj temi u
svako vrijeme, stvarajui time sredstvo za slobodu govora i graansku akciju
za burzovna izvjea, biblioteke, vladine dokumente (e-government)
Pristup u novom informacijskom poretku je jedno od najvanijih i prijepornih politikih pitanja

Gdje ide digitalna demokratija?

Potencijali digitalne demokracije:
Ukljuivanje veeg broja graana, aktivizam
Sudjelovanje u nacionalnim plebiscitima, referendumima,
inicijativama
Provoenje izbora, iskazivanje glasova
Opasnosti digitalne demokracije:
Liavanje prava glasa za najugroenije, siromanije (nemaju
pristup informaciji)
Poveavanje jaza izmeu informacijski siromanih i bogatih
Novo demokratsko okruenje moe ugroziti demokratsku
raspravu (Ako je politika umijee pregovaranja, brzina za
politiku znai smrt, Taylor & Saarinen)
Stoga se postavljaju zahtjevi za osnovnim naelima graanskih prava i
odgovornosti koji trebaju biti pripisani cyberspaceu

JAVNA SFERA BIT

DEMOKRATIJE
Predodba javne sfere sugerira prostor razmjene.
Sjedite razgovora (prostor u kome graani
donose odluke o zajednikim poslovima): Agora,
vjenica, crkva, gradski trg, gostionica, park,
zgrada opine, tvornika menza, ulini ugao...
Da li su to jo uvijek sredita politike rasprave i
djelovanja? Gdje je danas javna sfera, gdje je to
mjesto u kome se dogaa interakcija graana u
kojoj stvaraju stavove kojima se javna politika
treba prilagoditi? Tko nastanjuje kiberprostor?
Javnost / zadatak /(rasprava o opem dobru ili
trinim transakcijama)?

Jurgen Habermas
Osjeajui uruavanje podruja javnosti i zbog toga krizu
demokratske politike, Jrgen Habermas je 1962. godine
objavio knjigu Strukturna transformacija javne sfere.
U njoj opisuje razvoj demokratske javne sfere u XVII i XVIII
st. i biljei njezin put sve do opadanja u XX. st.
Cilj
je
bio
nastaviti
projekat
prosvjetiteljstva
rekonstrukcijom javne sfere u kojoj bi mogao prevladati um
(ne instrumentalni um veine modernih praksi, ve kritiki
um koji predstavlja ono najbolje iz demokratske tradicije).
Habermas: javna sfera je domena nesputane konverzacije
usmjerene na postizanje pragmatikog suglasja.
Ideal autonomnog racionalnog subjekta kao univerzalnog
temelja demokratije!
Ovu poziciju su napali poststrukturalisti koji su doveli u
pitanje potencijal Habermasova modela prosvjetiteljskog
ideala odnosno modela postizanja konsenzusa racionalnom
rasrpavom.

Pojam javne sfere, smatra Rita

Felski, mora biti graen na iskustvu
politikog protesta, mora uvaiti i
osnaiti mnotvenost subjekata.
- kontrakulturna javna sfera
(javna sfera se umnoava, otvara i
proiruje na politiku raspravu svih
potlaenih pojedinaca)

Virtualne zajednice
Poimanje javnog diskursa se komplicira u elektronskom
okruenju.
Pitanje demokratije mora uzeti u obzir nove oblike
elektroniki posredovanog diskursa.
Za Habermasa je javna sfera homogen prostor tjelesnih
subjekata u simetrinim odnosima koji trae konsenzus
pomou argumentovane kritke.
Internet kao domena politikog (naputanje Habermasovog
koncepta javne sfere).
Kritika teorija je insistirala na javnoj sferi, meutim novi
oblici decentriranog dijaloga stvaraju nove veze, nove
pojedinane i kolektivne glasove i to su novi gradivni
elementi politikih formacija (razgovori koje nije mogue
nadzirati, beskonana umnoivost informacija
demonopolizira industriju vlasnitva, pribavljanje
informacija uz nie trokove).

Internet je i dalje moderan (u tom smislu to

nastavlja tradiciju tehnologije kao djelotvornog
sredstva) i to moderne kulture prenose svoja
obiljeja u tu novu domenu.
Internet je postmoderan jer istraivanja
kiberprostora otvaraju problematiku novog
shvaanja tehnologije, te novu ocjenu politikih
aspekata interneta.
Demokratizacija konstitucije subjekta!

disukrs nema ogranienosti jednosmjernim obraanjem,

diskurs nije sputan rodnim i etnikim zaostacima
utisnutim u komunikaciji oi u oi...
Naelo mrene piramide decentralizacija moi
(promjenljiva, nestalna, fluidna, mobilna saveznitva)

Radikalna decentralizacija pozicije

govorenja, izdavatva, snimanja
filmova, radijskog i televizijskog
emitiranja, ukratko, aparata kulturne
proizvodnje.
Ipak, iako se informacijskim tehnologijama koristi
sve ira javnost - samo rijetki imaju stvaran
nadzor nad tehnologijama...
ini se da se kljune odluke vezane za
tehnologije donose donose gotovo anonimno

Mrene piramide hijerarhije moi

Prema A. Bard & J. Soederqvist Netokracija
Netokracija mrena elita
Oni nadziru znanje, ali u konanici ostvaruju financijske profite
(prodaja informacija)
Politika je prisiljena prilagoditi se medijskoj dramaturgiji i postati
pogodna za zabavljanje kako bi uope mogla privui pozornost
Virtualno drutvo se oblikuje oko dugih nizova mrenih piramida,
hijerarhija moi
Netokrati polau pravo na najbolje mree u kojima su
koncentrirani mo i status
Novi zahtjevi za netokratski status znanje, veze, pregled, vizija
U netokratskoj mrei informacija ima malu vrijednost; prava
vrijednost lei u mogunosti izbjegavanja nepotrebnih informacija

Mrene piramide hijerarhije moi

to je mrea privlanija, to vie ljudi eli postati njenim
lanovima
to mrea bude bolje kotirala na ljestvici moi, postavljat e
sve zahtjevnije uvjete svojim lanovima, a bedemi oko nje e
postajati sve vei i snaniji!
Najvia mrea u piramidi je globalni meta-kustosijat (najjaa
ustanova netokratskog drutva) ekvivalent globalnoj vladi u
informacijskom drutvu
Diskusije unutar najviih mrea bit e zatiene od bilo kakvog
nadzora, i svoje izvorite nee trebati temeljiti na bilo kakvom
obliku demokratski izabranih odluka

Mree globalnoga civilnoga

drutva
Globalno civilno drutvo ine:
transnacionalno organizirane politike mree i interesne
skupine koje su uglavnom autonomne spram nadzora svojih drava
Stvara se gusta mrea aktivnosti drutvenih i interesnih skupina
preko teritorijalno-politikih granica
Razvoj kompjutorskih mrea donio je procvat transnacionalnih
drutvenih pokreta, koji su stvorili neteritorijalno utemeljene veze
to se opiru organizaciji politike vlasti u modernome svijetu
Novi hipermediji ne stvaraju te nove drutvene pokrete, ali stvaraju
okruenje u kojem takve aktivnosti bujaju
Globalno civilno drutvo heterogeno (zatita okolia, ljudskih prava,
pokreti homoseksualaca, branitelji prava ena, djece, ivotinja,
potroaa, invalida)
Njihova specifinost zaobilaze tradicionalne politike strukture
i suverene granice kako bi rjeavali meunarodna pitanja

Mree globalnoga civilnoga

drutva
Kompjutorske mree su okosnica komunikacije
transnacionalnih drutvenih pokreta (premda se
slue i drugim medijima)
U transnacionalne drutvene snage spada i
prekogranini kriminal (pornografije,
teroristike aktivnosti, pranje nova, neonacistiki
pokreti) ije je djelovanje takoer procvalo s
razvojem informacijskih tehnologija
Zakljuak: mree globalnog civilnog drutva
sve vie dovode u pitanje prava to ih
teritorijalne drave polau na legitimnu vlast

ICT POLITIKA
1.
2.
3.

ICT politika openito zahvaa tri glavna podruja:

telekomunikaciju (osobito telefonsku
komunikaciju),
emitiranje (radio i TV)
Internet.
ICT politika moe biti nacionalna, regionalna ili
meunarodna.
Glavni cilj nacionalne politike ICT -a je ujednaiti
dobrobiti i rizike veeg koritenja ICT -a tako da
bude konzistentan s nacionalnim razvojnim
ciljevima.

ICT POLITIKA I DRUTVO

Potreba integriranja nacionalnih ICT strategija se
preklapa s etiri podruja vrsto utemeljene politike:
tehnologijom, industrijom, telekomunikacijom i
medijima.
Politika se prvenstveno vodi zahtjevima za proirenje
komunikacijske infrastrukture kroz telekomunikacijske
reforme kako bi se stimulirao rast privatnog sektora i
kako bi se otvorila nova radna mjesta, meutim, to
nikako nije i jedini uvjet za uspjean doprinos ICT -a
ciljevima nacionalnog razvoja.
Potrebno je takoer da se obrazovanje, zdravstvo,
poljoprivreda, kultura uope (tj. sva podruja koja
utiu na kvalitetu ivota) dovedu u vezu sa ICT.

DRUTVENA OSJETLJIVOST ICT-A

Politika ICT -a bi moral uzeti u obzir socijalna
pitanja poveavajui ljudske kapacitete i stvarajui
uvjete za relevantne aplikacije i sadraje.
Iskustvo je pokazalo kako se u nedostatku
postojee nacionalne ICT politike stremi ka
stvaranju politike ovisne o sektoru koja se brine
samo za vlastite potrebe ICT-a.
Ovakve politike se duboko ukorijene unutar
sektora i kasniji pokuaji da ih se integrira u
iroku sveobuhvatnu ICT politiku predstavljaju
potekoe.

Trenutno su dvije skupine pitanja u ICT

politici kljune civilnom drutvu:
pristup i graanske slobode.
Pristup se odnosi na omoguavanje
koritenja Interneta i drugih medija za
sve.
Biblioteke (centri sa javnim pristupom)
mogu biti rjeenje izazovu
irokopojasnog pristupa Internetu.

LJUDSKA PRAVA
Druga skupina pitanja o graanskim
slobodama ukljuuje ljudska prava kao
to su: sloboda izraavanja, pravo na
privatnost, pravo na komunikaciju,
prava intelektualnog vlasnitva, itd.
Internet koji je poeo kao mjesto
slobode - takoer je ugroen vladinim
zakonima i sve veim restrikcijama.

Neka od posebnih pitanja unutar

politike Interneta i regulacije :
Regulacija telekomunikacija
Intelektualno vlasnitvo: slobodni softver i

autohtono znanje
Sloboda izraavanja i cenzura
Privatnost i sigurnost
"Cyber" kriminal i antiteroristiko
zakonodavstvo, nadgledanje i zadravanje
podataka
Pravo na komunikaciju
Rod i ICT

Tko odreuje politiku ICT-a?

Iako o politici slubeno odluuje vlada, a osobito privatni sektor,
razliiti interesenti doprinose razvoju politike i utjeu na njezin
ishod.
Privatizacija dravnih poduzea znai da vlade rijetko mogu
direktno kontrolirati telekomunikacije.
PRIMJER: Kad je Meksiko razmiljao o uvoenju besplatnog
softvera u svoj sustav obrazovanja, "Microsoft" je vladi ponudio
novac i besplatne licence, to je u konanici dovelo do odbacivanja
"GNU/Linux-a" i potpunog prihvaanja "Windowsa".
Privatizirane telekomunikacijske tvrtke, esto pod utjecajem
stranih ulagaa, brinu se za vlastite interese. (U kontekstu
globaliziranog trita, velike i bogate korporacije su esto snanije
od vlada zemalja u razvoju, koje im doputaju da kreiraju
politiku.)
Tri grupe nacionalnih ulagaa: vlada i druga tijela javnog
sektora, civilno drutvo i privatan sektor.
Svi oni imaju ulogu u stvaranju nacionalne politike ICT -a.

JAVNI SEKTOR
Ured premijera ili predsjednika, ministarstvo zadueno za
upravljanje komunikacijama i druga ministarstva koja
koriste telekomunikacije za svoje programe,
telekomunikacijski operateri (ako su dravno vlasnitvo) i
regulatori (ako postoje) su kljuni dijelovi vlade.
Vlade su obino te koje vode razvijanje ICT politike.
Kljune figure javnog sektora su: ministarstvo odgovorno
za komunikacije, nacionalni telekomunikacijski operater i
"regulator".
Druga ministarstva koja su zainteresirana za rezultate bi
takoer trebala sudjelovati, a ona se odnose na kolstvo,
zdravlje, trgovinu i industriju.

CIVILNO DRUTVO
Udruge kao to su nevladine organizacije koje
promoviraju Internet, sindikati, drutvene udruge
za razvoj, profesionalne udruge, forumi korisnika
ICT -a.
Uspjeh politike ICT -a vidi se u praksi, ovisi o
tome kako ljudi koriste nova sredstva koja su im
postala dostupna: raunala, fiksne telefonske
linije, mobitele ili Internet.
Veza izmeu iroke populacije i naela ICT
politike
Drutvena upotreba ICT-a

PRIVATNI SEKTOR
Od malih poduzetnika do velikih multinacionalnih
tvrtki (internetski posluitelji, proizvoai
softvera, proizvoai tehnologije,
telekomunikacijski posluitelji).
Poslovanje: uvoz hardvera i softvera,
restrukturiranje telekomunikacijskog sektora da
bi se omoguila konkurencija fiksnih linija,
mobilnih operatera i vlasnika radija, televizije i
ostalih medija.
Velika uticajnost na politike odluke.

IMPLEMENTACIJA
Sva tri sektora bi zajedniki trebali
graditi prihvatljive politike ICT -a.
Svi oni dijele odgovornost u tome
koliko je ta politika ostvarena kroz
procese legalizacije i regulacije.
Slijedei korak jeste provoenje te
politike nakon to se utemelje
regulatorske institucije.

Meunarodne organizacije
Definiraju globalnu informacijsku ekonomiju i
pravila po kojima se zemlje mogu prikljuiti,
kao i uvjete pod kojima e im biti dostupna
podrka za uvoenje programa ICT -a.
Kljune organizacije su: "International
Telecommunications Union", "The World
Intellectual Property Organisation", "Svjetska
trgovinska organizacija", "Svjetska banka" i
"Svjetski ekonomski forum".

Zato bi se bibliotekari/ke, trebali

ukljuili u kreiranje ICT politike?
Promoviranje drutvene pravde?
Intercultural information ethics
Priroda globalnog drutva pokazuje kako je ICT
politka utie na nae ivote te je stoga kljuni
razlog zbog ega ne bismo smjeli ostati
nezainteresirani za procese kreiranja ICT politika.
Biblioteke uz meunarodne nevladine
organizacije biblioteke promoviraju
alternativnu viziju globalizacije?

kiberprostor
Pitanje potencijala novih oblika
drutvenog prostora, kojim bi se na
nov nain osnaio pojedinac,
unaprijed se zatvara u korist
ouvanja postojeih odnosa snaga
kakvi su otjelovljeni u dravi.
(Poster, Mark. Cyberdemocracy: Internet and the Public Sphere.
Internet Culture. Ed. David Porter. New York, London: Routledge,
1996.)

BIBLIOTEKARSTVO
Kritiko bibliotekarstvo (progressive librarianship, activist
librarianship, radical librarianship)
DRUTVENO ODGOVORNO BIBLIOTEKARSTVO
Dunost bibliotekara danas jeste da podrava i razvija nove
politike (nove taktike) kontrakulture.
- biblioteka kao taka otpora.
There is a lack of understanding about the role of librarians in
society. At the core, they are freedom fighters and social activist
who stand for intellectual freedom.
Ostvarivanje ravnopravanog, jednakopravanog, pravedanog
PRISTUPA znanju u javnom informacijskom prostoru!
Toni Samek
Library Journal Teaching Award 2007.