REGION DOGA\AJI

ORU@ANI

Sahranjena
OBRA^UN NA
MOSTU KOD
str. 7!i 8
SARAJEVSKE

Ksenija Paj~in
VIJE]NICE

U pucnjavi ranjena
SAHRANI PRISUSTVOVALA PORODICA, PRIJATELJI,
KOLEGE SA ESTRADE I VELIKI BROJ GRA\ANA
dva mladi}a str. 5

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4174 • NEDJELJA 21. MARTA 2010.

Zavr{en
skup na
Brdu kod
Kranja
Usvojena
NIKOLA [PIRI]
deklaracija
o saradnji
NAPUSTIO
KONFERENCIJU
DOK JE
GOVORIO
HA[IM TA^I
str. 3i4

INTERVJU

Godina u
kojoj ne treba
tra`iti velike
sporazume
str. 9!i :
TE[KO O^EKIVATI DA ]E
BITI PRIBLI@AVANJA
STRANAKA, KA@E RADOJI^I]

HRONIKA

Na evidencijama zavoda za zapo{ljavanje u Bosni i Hercegovini sve vi{e prijavljenih

Poginula dva
voza~a 6 str.
Bez posla 194 magistra
SAOBRA]AJNE NESRE]E
KOD KOZARSKE DUBICE
I TUZLE i {est doktora nauka str. 21!i 22
 2 ofekfmkb!21. 3. 2010.

Na Brdu kod Kranja odr`ana

Doga|aji Usvojena
Probni rad Centra

saradnji
Peticija za
uvo|enje
za radioterapiju teksta
u avgustu himne BiH
BA NJA LU KA - SARAJEVO - Udru`enje CI-
FOTO A. ^AVI]

Centar za radiotera- VITAS u okviru programa "Pro-

piju Klini~kog centra jekt gra |a nin"/"Ja gra |a nin"
Banjaluka trebalo bi organizovalo je ju~e ispred sara-
da po~ne sa probnim jevske Katedrale potpisivanje pe-
radom 2. avgusta ove ticije za uvo|enje teksta himne
go di ne, a zva ni ~no dr`ave BiH.
otvaranje ove zdrav- "Iako je za tekst himne bilo ra-
stvene ustanove plani- spisano nekoliko konkursa nije-
rano je za septembar, dan nije pro{ao, jer politi~ari u
rekao je ju~e Milorad Dodik, premijer RS, prilikom obilaska gradili{ta BiH nisu u stanju usvojiti tekst
na kojem se gradi Centar za radiologiju. koji je podoban za sva tri konsti-
"Izgradnja ovog objekta, u koji }e ukupno biti ulo`eno oko 30 miliona tutivna naroda", rekla je Ina \ur-
maraka, planirano je da bude zavr{ena u junu ove godine", rekao je Dodik, |evi} iz Udru`enja CIVITAS.
podsjetiv{i da Vlada RS izgradnju ovog centra radi u saradnji sa kompani- Izrazili su nadu da }e uspjeti po-
jom "Euromedic International" Banjaluka. krenuti barem pri~u u vezi s tim,
Ranko [krbi}, ministar zdravlja i socijalne za{tite RS, koji je sa premije- jer do sada nije ni{ta ura|eno o
rom RS obi{ao gradili{te, istakao je da je u toku i kompletiranje opreme re- tom pitanju. Akcija bi trebala da
nomiranih svjetskih proizvo|a~a namijenjene Centru, te da su ekipe ljekara traje i sljede}u sedmicu. (Fena)
ve} poslate na edukaciju u [vajcarsku, kako bi se 2. avgusta prvim pacijenti-
ma omogu}ilo podvrgavanje radioterapiji.
Marjan Bili}, direktor kompanije "Euromedic International", istakao je da
RS }e ispuniti
je BiH jedina zemlja u kojoj su se opredijelili na ovakvu investiciju. odluku Suda
Mirko Staneti}, generalni direktor Klini~kog centra Banjaluka, rekao je da iz Strazbura
je po~etak rada ovog centra od izuzetnog zna~aja s obzirom na to da je broj
bolesnika, koji se iz RS zbog zra~ne terapije {alje u druge zemlje, iz dana u BANJALUKA - RS pristaje da
dan sve ve}i. ispuni odluku Evropskog suda za U~esnici skupa naglasili Tanja [IKANJI], Agencije
ljudska prava u Strazburu u pre-
T.[.
dme tu "Sej di} i Fin ci pro tiv potrebu nastavljanja KRANJ - Usvajanjem zajedni~ke deklaracije ju~e je
BiH", jer je to neophodno za nas- procesa liberalizacije na Brdu kod Kranja zavr{ena konferencija lidera zemalja
Odbijen Prijedlog tavak puta u Evropu, rekao je ju-
~e Milorad Dodik, premijer RS.
viznog re`ima sa EU
zapadnog Balkana posve}ena njihovoj evropskoj budu-
}nosti.
statuta Korporacije "Neki u BiH `ele da zbog te
odluke Suda naprave dramati~ne
u ~itavom regionu
zapadnog Balkana
U zavr{noj deklaraciji u~esnici skupa pozdravili su pot-
vrdu Lisabonskog ugovora kao inspiraciju i podsticaj za regi-
RTV sistema promjene Ustava BiH {to, nara-
vno, ne mo`e da se desi i zato gu-
on, te naglasili potrebu nastavljanja procesa liberalizacije
viznog re`ima sa EU u ~itavom regionu zapadnog Balkana.
SARAJEVO - ^lanovi upravnih Predsjednik UO RT RS Radmila bimo vrijeme", dodao je Dodik. U~esnici su pozvali EU da {irenje Unije bude njihov priorite-
odbora BHRT-a i RTV Federacije ^okorilo rekla je da je UO RT RS Komentari{u}i upozorenje Mo- tni zadatak i da i dalje podsti~e mehanizme regionalne sara-
BiH na ju~era{njoj sjednici Upra- odlu~io da prihvati "ovaj bolan kom- nitoring komiteta Parlamentarne [piri} se sastao dnje u cilju ja~anja procesa povezivanja regiona.
Na samitu su u~estvovali predstavnici BiH, Crne
vnog odbora Javnog RTV sistema
u Sarajevu odbili su Prijedlog sta-
promis kojim bi se formirala korpo-
racija, kao `elju da doprinese
skup{tine Savjeta Evrope da bi
BiH mogla da pretrpi ozbiljne
sa Gruevskim Gore, Makedonije, Albanije, Slovenije, Hrvatske, Kosova i
tuta Korporacije RTV sistema, ispunjavanju uslova za ulazak u EU". posljedice ako prije izbora ne Lamberto Zanijer, {ef UNMIK-a.
dok su za usvajanje statuta glasali "Prihvatili smo statut iako je bilo izmijeni Ustav i Izborni zakon u Oj!lp!mb!\qj!sj~-!qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j!Tb!wkf!ub Boris Tadi}, predsjednik Srbije, kao ni ve}ina pozvanih
samo ~lanovi UO Radio-televizije prili~no nepovoljnih i bolnih uslova dijelu izbora ~lanova Predsjedni{- nj!ojt!ub!sb!CjI-!up!lpn!lpo!gf!sfo!dj!kf!v!Tmp!wf!oj!kj!kf visokih zvani~nika EU nisu do{li na konferenciju, koja je
Republike Srpske (RT RS). kao {to su kriza u upravljanju i ruko- tva i Doma naroda Parlamentarne jnbp!tbt!ub!obl!tb!Oj!lp!mpn!Hsv!fw!tljn-!nb!lf!. odr`ana pod nazivom "Zajedni~ki za EU: Doprinos zapadnog
Prijedlog statuta uradili su eksper- vo|enju u BHRT-u, me|usobne sud- skup{tine BiH Dodik je poru~io epo!tljn!qsf!nj!kf!spn-!ob!lp!kfn!tv!sb!{nb!usb!of Balkana evropskoj budu}nosti".
tski timovi Evropske komisije i ske tu`be BHRT-a i RTV FBiH, da svi oni u Savjetu Evrope koji cj!mb!uf!sbm!of!wf!{f!j{nf!}v!ewj!kf!{f!nmkf/! Nikola [piri}, predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH, je
BBC-a, a njegovim odbijanjem one- hipoteke, zastarjela tehnologija, ne- toliko brinu o BiH i njenom sta- #[b!lmkv!•f!op!kf!eb!tv!peop!tj!j{nf!}v!CjI!j u svom obra}anju na konferenciji istakao da regionalna sara-
mogu}eno je uspostavljanje Korpo- postojanje ekonomske analize uspos- tusu mogu to da zavr{e za "dva Nb!lf!ep!oj!kf!ep!csj-!bmj!eb!jnb!ept!ub!qspt!up!sb!{b dnja pru`a mogu}nost privla~enja sredstava za rje{avanje {iro-
racije RTV sistema, usporen je tavljanja korporacije, finansijska dana", a {to se ti~e RS postoji ja- vob!qsf!}f!okf!qsj!wsf!eof!tb!sb!eokf#-!ob!wp!ej!tf!v kog dijapazona pitanja, od lokalnih do regionalnih, koja, u
proces digitalizacije i ispunjavanje je- nestabilnost i nesigurnost druga dva san stav. tb!pq!|uf!okv!Tb!wkf!ub!nj!ojt!ub!sb!CjI-!v!lp!nf!tf suprotnom, ne bi bila dostupna.
dnog od uslova Evropske unije za javna emitera iz Sarajeva", rekla je "Oni koji stalno brinu o BiH, ep!eb!kf!eb!kf!\qj!sj~!qp!{wbp!Hsv!fw!tlph!v!qp!. [piri} je dodao da potreba za regionalnom sara-
pribli`avanje BiH. ^okorilo. Ona je istakla da je, uprkos neka brinu i o tome ho}e li BiH tkf!uv!CjI-!uf!hb!jo!gps!nj!tbp!p!bluv!fm!opk!qp!mj!uj!•lpk dnjom postaje sve ve}a kako proces integracija napreduje, te
Upravni odbori BHRT-a i RTV svemu tome, UO RT RS s ciljem biti u Savjetu Evrope. [to se nas tj!uv!bdj!kj!v!{f!nmkj/ je naglasio da je saglasan sa [tefanom Fileom, komesarom
FBiH ju~e nisu prihvatili ni Prijedlog br`e digitalizacije i po{tovanja ~etiri ti~e, mi }emo ispuniti odluku Evropske unije za pro{irenje, da regionalna saradnja podrazu-
o odlaganju o izja{njavanju o statutu, zakona prihvatio statut kao bolan Suda iz Strazbura", poru~io je
nego su statut odbacili bez odlaganja. kompromis. (Srna) Dodik.
T.[.

Policija i tu`ila{tvo Lista ipak Izglasano nepovjerenje

oduzeli dokumentaciju
Jovanu Vidovi}u
BANJALUKA - Policija i tu`ila{-
tvo u{li su u Zemlji{no-knji`ni
ured u Banjaluci i izuzeli odre|enu
dokumentaciju u okviru istrage o
poslovima kontroverznog banjalu-
~kog biznismena Jovana Vidovi}a,
nezvani~no saznaje RT RS.
Ranije je objavljeno da policija ima
saznanja da su gruntovni poslovi za
Vidovi}a, jednog od najve}ih gra|e-
vinskih investitora u Banjaluci, ra|e-
ni mimo propisa. U gruntovnici su
potvrdili da je Vidovi} tamo dolazio
svakodnevno i da nije imao protekci-
je, te da je sve ra|eno u skladu s pro-
pisima. Navodi se da je gra|evinsko
preduze}e "Krajina" protiv Vidovi}a
pokrenulo parnicu. Prema ugovoru
zemlji{te je preneseno na "Elektro-
servis", koji je u ve}inskom vlasni{-
tvu tog biznismena, a Okru`no tu`i-
la{tvo u Banjaluci je 2006. godine
zbog toga pokrenulo istragu protiv
N.N. lica. Ovjera kopije ugovora iz-
vr{ena je u Administrativnoj slu`bi
grada Banjaluka, a iz knjige o izvr{e-
noj ovjeri nema podataka o licu koje
je donijelo na ovjeru krivotvoreni
ugovor, te je u Zemlji{no-knji`nom
uredu banjalu~kog Osnovnog suda
izvr{en prepis nekretnina na osnovu
kopije krivotvorenog ugovora. Polici-
ja, Poreska uprava i Uprava za indi-
rektno oporezivanje BiH danima
istra`uju poslovanje Urbanisti~kog
zavoda i ostalih povezanih preduze}a
u vlasni{tvu Vidovi}a, zbog sumnje
na utaju poreza. (Srna)
u Savjetu
bezbjednosti
UN-a
BIJELJINA - Lista s nazivima
45 organizacija iz BiH koje se
sumnji~e za veze sa Al Kaidom i
talibanima, dostavljena je jo{
po~etkom februara u Kontrate-
roristi~ki komitet Savjeta bez-
bjednosti UN-a, tvrdi za Doj~e
vele jedan visoko rangirani di-
plomata u UN-u.
Doj~e vele navodi da je ta lista
na adresu stalne misije BiH u
Njujorku stigla iz Ministarstva
inostranih poslova BiH, i dodaje
da jo{ zvani~no nije poznato ko
je potpisao zahtjev za njeno sla-
nje, uz instrukcije da se hitno
dostavi Savjetu bezbjednosti
UN-a. (Srna)
Vladi USK
Z. ^EKI]
BIHA] - Skup{tina Unsko-sanskog kantona iz-
glasala je ju~e na vanrednoj sjednici nepovjerenje
aktuelnoj vladi USK na ~elu s premijerom [emsudi-
nom Dedi}em.
Za nepovjerenje Vladi USK glasalo je 17 poslanika
iz reda A SDA, SBiH i SDP, te nezavisni poslanik Ibra-
ga Topi}, {est poslanika SDA dalo je povjerenje Vladi,
dok su poslanici DNZ bili suzdr`ani.
Time je okon~ana ju~era{nja vanredna sjednica
kantonalne vlade koja je trajala punih pet sati te obilova-
la brojnim dugotrajnim diskusijama i me|usobnim op-
tu `i va nji ma pred sta vni ka po li ti ~kih par ti ja ko je
sudjeluju u radu tog zakonodavnog tijela.
Tako se desilo da prvi put u poslijeratnom periodu
SDA ode u opoziciju, a ju~e formirana parlamentarna
ve}ina bi u narednom periodu trebala iza}i sa imenom
novog mandatara te novim sastavom vlade.
Za nepovjerenje glasalo 17
poslanika iz A SDA, SBiH i SDP, te
nezavisni poslanik Ibraga Topi}
Zanimljivo je da su dan prije odr`avanja vanredne
sjednice Skup{tine USK, predstavnici SDA i SDP posti-
gli sporazum o zajedni~kom nastupu, ali da se to nije
desilo. Nezvani~no, razlog tome je bilo odbijanje Dedi-
}a da odstupi s mjesta premijera, {to je bio uslov kojeg
je postavila SDP.
 Doga|aji 21. 3. 2010. ofekfmkb 3
konferencija lidera zemalja zapadnog Balkana Vijesti

deklaracija o
Alkalaj od
SIPA tra`i
hitnu akciju
SARAJEVO - Ministar inostra-
nih poslova BiH Sven Alkalaj za-
tra`io je slu`benim putem od
direktora SIPA Mirka Luji}a hitnu
akciju po pitanju utvr|ivanja iden-
titeta osobe unutar MIP-a BiH ko-
ja je pristupila internet stranici ~iji
sadr`aj predstavlja zlostavljanje
djece, saop{teno je iz MIP-a BiH.
"Alkalaj je u dopisu informisao
Luji}a o do sada preduzetim ra-
dnjama, izraziv{i zabrinutost radi
spekulacija koje su se pojavile u
javnosti, a zbog mogu}nosti da se
na taj na~in ugrozi uspje{nost is-
trage, te zatra`io hitno preduzi-
ma nje mje ra i ra dnji iz
nadle`nosti SIPA, kao dr`avne in-
stitucije, u cilju {to br`eg rje{ava-
nja nastale situacije i otkrivanja
potencijalnih po~inilaca", navodi
se u saop{tenju.
U pismu se navodi da MIP BiH,
kao i do sada, u potpunosti stoji na
raspolaganju u svrhu {to hitnijeg
razrje{enja tog slu~aja. (Fena)

mijeva prisustvo svih.
"Napredak svake zemlje pojedina~no i regiona u cjeli-
ni va`an je za uspjeh i dinamiku daljih reformi, za eko-
nomski napredak i politi~ki entuzijazam. Jasni su uslovi
koje moramo ispuniti da bismo postali punopravni ~lanovi
EU. Isto tako mora jasna biti i na{a evropska perspektiva",
poru~io je [piri}.
Posebno je naglasio to da je BiH ispunila sve obaveze,
"njih 174, iz zahtjevne 'mape puta' za liberalizaciju viznog
re`ima", te ukazao na zna~aj "bijelog {engena" za gra|ane
BiH, koji }e dodatno osna`iti evropsku ideju unutar BiH.
[piri}, koji je napustio skup dok je govorio Ha{im Ta-
~i, premijer Kosova, dodao je da razumije razloge za{to
Srbija nije bila prisutna na konferenciji, te podsjetio da ni
BiH nije priznala nezavisnost Kosova.
Odluka Tadi}evom o nedolasku na samit
lidera zemalja zapadnog Balkana i EU, BBC je ocijenio
kao veliki udarac tom doga|aju i izmijenjenoj slici koju re-
gion poku{ava da predstavi Briselu. Uprkos diplomatskim
pregovorima, Tadi} je otkazao u~e{}e na konferenciji jer
nije rije{en problem u vezi sa u~e{}em kosovske delegaci-
je, odnosno organizatori nisu uspjeli da je organizuju u
skladu sa principom po kome delegacija Kosova mo`e da
u~estvuje na regionalnim skupovima u skladu sa Rezoluci-
jom 1244 Savjeta bezbjednosti UN-a.
Borut Pahor, slovena~ki premijer, po zavr{etku regi-
onalne konferencije izjavio je da je tom konferencijom po-
~eo "Brdo proces", kojim se `ele otvoriti vrata i svima
onima koji ju~e nisu do{li.
Podr{ka
balkanskim
zemljama na
putu ka EU
SKOPLJE - Slovena~ki predsje-
dnik Danilo Tirk izjavio je da nje-
Istakao je da }e uskoro biti odr`ana ministarska konfe- Konferencija bila posve}ena evropskoj gova zemlja sistematski podr`ava
rencija o saobra}aju jer je, kako je naveo, ovo jedini prostor budu}nosti zapadnog Balkana sve balkanske zemlje na putu ka
u Evropi na kojem ne te~e neki veliki saobra}ajni projekat FOTO AFP Evropskoj uniji, ocijeniv{i da vi-
koji bi mogla finansirati Evropska unija. zna liberalizacija treba da bude
Jadranka Kosor, premijerka Hrvatske, ju~e je primijenjena svuda u regionu.
svim u~esnicima konferencije o zapadnom Balkanu, kao "Vjerujem da cijeli region treba
znak prijateljstva, podijelila prevod pravnog naslje|a EU na
U~esnici su
hrvatskom jeziku, koje obuhvata oko 100.000 stranica, a ~ija Konferencija da bude u EU i da ne smije biti
pozvali EU crna rupa u Evropi", rekao je Tirk,
da {irenje je vrijednost oko 8,5 miliona evra. manjkava bez prenose skopski mediji.
Unije bude Kosorova je na taj na~in izrazila podr{ku Hrvatske
svim dr`avama u regiji u njihovim nastojanjima da provedu
u~e{}a Srbije On se zalo`io za primjenu vizne
njihov liberalizacije u cijelom regionu.
prioritetni reforme i priklju~e se Evropskoj uniji. "Tradicionalno, na{a politika je
Naglasila je da je konferencija odr`ana u atmosferi do- Nj!mp!sbe!Ep!ejl-!qsf!nj!kfs!ST-!jt!ub!.
zadatak da pomognemo", rekao je Tirk.
brodo{lice za sve, izraziv{i nadu da }e na sljede}oj konfe- lbp!kf!kv!•f!eb!qp!esab!wb!tubw!Tscj!kf!eb!of Tirk je istakao da je vrijeme da
renciji biti vi{e u~esnika. qsj!tvt!uwv!kf! lpo!gf!sfo!dj!kj! mj!ef!sb! {f!nb!mkb! {b!. lideri balkanskih zemalja otpo~nu
Kosorova i Pahor su posebno naglasili zna~aj [piri}e- qb!eoph!Cbm!lb!ob-!lp!kj!kf!jt!lmkv!•j!wp!wf!{bo!{b direktne razgovore, ocijeniv{i da
vog u~e{}a na toj konferenciji, kao predstavnika dr`ave koja qj!ub!okf!Lp!tp!wb/ bi to pokazalo visok stepen zrelosti
jo{ nije priznala nezavisnost Kosova, koji je, uprkos tome, Hp!wp!sf!~j! p! tb!npk! lpo!gf!sfo!dj!kj! Ep!ejl! kf i zajedni~kih interesa. (Agencije)
dao prednost saradnji i razumijevanju. jt!ub!lbp!eb!tnb!usb!eb!kf!ob!ubk!ob!•jo!kf!ebo
Nikola Na konferenciji je, prema Pahorovim rije~i-
[piri} ma, bilo govora ne samo o evropskoj perspektivi zemalja u
cspk! {f!nb!mkb! qp!lv!|bp! eb-! ob! nf!}v!ob!sp!.
eopn!qmb!ov-!pt!uwb!sj!pesf!}f!of!qp!fof/
Osmi}: UIO kr{i
napustio
skup dok
regionu, nego i o me|usobnim problemima koji onemogu- #Nj!tmjn!eb!kf-!ob!lsb!kv!lsb!kf!wb-!cj!mp!of!qp!. zakon na svim
je govorio
}avaju bolju saradnju, me|u kojima je, kako je naveo, najve-
}i taj da se pojedine dr`ave me|usobno ne priznaju.
usf!c op! eb! tf! ob! of!p s!h b!o j!{ p!w bo! ob!• jo nivoima
Ha{im Ta~i pesab!wb! kf!eob! ub!lwb! lpo!gf!sfo!dj!kb-! lp!kb! kf
Sastanak predsjednika vlada sedam dr`ava iz jugoisto- BANJALUKA - Predsjednik
nb!oklb!wb! kfs! ob! okpk! of! v•ft!uwv!kf! Tscj!kb-
~ne Evrope, koji su organizovali Slovenija i Hrvatska, za- Samostalnog sindikata radnika
obk!{ob!•bk!oj!kb! {f!nmkb! ob! Cbm!lb!ov-! b! j! CjI- Uprave za indirektno oporeziva-
vr{en je sat vremena ranije od predvi|enog termina, nakon
tb! sf!ev!lp!wb!ojn! v•f|!~fn! qsj!tvt!uwv!kf!np nje BiH Mehmedalija Osmi} po-
{to je File napustio plenarno zasjedanje, a Nikola Gruevski,
premijer Makedonije, tako|e najavio svoj odlazak. lpo!gf!sfo!dj!kj#-!sf!lbp!kf!Ep!ejl/! zvao je ju ~e u Ba nja lu ci sve
relevantne institucije BiH da iz-
vr{e provjere zakonitosti u radu
ove institucije.
"U radu Uprave zakon se kr{i na

Maloljetna `rtva u dobrom svim nivoima i u svim oblastima.

Tvrdim da je 90 odsto akata u
Upravi protivzakonito. U pitanju
su milijarde maraka koje zavr{a-

zdravstvenom stanju
D. SLADOJEVI]
BANJALUKA - Predstavnici Ministarstva za ljudska
prava i izbjeglice BiH posjetili su maloljetnu `rtvu trgovi-
ne ljudima iz Bratunca i konstatovali da je u dobrom
zdravstvenom stanju, veoma povoljnim bezbjednosnim
uslovima, kao i da joj je odre|en staratelj, saop{teno je ju-
~e iz tog ministarstva.
U saop{tenju se dodaje da }e to ministarstvo i dalje pratiti
ovaj slu~aj i djelovati u najboljem interesu maloljetne `rtve i
njene porodice koji su, kako je saop{teno, "otkrivanjem nje-
nog identiteta dodatno stigmatizovani".
"Ministarstvo je spremno pru`iti pravnu pomo}
`rtvi, ukoliko se odlu~i pokrenuti postupak protiv onih koji su
u~estvovali, bez odobrenja, u otkrivanju njenog identiteta", stoji
u saop{tenju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Tako|e, @albena komisija Vije}a za {tampu u BiH ju~e je
saop{tila da je dosada{njim izvje{tajima ve}ine printanih me-
dija u BiH nanesena nenadoknadiva {teta maloljetnoj `rtvi se-
ksualne eksploatacije.
Ministarstvo za ljudska prava
i izbjeglice BiH izrazilo spremnost u
pru`anju pravne pomo}i maloljetnoj `rtvi
U saop{tenju Vije}a za {tampu u BiH stoji i da se fokus
izvje{tavanja pomjerio na dnevnu politiku umjesto na za{titu
maloljetne `rtve, {to je, kako je navedeno, "jo{ vi{e pogor{alo
tragi~nu situaciju u kojoj se ona ve} nalazi".
vaju tamo gdje ne treba", istakao
je Osmi}.
On je iznio niz optu`bi na ra~un
aktuelnog direktora UIO Kemala
^au{evi}a, protiv koga je pokre-
@albena komisija Vije}a za {tampu u BiH je utvrdila dras- nuo i privatnu tu`bu zbog prijetnji
ti~no kr{enje Kodeksa za {tampu BiH, Konvencije o pravima koje mu je upu}ivao, te potvrdio
djeteta i Evropske konvencije o za{titi `rtava trgovine ljudima da se ovaj sindikat u vi{e navrata
u izvje{tavanju ve}ine {tampanih medija u BiH o slu~aju zlo- obra}ao relevantnim organima da
upotrebe maloljetnice u prostituciji u Bratuncu i Srebrenici. reaguju, ali da se do sada nije de-
"U ovom konkretnom slu~aju radi se o `rtvi silo ni{ta.
koja pripada najranjivijem sloju dru{tva i njenoj vi{estrukoj ^lanovi Sindikata su istakli da
diskriminaciji po osnovu uzrasta, pola i manjinske nacionalne postoje i neregularnosti prilikom
pripadnosti", saop{teno je iz Vije}a za {tampu u BiH. zapo{ljavanja novih radnika.
U istrazi prostitucije s maloljetnicom na podru~ju Srebre- "Prije ~etiri godine u Upravu za
nice i Bratunca policija je 16. marta privela 16 lica, me|u ko- indirektno oporezivanje je primlje-
jima su dr`avni i op{tinski funkcioneri, policajci, vjerski no 1.200 pripravnika kojima do
slu`benici, direktor i profesori Srednjo{kolskog centra u Bra- danas nije rije{en status dr`avnog
tuncu. @rtva afere je maloljetna romska djevoj~ica, koja je slu`benika", rekao je Mladen ]e-
zbrinuta u sigurnoj ku}i. lat, potpredsjednik Sindikata.
N.Kn.
4 ofekfmkb!21. 3. 2010. Doga|aji

U pucnjavi Oru`ani obra~un na mostu

kod sarajevske Vije}nice

ranjena dva mladi}a

Ranjeni Nihad
Bostand`ija (22)
i Tarik Zejnilovi}
(23) odranije su
poznati policiji.
Na njih je pucao
Admir Leki} (22),
koji je nakon
poku{aja bijega
uhap{en

Policija na mjestu gdje

se dogodila pucnjava
FOTO N. UGLJE[A

Selma VELI]
SARAJEVO - Nihad Bostand`ija (22) i Tarik
Zejnilovi} (23) iz Sarajeva ranjeni su ju~er u pu-
cnjavi koja se desila u 12.30 na mostu kod sara-
jevske Vije}nice.
Prema podacima iz policije, na njih dvojicu iz
pi{tolja je pucao Admir Leki} (22), tako|er iz Saraje-
va. Bostand`ija i Zejnilovi} nakon pucnjave preve-
zeni su u Kliniku urgentne medicine Klini~kog
centra Univerziteta u Sarajevu, a Leki} je nakon po-
ku{aja bijega uhap{en i zadr`an u policiji.
U sarajevskoj policiji nisu mogli potvrditi {ta je
uzrok ovom obra~unu. Nezvani~no saznajemo kako
je rije~ o nera{~i{}enim ra~unima dva suparni~ka sa-
rajevska tabora. Prema nezvani~nim informacijama,
Bostand`ija i Zejnilovi} napali su Leki}a, a on je u
odbrani izvadio pi{tolj i pucao u njih dvojicu, nakon
~ega je pobjegao prema Ba{~ar{iji.
Biljana Jandri}, portparol KCUS-a, is-
takla je kako su lije~nici kod Zejnilovi}a ustanovili da
ima prostrelnu ranu lijeve potkoljenice, a kod Bostan-
d`ije ustrelnu ranu u lumbalnom dijelu na le|ima.
"Kod Bostand`ije metak se zadr`ao u trbu{nom
zidu, zbog ~ega }e biti i operiran", rekla je Jandri}eva.
U MUP-u Kantona Sarajevo su istakli kako je
Leki} voza~ "Sarajevotaksija", te da ga je policija
Bostand`ija uhapsila na Marindvoru.
i Zejnilovi} "Kod Leki}a je prona|en pi{tolj iz kojeg
napali su je pucao i ranio ovu dvojicu. Pi{tolj }e i}i na vje{ta-
Leki}a, ~enje i Leki} je zadr`an u policiji", kazali su u MUP-
a on je u u KS.
odbrani Encer Suljagi}, predsjednik Udru`enja "Saraje-
izvadio votaksi", negirao je informacije iz MUP-a, te istakao
pi{tolj kako je Leki} bio putnik jednog od voza~a "Saraje-
votaksija".
"Oko 13 sati ovaj mladi} zaustavio je Amera
^elikovi}a, na{eg voza~a. S obzirom na to da Amer
nije znao o ~emu je rije~, povezao ga je, kao i svakog
drugog putnika. Tek kad ih je zaustavila Specijalna
policija MUP-a KS shvatio je o ~emu se radi", obja-
snio je Suljagi}.
Nihad Bostand`ija i Tarik Zejnilovi}
odranije su poznati sarajevskoj policiji zbog razli~itih
krivi~nih djela. Zejnilovi} je bio umije{an u ubistvo
Deniza Cami}a, koje se desilo 2008. godine, a Bos-
tand`ija je bio osu|en za nasilni~ko pona{anje zbog
napada na ~e{kog ambasadora.

Protest protiv nasilja Uru~ena

nad `ivotinjama priznanja
Tri maskirana
za Dan
FOTO N. UGLJE[A

Zenice lica izvr{ila

SARAJEVO - Nasilje nad `ivo-
tinjama je izopa~en model pona-
{anja i uvijek vodi ka nasilju nad
ljudima, upozorila je Maida [abe-
ta, predsjednica Udru`enja "Pri-
ja te lji `i vo ti nja u BiH", na
ju~era{njem mirnom protestu
protiv nasilja nad `ivotinjama or-
ganiziranom ispred sarajevske
katedrale.
Organizatori protesta bila su udru-
`enja "Prijatelji `ivotinja u BiH",
"Pomo} `ivotinjama" i "Av-mau".
Povod za ovaj skup bio je nedavno
objavljeni snimak Kemala Karovi}a
~iji je pas pit bul napao psa lutalicu.
Ovom protestu podr{ku je ju~er
dao i veliki broj Sarajlija, koji su se
ZENICA - Dan Zenice,
20. mart, ju~e je obilje`en
sve ~a nom sje dni com
Op}inskog vije}a na kojoj
su uru~ena javna prizna-
nja.
Priznanje "Nagrada Ze-
ni ce" do bio je atle ti ~ar
Hamza Ali} za postignute
sportske rezultate i {irenje
ideje olimpizma.
Nagrada je dodijeljena i
Sal ku D`ana no vi }u, pri -
vredniku za razvoj savre-
me ne trgo va ~ke,
ugos ti telj ske i tu ris ti ~ke
djelatnosti, te iskazani hu-
manisti~ki senzibilitet.
Dr Alija Strika, direktor
Kantonalne bolnice Zeni-
ca, na gra du je do bio za
izuzetni doprinos u obnovi
i razvoju infrastrukture i
ispred katedrale okupili sa svojim zna~ajno pobolj{anje kva-
psima, kako bi javnosti pokazali na liteta zdravstvene za{tite.
koji na~in se treba odnositi prema Nagradu je dobila i `upa
`ivotinjama. sve tog Ili je Pro ro ka za
"Mnogo je osoba kao {to je Kemal postignu}a u pastoralnom,
Karovi} i to treba da bude upozore- edukativnom, kulturnom i
nje nadle`nim institucijama u BiH", humanitarnom radu i do-
istakla je [abeta. prinos razvoju multietni-
Doprinos ju~era{njem mirnom pro- ~nosti u Zenici.
testu dao je i Dragan Miokovi}, in- Priznanje "Plaketa Zeni-
spektor u MUP-u Kantona Sarajevo. ce" dodijeljeno je Faruku
"Policija apeluje na gra|ane da im Kadri}u za dugogodi{nji
prijave svaki slu~aj organizovanja plodotvoran rad i stvarala-
borbe pasa, te da na takav na~in tes- ~ko anga`ovanje i o~uva-
tiraju policiju i vide koliko je zaista nje tra di cij ske ba {ti ne
spremna da se suo~i sa ovim proble- Zenice.
mom", rekao je Miokovi}. A.M.
S.V.
razbojni{tvo
u @ivinicama
@ivinice
Pretukli supru`nike
i odnijeli 50.000 KM
D. SLADOJEVI]
@IVINICE - Tri nepoznata maskirana lica uz pri-
jetnju vatrenim oru`jem izvr{ila su preksino} razboj-
ni{tvo nad H.B. (58), njegovom suprugom F.B. (59) i
njihovim sinom D@.B. (23), u njihovoj porodi~noj ku}i
u @ivinicama, pri ~emu su nanijeli lak{e povrede su-
pru`nicima i odnijeli novac i stvari u vrijednosti od
oko 50.000 KM, potvr|eno je "Nezavisnim" u MUP-u
Tuzlanskog kantona.
Prema informacijama iz policije, razbojni{tvo se do-
godilo u Partizanskoj ulici u @ivinicama u petak oko
19.10. Sva tri razbojnika imala su fantomku na glavi, a
dvojica su imala i pi{tolje.
U MUP-u Tuzlanskog kantona su rekli da su razboj-
nici iskoristili to {to ulazna vrata ku}e nisu bila zaklju~ana.
"Kada su u{li u ku}u, napali su H.B., udarali
ga, a zatim i njegovu suprugu. Njoj su stavili povez preko
usta i zavezali je, te poskidali nakit koji je nosila. Sina su
zaklju~ali u jednu od soba u ku}i", rekao je izvor "Nezavi-
snih" iz policije. Nezvani~no se saznaje da su plja~ka{i
udarali supru`nike po glavi.
Izvor iz policije je naveo da su razbojnici odnijeli oko
7.000 evra i 8.500 KM. Izvr{ili su i premeta~inu po ku}i,
te prona{li i ukrali zlatni nakit ukupne te`ine od oko pola
kilograma, kao i tri mobilna telefona. Iz policije saznaje-
mo da je {teta koja je nanesena ovoj porodici procijenjena
na 50.000 KM.
"Supru`nici H.B. i F.B. su nakon razbojni{tva
prevezeni u Univerzitetski klini~ki centar Tuzla, gdje su im
konstatovane lake tjelesne povrede", kazali su u MUP-u
Tuzlanskog kantona.
Odnesen novac, zlatni
nakit i tri mobilna telefona
Amra Odoba{i}, portparol Univerzitetskog klini~kog
centra Tuzla, potvrdila je da su supru`nici H.B. i F.B. pre-
gledani u tom klini~kom centru, gdje im je pru`ena po-
mo}.
"Oni nisu ostali na bolni~kom lije~enju, jer to zbog
povreda koje su imali nije bilo potrebno", rekla je Odoba-
{i}eva.
Uvi|aj na mjestu razbojni{tva su izvr{ili kantonalni
tu`ilac Nihad Halil~evi}, slu`benici Sektora Kriminalisti-
~ke policije MUP-a Tuzlanskog kantona, te pripadnici Po-
licijske stanice @ivinice. Potraga za razbojnicima je u toku.
 Doga|aji 21. 3. 2010. ofekfmkb 5
Sudar kod Tuzle

FOTO NN
U saobra}ajnim
nesre}ama kod
Kozarske Dubice
i Tuzle

Poginula dva voza~a Dragan SLADOJEVI] Banjaluka", rekao je "Nezavisnim" izvor iz CJB U policiji nisu precizirali kako je do{lo do ne-
Banjaluka. sre}e. Me|utim, prema nezvani~nim informacija-
KOZARSKA DUBICA, TUZLA - Dalibor Isti izvor je naveo da je Basta poginuo nedale- ma vozilo kojim je upravljao Tuzlak skrenulo je sa
Basta (32) iz mje{ta Jo{ik kod Kozarske Dubice ko od porodi~ne ku}e, te da je Ba~i} prije nesre}e svoje kolovozne trake, te se sudarilo sa zadnjim di-
U dvije saobra}ajne i N.C. (49) iz Tuzle poginuli su u saobra}ajnim vi|en u Kozarskoj Dubici kako motociklom uprav-
Igor
jelom kamiona koji se kretao iz suprotnog smjera.
nesre}e, koje su se nesre}ama koje su se u petak nave~e dogodile na lja velikom brzinom.
Ba~i} iz
O kakvoj ja~ini udara se radi svje-
podru~ju te dvije op{tine, potvr|eno je "Nezavi- U CJB Banjaluka su rekli da su uvi|aj izvr{ili do~i i podatak da je tijelo unesre}enog voza~a
na podru~ju op{tina snim" u policiji. pripadnici Policijske stanice za bezbjednost saobra-
Kozarske
izvu~eno iz automobila tek uz asistenciju pripadni-
Dubice
Kozarska Dubica i U ne sre }i ko ja se do go di la pre ksi no} oko }aja Prijedor i naglasili da }e vi{e detalja o uzroci-
te{ko
ka Profesionalne vatrogasne brigade Tuzla.
18.50 na magistralnom putu Kozarska Dubica - ma ove nesre}e biti poznato narednih dana. "Na lice mjesta odmah nakon nesre}e iza{ao
Tuzla dogodile u Gradi{ka, u mjestu Jo{ik, u~estvovao je smrtno Izvor "Nezavisnih" iz MUP-a Tuzlan-
povrije|en
je kantonalni tu`ilac Nihad Halil~evi}, te slu`beni-
u nesre}i
petak, poginuli su stradali Basta, koji je upravljao vozilom marke FI- skog kantona rekao je da je do nesre}e u kojoj je
koja se
ci tuzlanske policije koji su obavili uvi|aj. Vi{e de-
AT tipo, i motociklista Igor Ba~i} (23) iz Gradi{ke, poginuo Tuzlak N.C. do{lo u petak oko 18.20, talja bi}e poznato nakon detaljnije istrage, koja je
Dalibor Basta (32) koji je te{ko povrije|en. usljed sudara putni~kog vozila marke pasat, kojim
dogodila
u toku", rekli su u MUP-u Tuzlanskog kantona.
kod tog
iz mjesta Jo{ik kod "Do nesre}e je do{lo usljed sudara FIAT tipa i je on upravljao, i teretnog vozila, kojeg je vozio
grada
Kako nezvani~no saznajemo, nalo`ena je ob-
Kozarske Dubice, motocikla marke kavasaki. Voza~ FIAT-a je pogi- M.S. (50) iz Olova. Isti izvor je naveo da je N.C. dukcija tijela poginulog, a uzeti su i uzorci krvi
nuo, dok je motociklista zadobio te{ke povrede, poginuo na licu mjesta i dodao da voza~ kamiona oba voza~a, kako bi se ustanovilo da li je neki od
i Tuzlak N.C. (49) opasne po `ivot, te je preba~en na Klini~ki centar nije povrije|en. njih vozio pod dejstvom alkohola.

Vatra u porodi~noj ku}i u Sarajevu odnijela jedan `ivot

Apel za STAV
Starica se ugu{ila u po`aru po{tivanje
ljudskih prava Pi{e:
Selma VELI]
SARAJEVO - Ministarstvo za
FOTO N. UGLJE[A

I z go r j e l a k u } a
S. VELI]
SA RA JE VO - Fa hri ja Be vrnja
(76) ugu{ila se u po`aru koji je u pe-
tak nave~er izbio u njenoj porodi~noj
ku}i u sarajevskom naselju Vratnik.
U momentu izbijanja po`ara, osim
Fahrije, u ku}i je bila i Semira Bevrnja,
njena k}er, koju su pripadnici Profesi-
onalne vatrogasne brigade (PVB) Kan-
to na Sa ra je vo to kom ga {e nja po `a ra
spasili.
Prema podacima iz MUP-a
KS, vatrogasci su dojavu o po`aru do-
bili u petak u 23.15, a lokalizirali su ga
10 minuta prije pono}i. Po`ar je izbio
na spratu ku}e u Ulici Dizdara broj 2 na
Vra tni ku, u ko joj su `i vje le maj ka i
k}er. U PVB KS ka`u kako je po`ar
najvjerovatnije uzrokovan nepa`njom
majke i k}erke.
"U ku}i nisu imali struje, pa su vje-
rovatno ne{to drugo koristili za rasvje-
tu, {to je i izazvalo po`ar. Nakon {to su
vatrogasci ugasili po`ar, u ku}i su pro-
na{li Fahrijino be`ivotno tijelo, a Semi-
ru su prebacili u Hitnu pomo}", istakli
su u PVB KS. Kako je potvr|eno nakon
uvi|aja, po`ar je najvjerovatnije uzro-
kovala svije}a.
Prema procjeni vatrogasaca, {teta
izazvana po`arom je oko 1.000 KM.
Ham za @u jo, patolog, kazao
je da }e obdukcija tijela Fahrije Bevrnje
biti ura|ena u ponedjeljak, nakon ~ega
}e biti poznat ta~an uzrok smrti.
K}erku
Kom{ije Fahrije i Semire Bevrnje
stradale
ka`u da su njih dvije `ivjele u te{kim
Fahrije
uslovima, bez struje i plina. Tvrde kako
Bevrnje (76)
je Fahrija bila i du{evni bolesnik.
spasili
"Po{to nisu imale struje, vjerovatno
vatrogasci
su nave~er zapalile svije}u i zaspale",
rekao je njihov kom{ija.
ljudska prava i izbjeglice BiH
apelovalo je na sve pojedince i
institucije da dosljedno po{tuju
ljudska prava, te promovi{u vri-
jednosti tolerancije i borbu pro-
tiv stavljanja u neravnopravan
polo`aj bilo kojeg pojedinca
zbog rase, pola, jezika, vjere,
politi~kog ili drugog mi{ljenja,
kao i nacionalnog ili socijalnog
porijekla.
U Ministarstvu smatraju da su
{irenju diskriminacije na osno-
vu dobi, pola i obrazovanja do-
prinijeli i nepovoljna politi~ka i
sve lo{ija ekonomska situacija u
BiH.
Povodom 21. marta, Me|una-
rodnog dana eliminisanja svih
oblika rasne diskriminacije, Mi-
nistarstvo je saop{tilo da je u
nastojanju da doprinese elimini-
sanju razli~itih vidova diskrimi-
na ci je pri pa dni ka rom ske
populacije, kao najbrojnije naci-
onalne manjine u BiH, krajem
pro{le godine zavr{ilo evidenti-
ranje njihovih potreba.
Generalni sekretarijat UN-a je
1966. godine proglasio 21. mart
za Me|unarodni dan eliminisa-
nja svih oblika rasne diskrimi-
nacije. (Srna)
Sporazum i osu|enici
Sporazumi o me|usobnom izvr{enju sudskih odluka u kaznenim
stvarima, koje su prije mjesec dana ~elnici bh. vlasti potpisali sa
Srbijom i Hrvatskom, o~igledno su samo mrtvo slovo na papiru.
Do sada nijedan kriminalac, koji je pravosna`no osu|en u jednoj
od ove tri dr`ave, a ujedno je i dr`avljanin ovih zemalja, nije smje-
{ten u zatvor i ne izdr`ava kaznu. [tavi{e, nema informacije da je
ijedan od ovih osu|enika uhap{en, niti postoje naznake kad bi se to
moglo desiti.
Iako postoji pravni osnov za njihovo hap{enje osu|eni pred sudo-
vi ma u BiH i Hrvat skoj, Ivan Ben der, biv {i di re ktor Za vo da
PIO/MIO FBiH, i Ognjen [imi}, kardiohirurg, vjerovatno se i dalje
slobodno {etaju onim istim ulicama kojima prolaze i nevini i nedu`ni
gra|ani.
Ka ko to obi ~no bi va u BiH,
U pojedinim
provedba sporazuma je "blokira-
sudovima ~ak i ne na" jer ne ma ko re spo nden ci je
znaju za sporazum
me|u ovda{njim institucijama.
Nadle`ni u Ministarstvu pravde
BiH ka`u kako je za provedbu zadu`en sud koji je izrekao kaznu, dok
u sudu tvrde kako sudija ne mo`e znati gdje se nalazi kriminalac.
^ak u pojedinim sudovima i ne znaju za ovaj sporazum, {to opet nije
ni{ta novo za bh. vlasti.
Po svemu sude}i, ovaj sporazum je potpisan samo da bi se vlasti
mogle hvaliti kako su ipak u~inile ne{to i kako cvjetaju dobrosusjed-
ski odnosi izme|u BiH i Hrvatske i Srbije.
Ko zna jo{ kakvi ih razlozi ko~e da bi proveli ovaj sporazum, a mo-
`da ~ekaju i pravosna`nu presudu Branimiru Glava{u, najpoznati-
jem bjeguncu iz Hrvatske, koji je nepravomo}no osu|en na deset
godina zatvora zbog zlo~ina nad Srbima u Hrvatskoj.
6 ofekfmkb!21. 3. 2010.
Rusija bi mogla Vijesti
podr`ati sankcije Iranu Obama
MOSKVA - Premijer Rusije
Vladimir Putin rekao je ameri-
~koj dr`avnoj sekretarki Hilari
Klinton da bi Rusija mogla po-
dr`a ti do no {e nje re zo lu ci je o
uvo|enju sankcija Iranu, izja-
vio je u petak nave~e vi{i savje-
tnik pre mi je ra Ru si je Ju ri
U{akov.
"Vla di mir Pu tin dao je svo ju
procjenu situacije u Iranu i na-
glasio da je takav slu~aj (ruska
podr{ka rezoluciji o sankcijama)
mogu}", rekao je U{akov.
Ka ko pre no se agen ci je, Pu tin
Ban Ki Mun: Gradnja
naselja nelegalna
je, prema rije~ima U{akova, upo-
zorio Klintonovu da sankcije "ne
rje{avaju uvijek takvu vrstu pro-
blema i da ponekad mogu imati
kontraproduktivne efekte".
Premijer Rusije je rekao i da bi
novi Sporazum o smanjenju stra-
te{kog naoru`anja (START) mo-
gao da bude potpisan u aprilu u
Evropi, kao i da je potrebno rije-
{iti pitanje odga|anja ulaska Ru-
si je u Svjet sku trgo vin sku
organizaciju (STO) prije uspos-
tavljanja pune saradnje dvije ze-
mlje. (Fena)
Doga|aji
Azarov istjerao
"duh" Julije
se obratio
Irancima Timo{enko
iz kancelarije
VA [IN GTON - Pred sje dnik
SAD Barak Obama obratio se LJ!KFW!.!Op!wj!vlsb!kjo!tlj!qsf!nj!kfs
Irancima video-porukom u kojoj Nj!lp!mb!B{b!spw!qp!{wbp!kf!twf!|uf!oj!lb
je istakao zalaganje SAD za pra- eb!cmb!hp!tmp!wj!okf!hpw!lb!cj!ofu!lb!lp
vedniji svijet u kome bi i Iran za- cj!j{!okf!hb!jt!uf!sbp!#evi#!twp!kf!qsfu!.
uzeo svoje dostojno mjesto. ip!eoj!df!Kv!mj!kf!Uj!np!|fo!lp/!#Cj!mp!kf
U poruci, sa titlom na farsiju, kb!lp!uf!|lp!ej!tb!uj!v!okf!nv/!Qp!tmjkf
emitovanoj da bi se poklopila sa cmb!hp!tmp!wb!qpt!ub!mp!kf!mb!l|f#-!lb!{bp
praznikom Novruz, koji proslav- kf!B{b!spw/!Pcsfe!kf!pcb!wjp!twf!|uf!.
lja dolazak prolje}a i po~etak ojl!j{!qp!{ob!uph!nb!obt!uj!sb!Lj!kf!wp.
iranske nove godine, Obama je
qf!•fs!tlb!mb!wsb!j{!22/!wjkf!lb!v!Lj!kf!wv/!
rekao da ameri~ka ponuda politi-
~kog dijaloga Teheranu i dalje
stoji, ali da je, kako je rekao,
iranska vlada odabrala izolaciju.
To je druga Obamina video-po-
ruka Irancima od po~etka njego-
vog predsjedni~kog mandata. Na Novom groblju u Beogradu u prisustvu
"SAD vjeruju u dostojanstvo
svakog ljudskog bi}a i me|una- porodice, prijatelja, kolega i gra|ana
rodni poredak koji usmjerava
luk istorije u pravcu pravde ka
budu}nosti u kojoj Iranci mogu
da ispunjavaju svoja prava, da u
potpunosti u~estvuju u global-
noj privredi i da obogate svijet
kroz obrazovnu i kulturnu raz-
mjenu", ka`e ameri~ki predsje-
dnik. (Agencije)

Alavi u maloj
prednosti
u odnosu
na Al-Malikija
BAGDAD - Biv{i ira~ki premi-
jer Ijad Alavi ima neznatnu pre-
RAMALA - Izraelska gradnja naselja bilo gdje na okupiranim dnost u broju osvojenih glasova
teritorijama je nelegalna i mora se zaustaviti, izjavio je ju~e gene- na izborima u odnosu na svog
ralni sekretar UN-a Ban Ki Mun, nakon {to je iz prve ruke saznao protivnika, sada{njeg premijera
o izraelskim enklavama ra{trkanim {irom teritorija na koje Pales- Nurija al-Malikija, posljednji su
Sahranjena u
tinci pola`u pravo. rezultati izborne komisije. bijelom sanduku
Tokom posjete Zapadnoj obali, Bana je dopratio do posmatra~ke ta- Poslije prebrojavanja 92 odsto
~ke palestinski premijer Salam Fajad. glasova, Alavi je u prednosti za

Sa brda u predgra|ima palestinskog grada Ramalaha, Ban je bio u 7.928 glasova u odnosu na Al-
stanju da vidi veliko izraelsko naselje Givat Zev na Zapadnoj obali, Malikija. Ira~ki nacionalni savez,
dom za 11.000 Izraelaca koji `ive u ku}ama s crvenim krovovima. Pa- koalicija {iitskih vjerskih partija,
norama tako|e uklju~uje jevrejske kvartove u tradicionalno arapskom tre}a je po broju osvojenih glaso-
isto~nom Jerusalimu, sektoru grada anektiranom od Izraela koji Pales- va. Izborna komisija je najavila
tinci `ele za budu}u prijestonicu. da }e za nekoliko dana biti po-
Posrednici su tra`ili od Izraela da zaustavi gradnju svih naselja, ko- znati zvani~ni i kona~ni rezultati
ja su se pojavila kao klju~na prepreka obnovi pregovora. Izrael je parlamentarnih izbora odr`anih
pristao da prekine gradnju naselja na Zapadnoj obali, ali ne i u isto- 7. marta. Glasovi se sporo broje
~nom Jerusalimu, tvrde}i da je kompletan grad izraelska vje~na pri- zbog poja~ane kontrole koju su
jestonica. (Agencije) zatra`ile politi~ke partije iz stra-
ha od izborne kra|e i manipula-
cije. (AFP)
Erdogan: Hap{enje
Za sada ne}emo talibanskih
vo|a lo{e za
protjerivati Jermene mirovni proces
osu|uju Tursku za "genocid" nad KABUL - Hap{enje nekoliko
jermenskim narodom, smatraju}i vo|a talibana u Pakistanu negati-
da je to mije{anje u jermensko- vno uti~e na mirovni proces koji
turske odnose. je Vlada u Avganistanu pokrenu-
la s pobunjenicima, saop{teno je
Sahranjena
BEOGRAD - Pjeva~ica Ksenija Paj~in sa-
hranjena je ju~e popodne na Novom groblju u
Beogradu uz prisustvo porodice, brojnih prija-
telja i kolega s estrade. Opelo je po~elo u 14 sati,
a u 14.30 je kov~eg sa tijelom pjeva~ice polo`en
u mermernu grobnicu u jednoj aleji na beo-
gradskom Novom groblju.
Sahrani je prisustvovao i veliki broj gra|ana
koji su do{li da se oproste od pjeva~ice, kao i novi-
nara, fotoreportera i kamermana, kojima nije bilo
dozvoljen ulaz u kapelu.
Baki Paj~inove u jednom trenutku je pozlilo,
pa je morala da interveni{e ekipa Hitne pomo}i.
Pjeva~icina majka Ljiljana htela je k}erku da sa-
hrani u bijeloj haljini, po narodnom obi~aju u slu-
~aju smrti mlade i neudate djevojke, ali je u dogo-
voru sa njenim prijateljima odlu~ila da Ksenija bu-
de sa hra nje na u sva ko dne vnoj gar de ro bi,
farmerkama i tunici, sa omiljenim komadima naki-
ta.
Ksenija Paj~in sahranjena je u bije-
lom sanduku, sa bijelim krstom i cvije}em u istoj
boji, u jednoj od novoizgra|enih grobnica u aleji
neposredno iznad crkve svetog Nikole. Ona je is-
pra}ena uz kompoziciju "Bolero" Morisa Ravela, a
nakon sahrane njen grob je prekriven cvije}em.
Posljednjem opro{taju je, pored porodice i naj-
bli`ih prijatelja, prisustvovao veliki broj javnih li-
~nosti, me|u kojima i Goca Tr`an, Ana Nikoli},
Indira Radi}, Dalibor Andonov Gru, Marina Tuca-

ISTANBUL - Turski premijer
Tajip Red`ep Erdogan izjavio
je ju~e da za sada nema namje-
ru da pro tje ra jer men ske
dr`avljane koji nelegalno bora-
ve u Tur skoj, iako je ta kvu
prijetnju uputio pro{le nedjelje.
On je, me|utim, zatra`io od za-
pa dnih ze ma lja da pres ta nu da
"U mo joj ze mlji ima oko
170.000 Jermena. Me|u njima je
70.000 koji legalno borave, a mi
toleri{emo ostalih 100.000. Ako
bude potrebno, mo`da }u biti pri-
nu|en da im ka`em da se vrate u
svoju zemlju", upozorio je u uto-
rak turski premijer.
Erdogan je, me|utim, ju~e poja-
snio da je njegova izjava imala za
cilj da "privu~e svjetsku pa`nju
na (turski) tolerantan pristup pre-
ma tim ljudima" i da ta izjava nije
zna~ila da }e turske vlasti odmah
pristupiti sprovo|enju te odluke.
U ameri~kom Kongresu u toku je
rasprava povodom usvajanja rezo-
lucije kojom se masovno ubistvo
Jermena u Otomanskoj imperiji
kvalifikuje kao genocid, uprkos
protivljenju administracije predsje-
dnika Baraka Obame. (AFP)
danas u Kabulu.
"Smatramo da ta hap{enja ima-
ju negativan uticaj na mirovni
proces, ~iji je inicijator avganis-
tanska vlada", izjavio je portparol
avganistanskog predsjednika Ha-
mida Karzaija, Siamak Hiravi.
Hiravi je komentarisao neda-
vno hap{enje u Pakistanu taliban-
skih vo|a, me|u kojima je i mula
Abdul Gani Baradar.
Baradara smatraju komandan-
tom vojnih operacija talibana i da
je blizak muli Omaru, vrhovnom
vo|i talibana. Hiravi je rekao da
je biv {i pred sta vnik UN-a za
Avganistan Kai Eide imao konta-
kte s talibanima. To je prva zva-
ni ~na pot vrda avganis tan skih
vlasti o kontaktu s talibanima o
pokretanju mirovnog procesa po-
slije devet godina sukoba. (AFP)
Papa se izvinio
VATIKAN - U dugoo~ekivanom pastoralnom
pismu papa Benedikt XVI izrazio je iskreno `a-
ljenje zbog svega {to su pretrpjele `rtve sve{teni-
~kog zlostavljanja djece u Irskoj.
Papa Benedikt XVI poru~io je ju~e da osje}a
stid zbog sve{teni~kog zlostavljanja djece u Irskoj i
iskreno se izvinio `rtvama.
"Veoma ste propatili i zbog toga mi je istinski
`ao", ka`e u pastoralnom pismu bez presedana ko-
jim se papa obratio zlostavljanima. To pismo }e biti
~itano u svim `upama i crkvama {irom Irske.
"Iskreno mi je `ao", poru~io je papa, zbog zla
na ne se nog ge ne ra ci ja ma ir skih ka to li ka ko je su
trpjele "gre{no i zlo~ina~ko" zlostavljanje sve{teni-
ka, redovnika i redovnica.
"Razumljivo je da je vama te{ko oprostiti ili po-
miriti se s Crkvom", ka`e se u papinom pismu. "U
njeno ime, ja otvoreno izra`avam stid i `aljenje koje
svi osje}amo."
U pismu irskim vjernicima papa je osu-
dio irske biskupe zbog "te{ke gre{ke u procjeni" kad
je u pitanju njihova reakcija na slu~ajeve pedofilije.
Za zlostavlja~e se papa poslu`io najo{trijim rije~i-
ma.
Rekao je da su oni iznevjerili povjerenje vjerni-
ka, osramotili Crkvu i sada moraju odgovarati pred
"svemogu}im Bogom i civilnim vlastima", javljaju
agencije.
"Ne skrivajte ni{ta, otvoreno priznajte svoju
krivicu i predajte se zahtjevima pravde", poru~io im
je papa.
Nji ho ve na dre |e ne, ir ske bis ku pe, Be ne dikt
XVI osu|uje jer su propustili da primijene crkveni
zakon koji tra`i strogu kaznu za zlostavlja~e djece.
 Doga|aji 21. 3. 2010. ofekfmkb 7

Pje{~ana oluja Kanadski

u Pekingu premijer
QF!LJOH!.!Lj!oft!lb!qsj!kft!up!oj!db dobio pivo
Qf!ljoh!ptwb!ov!mb!kf!v!kv!•f!t!ob!. PUB!WB!.!Lb!obe!tlpn!qsf!nj!kf!sv
sbo!eabt!up!pcp!kf!ojn!of!cpn!{cph Tuj!wf!ov!Ibs!qf!sv!v!qf!ubl!kf!vsv!•f!ob
obk!kb!•f!qkf|!•b!of!pmv!kf!lp!kb!kf!pe hbk!cb!qj!wb!lp!kv!kf!ptwp!kjp!lmb!ef!~j
qp!•fu!lb!hp!ej!of!qp!hp!ej!mb!tkf!wfs!oj tf!t!bnf!sj!•ljn!qsfe!tkf!eoj!lpn!Cb!.
ejp!{f!nmkf!j!{cph!lp!kf!tv!pe!hp!}f!. sb!lpn!Pcb!npn!!lp!~f!qp!cjkf!ej!uj
oj!of!lj!mf!up!wj!v!qf!ljo!|lpk!nf!}v!ob!. ob!ip!lf!kb!|lpn!uvs!oj!sv!ob!Pmj!nqjk!.
sp!eopk!bwjp.mv!dj/!Tkf!wfs!of!lj!oft!lf tljn!jhsb!nb!.!TBE!jmj!Lb!ob!eb/!
hsb!e p!w f!v!qsp!mkf!~ f!qp!h b!} b!kv Ep!cj!ubl-!35!cp!df!qp!{ob!uph!lb!.
qkf|!•b!of!pmv!kf-!jblp!tv!qsp!kf!luj obe!tlph!qj!wb!npm!tpo-!lb!obe!tlpn
qp!|v!nmkb!wb!okb!v!tkf!wf!sp!{b!qb!. qsf!nj!kf!sv!qsf!ebp!kf!bnf!sj!•lj!bn!.
eopn!ej!kf!mv!{f!nmkf!tnb!okj!mj!okj!ip!. cb!tb!eps!v!Lb!ob!ej!Efk!wje!Eafk!lpc!.
wv!v•ft!ub!mptu!qp!tmkf!eokji!hp!ej!ob/ tpo/

Sahrani prisustvovao
veliki broj gra|ana

Paj~inova
sahranjena
u bijelom
sanduku, sa
bijelim krstom
i cvije}em u
istoj boji, u
jednoj od
novoizgra|enih
grobnica u
aleji iznad
crkve
svetog Nikole

Karamela sa
Ksenijinom slikom

Ksenija Paj~in
kovi}, Bora Drlja~a, Sa{a Dragi} i mnogi drugi.
Ksenija Paj~in je u utorak, 16. marta, prona|ena
mrtva, zajedno sa svojim de~kom, crnogorskim mane-
kenom Filipom Kapisodom. Uvi|aj je potvrdio da je
Kapisoda iz pi{tolja prvo ubio svoju djevojku, a po-
tom izvr{io samoubistvo.
Kapisoda je sahranjen dan ranije, u po-
rodi~noj grobnici na rodnom Cetinju, a opelo je slu`io
poglavar nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve
Mira{ Dedei}.
Sahrani je prisustvovalo vi{e od 500 ljudi, a od
Filipa se govorom oprostio i njegov brat od strica, ru-
kometa{ Petar Kapisoda.
"Fike, oti{ao si putem slave u neki tu|i, druga~iji
svet. Jako smo `eleli da nam se vrati{, a nismo ni slu-
tili na kakav na~in }e{ nam do}i. Ku}ni prag ti je bio
najvi{i vrh koji si morao da pre|e{. Beogradski sjaj ti
je pomutio pamet, a mladost i luda ljubav su ti do{le
Ksenijinoj
glave. Neka ti je lak ovaj crni kamen onoliko koliko
baki pozlilo
si ga voleo", rekao je Petar, a prenose srbijanski me-
diji.
Otac pokojnog Filipa Mirko Kapisoda
rekao je da je njegov sin "postupio ~asno".
"Kad je video {ta je uradio, Filip je postupio kao
Ispra}ena svaki ~asni Crnogorac. Ksenija mu je bila samo avan-
uz zvuke tura i nije `eleo da je o`eni. Bio je impulsivan, ali ni-
"Bolera" je voleo pi{tolje", rekao je Mirko Kapisoda.
On ne mo`e da vjeruje da je izgubio sina, koji je
prije samo nedjelju dana bio kod ku}e i dogovarao se
sa prijateljima da otvori kafi} na Cetinju. (Agencije)

`rtvama pedofilije
Kardinal
[on Brejdi
dijeli kopije
pisma od pape

Me|u kaznama je ~ak i izbacivanje iz sve{teni~kih re-
dova.
Ali nije ih posebno ukorio zato {to nisu policiji
prijavili zlostavljanje.
"Shvatam da je te{ko bilo pojmiti veli~inu i slo`e-
nost toga problema, prikupiti pouzdane podatke i do-
Kardinal [on nijeti dobre odluke", napisao je. "Ali mora se priznati
Brejdi, irski da su te{ke gre{ke u prosu|ivanju u~injene... To ozbi-
nadbiskup, ljno potkopava va{u vjerodostojnost i djelotvornost."
ocijenio da U iz vje {ta ju ir ske vla de, ta ko zva nom
}e do}i do Marfijevom izvje{taju, o sve{teni~kom zlostavljanju
"preporoda" djece detaljno je opisano 300 takvih slu~ajeva od
Crkve u Irskoj 1975, koji su sistemski bili pre}utani i zata{kani.
Papin portparol otac Federiko Lombardi rekao je
da je pismo "iskrena" poruka pape irskim katolicima,
a ne birokratski popis mjera.
"To je samo prvi korak jednog duga~kog proce-
sa", rekao je Lombardi na vatikanskom razgovoru s
novinarima u vezi s papinim pismom.
Novi slu~ajevi sve{teni~kog zlostavljanja djece i
pedofilije nedavno su se pojavili u Njema~koj, uklju-
~uju}i i one u presti`nom crkvenom horu iz Regen-
sburga koji je od 1964. do 1994. godine vodio Georg
Ratzinger, papin brat.
Kar di nal [on Brej di, ir ski na dbis kup,
ocijenio je da }e do}i do "preporoda" Crkve u Irskoj
poslije pisma poglavara Rimokatoli~ke crkve, pape
Benedikta XVI o skandalu u vezi s pedofilijom u sve-
{tenstvu.
"Molimo se kako bi pastoralno pismo na{e sve-
tosti pape postalo po~etak velikog preporoda i nade
za Crkvu u Irskoj i to pod za{titom predobre Bogoro-
dice", rekao je kardinal na misi u Armaru, u Sjevernoj
Irskoj, gdje je prenio pismo pape. (Agencije)
8 ofekfmkb!21. 3. 2010.
INTERVJU
Igor
Radoji~i},
predsjednik
Narodne
skup{tine RS
FOTO M. RADULOVI]
Godina u kojoj
ne treba tra`iti
velike sporazume
Razgovarao: Rade [EGRT
gor Radoji~i}, predsjednik Narodne
I
skup{tine RS, ka`e da je izborna kampa-
nja ve} po~ela i da je u takvim uslovima
te{ko o~ekivati da }e do}i do rje{enja za
klju~ne probleme u BiH. Radoji~i} sma-
tra da }e se kampanja odraziti i na rad
Skup{tine RS, ali da }e uprkos svemu
SNSD ostvariti najbolji izborni rezultat na predstoje}im
izborima.
NN: Ovih dana ponovo se pokre}u neka "te-
{ka" pitanja u BiH. Da li mislite da se i dalje mo`e
o~ekivati jedinstven stav politi~kih partija iz RS na
njihovom rje{avanju?
RADOJI^I]: Mislim da je u ovoj godini pomalo
iluzorno tra`iti sporazum ~ak i na nekim krupnim pita-
njima. Svi su u niskom startu za kampanju koja je po~e-
la ve} pro{le godine i to je vrijeme u kojem stranke
nagla{avaju razlike, a ne tra`e sli~nosti. Na svim pitanji-
ma na kojima je potrebno postizati {ire jedinstvo te{ko je
o~ekivati da }e ga biti. Te{ko je o~ekivati da }e u periodu
do novembra, zaklju~no s izborima, biti neko pribli`ava-
nje stranaka.
NN: Jedno od krupnih pitanja je i stalna pri~a o
promjeni Ustava za koju je stiglo nekoliko inicijati-
va. Da li su realne njegove promjene u ovoj godini?
RADOJI^I]: Pomalo konfuzno se pojavilo ne-
koliko inicijativa istovremeno. Jedna od njih je konfe-
rencija u Sloveniji o Balkanu na slovena~ku inicijativu.
Postoji inicijativa i da se u Sarajevu odr`i ve}i samit o
perspektivi Balkana i prili~no je izvjesno da }e taj skup
biti odr`an, ali on ne}e imati namjeru da se isklju~ivo
bavi BiH. Tre}a inicijativa se vezuje za {pansko pred-
sjedavanje EU i vezuje se isklju~ivo za BiH. Ideja je da
se negdje, vjerovatno u [paniji, okupe bh. lideri i da po-
ku{aju posti}i neki na~elan dogovor o nekoliko otvore-
nih tema. To je ispunjavanje uslova za transformaciju
OHR-a, odnosno prije svega pitanje dr`avne imovine i
eventualnim promjenama Ustava vezanih za Sud u
Strazburu i njegovu odluku. U ovom momentu mislim
da nisu velike {anse da }e do skupa do}i jer poku{aji iz
EU da se vidi da li ima svrhe sazivati takav sastanak za
sada nisu uspje{ni, jer ve}ina lidera smatra da ne treba
biti upravo zato {to smo ve} u kampanji. Taj skup je
ina~e planiran pa pomjeran, ali jo{ traje dogovaranje da
li }e ga uop{te biti. Ne o~ekuje se da bi se na tom skupu
usvojile bile kakve odluke ili rje{enja, a maksimum bi
mogla biti izjava o saglasnosti {ta treba ~initi. Ipak, ma-
la je vjerovatno}a da se i do te izjave mo`e do}i.
NN: Drugo pitanje koje potresa BiH je hap{e-
nje Ejupa Gani}a u Londonu. Kako gledate na izja-
Te{ko o~ekivati da
}e u periodu do novembra,
zaklju~no s izborima, biti neko
pribli`avanje stranaka
vu Borisa Tadi}a, predsjednika Srbije, da ne}e imati
ni{ta protiv da se Gani}u sudi u BiH?
RADOJI^I]: Nama je ponekad te{ko uhvatiti
sve tonove iz Beograda, pa i kad je rije~ o toj konkre-
tnoj izjavi. Ona se mo`e razumjeti u duhu dobrosusjed-
skih odnosa jer Srbija nagla{eno `eli razvijati
dobrosusjedske odnose sa BiH, a to Sarajevo nikako ni-
Radoji~i}:
Izborna
kampanja
ve} po~ela
ti shvata, niti prihvata. Tako se i ta izjava Tadi}a mo`e
shvatiti u tom kontekstu, kao gest dobre volje iz Srbije,
mada opet postoji druga~iji pogled iz Banjaluke. Da je
postojala spremnost bh. pravosu|a da se taj slu~aj pro-
cesuira onda do svega ovoga ne bi ni do{lo, jer od kada
postoje Sud i Tu`ila{tvo BiH nije postojao ni minimum
spremnosti da se uop{te procesuira slu~aj "Dobrovolja-
~ka" i sada{nje naglo nastojanje doma}ih organa da do-
ka`u britanskom pravosu|u da }e Gani} biti
procesuiran, jer on mo`e biti izru~en BiH ako bh. pra-
vosu|e doka`e da }e ga stvarno procesuirati, djeluje
vrlo licemjerno. Mi smo sumnji~avi da se u Sarajevu
mo`e organizovati nepristrasno su|enje jer imamo vi-
{egodi{nje iskustvo da se nije htjelo uop{te procesuirati.
Beograd to opet gleda iz nekog drugog referentnog sis-
tema dobrosusjedskih odnosa i `elje da poka`e da je to
u Sarajevu mogu}e uraditi.
NN: Kako gledate na postupke dijela dr`avne
administracije iz Sarajeva u slu~aju "Gani}"?
RADOJI^I]: Ovo je generalno neure|ena dr`a-
va i samo se pokazuje na ovakvoj situaciji da imate mi-
lion nerije{enih stvari. Konkretno u ovoj situaciji se
 21. 3. 2010. ofekfmkb 9

SEDAM DANA
Pi{e:
sistema ili organizacije mislim da je Skup{tina imala najvi- Nata{a KRSMAN
{e dana zasjedanja do sada, uspjeli smo isforsirati i da veli-

Forum bra}e Grim

ki broj odbora bude aktivan i mimo sjednica Skup{tine.
Uredili smo i sistem prisustva i nevladinog sektora, a imali
Kampanja smo i apsolutno najve}u i me|unarodnu aktivnost kako u
posjetama iz Banjaluke drugim parlamentima, tako i posje-
}e se odraziti te drugih parlamentarnih delegacija Banjaluci. Na{i su
i na rad predstavnici bili prisutni svuda od Va{ingtona do Moskve,
{to je najintezivniji me|unarodni diplomatski napor od
Skup{tine RS, 1995. godine pa naovamo.
ali }e uprkos NN: Da li mislite da se takva efikasnost mo`e nas-
svemu SNSD taviti i u ovoj godini?
RADOJI^I]: Gledaju}i unaprijed {ta nam sve pred-
ostvariti stoji, do kraja ovog mandata ne treba o~ekivati previ{e jer je
najbolji unutar parlamenta predizborna atmosfera 101 odsto. Usva-
janje dnevnog reda traje sve du`e i du`e jer je to trenutak
izborni kada se u skup{tinskom zasjedanju najvi{e izra`avaju politi-
rezultat na ~ki stavovi. Od ovih preostalih zasjedanja do oktobra ne tre-
ba o~ekivati previ{e, jer }e tu vi{e biti poligon za
predstoje}im prepucavanje i kampanju, a ne dono{enje krupnih odluka.
izborima, NN: Da li }e se pred Skup{tinom na}i neki va`ni
zakoni u tom periodu?
smatra RADOJI^I]: Ima nekoliko krupnih stvari koje bi
Radoji~i} trebalo da zavr{imo do kraja ovog mandata jer o~ekujemo
da do|e na dnevni red strategija reforme penzionog osigu-
ranja, koja se priprema i o~ekuje ve} godinama, {to je je-
dan od najkrupnijih dokumenata koje bi parlament trebalo
da usvoji. Ostalo je jo{ nekoliko sistemskih zakona. Me|u
njima su novi Zakon o visokom obrazovanju, novi Zakon
o zdravstvenoj za{titi, socijalnoj za{titi. Da li }e to parla-
ment sti}i da zavr{i je pitanje, ali nekoliko krupnih akata je
jo{ pred nama i o~ekujemo ih do jula.
NN: Da li mislite da SNSD na izborima u oktobru
mo`e da ponovi rezultate od pro{lih izbora?
RADOJI^I]: Nositi vlast u uslovima tranzicije, pa
onda i jo{ u uslovima ekonomske krize koja je od po~etka
ove godine na ovim prostorima jako izra`ena je veoma te-
{ko. To sa sobom povezuje i veliki broj dobrih i te{kih tre-
nutaka. Ovih dana smo se upravo sudarili sa ne~im {to je
krajnje nepopularno i {to niko u predizbornom periodu bez
prijeke potrebe ne radi, a to je pitanje revizije pojedinih
penzijskih prava i odre|enog broja penzija. Pred izbore se
to ne radi ni u jednoj zemlji bez prijeke potrebe. To svjedo-
~i da je bila prijeka potreba da se to uradi bez obzira koliko
bilo nepopularno. Ja ipak vjerujem da uz sve ekonomske i
politi~ke probleme koje imamo preko glave mi mo`emo
ponoviti dobar rezultat i da }e sve ono {to je dobro ura|eno
Jednog dana u Federaciji BiH po~e}e izgra-
dnja elektroenergetskih objekata, gdje }e se za-
posliti oko 50.000 ljudi.
Tako su ukratko glasili izvje{taji sa Energet-
skog foruma odr`anog u Sarajevu u organiza-
ci ji Mi nis tar stva ener ge ti ke, in dus tri je i
rudarstva FBiH. Za ljubopitljive i sumnji~ave
nije bilo mjesta na ovom forumu, jer su ~lano-
vi federalne vlade jasno kazali da je ovaj pro-
jekat dobar.
"Vrlo brzo uslijedi}e odluke koje }e u~initi da
ovi projekti zaista krenu. Bi}e veoma mali broj
onih koji }e se suprotstavljati ne~emu ovako do-
brom", iznio je pri su tni ma ~vrste ar gu men te
Mustafa Mujezinovi}, premijer FBiH.
Potrebne su, dakle, samo odluke, zakoni i in-
vestitori. Potencijalnih ulaga~a, ka`u, bilo je i
Vladaju}e partije na{le
su se negdje na milijardi evra
jer je prethodni projekat bio
vrijedan sedam, a ovaj
aktuelni {est milijardi evra
toga dana na forumu. Za njih bila je ovo dobra
prilika da vide kako je povoljna klima za ulaga-
nja u FBiH jer su ovoga puta vladaju}e stranke,
SDA i Stranka za BiH, imale jedinstven stav za
razliku od krvoproli}a prilikom posljednje ideje
za ulaganja u elektroenergetski sektor. Vlada-
ju }e par ti je na {le su se ne gdje na mi li jar di
evra jer je prethodni projekat bio vrijedan se-
dam, a ovaj aktuelni {est milijardi evra. I pro-
cedure su sada, ka`u, ta~no propisane, pa se
ne}e mo}i loviti u mutnom, {to je bio osnovni
razlog za propast prethodnog projekta i sukob
koalicionih partnera. Bez sumnje izborna godi-
na razlog je za mirnije tonove u federalnoj vla-
di, jer jedan dobar projekat koji donosi milijar-
de i nova radna mjesta neophodan je za predi-
zbornu kampanju.
Ekonomisti su primijetili da prije godinu i po
na forumu sa istom tematikom nije bio prisutan
tada{nji premijer Ned`ad Brankovi}, a sada je
tu... mada vi{e nije premijer on, ve} njegov stra-
na~ki kolega. ^udno da ekonomisti za realizaci-
ju ovakvog projekta analiziraju listu prisutnih, a
ne neke druge ekonomske pokazatelje. Prisutan
je bio i Haris Silajd`i}, predsjednik Stranke za
BiH i predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, koji
se netom vratio iz, ko zna koje po redu, posjete
Saudijskoj Arabiji i Kataru. Milijarde dolara iz
ovih zemalja ve} godinama ~ekaju dobre proje-
kte iz BiH za koje, kako tvrdi, Silajd`i} pripremi
teren, ali nema inicijative doma}ih privrednika.
Ovdje uvijek ne{to nedostaje, ili inicijative ili
projekata, a naj~e{}e novca i ozbiljnog pristupa
poslu. Ozbiljno bi bilo da se kona~no donese za-
kon o javno-privatnom partnerstvu FBiH da bi
se uop{te zakora~ilo u ove projekte, ali u nedos-
tatku ovog zakona u federalnom parlamentu }e
izglasati zakon o platama i tako, dok ne do|u
milijarde, "pogura}e" sebe i svoju administraci-
ju sa povi{icama. I za ovaj zakon premijer Mu-
jezinovi} rekao je da je dobar i da }e polu~iti
u{tede ba{ kao {to to zahtijeva Me|unarodni
monetarni fond (MMF), omra`ena institucija
boraca i invalida u FBiH. Oktobar se bli`i, bira-
li{ta }e biti otvorena, ako se neko u Centralnoj
izbornoj komisiji BiH ne sjeti da to malo odgodi
i onda }e potencijalni radnici na izgradnji hi-
drocentrala pohrliti da daju svoj glas razvoju i
svijetloj budu}nosti cijele BiH.
Jednog dana bi}e tako, a onda }emo `ivjeti
sre}no do kraja `ivota, {to re~e neki od bra}e
Grim sa tre nu tnim ra dnim mjes tom u Vla di
FBiH.

najvi{e pokazao odnos sarajevskog politi~kog establi{men-
ta koji dr`avu posmatra kao privatnu i koje uop{te ne inte-
resuje stav nekih drugih. Oni su pokrenuli sve formalne
mehanizme institucija u za{titu Ejupa Gani}a bez i~ije
odluke. Predsjedavaju}i Silajd`i} bez odluke Predsjedni{-
tva BiH, ministar Sven Alkalaj bez odluka Savjeta minista-
ra, pa onda nani`e slu`benici Ministarstva, pa ~ak i
ambasador u Velikoj Britaniji koja se uklju~ila u odbranu
jednog ~ovjeka.
NN: Do ~ega to mo`e dovesti?
RADOJI^I]: Ovakva akcija u stvari ne signalizira
ni{ta dobro o BiH jer govori da se radi o neure|enoj zemlji
u kojoj svako radi {ta ho}e, a prije svega oni koji imaju ne-
ku ve}inu ili silu. To je prije svega bo{nja~ki vrh koji `eli
provoditi svoju privatnu ili strana~ku politiku ne osvr}u}i
se na druge. Svaka ozbiljna evropska zemlja vidje}e da ovo
{to se radi pokazuje da BiH u principu ne funkcioni{e i da
je na specifi~an na~in ubijaju oni koji se za nju navodno i
najvi{e zala`u, a to je bo{nja~ko rukovodstvo.
NN: [ta treba da u~ine predstavnici iz RS po tom
pitanju?
RADOJI^I]: Mi svaki put imamo sli~an problem
na koji na~in prezentovati na{e mi{ljenje i kako se odbrani-
ti od majorizacije. Kada ne{to ide kroz institucije sistema,
onda imamo odre|ene za{titne mehanizme i mogu}nost
Foto nedjelje
biti na dobar i adekvatan na~in predstavljeno gra|anima i
da }e SNSD na kvalitetan na~in zadobiti ponovno povjere-
nje u naredne ~etiri godine.
NN: Da li Vas pla{i ujedinjavanje opozicije?
RADOJI^I]: Opozicija se povezuje samo na jednoj
ta~ki, a to je prejak SNSD. Njih ne povezuje programska
sli~nost, niti njihova ljubav. Zna~i, povezuje ih samo ocje-
na da je SNSD prejak i da zbog toga moraju da idu zaje-
dno. Me|utim, mislim da {to se prije svega radi o
pojedina~nim sudarima za mjesto predsjednika Republike i
Usvajanje dnevnog reda traje
sve du`e i du`e, jer je to trenutak
kada se u skup{tinskom zasjedanju
najvi{e izra`avaju politi~ki stavovi
~lana Predsjedni{tva BiH da ni taj poku{aj ujedinjavanja
opozicije prvo ne}e biti potpuno uspje{an, jer tamo ima to-
liko animoziteta da ljudi ne}e da sjede u istoj prostoriji, a
kamoli da se dogovore o zajedni~kim kandidatima, a drugo
da }e se na samim izborima pokazati da ni to nije dovoljno,
odnosno ono {to se i eventualno pove`e od opozicionih
partija ne mo`e da nadoknadi i dostigne blok koji ~ine
SNSD, DNS i SP.
FOTO NN

veta u Predsjedni{tvu ili parlamentu BiH, ali kad ne{to
uop{te ne ide kroz institucije i kada se ljudi pona{aju priva-
tno bez i~ije odluke, onda tu nemate za{tite ve} jedino da
javno prema unutra i vani povu~ete takve poteze koji }e ja-
sno staviti do znanja da se s takvim potezima ne sla`ete. U
tom kontekstu vidim i notu ~lana Predsjedni{tva BiH Ne-
boj{e Radmanovi}a prema Beogradu, da prethodna nota iz
Sarajeva prema Beogradu nije slu`beni akt. Iz tog ugla vi-
dim i najave kako uop{te raditi dalje u Sarajevu kad neko
ne uzima u obzir stav jednog entiteta ili bar jednog konsti-
tutivnog naroda.
NN: Kako ste zadovoljni radom Narodne skup{ti-
ne RS u periodu dok se Vi nalazite na njenom ~elu?
RADOJI^I]: Ako pogledamo unazad u~inkom
ovog saziva mo`emo biti vi{e nego zadovoljni jer 2009. i
2008. godinu smo imali kao najuspje{nije godine u ovom
petnaestogodi{njem istorijatu parlamenta, sa 93, odnosno
91 usvojenim aktom u te dvije godine to su bile rekordne
sezone Skup{tine jer se ranije na godi{njem nivou usvajalo
oko 70 zakona. Pored toga, usvojene su stotine drugih aka-
ta, deklaracija i tako dalje. Po u~inku gledano zaista se mo-
`e govoriti o najuspje{nijim godinama. [to se ti~e nekog
NN: Da li ste Vi spremni da se kandidujete ispred
SNSD-a na neku pojedina~nu funkciju?
RADOJI^I]: SNSD }e sa koalicionim partnerima
postavljati timsku igru i mi smo uvijek u ovom dosada{-
njem periodu u protekle ~etiri godine imali jednu podjelu Ku}a Begajete Osmanovi} do temelja je izgorjela u romskom naselju
posla u kojoj se zna ko {ta radi. To }e i za narodne izbore biti Stara pruga u Ciljugama kod @ivinica. Uzrok po`ara koji se desio u
timska odluka ko }e u narednom periodu raditi koji posao. ponedjeljak nije utvr|en, a pri~injena je {teta od 55.000 KM.
To }e biti predmet zajedni~kih odluka u vrijeme kada
to bude potrebno, jer je sada jo{ suvi{e rano za odlu~ivanje
i jo{ se razgovara i o mogu}im promjenama pravila igre,
promjenama Ustava i promjenama Izbornog zakona.
NN: Ipak, opozicija je po~ela s isticanjem kandi-
data. Da li mislite da }e im to donijeti prednost? D`evad GALIJA[EVI], ~lan
RADOJI^I]: Isticati kandidate u martu kada jo{ ni Ekspertskog tima jugoisto~ne
pravila nisu poznata je preuranjeno jer se tek u maju raspi- Evrope za borbu protiv terorizma
suju izbori, u julu se podnose liste i do tada }emo imati i organizovanog kriminala
odluku SNSD-a i koalicionih partnera. Opozicija je krenula
u rano isticanje kandidata, {to mislim da je nepotrebno i da Organizacije iz BiH, za koje je utvr|eno
je to motivisano da se smanje unutar strana~ke tenzije i po- da su povezane s teroristi~kim mre`ama,
tencijalni opozicioni blok dovede u stanje da prihvati ili ne samo su se preregistrovale i nastavile
prihvati konkretnog kandidata bez puno pregovaranja, tako da rade po starom.
da su to vi{e pitanja za unutra{nje odnose u opoziciji.
10 ofekfmkb!21. 3. 2010.
ANKETA
Da li nadle`ni dovoljno rade na
smanjenju broja nezaposlenih?
Politi~ari
udovoljavaju
samo sebi
Milenko Leti},
student (Tesli})
Sf!df!tj!kb! kf! qp!usf!tmb! flp!op!nj!kv! |j!.
spn!twj!kf!ub-!b!wj!emkj!wp!kf!eb!kf!vwf!mj!.
lp! v{f!mb! eb!o bl! j! v! CjI/! Cspk!o j
qb!s b!n f!u sj! vlb!{ v!kv! eb! of!n b!n p
lwb!mj!uf!uov! tusb!uf!hj!kv! {b! {b!qp|!mkb!wb!.
okf! op!wji! sb!eoj!lb-! ub!lp! eb! v! ob!sf!.
eoji! oj{! hp!e j!o b! of! p•f!l v!kfn
qsp!tqf!sj!ufu/! Twj! sf!mf!wbo!uoj! qp!lb!{b!.
uf!mkj!hp!wp!sf!eb!of!nb!np!sb!{mp!hb!{b
pq!uj!nj!{bn/
Bo`idar Vukmirovi},
penzioner (Sarajevo)
Ob!ab!mptu-! jo!tuj!uv!dj!kf! wmbt!uj! of! sb!ef
ep!wp!mkop! ob! tnb!okf!okv! csp!kb! poji
|up!tv!ob!cj!sp!jnb!{b!{b!qp|!mkb!wb!okf/
Usf!cb!mp! cj! eb! twj! ob!emf!aoj! nop!hp
wj!|f! sb!ef! ob! skf!|b!wb!okv! qsp!cmf!nb
of!{b!qp!tmf!opt!uj/!J!kf!ebo!j!esv!hj!fo!uj!.
ufu! cj! usf!c b!mp! eb! v•j!o f! wj!| f-! eb
pnp!hv!~f! mkv!ej!nb! eb! ep!cj!kv! {b!qp!.
tmf!okf/
Bo`o Bjelajac,
penzioner (Banjaluka)
Nop!hp! kf! of!{b!qp!tmf!oji! mkv!ej-! j! of!.
nb!|bo!tf!eb!tf!tuwb!sj!cs{p!qsp!nj!.
kf!of/! Lb!lp! kf! lsf!ov!mp-! qp!wf!~b!okf
csp!kb!sb!eoj!lb!of!~f!tf!ptkf!uj!uj!oj!{b
31!hp!ej!ob/!Tj!uv!bdj!kb!kf!twf!hp!sb/
Mirza Jukovi},
student (Sarajevo)
Of!sb!ej!ob!|b!esab!wb!oj!|ub!eb!tnb!.
okj!cspk!of!{b!qp!tmf!oji-!lp!kji!jnb!wj!|f
pe! qp!mb! nj!mj!pob/! Qp!mj!uj!•b!sj! j! pt!ub!mj
{b!qp!tmf!oj! v! jo!tuj!uv!dj!kb!nb! wmbt!uj! ob
twjn!oj!wp!jnb!tb!np!ep!csp!sb!ef!eb
tf!cj!vep!wp!mkf-!cj!mp!eb!qp!wf!~b!kv!tf!.
cj!qmb!uf-!qb!v|b!mf!jmj!of!lf!esv!hf!ob!.
lob!ef/
Mira Daki},
penzioner (Banjaluka)
Nj!tmjn! eb! tf! of! sb!ej! ep!wp!mkop! ob
{b!qp|!mkb!wb!okv! sb!eoj!lb-! bmj! oj! wmbtu
oj!kf! v! {b!wj!eopk! qp!{j!dj!kj-! kfs! kf! lsj!{b
ptkf!uob! j! v! nop!hp! sb!{wj!kf!ojn! {f!.
nmkb!nb/! Uf!|lp! kf! tuwp!sj!uj! op!wb! sb!.
eob! nkft!u b-! qp!h p!u p!w p! v! pwjn
lsj!{ojn!wsf!nf!oj!nb/
Himzo Sulejmanovi},
radnik (Sarajevo)
Of!{obn!eb!mj!esab!wb!ep!wp!mkop!sb!ej
ob! skf!|b!wb!okv! qsp!cmf!nb! tnb!okf!okb
of!{b!qp!tmf!opt!uj/! [b!jt!ub! of! {obn! j
of! wj!ejn! eb! pob! j|ub! sb!ej! v! wf{j! t
ujn/! Wkf!s p!w b!u op! of! sb!e j! oj!| ub-! kfs
twf! wj!| f! kf! of!{ b!q p!t mf!o ji! mkv!e j! v
CjI/
FOTO A. ^AVI], N. UGLJE[A
DIREKTNO Na "biroima"
sve du`i redovi
Radnici vi{e
ne biraju
{ta }e raditi
Na evidencijama
zavoda za
zapo{ljavanje
svakog mjeseca
sve vi{e
prijavljenih
Bez posla
i {est
Dragan SLADOJEVI]
ok "vojska" nezaposlenih, evidenti-
D
ranih na zavodima za zapo{ljava-
nje, ~eka da im bude obezbije|en
posao, malo je me|u njima onih
koji, zbog aktuelne krize, vjeruju
da }e jednog dana biti pozvani na
neko upra`njeno radno mjesto.
Istovremeno, me|u brojnim zaposlenima vlada
strah da }e u narednom periodu ostati bez posla, jer bi
ih nakon toga ~ekao dugotrajan i mukotrpan put do no-
vog radnog mjesta. Da su njihove strijepnje opravdane
govori i podatak da je u svakom, u posljednjih {est
mjeseci, na evidencijama Zavoda za zapo{ljavanje RS
i Federalnog zavoda za zapo{ljavanje zabilje`eno po-
ve}anje broja nezaposlenih, odnosno prijavljenih lica.
Prema podacima Zavoda za zapo{ljavanje RS,
pro{log mjeseca na evidenciji je bilo 150.036 nezapo-
slenih, za 2.220 lica vi{e nego mjesec dana ranije.
^ak 5.520 je s visokom stru~nom spremom, a eviden-
tirano je i 60 magistara i dva doktora nauka.
Pore|enja radi, u februaru pro{le godine, na evi-
denciji Zavoda za zapo{ljavanje RS, bilo je 136.624
osoba, {to zna~i da je taj broj za godinu dana "naras-
tao" za vi{e od 13.400 nezaposlenih.
Problem sve izra`eniji: U Federalnom
zavodu za zapo{ljavanje ka`u da je u januaru na evi-
denciji bilo prijavljeno 357.664 nezaposlenih osoba.
U kantonalnim slu`bama za zapo{ljavanje FBiH dobi-
li smo podatke da su u februaru na evidencijama uku-
Zabrinjavaju}e je {to se smanjuje
broj zaposlenih i {to se skoro
izjedna~ava broj onih koji rade i onih
koji primaju penziju, ka`e Mi{i}eva
pno bila prijavljena 132 magistra i ~etiri doktora
nauka.
Na tre }oj stra ni, u Za vo du za za po{ lja va nje
Br~ko distrikta BiH, rekli su da je u februaru na evi-
denciji Zavoda bilo 11.016 lica, od ~ega je njih 280 s
visokom stru~nom spremom, te dva magistra.
Gledano za cijelu BiH, to zna~i da je pro{log
mjeseca na biroima bilo evidentirano 194 magistra, i
{est doktora nauka.
Koliko je situacija, kada je rije~ o nezaposlenosti
u na{oj zemlji, razo~aravaju}a dovoljno dobro oslika-
vaju i informacije Agencije za rad i zapo{ljavanje
BiH, koje ka`u da je u BiH u januaru bez posla bilo
516.321 lice, od ~ega 25.283 s fakultetskim obrazova-
njem.
Nedostatak radnih mjesta u na{oj zemlji odli~no
pokazuju statistike, a jo{ bolje ilustruje i nedavno
objavljeni oglas preduze}a "Fis" iz Viteza za zapo{-
ljavanje 28 radnika u trgova~kom centru u Livnu, na
koji se prijavilo ~ak 600 kandidata. U BiH u januaru
Takav odziv na oglas za zapo{ljavanje u Livanj- bez posla je bila
skom kantonu nije zabilje`en u poslijeratnom peri-
odu, {to dokazuje da je problem nezaposlenosti sve 516.321 osoba,
izra`eniji. od ~ega 25.283
"Ho}u da radim bilo {ta": Miroslav Vu-
kajlovi}, direktor Agencije za posredovanje pri zapo{- s fakultetskim
ljavanju "Spektar" iz Banjaluke, ka`e da je trenutno u obrazovanjem
ponudi blizu 800 otvorenih radnih mjesta koja se mogu
prona}i na veb portalu Agencije. Dodaje da sama broj-
ka govori da postoji potra`nja za radnom snagom, ali
istovremeno je, ka`e on, "svima poznato i koliko je
brojna armija nezaposlenih lica".
"Na evidenciji Agencije 'Spektar' nalazi se veliki
broj lica sa zavr{enim fakultetom. Tako|e, imali smo
magistre i doktore nauka", rekao je Vukajlovi}.
Dodaje da je naj~e{}i odgovor kandidata za posao,
na pitanje {ta bi htjeli raditi, "bilo {ta". Svjedo~i da po-
slodavci ~esto u oglasima i samom postupku selekcije
kandidata tra`e kvalifikacije koje im nisu potrebne za
obavljanje konkretnog posla.
"Niz godina smo svjedoci bezbroj situacija namje-
{tenih oglasa, prije svega u javnim preduze}ima i usta-
novama, za koje se tra`e kvalifikacije koje posjeduje
osoba koju `ele da prime, bez obzira na to kakve su
stvarne potrebe organizacije", rekao je Vukajlovi}.
Prema podacima koje nam je ustupila Vedrana
Maglajlija, specijalista za odnose s javno{}u na portalu
posao.ba, na tom portalu trenutno je registrovano ~ak
oko 122.200 biografija, a svakog dana se registruje
oko 100 novih.
Jedna pozicija, 200 prijava: "U pro-
sjeku, poslodavci primaju oko 30 prijava za jednu po-
ziciju, iako taj broj varira u zavisnosti od pozicije.
Ni diplome ne poma`u
Nekada se de{avalo da za odre|enu poziciju aplicira kod zapo{ljavanja

194 magistra
doktora nauka
~ak 200 osoba", isti~e Vedrana Maglajlija.
Dodaje da najvi{e osoba koje tra`e posao preko
portala posao.ba ima visoku stru~nu spremu (oko 50
odsto).
"^esto se de{ava da se osobe koje tra`e posao pri-
javljuju na veliki broj oglasa, i opet ne postoji garancija
da }e dobiti posao, s obzirom na ogromnu stopu neza-
poslenosti u dr`avi. Me|utim, tra`enje posla zahtijeva
dosta vremena i upornosti, a osobama koje tra`e posao
savjetuje se da taj period nezaposlenosti iskoriste i za
odre|ena usavr{avanja, edukacije, honorarne poslove, i
tako dalje, kako bi stekli {to vi{e kvalifikacija, a samim
tim i br`e do{li do zaposlenja", savjetuje Maglajlija.
Da je nezaposlenost za gra|ane jedan od goru}ih
problema, sla`e se i Ranko Mili}, predjednik Unije
udru`enja poslodavaca RS.
On ka`e da je u privredi prisutan op{ti trend sma-
njenja obima proizvodnje, i dodaje da kompanije jo{
poku{avaju da zadr`e radnike, i pored zna~ajno sma-
njenih aktivnosti, odnosno posla.
Slijedi "eksplozija": "Tek u narednom pe-
riodu, ako se ne{to radikalno ne desi u smislu pokreta-
nja proizvodnih i investicionih ciklusa, osjeti}e se ta
'eksplozija' porasta nezaposlenosti", tvrdi Mili}.
Smatra da je u ovom periodu te{ko i pri~ati o za-
po{ljavanju novih radnika. Argumentuje to ~injenicom
da je prisutan drasti~an pad industrijske proizvodnje, te
da zbog toga "nema pri~e o novim zapo{ljavanjima".
"Ako se poku{ava na odre|en na~in 'skinuti' pri-
pravnik biroa, na na~in da }e Vlada participirati odre-
|eno vrijeme u pla}anju tih ljudi, to je samo stvaranje
privida da se amortizuje pri~a o nezaposlenosti, a, u
stvari, nalazimo se u jednom 'za~aranom' krugu iz ko-
jeg je te{ko iza}i bez strategije izlaska iz krize", naveo
je Mili}.
Da su podaci o nezaposlenosti kojima raspola`e
Zavod za zapo{ljavanje RS alarmantni, sla`e se i Ran-
ka Mi{i}, predsjednik Unije udru`enja poslodavaca
RS.
Zvono za uzbunu: Ka`e da oni jasno pokazuju da
ne jenjava trend ekonomske krize, ali ni njena zloupo-
treba. Zabrinjavaju}e je, kako poja{njava, to {to se
FOTO A.^AVI]
EVIDENCIJE ZAVODA
ZA ZAPO{LJAVANJE
Period
Gf!csv!bs!3121/
Kb!ov!bs!3121/
Ef!dfn!cbs!311:/
Op!wfn!cbs!311:/
Plup!cbs!311:/
Tfq!ufn!cbs!311:/
Ranka Mi{i}: Ne jenjava trend ekonomske krize,
ali ni njena zloupotreba
Period
Kb!ov!bs!3121/
Ef!dfn!cbs!311:/
Op!wfn!cbs!311:/
Plup!cbs!311:/
Tfq!ufn!cbs!311:/
Bw!hvtu!311:/
Ismet
Bajramovi}
Studenti ne vjeruju da ih ~eka posao
smanjuje broj zaposlenih, i {to se "skoro izjedna~ava koji su na evidenciji Zavoda, a rade u "sivoj" zoni, "na
broj onih koji rade i onih koji primaju penziju". crno".
"Mislim da podaci o kojima govorite, a koji se Gotovo identi~no mi{ljenje kao Mi{i}eva ima i
odnose na nezaposlenost, treba da zabrinu sve one koji Ismet Bajramovi}, predsjednik Saveza samostalnih
su nadle`ni da vode socijalnu politiku. To je zvono za sindikata BiH, koji je naveo da "sve vi{e gra|ana bez
uzbunu, i treba da alarmira sve institucije da se okrene- posla ostaje ne iz mjeseca u mjesec, ve} iz dana u dan".
mo o~uvanju radnih mjesta i stvaranju mogu}nosti no- "Mo`da treba da iskoristimo izbornu godinu da se
vog zapo{ljavanja. Ako se svi ne okrenemo u tom izvr{i pritisak na vlasti da se kona~no otvore odre|eni
pravcu, mislim da }emo narednih mjeseci imati jo{ ve- investicioni ciklusi", ka`e Bajramovi}.
}e probleme", rekla je Mi{i}eva. Ucjene poslodavaca: Jedan dio radnika,
Isti~e da ima i gra|ana koji su ostali bez posla, ali prema njegovim rije~ima, nije prijavljen na zavodima,
se nisu prijavili na Zavod za zapo{ljavanje RS, te onih jer ih ucjenjuju poslodavci. Ka`e da na drugoj strani
21. 3. 2010. ofekfmkb 11
Republika Srpska
Broj prijavljenih
261/147!mj!db
258/927!mj!db
256/4:7!mj!db
254/416!mj!db
253/185!mj!db
252/175!mj!db
Federacija BiH
Broj prijavljenih
468/775!mj!db
465/688!mj!db
463/674!mj!db
462/555!mj!db
461/883!mj!db
461/521!mj!db
postoji veliki broj onih koji su prijavljeni na zavodima,
a rade.
"To je rezultat 'sive' ekonomije, na{a rak-rana.
Alarmantno je to {to je dosta magistara i fakultetski
obrazovanih ljudi na biroima. U trenutku kada zavr{ite
fakultet, a nemate posla, ni{ta vam ne preostaje nego
da nastavite sa do{kolovavanjem. Bolonja je proizvela
dosta magistara u struci, ali ne i u naukama", ka`e Baj-
ramovi}.
^edo Kova~evi}, pomo}nik ministra za rad i za-
po{ljavanje RS, pita se "kako je mogu}e da se pove}a-
va broj nezaposlenih, kada su trendovi koji se odnose
na tehnolo{ke vi{kove i prekide ugovora na odre|eno
vrijeme, negativni".
"Evidentna je pojava da se na evidenciju Zavoda
za zapo{ljavanje RS prijavljuje veliki broj, na primjer,
`ena od 58 godina, doma}ica, samo da ostvare neka
druga prava", tvrdi Kova~evi}, i nagla{ava da privreda
Sve vi{e gra|ana bez posla
ostaje ne iz mjeseca u mjesec, ve}
iz dana u dan, ka`e Bajramovi}
apsorbuje postoje}u radnu snagu, te da nema pove}a-
nja nezaposlenosti lica koja su radila.
Prema njegovim rije~ima, ako se na evidencijama
zavoda za zapo{ljavanje pove}ava broj lica, to ne zna-
~i da je pove}ana nezaposlenost.
Ipak, oni koji nemaju posla ne prihvataju obja{-
njenja, ve} samo tra`e da im se obezbijedi radno mjes-
to.
"Ne}u da slu{am one koji tvrde da su vremena te-
{ka, da je ekonomska kriza, a pogotovo da se broj ne-
zaposlenih ne pove}ava, ve} ho}u da mi nadle`ni
kona~no obezbijede posao", rekla je Banjalu~anka, ko-
ju smo sreli ispred banjalu~ke filijale Zavoda za zapo{-
ljavanje RS.
Koliko je jo{ takvih slu~ajeva kao {to je njen, po-
kazuju i statisti~ki podaci prijavljenih na zavode za za-
po{ljavanje, a gra|anima ostaje da se nadaju u bolje
sutra i da }e uskoro biti otvorena nova radna mjesta.
12 ofekfmkb!21. 3. 2010.
POD LUPOM
Kese ~ovjeku
"kradu" `ivot
Qsp!dkf!okv!kf!tf!eb!hp!ej|!okf!pe
qmbt!uj!lf!tusb!eb!nj!mj!po!nps!tlji!quj!db-
211/111!nps!tlji!tj!tb!sb!j!phsp!nbo!cspk
sj!cb
_f!uj!sj!qmbt!uj!•of!lf!tj!df!qsj!tqb!mkj!wb!okv
#lsb!ev#!ebo!ajwp!ub!•p!wkf!lv-!kfs!pev!{nv
pop!mj!lp!lj!tf!poj!lb!lp!mj!lp!nv!kf!eof!wop
qp!usf!cop
Twb!lf!tf!lvo!ef!tf!v!twj!kf!uv!tkf!•pn
|v!nb!j{!hv!cj!|vn!tlb!qp!ws|j!ob!wf!mj!•j!of
gv!ecbm!tlph!tub!ej!pob
[b!qspj!{wp!eokv!kf!eof!up!of!qb!qj!sb
qp!usf!cop!kf!•bl!ewj!kf!up!of!eswf!ub-!b
iskori{tenih
tb!np!2-3!up!of!tub!sph!qb!qj!sb
Umjesto da
ostvaruje dobit,
otpad zavr{ava na
Pravilnicima iz oblasti
upravljanja otpadom je
planirano da se vr{i
prikupljanje sirovina
koje se mogu reciklirati,
ali u nevladinim
organizacijama ka`u
da jo{ nema konkretnih
pomaka u praksi
Dragan SLADOJEVI]
BiH se u praksi malo radi na
U
preradi ve} iskori{tenih siro-
vi na, po put me ta la, sta kla i
pa pi ra, a otpad za vr{a va na
deponijama, iako bi se na taj
na~in mogla ostvariti zna~aj-
na finansijska korist od otpa-
da, kao i otva ra nje no vih
radnih mjesta.
Tvrdi to Miodrag Daki}, predsjednik Centra
za `ivotnu sredinu iz Banjaluke, koji isti~e da je
malo bolja situacija na planu izrade pravnog okvi-
ra. Ipak, do da je da ~i tav pra vni sis tem jo{ ni je
uvezan da bi omogu}io razvoj industrije recikla`e.
"Pravilnicima iz oblasti upravljanja otpadom
je planirano da se vr{i prikupljanje sirovina koje
se mogu reciklirati, ali jo{ nema konkretnih poma-
ka u praksi", ka`e Daki}.
Dodaje da je ponovna upotreba ambala`e dru-
ga po va`nosti metoda u hijerarhiji upravljanja
otpadom, odmah nakon smanjenja stvaranja otpa-
da, te da joj treba posvetiti mnogo ve}u pa`nju ne-
go {to je to trenutno slu~aj.
Poja{njava da je mnogo bolje ako se ambala`a
ne mora reciklirati, jer sam proces recikla`e uklju-
~uje kori{tenje velikog broja materija {tetnih po
`ivotnu sredinu, kao i zna~ajnu potro{nju energije
i vode.
Proizvo|a~ima bitan profit: "Naj-
ve}em broju proizvo|a~a je najva`niji profit koji
se ostvari, a u vremenu ekonomske krize taj pro-
Kontejneri
za selektivno
odlaganje
otpada prazni
U BiH se
nedovoljno
radi na
recikla`i
sirovina
Deponije
pretrpane
[tetnost plasti~nih kesa
osje}a se vijekovima
ba iskoristiti, a da se pri tome ne mora voditi ra~u-
na na koji na~in se to radi", isti~u u Centru za `i-
votnu sredinu.
Prijave i pritu`be koje gra|ani upu}uju Repu-
bli~koj urbanisti~ko-gra|evinskoj i ekolo{koj in-
spe kci ji se odno se, izme |u os ta log, na emi si je
{tetnih supstanci i upravljanje otpadom, saznaje-
mo u Republi~koj upravi za insprekcijske poslove
RS.
Pove}ati dru{tvenu svijest: Dra-
gan Mijovi}, glavni republi~ki urbanisti~ko-gra|e-
vin ski i eko lo {ki in spe ktor, ka `e da su pro {le
godine ovoj inspekciji gra|ani uputili 25 prijava i
pritu`bi koje su se odnosile na oblast za{tite `ivo-
tne sredine.
"Kako bi `ivotnu sredinu {to vi{e za{titili i
o~uvali, neophodno je raditi na pove}anju komple-
tne dru{tvene svijesti i discipline u pogledu po{to-
vanja ekolo{kih propisa i zakona, kao i na stalnoj
edukaciji gra|ana i subjekata koji na bilo koji na-
~in ugro`avaju `ivotnu sredinu", nagla{ava Mijo-
vi}.
S druge strane, Advija \onli}, stru~ni sara-
blem se dodatno uve}ava. Nadle`ne dr`avne insti- nadle`nosti op{tina i gradova, kao i rukovodstva dnik za za{titu ekologije u Centru za ekologiju i
tucije treba da defini{u pravni okvir koji bi proi- regionalnih sanitarnih deponija, da gra|ane infor-
zvo |a ~i tre balo da po {tu ju, ali i da obe zbi je de mi{u o prednostima selektivnog odlaganja otpada. @ivotna sredina se u BiH vidi
stimulativne mjere za one proizvo|a~e koji `ele da Ka`u da podizanje svijesti i edukacija treba da za- samo kao resurs koji {to prije treba
pre|u na proizvodnju zdravijih i proizvoda manje po~ne u vrti}ima, i da traje ~itav zivot. iskoristiti, a da se pri tome ne mora
{tetnih po `ivotnu sredinu", ka`e Daki}. "U o~uvanje `ivotne sredine u na{oj zemlji se voditi ra~una na koji na~in se to radi
Dok u velikom broju bh. gradova postoje kon- ula`e sramotno malo novca, ali pravi problem je
tejneri za selektivno odvajanje otpada, mali broj {to za{titu `ivotne sredine ne shvataju u najvi{im
gra|ana te kontejnere koristi. institucijama kod nas na pravi na~in. Jo{ se `ivo- energiju Tuzla, ka`e da je u BiH u velikoj mjeri
U Centru za `ivotnu sredinu rekli su da je u tna sredina vidi samo kao resurs koji {to prije tre- prisutan nedostatak ekolo{ke svijesti gra|ana. Ona
ocjenjuje da BiH nema strategiju za zbrinjavanje
ambala`nog otpada.
Sat za na{u planetu "Sude}i po dosada{njem zalaganju na polju
o~u va nja i una pre |e nja `ivo tne sre di ne, ali i
Hsb!}b!oj!~f!twp!kv!csj!hv!jmj!of!csj!hv!qsf!nb!qmb!of!uj![f!nmkj!np!~j!qp!lb!{b!uj!j!38/!nbs!ub-!lb!eb!cj!usf!. mno{tvu drugih raznovrsnih problema, ne mo`e se
cb!mp!eb!pe!31/41!ep!32/41!•b!tp!wb!vhb!tf!twkf!umb-!j!ub!lp!qp!esaf!cps!cv!qsp!ujw!lmj!nbu!tlji!qsp!nkf!ob/ o~ekivati uskoro nekakvo rje{enje na dr`avnom
nivou", isti~e \onli}eva.
Sj!kf•!kf!p!bldj!kj!#Tbu!{b!ob!|v!qmb!of!uv#!)Fbs!ui!Ip!vs*-!b!v!okpk!cj!usf!cb!mp!eb!v•ft!uwv!kv!hsb!}b!oj!j!jo!tuj!uv!.
Stru~njaci savjetuju da je neophodno da se,
dj!kf!v!Tb!sb!kf!wv-!Cb!okb!mv!dj-!Uv!{mj-!Npt!ub!sv-![f!oj!dj!j!Cj!kf!mkj!oj/!Qp!kf!ejo!dj-!qp!tmp!woj!tv!ckf!luj-!wmb!ef!j!{b!kf!eoj!. kad je o~uvanje `ivotne sredine u pitanju, krene od
df!tv!qp!{wb!oj!eb!vhb!tf!twp!kb!twkf!umb!ob!kf!ebo!tbu-!j!eb!ob!ubk!ob!•jo!qsvaf!qp!es|lv!bldj!kj/!
"izvo ra" ne eko lo {kih proi zvo da, proi zvo |a ~a i
Blp!of!aj!wj!uf!v!of!lpn!pe!ob!csp!kb!oji!hsb!ep!wb-!twf!kf!eop-!v•ft!uwvk!uf-!j!vhb!tj!uf!twkf!umb!38/!nbs!ub!pe prodavaca. Moglo bi se, kako navode, krenuti sa
31/41!ep!32/41/
{to masovnijom upotrebom biorazgradive ambala-
#V{fw!|j!v!pc!{js!eb!tnp!twb!lp!eof!wop!twkf!ep!dj!lmj!nbu!tlji!qsp!nkf!ob!ob!hmp!cbm!opn!oj!wpv-!tj!hvs!ob!tbn `e.
eb!~f!hsb!}b!oj!CjI!qsf!qp!{ob!uj!{ob!•bk!pwf!bldj!kf!j!eb!~f!38/!nbs!ub!vhb!tj!uj!twp!kb!twkf!umb!j!ob!ubk!ob!•jo!qp!. U "Delta Maxi Grupi" nam je re~eno da je ta
lb!{b!uj!eb!jn!kf!tub!mp-!kfs!{b!jt!ub-!qmb!of!ub![f!nmkb!oj!kf!qp!usf!cob!tb!np!ob!nb-!wf~!j!hf!of!sb!dj!kb!nb!lp!kf!ufl kompanija biorazgradive kese uvela pro{le godine
ep!mb!{f#-!sf!lmb!kf!Csbo!lj!db!Tup!kb!op!wj~-!qps!uqb!spm!Qsp!kf!lub!#Tbu!{b!ob!|v!qmb!of!uv#!{b!CjI/ u sve svoje maloprodajne objekte {irom BiH, u

deponijama
U prodajnim objektima te{ko do `elji da svojim resursima doprinese o~uvanju `i-
ekolo{ki prihvatljivijih proizvoda votne sredine.
FOTO NN "Od brojnih prednosti biorazgradivih kesa naj-
va`nije su da se ove kese razgra|uju 100 puta br`e
od obi~nih plasti~nih kesa, i to bez {tetnih ostata-
ka", rekli su u "Delta Maxi Grupi", i dodali:
U Centru civilnih
"Nadamo se da }e i drugi slijediti na{ primjer,
inicijativa tvrde
i da }e prepoznati zna~aj ekolo{kih tema, i svojim
da je BiH jedna
djelovanjem doprinijeti razvoju ekolo{ke svijesti i
od najzaga|enijih
o~uvanju i za{titi `ivotne sredine".
zemalja regiona
Zaga|enje u prirodi: Kese, me|utim,
nisu jedini zaga|iva~i okoline koje donosimo iz
prodavnica, jer je, pokazuju brojni parametri, pri-
oritet proizvo|a~a da imaju {to ve}u dobit, a o {te-
tnosti proizvoda gotovo da se i ne razmi{lja.
Takvi proizvodi ili pakovanja ve}inom zavr{a-
vaju na deponijama ili u prirodi, gdje zaga|uju vo-
du, zemlju i vazduh.
Dok \onli}eva ka`e da je vlast odgovorna za
nedostatak ekolo{ke svijesti gra|ana, u Ministar-
stvu okoli{a i turizma FBiH isti~u da "Ministar-
stvo u po slje dnje tri go di ne sus ta vno ra di na
ja~anju javne svijesti, {to je pravi put ka pravilnoj
percepciji okoli{nih problema."
Nevenko Herceg, federalni ministar okoli{a i
Nevenko Herceg turizma, isti~e da je ja~anje javne svijesti dug i
21. 3. 2010. ofekfmkb 13
[ta mo`e
da se reciklira
Papir
Hartija, odnosno papir, se
dobija preradom drveta uz
pomo} hemijskih sredsta-
va, pri ~emu nestaju {ume,
a dolazi do zaga|ivanja ri-
jeka.
[te tu `i vo tnoj sre di ni
mogu}e je smanjiti recikla-
`om papira, a reciklirati se
mo gu sve vrste pa pir nih
kesa, novina, papira za pi-
sa nje, i sve am ba la `e od
papira.
Zanimljivo je da se preradom stare hartije utro{i 60 odsto manje
energije, nego kada bismo taj proizvod dobijali iz drveta, a koristi-
mo i 15 odsto manje vode.
Istra`ivanja pokazuju da recikla`om jedne tone papira spasava-
mo 17 stabala drveta, {tedimo vi{e od 4.000 kilovata struje i ~ak
32.000 litara vode.
Recikliranjem papira spasavamo {ume i vode, a samim tim i
mnoga `iva bi}a koja od njih zavise.
Staklo
Pravi se tako {to se pije-
sak, sa dodatkom jo{ nekih
supstanci, topi na visokim
temperaturama.
U tom pro ce su se tro {i
dosta energije, a u vazduh
se ispu{ta velika koli~ina
{tetnih gasova.
Ka da bi smo re ci kli ra li
staklo, mnogo manje bi se
uni{tavala korita rijeka iz
ko jih se va di pi je sak, a
smanjili bismo i zaga|iva-
nje vazduha i potro{nju energije.
Recikla`om jedne fla{e u{tedi se dovoljno energije da jedna sija-
lica od 100 vati mo`e da svijetli ~etiri sata.
Koliko bi za ~ovje~anstvo recikla`a stakla bila korisna, najbolje go-
skup proces, koji tra`i anga`man ukupne dru{tve- vori podatak da se u svijetu godi{nje baci oko 28 milijardi fla{a i tegli.
ne zajednice, ali i proces za koji nema alternative. Prednost stakla je u tome {to ga je mogu}e beskrajno reciklirati,
I dok u nevladinom sektoru tvrde da u BiH a na taj na~in u{tedi se ogromna koli~ina struje.
gotovo da nema ponovne prerade sirovina, poput
metala, stakla i papira, Herceg ka`e da se u potpu- Metal
nosti ne sla`e s tom tvrdnjom. Ipak, priznaje da za
preradu stakla nemamo kapacitet, te se sve koli~i- Dobija se preradom ruda,
ne otpadnog stakla izvoze u Hrvatsku i druge ze- a ko ris ti za proi zvo dnju
mlje. brojnih predmeta.
Na pitanje za{to u na{oj zemlji, kao na primjer U pro ce su proi zvo dnje
u Hrvatskoj, ne postoji otkup PVC i staklene am- metala, prvo polazimo od
bala`e, Herceg odgovara da nije siguran "da se mi iskopavanja rude, koje na-
u ne{to ovako dramati~no skupo mo`emo upusti- ru{ava ili uni{tava ~itave
ti". predjele.
"Ne dovode}i u pitanje efikasnost sustava ko- Potom se vr{i pre~i{}ava-
ja je evidentna u okoli{u, jer je zna~ajno smanjeno nje rude ispiranjem u vodi,
one~i{}enje okoli{a, ali i volumen otpada koji se koja se tako zaga|uje.
baca na odlagali{ta, postavlja se pitanje cijene ko- Pri topljenju rude tro{i se
ju treba platiti, jer rije~ je o izuzetno skupom sus- ogromna koli~ina energije,
tavu koji primjenjuju samo bogate zemlje, dok se a u atmosferi se osloba|aju {tetni gasovi.
ve}ina drugih zemalja Europe odlu~ila na druga~i- Za jednu tonu aluminijuma potrebno je iskopati ~etiri tone rude
je kombinirane sustave koji manje optere}uju sta- boksita i potro{iti ~ak 13 kilovat-~asova elektri~ne energije.
novnike", naveo je Herceg. Kod nas bi se, kako bismo o~uvali `ivotnu sredinu, ali i zaradili
Nema strategije: U Udru`enju za una- novac, za po~etak moglo vr{iti prikupljanje i recikla`a alumini-
jumskih konzervi, te pakovanja od deo-sprejeva.
pre|enje kvaliteta `ivljenja "Futura" iz Mostara re-
kli su da se u BiH trenutno "ne pazi na recikla`u
sirovina niti za to postoji nekakva strategija na bi- Plastika
lo kom nivou".
Do bi ja se iz naf te. Po
"Na {a ze mlja je, na `a lost, okre nu ta pre ma
aktuelnoj stopi potro{nje,
prodaji sirovina, a ne prema proizvodnji proizvo-
procjenjuje se da }e se re-
da. Tim vi{e zabrinjava ovakav odnos jer se, je-
zerve nafte u svijetu iscrpiti
dnos ta vno, pu no ba ca. Si ro vi ne za vr{a va ju na
za ne{to vi{e od 30 godina.
otpadu, umjesto da budu ponovo vra}ene u proi-
Problem s plastikom jeste
zvodnju", rekao je Marin Bago, presjednik "Futu-
u tome {to se ona ne raspa-
re".
da u zemlji, te se trajno za-
Upozorava da se u BiH ne pazi {ta }e biti os-
dr`a va u `i vo tnoj sre di ni
tavljeno budu}im generacijama u naslje|e.
koju zaga|uje.
"Nije mogu}e i ne smije se to pitanje stavljati
Ka da ba ci mo ke su od
samo na brigu proizvo|a~a jer, u osnovi, njima je
plastike, potrebno je i do
stalo jedino do profita", kategori~an je Bago.
400 godina kako bi se ra-
Rje{enje vidi u ka`njavanju (ne)odgovornih.
zlo`ila. Mogu}e je i njeno uni{tavanje spaljivanjem, ali tada zaga|u-
Obrazla`e to svojom sumnjom da bi gra|ani EU
jemo vazduh.
"bili toliko savjesni i svjesni da ih ne o~ekuje si-
Zato je najbolje rje{enje u preventivnim mjerama, kao {to je izbje-
gurna kazna ako se ogrije{e o zakon".
gavanje kupovine i upotrebe plasti~ne ambala`e i kesa.
U Centru civilnih inicijativa (CCI) ranije su
Me|utim, samo rijetki prodajni objekti u BiH po~eli su s upotre-
nam izjavili da BiH nema kvalitetnu strategiju za
bom biorazgradivih kesa.
zbrinjavanje ambala`nog otpada. Konstatovali su
Primorani ste, ako `elite dati svoj doprinos o~uvanju `ivotne sredi-
da je BiH jedna od najzaga|enijih zemalja regi-
ne, nositi platnene torbe, u kojima }ete do ku}e prenijeti kupljene ar-
ona.
tikle.
14 ofekfmkb!21. 3. 2010.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Forum
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim
Mislite li da bi
doga|ajima i temama.
trebalo vi{e novca
Va{e odgovore {aljite na e-mail: ulagati u o~uvanje
odgovori@nezavisne.com `ivotne sredine?

DANAS I SUTRA Pi{e:

Muhamed FILIPOVI]

Postoje mnogi razlozi da se Hrvatska smatra jo{ nezrelom za jednu

otvorenu pozitivnu i demokratsku ulogu na ovim prostorima

Kuda ide
hrvatska politika rije osam mjeseci pisac ovih redova, pi{u}i Ona nije osu|ena ni zbog vojne akcije u Bosni i Hercegovi- da je svojim zahvatima, koji prvenstveno poga|aju interese

P
u povodu iznenadne ostavke biv{eg pre-
mijera hrvatske vlade Ive Sanadera, ta~no
je definirao osnovne razloge njegove os-
tavke i ukratko predvidio budu}i razvoj
op}e i politi~ke situacije u toj zemlji. Tada
se to ticalo same Hrvatske, a sada, kako najnoviji politi~ki
potezi vladaju}e stranke i njene koalicione vlade pokazuju,
U Hrvatskoj stvar po~inje da se ti~e i ostalih na Balkanu. Smatraju}i da
se demokratski je unutarnja kriza prebro|ena, mada se ona jo{ u punom
procesi imitiraju, obimu i nije ni izrazila, a kamoli prevazi{la ostavkom biv-
a poku{ava {eg lidera, ambiciozna premijerka Jadranka Kosor zapo~ela
se stvarati je, uz pomo} predsjednika Vlade Slovenije, kampanju pre-
nova varijanta uzimanja liderske pozicije u odnosu na preostale balkanske
autoritarnog zemlje (Ptujska inicijativa), predstavljaju}i se za politi~ku i
re`ima u pogledu demokratizacije najzreliju demokratsku vladu u
regiji, te otvoreno apeliraju}i na vode}u ulogu koja bi ra-
zvoj na Balkanu usmjeravala prema unaprijed oktroiranim
ciljevima ulaska u NATO savez i Europsku uniju. Me|u-
tim, bez obzira na momentalno stanje odnosa izme|u
Hrvatske i Europske unije i posebno izme|u Hrvatske i
Slovenije, koju Hrvatska smatra svojim unutarnjim igra~em
u Europskoj uniji, a sa kojim je Kosorova o~igledno na~ini-
la neki dil, samo se ne zna jo{ ~ime }e Hrvatska platiti tu
Svako ko
uslugu, stvari ni izdaleka ne stoje tako kako umi{lja gospo-
zna kako su se
|a Kosor, pa i ostatak hrvatskog politi~kog establi{menta.
stvari razvijale
Zabludu o sposobnosti za vode}u ulogu dijeli vladaju}a ko-
na Balkanu zna
alicija, ali i onaj dio hrvatskih politi~ara koji sebe voli nazi-
da je Hrvatska vati oporbenim. Svako ko zna kako su se stvari razvijale na
imala povoljan Balkanu zadnjih dvadeset godina zna da je Hrvatska imala
tretman u izuzetno povoljan tretman u odnosu na ostale balkanske ze-
odnosu na ostale mlje i da je Europa, prije svega zbog ~injenice da je Hrvat-
balkanske zemlje ska postala apsolutno katoli~ka zemlja i pod za{titom Svete
stolice, Hrvatskoj previdjela mnoge stvari zbog kojih je
druge zemlje ovog prostora tretirala sa mnogo vi{e strogo-
}e. Hrvatska je Tu|manovom ustavnom reformom bitno
umanjila gra|anska i politi~ka prava Srba i svela ih na sta-
tus nacionalne manjine i onemogu}ila im da igraju bilo ka-
kvu zna~ajniju ulogu u budu}oj hrvatskoj historiji i politici.
ni, a na kraju je Zapad Hrvatskoj omogu}io, naoru`avaju}i
njenu vojsku, da izvede zavr{ni udarac protiv srpskih pobu-
njenika, sa posljedicom izgona oko 200.000 Srba sa prosto-
ra na kojima su vjekovima `ivjeli. Iste te zemlje su
previdjele ~injenicu da je Hrvatska izvr{ila stvarnu inkorpo-
raciju bosanskohercegova~kih Hrvata u hrvatsku dr`avu,
kao potpunu eradikaciju Srba i Bo{njaka sa teritorije Herceg
Bosne, uni{tavanje svih vjerskih i kulturnih spomenika mu-
slimana i pravoslavaca i stvaranje koncentracionih logora za
brojne druge zlo~ine za koje je moralo biti optu`eno dr`a-
vno, vojno i politi~ko vo|stvo Hrvatske, a {to se nije dogo-
dilo. [tavi{e, hrvatski Sabor je izglasao rezoluciju u kojoj se
tvrdi da agresije i invazije bosanskohercegova~ke teritorije
nije bilo, mada to demantiraju i bosanskohercegova~ki i
hrvatski izvori. Pri tome je namjerno previ|eno da onaj ko je
vr{io jedan akt ne mo`e sam o tom aktu presu|ivati. Dakle,
postoje mnogi razlozi da se Hrvatska smatra jo{ nezrelom za
jednu otvorenu pozitivnu i demokratsku ulogu na ovim
prostorima. Ali to previ|a i ona sama, a i njeni europski
sponzori i pomaga~i, guraju}i je u ulogu vode}e dr`ave Za-
padnog Balkana. Gospo|a Kosor, a za njom kao hipnotizi-
rani i ostali politi~ari u Hrvatskoj, ponavljaju kako je u
Hrvatskoj proces demokratizacije uznapredovao i kako
Hrvatska nema ni{ta vi{e na tome da uradi, osim da uredi
sudstvo i dokraj~i veoma ra{irenu korupciju, mada upravo ta
dva elementa definiraju stupanj demokratizacije jednog
dru{tva, pa ona dr`ava u kojoj ne postoji nepristrano sudstvo
i vlada korupcija nikako ne mo`e da se smatra demokrat-
skom. Niko ne razmi{lja i ne tra`i odgovor na pitanje kako
je mogu}e da jedna zemlja koja je do grla grcala u sveop}oj
politi~koj, moralnoj i ideolo{koj, pa zatim i svakoj drugoj
korupciji i ~ije je sudstvo egzemplar korumpiranog sudskog
sistema, preko no}i i hap{enjem vrha korupcijske sante leda,
rje{ava tako slo`eno pitanje, kada se dobro zna da je porije-
klo korupcije u Hrvatskoj u politi~koj sferi i monopolu odre-
|enih snaga na vlast i formalnom priznavanju, ali fakti~kom
nepriznavanju, svih drugih osim katoli~kih i hrvatskih politi-
~kih i kulturnih interesa. Gospo|a Kosor ne samo da misli
najsiroma{nijih gra|ana i progonom malog broja direktnih
aktera nekih afera, a ostavljaju}i one mo}ne izvan svake su-
mnje, rje{ava pitanje op}e ekonomske i egzistencijalne krize
hrvatskih gra|ana i dr`ave. Izgleda, kako to najnoviji slu~a-
jevi pokazuju, da se ona slu`i borbom protiv korupcije da bi
razbila moralni i politi~ki imid` i sada{nju supremaciju opo-
zicije nad svojom vladom i strankom. Ona se u tom o~ito
slu`i metodama koje su razvijene jo{ u komunisti~ko vrije-
me, a to je djelovanjem tajne policije i dosijeima koje je ona
stvarala o ljudima i strankama, a koji su ~uvani za pogodnu
priliku kao {to je ova. U jednoj demokratskoj zemlji ne do-
ga|a se da {ef tajne policije postane ministar unutra{njih po-
slova. To se u Europi nije dogodilo od Fushea, izuzimaju}i
komunisti~ke zemlje, ali se doga|a u demokratskoj Hrvat-
skoj i efikasnost takve sprege se pokazuje veoma povoljnom
za borbu protiv opozicije. Razlog zbog kojeg je u demokrat-
skim zemljama nemogu}e da {ef tajne policije postane mi-
nistar unutra{njih poslova sastoji se u ~injenici da je
poznato da se sve tajne slu`be obilno slu`e nezakonitim
sredstvima u odnosu na gra|ane i njihove organizacije, te
ministar mora biti politi~ko, a ne smije biti profesionalno li-
ce porijeklom iz tajnih slu`bi, dakle mora biti lice dostupno
javnom mnjenju i kontroli javnosti. Sa svojim vezama i za-
visnostima iz vremena u kojem je vodio tajne slu`be takav
~ovjek ne mo`e da vodi slu`be koje moraju biti javne i koje
se moraju striktno dr`ati zakona. Dakle, u Hrvatskoj se de-
mokratski procesi imitiraju, a poku{ava se stvarati nova va-
rijanta autoritarnog re`ima, o ~ijoj prirodi najbolje govore
istupi glavnog momentalnog advokata politike gospo|e
Kosor, a to je kuriozni ministar zdravlja Milinovi} koji pa-
da u trans kada govori i svojoj {efici. Kad se dublje analizi-
raju potezi hrvatske vlade, vidi se sva improvizacija,
nedostatak realne procjene situacije i sopstvene pozicije i
praznina njene ambicije da postane vode}a snaga na ovim
prostorima. Postoje mnogi aspekti hrvatske politike ~ija
analiza potvr|uje ove ocjene, a mi }emo u nastavku ove
analize govoriti prije svega o odnosu Hrvatske i Bosne i
Hercegovine s jedne, i Srbije s druge strane.

Tnb!u sbn! eb! kf! up
ep!csb!pemv!lb!kfs!tf!#sj!.
kf!lf#!wkfs!oj!lb!tmj!kf!wb!kv
Kako v!Nf!}v!hps!kf/!Usf!cb!mp
komentari{ete cj!eb!tf!vt!ub!op!wj!eb!mj
tv!uj!mkv!e j!qsf!w b!s f!o j-
to {to Vatikan peop!top!eb!mj!kf!{b!jt!ub
ispituje sj!kf•!p!mp!lb!dj!kj!ob!lp!kpk
tf!ep!hb!}b!kv!•v!eb/
vjerodostojnost Mirko,
fenomena u Jajce
Me|ugorju?
Sb!ev!kf!nf!wj!kftu!eb
~f!j!tmvacf!op!cj!uj!vu!.
ws}j!wb!op!kf!tv!mj!vlb!{b!.
okb!ekf!w j!d f!Nb!s j!kf!v
Nf!} v!h ps!kv!obu!q sj!s p!.
eob!jmj!tf-!qbl-!sb!ej!p
qsf!wb!sj/!Nj!tmjn!eb!kb!.
woptu!usf!cb!eb!{ob!|ub
tf!uv!ub!•op!ef!tj!mp/
Slavko,
Trebinje
Jtqj!u j!w b!o kf! wkf!s p!e pt!.
upk!o pt!u j! gf!o p!n f!o b! v
Nf!}v!hps!kv! qp! nf!oj! kf
of!!qp!usf!cop/!Of!lb!ub!np
jef!lp!v!up!wkf!sv!kf/
Ante,
Mostar
FORUM PLUS
Tmv!•bk!vlb!{b!okb!v!Nf!.
}v!hps!kv!kf!{b!jt!ub!gf!op!.
nfo!j!tb!oft!usqmkf!okfn
p•f!lv!kfn!sf!{vm!ub!uf!uf
jt!usb!hf/!Cb|!nf!{b!oj!nb
|ub!kf!pe!up!hb!jt!uj!ob/
nika89@
yahoo.com
Of!lb!nj!of!lp!pcf!.
{cj!kfej!{b!qp!tmf!okf!{b
nv!ab-!lb!lp!cj!tnp!np!.
hmj!qsf!isb!oj!uj!|ft!up!•mb!.
ov!pcj!ufmk-!b!vlb!{b!okb
nf!v!pwpn!usf!ovu!lv
obk!nb!okf!{b!oj!nb!kv/!Oj!.
|ub!tf!of!~f!qsp!nj!kf!oj!uj
oj!ob!lpo!uph!jtqj!uj!wb!.
okb;!mkv!ej!~f!j!eb!mkf!j~j!v
Nf!}v!hps!kf/
Doris,
[iroki Brijeg
Eb!tf!kb!qj!ubn-!vpq!|uf
tf!of!cj!ws|j!mp!up!jtqj!uj!wb!.
okf!wkf!sp!ept!upk!opt!uj!vlb!.
{b!okb!ekf!wj!df!Nbsjkf/!Oj{
•v!eb!tf!ob!wp!eop!ep!hp!.
ej!mp!v!Nf!}v!hps!kv-!kb!v!up
wkf!sv!kfn-!j!of!nb!sb!{mp!hb
eb!tf!pe!up!hb!tbe!qsb!wj
of!lb!uf!psj!kb!{b!wkf!sf/!
Tihana D.

Republika Srpska uskoro dobija prvi Centar za transplantaciju organa
Liste ~ekanja
najdu`e za
transplantaciju
bubrega
Staneti}:
Ljekari pro{li proces
posebne edukacije
Nada za novi `ivot
Aida TIPURA
ridesetosmogodi{nji Banjalu-
T
~anin Goran Ljuboja, ve} du`e
vrijeme `ivi kao bubre`ni bole-
snik. Ovaj predsjednik Udru`e-
nja dijaliziranih pacijenata RS,
koji boluje od hroni~ne bubre-
`ne insuficijencije, pored oba-
veznog pridr`avanja strogog re`ima ishrane ve}
punih 21 godinu redovno ide na dijalizu.
Iako je prije 17 godina uradio transplantaciju
bubrega koji je dobio od oca, na`alost, nakon sa-
mo dvije godine on je otkazao.
"Transplantaciju bubrega koji mi je donirao
otac radili su mi u Beogradu na Urolo{koj klinici.
Uradili smo sve pretrage, nakon ~ega je ustanov-
ljeno da mi mo`e biti transplantiran o~ev bubreg.
Nakon toga sam se odli~no osje}ao. Jednostavno,
`ivot mi je bio mnogo lak{i nego na dijalizi. Or-
ganizam mi se prili~no oporavio, o~istio, mnogo
bolje sam se osje}ao... Na`alost, nakon dvije godi-
ne, moj organizam je odbacio taj bubreg, tako da
sam ponovo morao nastaviti s dijalizom", pri~a
Goran koji je na prvu dijalizu krenuo jo{ kao seda-
mnaestogodi{njak.
Dodaje da se otac nakon doniranog bubrega
odli~no osje}ao, te da ni danas nema nikakvih
problema sa zdravljem.
Ipak, Goran se ne predaje. Iako priznaje da je
zadovoljan uslovima lije~enja, isti~e da bi, kada bi
mu se ukazala prilika, ponovo uradio transplanta-
ciju.
"Moram re}i da je proteklih nekoliko godina
u RS unaprije|ena oblast kada je u pitanju lije~e-
nje pacijentata s hroni~nom bubre`nom insufici-
jencijom. Sada imamo dijalizu HDF, koja ima
brojne prednosti u odnosu na standardnu dijalizu.
Imamo najsavremeniji tretman za koji se mo`e re-
}i da je jednak s evropskim standardima, me|u-
tim, nakon obavljene transplantacije bubrega
mogu re}i da je `ivot mnogo lak{i, nego `ivot na
dijalizi", pri~a Goran koji na dijalizi provede tri
puta sedmi~no po ~etiri sata.
Goran je samo jedan od mnogih kojem bi
transplantacija bubrega zna~ila i po~etak novog
`ivota.
Duge liste: U RS oko deset odsto odra-
slog stanovni{tva ima hroni~nih problema s bu-
bre zi ma, dok se kod pet od sto njih po ja vi i
zatajenje bubrega, {to uglavnom zavr{ava hemo-
dijalizom ili transplantacijom.
Daleko najve}i broj presa|ivanja organa u
BiH odnosi se na bubrege zbog zatajivanja bu-
bre`ne funkcije, {to je kao i u drugim zemljama, te
su i liste ~ekanja za ove bolesnike najbrojnije i
najdu`e se ~eka na transplantaciju. U na{oj zemlji
se trenutno jedino u klini~kim centrima u Sarajevu
i Tuzli mo`e uraditi transplantacija organa.
Me|utim, prema najavama nadle`nih, uskoro
bi i Banjaluka trebalo da dobije Centar za tran-
splantaciju, koji bi bio prvi centar ovakve vrste u
RS. Naime, prva transplantacija organa u RS tre-
balo bi da bude obavljena sredinom ove godine.
Iz Klini~kog centra Banjaluka su potvrdili da
}e se u po~etku u ovoj zdravstvenoj ustanovi
obavljati samo transplantacija bubrega, a vreme-
nom }e se razvijati i transplantacija svih ostalih or-
gana.
Prema rije~ima prof. doktora Mirka Staneti}a,
generalnog direktora banjalu~kog Klini~kog cen-
tra, transplantirani pacijenti }e biti smje{teni na
intenzivnoj njezi i Odjeljenju nefrologije, Klinike
za unutra{nje bolesti KC-a.
"U okviru priprema za ovu vrstu lije~enja, u
KC-u je formiran multidisciplinarni tim od 32 lje-
kara i medicinska tehni~ara. Formirana je ambu-
lanta za pripremu i pra}enje transplantiranih
bolesnika, a ljekari su pro{li proces posebne edu-
kacije", navodi prof. dr. Staneti}, dodaju}i da ova
medicinska ustanova posjeduje svu potrebnu
opremu za lije~enje ovakvih bolesnika.
Prema njegovim rije~ima, u narednom peri-
odu preostaje dopunska edukacija hirur{kih timo-
va nefrologa u domenu pra}enja bolesnika u
posttransplantacijskom periodu, te obuka dijela di-
jagnosti~kog tima u domenu nuklearne medicine i
urologije.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS
navode da }e se Zakonom o transplantaciji ljud-
skih organa RS, koji je usvojen po~etkom ove go-
dine, urediti osnovna na~ela transplantacije,
organizacije medicinskih poslova u ovoj oblasti,
zatim sam postupak transplantacije, uzimanje
ljudskih organa od `ivih davaoca, uzimanje ljud-
skih organa od umrlih davaoca, kao i druga pita-
nja.
"Transplantacija ljudskih organa od velikog je
zna~aja, imaju}i u vidu da i pored razvoja savre-
mene medicinske i drugih nauka klini~kih i tehni-
~kih dostignu}a i novina u oblasti prevencije,
U KC-u je dijagnostike i lije~enja, mnoge bolesti se, ipak, i
formiran danas mogu lije~iti samo transplantacijom", na-
multidiscipli- gla{avaju iz ovog ministarstva.
narni tim Kako bi bile sprije~ene zloupotrebe, navede-
od 32 ljekara
i medicinska
nim zakonom je strogo nagla{eno da za uzete
ljudske organe nije dozvoljeno pla}anje bilo ka-
tehni~ara kve naknade ili pribavljanje bilo kakve druge ko-
risti.
Promocija zavje{tanja organa:
U okviru projekta "Transplantacija organa u RS",
Ministarstvo zdravlja i socijalne za{tite RS formi-
ra}e koordinacioni tim za transplantaciju organa
Goran Ljuboja sa zadatkom promocije zavje{tanja organa i zna-
~aja kadaveri~ne transplantacije. Njihov zadatak
bi}e da prikupe listu kandidata za transplantaciju
bubrega iz hemodijaliznih centara, te da sa~ine lis-
tu ~ekanja za transplantaciju bubrega i listu poten-
cijalnih donora.
U Udru`enju dijaliziranih pacijenata RS, koje
broji oko 950 ~lanova, nadaju se da }e se neda-
vnim usvajanjem Zakona o transplantaciji ljud-
skih or ga na RS i do bi ja njem Cen tra za
transplantaciju sa~initi kona~na lista ~ekanja za
transplantaciju bubrega koja do sada nije postoja-
la, ali i bolje za`ivjeti donorska mre`a.
Ono ~emu se ovi pacijenti nadaju jeste kada-
veri~na transplantacija organa, odnosno transplan-
tacija sa osoba kod kojih je progla{ena mo`dana
smrt.
Na`alost, unazad nekoliko godina, koliko u
21. 3. 2010. ofekfmkb 15
Iz banjalu~kog
Klini~kog
centra su
potvrdili da }e
se u po~etku
u ovoj
zdravstvenoj
ustanovi
obavljati samo
transplantacija
bubrega,
a vremenom }e
se razvijati i
transplantacija
svih ostalih
organa
Klini~ki cenar Banjaluka
FOTO A. ^AVI]
na{oj zemlji postoji donorska mre`a, rijetke su
one porodice koje su pristale da doniraju organe.
Ruku spasa u slu~aju potrebe doniranja orga-
na za sada uglavnom kod nas pru`aju samo naju`i
~lanovi porodice.
Fond zdravstvenog
osiguranja RS
J{!Gpo!eb!{esbw!tuwf!oph!ptj!hv!sb!okb
ST!ob!wp!ef!eb!tv!v!up!lv!3119/!hp!ej!of
vqv!uj!mj!!•f!uj!sj!ptj!hv!sb!ob!mj!db!ob!usbo!tqmbo!ub!.
dj!kv!ps!hb!ob!v!jopt!usbo!tuwp/!Sb!ej!mp!tf!p
usbo!tqmbo!ub!dj!kb!nb!kf!usf-!tsdb!j!ewj!kf!usbo!.
tqmbo!ub!dj!kf!cv!csf!hb/!Qsp!|mf!hp!ej!of!ob
usbo!tqmbo!ub!dj!kv!tv!vqv!~f!ob!usj!mj!db-!b!sb!ej!mp
tf!p!ewj!kf!usbo!tqmbo!ub!dj!kf!kf!usf!j!kf!eof!usbo!.
tqmbo!ub!dj!kf!cv!csf!hb/!Cj!mp!kf!ub!lp!}f!j!wj!|f
tmv!•b!kf!wb!usbo!tqmbo!ub!dj!kf!nb!uj!•oji!~f!mj!kb/
#V!tmv!•b!kv!eb!tf!usbo!tqmbo!ub!dj!kf!sb!ef!v
{esbw!tuwf!ojn!vt!ub!op!wb!nb!j{wbo!ST!tb
lp!kj!nb!Gpoe!jnb!vhp!wps-!ob!qsj!nkfs-!v
Tscj!kj-!Gpoe!usp!|lp!wf!usbo!tqmbo!ub!dj!kf!ptj!.
hv!sb!ojn!mj!dj!nb!top!tj!v!qp!uqv!opt!uj/!Nf!}v!.
ujn-!blp!usbo!t qmbo!u b!d j!kv!oj!kf!np!h v!~ f
pcb!wj!uj!v!vt!ub!op!wb!nb!t!lp!kj!nb!Gpoe!jnb
vhp!wps-!uf!tf!ptj!hv!sb!oj!dj!vqv!~v!kv!v!jopt!.
usbo!tuwp-!ob!qsj!nkfs-!v!Bvt!usj!kv-!Jub!mj!kv-!Okf!.
nb!• lv-!ub!e b!Gpoe!ptj!h v!s b!o jn!mj!d j!n b
gj!obo!tj!sb!ejp!usp!|lp!wb-!obk!•f|!~f!plp!41
pe!tup!#-!ob!wp!ef!j{!pwph!Gpo!eb/
16 ofekfmkb!21. 3. 2010.

Lak{mi Mital
London,
Velika Britanija
BOGATSTVO:

28,7
milijardi dolara

Qsj!kf!|ftu!hp!ej!ob!Nj!ubm!kf!{b!of!.
wkf!sp!wb!uoji!239!nj!mj!pob!ep!mb!sb!lv!.
qjp!23.tp!cov!lv!~v!v!Lfo!tjo!hup!ov-
fmj!uopn!ej!kf!mv!Mpo!ep!ob/!
Okf!hp!wb!lv!~b!ob!mb!{j!tf!j{nf!}v
Lfo!tjo!hupo!qb!mb!uf!j!jnb!okb!tvm!ub!ob
pe!Csv!of!kb/!
V!lv!~j!tf!ob!mb!{j!uvs!tlp!lv!qb!uj!mp-
|up! kf! nop!hj!nb! of!{b!nj!tmj!wp/! Lv!.
~b!kf!up!lpn!sf!op!wj!sb!okb!vlsb!|f!ob
obk!lwb!mj!uf!uoj!kjn! nfs!nf!spn-! pojn
lp!kj! tf! ob!mb!{j! j! v! qp!{ob!upn! Ubea
Nb!ib!mv/!

Mnogim
bogata{ima ~ak
i u ova te{ka
vremena
ekonomske
krize skromnost
nepoznat
termin

Posjeduju nebodere Priredila: Dragana RADU[KI nje.

I
Milijarde na ra~unu: Definitivno su rijetki bogata-
Voren Bafet ako ve}ina bogata{a tvrdi da ih kriza nije za- {i koji usprkos milijardama na svom ra~unu `ive skromno, kao {to
obi{la, njihove nekretnine i bankovni ra~uni ih je slu~aj sa Vorenom Bafetom, koji nagla{ava da je oduvijek `ivio
Omaha,
demantuju. krajnje skromno.
dr`ava Nebraska
Za milijardere definitivno nema krize jer Uprkos bogatstvu od ~ak 47 milijardi dolara i ~injenici da je
ve}ina njih `ivi kako obi~ni smrtnici ne mogu tre}i najbogatiji ~ovjek na svijetu, Bafet i danas `ivi u ku}i koju je
BOGATSTVO:
ni sanjati. kupio davne 1958. godine za 31.500 dolara.
47
milijardi dolara
Posjeduju nebodere, penthause i
luksuzne domove iz snova u
okviru kojih imaju frizerske
Rije~ je o ku}i koja ima pet soba i nalazi se u Hepi Holou u
predgra|u Omahe.
Ta njegova prizemnost je u skladu i sa njegovom filozofijom
salone, turska kupatila, investiranja. "Ako se ne osje}ate udobno i prijatno u ne~emu {to
Pwbk!usf!~j!obk!cp!. ogromne gara`e pa ~ak i posjedujete 10 godina, onda ga nemojte posjedovati ni 10 minuta",
hb!u j!kj! •p!w kfl! ob pozla}ene bazene i sve to smatra Bafet.
twj!kf!uv!j!eb!mkf!aj!wj ~uva dobro obezbje|e- Me|utim, Bafet je definitivno izuzetak kada su u pitanju naj-
v! twp!kpk! tub!s pk-
qf!up!tp!copk!lv!~j-
lp!kv!kf!lv!qjp!eb!.
wof!2:69/!hp!ej!of-
{b!42/611!ep!mb!sb/
Ubk! epn! jnb! twf
|up!kf!ebo!8:.hp!ej|!okbl
usf!cb-!vlmkv!•v!kv!~j!j!tpq!.
tuwf!oj!sv!lp!nf!uoj!uf!sfo-!kfs Bil Gejts
kf!qp!{ob!up!eb!Cb!gfu!sv!lp!.
nf!upn!pesab!wb!twp!kv!ep!. Medina, dr`ava Va{ington
csv!lpo!ej!dj!kv/! BOGATSTVO:
Jblp!nop!hj!nj!tmf!eb!kf
mb!lp!v~j!ob!up!jnb!okf-!Cb!.
gfu!jnb!ep!csp!pcf{!ckf!}f!.
53
milijarde dolara
okf-! |up! qp!l b!{ v!kf! j
jo!dj!efou!j{!3118/!hp!ej!of- Hfk!utpw!lpn!qmflt!j{!hsb!}fo!kf!v!csev-!ob!tb!npk
lb!eb!kf!•p!wkfl!tb!ekf!•kjn pcb!mj!kf!{f!sb!Wb!|jo!hupo-!v!of!qp!tsf!eopk!cmj!{j!oj!Tj!kf!.
qj!| up!mkfn! qp!l v!| bp! eb umb/!
v}f!v!Cb!gf!up!wv!lv!~v-!bmj Jblp!kf!qp!{obu!lbp!iv!nb!oj!ub!sbd!j!gj!mbo!uspq-!Hfk!ut
kf!penbi!{b!vt!ubw!mkfo/! kf!jqbl!tlmpo!mv!ltv!{v-!qb!ub!lp!jnb!cb!{fo!pe!31
nf!ub!sb-!tb!qp!ewp!eojn!nv!{j!•ljn!tjt!uf!npn/
Kf!eob!pe!obk!wf!~ji!qspt!up!sj!kb!v!lv!~j!kf!uf!sf!ub!ob-
Voren Bafet i danas b!usqf!{b!sj!kb!kf!up!mj!lb!eb!np!af!eb!qsj!nj!35!ptp!cf/!
`ivi u ku}i koju je
kupio 1958. godine

Vlasnici su penthausa i luksuznih
domova u okviru kojih imaju frizerske
salone, turska kupatila, ogromne
gara`e u koje stane 20 automobila
i sve to ~uva dobro obezbje|enje
Mitalova
ku}a ukra{ena
mermerom
koji se nalazi
i u Tad` Mahalu
FOTO NN
i pozla}ene bazene
Dom Bila Gejtsa
prostire se
na nekoliko
hiljada metara
kvadratnih
bogatiji ljudi planete.
Milijarderi koji su
skromni poput Bafeta bu-
kvalno se mogu nabrojati na
prste jedne ruke.
^ak i u ova te{ka vremena
ekonomske krize skromnost je rela-
tivno nepoznat termin mnogim bogata{i-
ma.
Jedan od najboljih primjera je Majkl Del, kompjuterski mo-
gul, koji za sebe ka`e da tako|e `ivi skromno.
Rezidencija od 3.000 kvadratnih me-
tara: Me|utim, njegova rezidencija u Ostinu, savezna dr`ava
Teksas, koja ima vi{e od 3.000 kvadratnih metara, sve je samo ne
skromna.
Stanovnici tog dijela Ostina njegovu ku}u zovu pravim zam-
kom, jer je ogra|ena visokim zidovima.
Pored svog bogatstva i rasko{i Del je oko svog "skromnog
doma" rasporedio brojno obezbje|enje.
Me|utim, najskuplji dom ima Muke{ Ambani, koji jo{ gradi
21. 3. 2010. ofekfmkb 17
Majkl Del
Ostin, Teksas
BOGATSTVO:
13,5
^itav dje~ji
sprat u
Trampovom
penthausu milijardi dolara
ure|en je Efm!kf!twp!kf!jnb!okf!j{!hsb!ejp!kp|
krajnje 2::8/!hp!ej!of-!b!sj!kf•!kf!p!jnb!okv
luksuzno,
tb!lv!~pn!lp!kb!jnb!wj!|f!pe!4/111
i to u stilu
Luja XIV
lwb!esb!uoji!nf!ub!sb/
Jnb!okf!tf!ob!mb!{j!v!of!qp!tsf!eopk
cmj!{j!oj!nkft!ub!hekf!kf!cj!mp!tkf!ej!|uf
okf!hp!wf!jt!up!jnf!of!lpn!qb!oj!kf/!
Tb!nb!lv!~b!jnb!ptbn!tp!.
cb-!bmj!j!lpo!gf!sfo!djk!tlv
tb!mv/!Jnb!j!wbok!tlj!j
vov!usb|!okj!cb!{fo-
b!mp!lbm!oj!tub!op!.
woj!d j! okf!h p!w v
lv!~v!ob!{j!wb!kv
u f l! t b |! l j n
{bn!lpn/!
Teksa{ki
Najvrednija nekretnina
zamak
Donalda Trampa
Majkla Dela
svoju ku}u iz snova.
Rije~ je o neboderu od 27 spratova u centru Mumbaija, koji je Leri Elison svoj
najve}i kompleks
potukao sve dosada{nje rekorde kada je rije~ o bogata{kim domo- ima na Malibuu
vima.
Svaki sprat tog nevjerovatnog zdanja je razli~it, a svaka pros-
torija je napravljena od druga~ijeg materijala.
Jedan od skupljih domova posjeduje i Lev Leviev, rusko-
izraelski dijamantski magnat.
On je u januaru 2008. godine kupio ekstravagantnu ku}u u
blizini Londona za ~ak 65 miliona dolara.
Ta rasko{na ku}a ima blindirana vrata, pozla}eni bazen, bios-
kopsku salu i frizerski salon.
Ku}a od 124 miliona dolara: Takvi ekstrava- Leri Elison
gantni detalji di`u cijenu ku}u, a to mo`da najbolje zna Lak{i Mi-
tal, koji je 2004. godine kupio ku}u od 12 soba u luksuznoj Vudsajd, Kalifornija
londonskoj ~etvrti Kengsinton za nevjerovatnih 124 miliona dola-
ra. BOGATSTVO:
I njegova ku}a obiluje detaljima koji su nezamislivi za obi~ne
smrtnike, poput turskog kupatila i gara`e u koju staje 20 automobi-
la.
28
milijardi dolara
Sa druge strane Atlantika jedna od najeksluzivnijih ku}a je
ona u vlasni{tvu Lerija Elisona, izvr{nog direktora "Oracle", koja lazi u Marin Ka- Up!l pn! qp!t mkf!e okji
je ura|ena u japanskom carskom stilu, a nalazi u Vudsajdu, Kali- untiju, Kaliforni- oflpmjlp!hp!ej!ob!Mf!sj!Fmj!.
fornija. ja, nalazi se i tpo!kf!vmp!ajp!wj!|f!pe!311
sjedi{te njegove nj!mj!pob!ep!mb!sb!v!of!lsf!uoj!.
postprodukcijske of-!b!obk!wj!|f!v!twpk!lpn!.
Leri Elison potro{io vi{e od ku}e.
qmflt!ob!Nb!mj!cvv/
200 miliona dolara na nekretnine "Trump
Qb-!jqbl-!po!aj!wj!v!Wve!.
Tower": Ova lista ne bi tbk!ev!j!up!ob!jnb!okv!lp!kf
Me|utim, to svakako nije kraj nekretninama koje su u posje- bila potpuna bez Donalda Trampa, kf!v!qp!uqv!opt!uj!jo!tqj!sj!tb!.
du Elisona. koji je poznat po svojim nekretninama.
op! kb!q bo!t ljn! hsb!e pn
On je potro{io vi{e od 200 miliona dolara na nekretnine, bilo Ipak, njegova najvrednija nekretnina je penthaus na Menhe-
tnu, koji se nalazi u sklopu "Trump Towera". Lkp!up!j!kb!qbo!tlpn!bs!ij!uf!.
da je rije~ o poslovnim prostorima ili ku}ama za stanovanje. luv!spn!lp!kb!kf!tqf!dj!gj!•ob
Tako Elison ima i sopstveni kompleks u Malibuu, za koji ^itav penthaus je ura|en u mermeru i zlatu, a jedan ~itav
sprat namijenjen je Trampovom petom djetetu - Baronu. {b!27/!wj!kfl/!
mnogi ka`u da je naprosto nevjerovatan.
Zapadna obala je i dom Bila Gejtsa, do nedavno najbogatijeg Naravno, ~itav taj dje~ji sprat je ure|en krajnje luksuzno, i to Sj!kf•!kf!p!tuj!mv!lp!kjn!tv
~ovjeka na svijetu. u stilu Luja XIV. hsb!}fof!kb!qbo!tlf!dbs!tlf
On ima ogromnu ku}u koja se prostire na nekoliko hiljada I pored tih nevjerovatno skupih i ekstravagantnih detalja, tre- qb!mb!uf/!Ob!wp!eop-!j{!hsb!.
metara kvadratnih u Medini, savezna dr`ava Va{ington. ba re}i da je mo`da najbolje od svega zapravo lokacija. eokb!uph!qsf!ej!woph!jnb!.
Do ku}e vode 84 stepenice, a porodica Gejts koristi i li~ni lift. Naime, Trampova poslovna kancelarija se nalazi u istom ne- okb!lp!|ub!mb!hb!kf!plp!311
Neki milijarderi, poput re`isera D`ord`a Lukasa, spojili su boderu, pa je za odlazak na posao dovoljno samo da se spusti ne- nj!mj!pob!ep!mb!sb/!
udobno i korisno, pa tako na svom ran~u "Skywalker", koji se na- koliko spratova ni`e.
18 ofekfmkb!21. 3. 2010.
[esnaestogodi{nji Kosta Miljkovi} izra|uje unikatne predmete i modne detalje
Rajf gimnazijalca nosi
i slovena~ka pjeva~ica
Inspiraciju pronalazi
u materijalima
FOTO A. ^AVI]
Aida TIPURA
a kreativnost ne poznaje gra-
D
nice, ali i godine, pokazuje i
primjer {esnaestogodi{njeg
Koste Miljkovi}a za kojeg se
s pravom mo`e re}i da je pra-
va umjetni~ka du{a.
Naime, ovaj u~enik dru-
gog razreda banjalu~ke Gimnazije izradom unika-
tnih predmeta i modnih detalja bavi se ve} od
svoje desete godine.
Taj gimnazijalac se razlikuje od svojih vr{nja-
ka jer ve}i dio slobodnog vremena provodi izra|u-
ju}i unikatni nakit, ukrase za kosu, oslikava
staklo...
Odmalena glumi: Kosta je od malih
nogu i u gluma~kim vodama. [kolu glume je u
Dje~ijem pozori{tu RS poha|ao ~etiri godine, nisu
mu strane ni voditeljske uloge, a sa 13 godina sni-
mio je i dokumentarno-igrani film o opasnosti od
mina.
Kreativnost se ogleda i u
njegovom na~inu odijevanja
A kako bi ispoljio svu svoju kreativnost Kosta
je prije {est godina odlu~io da se oku{a u izradi ne-
obi~nih unikatnih predmeta i modnih detalja. Od
tada su kreativne ruke tog {esnaestogodi{njaka na-
pravile veliki broj unikata koji se mogu porediti s
radovima mnogih profesionalnih umjetnika. Da se
zaista radi o izuzetnom talentu pokazuje podatak
da je Kosta prvu samostalnu izlo`bu svojih radova
imao sa samo 13 i po godina.
"Od kada znam za sebe bio sam kreativan.
Odmalena sam `elio da stvaram ne{to {to je pose-
bno, {to je interesantno i druga~ije. Tako mi je do-
{la ideja da po~nem da pravim ukrase, nakit,
rajfove i sve ono {to je nosivo, a {to je ujedno i
unikatno i posebno", pri~a Kosta.
A da je zaista ve} sada uspio u tome dokaz je
i {to su Kostini unikatni modni detalji, zahvaljuju-
}i njegovim prijateljima i modernom na~inu ko-
munikacije putem Interneta, sve tra`eniji.
Iako je izrada tih modnih detalja prvobitno
predstavljala hobi, njihovom prodajom Kosta da-
nas dopunjava svoj d`eparac.
"Cijene mojih unikatnih modnih detalja su
simboli~ne, a prodajem ih uglavnom svojim prija-
teljicama iz {kole i poznanicama koje znaju da se
time bavim. Ipak, sve ovo prvenstveno radim iz
ljubavi. Ispunjava me kreativni rad, tu se pronala-
zim i to me ~ini sre}nim", pri~a Kosta.
Od materijala koje nabavlja u specijalno opre-
mljenim radnjama kod nas, ali i u inostranstvu,
stvara unikatne nau{nice, ogrlice, narukvice, prste-
nje, ukrase za kosu, a svoju kreativnost ispoljava i
oslikavaju}i vazne, zdjele, pepeljare, ~a{e, fla{e...
Modni bum: Ipak, detalji za kosu poput
rajfova, trakica, i {e{iri}a, koji su u prethodne dvije
sezone do`ivjeli pravi modni bum, u posljednje
vrijeme dominiraju i u Kostinoj kolekciji. Sve vi{e
je pripadnica nje`nijeg pola koje svoju kosu ukra-
{avaju upravo tim modnim detaljem.
Upravo jedan takav raif, ukra{en paunovim
perom, a djelo je Kostinih ruku, krasi i kosu Rebe-
ke Dremelj, poznate slovena~ke manekenke i pje-
va~ice.
Naime, Rebeka je nedavno, povodom dodjele
"Oskara popularnosti", boravila u Banjaluci, i tom
prilikom je gostovala i u emisiji "[tikla", kada joj
je i poklonjen rajf koji je napravio Kosta.
Njegovi modni detalji su podijeljeni na dne-
vne i sve~ane varijante, a dominiraju boje koje su
uglavnom u tom momentu u trendu.
Inspiraciju za svoje radove, pri~a Kosta, dobi-
ja u momentu kada u ruke uzme materijal od kojeg
po~inje stvarati prava mala ~uda. Ipak, priznaje da
mu je na po~etku mama bila od velike koristi, jer
mu je pomogla da savlada tehniku {ivenja i izrade
modela.
"Inspiri{u me sami materijali kada mi do|u u
ruke. Prije toga ne pravim nikakve skice niti na-
crte. Jednostavno, sve to dalje ide samo po sebi. Ja
sam samouk. Ideje mi dolaze same od sebe. Dosta
sam nau~io i od mame i onda sam to iskoristio",
pri~a Kosta.
Razlikuje se od svojih vr{njaka
jer ve}i dio slobodnog vremena
provodi izra|uju}i unikatni
nakit, ukrase za
kosu, oslikava
staklo...
Nau{nice
Rajfovi sa cilindrima
Kreativnost se ogleda i u Kostinom na~inu
odijevanja. Inspiraciju ~esto nalazi u modnim ma-
gazinima, a ~esto dizajnira i vlastitu odje}u.
"Trudim se da budem originalan, to mi je na-
jbitnije. Ponekad sam sebi dizajniram ne{to od
garderobe, naravno, uz pomo} mame koja to sa{ije
i sprovede u djelo. @elim da budem originalan i
Njegov rajf mislim da samo ljudi koji su originalni mogu us-
krasi i kosu
Rebeke Dremelj pjeti. Ne volim da ne{to {to imam ja ima i neko
drugi. Mislim da sam poseban po karakteru, tako
da `elim biti poseban i po svom izgledu", pri~a
Prvu
ovaj {esnaestogodi{njak.
samostalnu
Odli ~an je u~e nik: I pored hobija
izlo`bu
koji mu oduzima prili~no vremena, ali u kojem,
svojih
kako ka`e, u`iva, Kosta nije zapostavio ni {kolske
radova imao
obaveze. Odli~an je u~enik, a dobrom organizaci-
sa samo 13
jom uspijeva da uskladi obaveze oko {kole i svoj
i po godina
hobi. Zbog bolesti je na polugodi{tu pro{ao vrlo-
dobrim, ali se, kako ka`e, nada da }e u narednom
periodu vratiti odli~an uspjeh.
Ipak, isti~e da se i u budu}nosti vidi u nekom
poslu vezanom za kreativno stvaranje.
"@elio bih da se nastavim baviti nekim kreati-
Oslikava
vnim zanimanjem, jer mi to le`i i to volim. Mislim
i staklo da je ~ovjek najsretniji kada radi ono {to voli", po-
ru~uje Kosta.

Banjalu~anin @eljko Gali} dvije decenije skuplja antikvitete
Od gramofona vergla{a
do keltskog ma~a
U svojoj zbirci, koju je
godinama skupljao,
ima veliki broj
predmeta koji svjedo~e
kakav je bio `ivot
gra|ana tokom
jedne epohe
u istoriji Banjaluke
Nikola KNE@EVI]
anjalu~anin @eljko Gali} ve}
B
dvadeset godina bavi se priku-
pljanjem stvari koje poti~u iz
perioda izme|u dva svjetska ra-
ta, ili su starije. Akcenat je sta-
vio na prikupljanje stvari koje
pokazuju kako je `ivjela gra-
|anska klasa u Banjaluci u spo-
menutom periodu.
"U svojoj zbirci koju sam godinama skupljao
imam veliki broj predmeta koji svjedo~e kakav je
bio `ivot gra|ana tokom jedne epohe u istoriji Ba-
njaluke", ka`e Gali}.
Spri je ~i ti odliv an ti kvi te ta:
Gali}u je cilj da sprije~i odliv antikviteta sa tog
podru~ja, koji svjedo~e o `ivotu na{ih predaka, i
da ih {to vi{e zadr`i na na{im prostorima.
"Mislim da te starine ne treba prodavati jer
kad jednom odu iz Banjaluke ili s ovih na{ih pros-
tora, vi{e se nikada ne}e vratiti. Koliko mogu, po-
ku{avam da uti~em na na{ muzej, da se na|u
sredstva kako bi se te stvari otkupile i ostale kod
nas. Jedna od vrijednih stvari koje su oti{la iz Ba-
njaluke bio je klavir koji je posjedovala jedna go-
spo|a sa Paprikovca. Njegova godina proizvodnje
je 1911-1912, a ona je htjela da ga proda jer ju je
podsje}ao na svekrvu. Kupio ga je Litvanac Vla-
dimir Romanov i odvezao u Litvaniju kao poklon
`eni za godi{njicu braka", ka`e Gali}.
Dodaje da je to samo jedna od stvari koje su
nepovratno oti{le s ovih prostora.
"Jedan od dokaza da smo mi imali razvijenu
gra|ansku klasu je na{a glavna ulica koja se ne
zove ni trgova~ka, ni zanatska, ve} se zove Go-
spodska. Ve} dvije decenije poku{avam da sklo-
pim sve kockice i do~aram `ivot te gra|anske
klase i nadam se da }u u tome uspjeti", ka`e Gali}.
U Gali}evoj zbirci nalaze se i originalne slike
Dragutina Inkiostrija, koji je oslikao zidne reljefe
na Narodnom pozori{tu. U zbirci se nalazi i pet
starih "Beckerovih" satova, koji su napravljeni u
@enevi u periodu izme|u 1848. i 1950. godine.
"Gra|anska klasa u Banjaluci bila je primora-
na da te satove kupuje u Austriji jer se ovdje nisu
proizvodili. Ve}ina antikviteta iz tog perioda poti-
~e iz Austrije, jer ovdje nije bilo proizvodnje ni~e-
ga osim pilana, ko`arske industrije i sli~nog",
obja{njava Gali}.
Predmeti iz svih gradova: U
njegovoj zbirci ima raznih predmeta, slika, muzi-
~kih instrumenata koji su kori{teni i prije Prvog
svjetskog rata, kao i drugih stvari koje nisu vezane
za tu gra|ansku kulturu iz perioda izme|u dva ra-
ta.
Kako ka`e, do tih vrijednosti dolazi na razne
na~ine: nekad ih otkupljuje od vlasnika, nekad ih
dobije kao poklon, a nekada mijenja neke druge
stvari za njih. Predmeti poti~u iz raznih mjesta
gdje je nailazio na njih - iz Gradi{ke, Dervente,
Mostara i drugih gradova u BiH.
Najstariji predmet iz kolekcije je stari keltski
ma~, kojeg su u Savi prona{li ribari. Ma~ je skoro
pa uni{ten zbog vjekovnog le`anja u pijesku Save,
ali i od strane majstora koji ga je kovao, tako da
on vi{e li~i na ma~ nekog junaka iz stripa nego na
pravi vojni ma~.
"Kad smo kod ma~eva, jedna od interesantni-
U Gali}evoj jih stvari iz zbirke je {tap koji sam kupio od je-
zbirci dnog ~ovjeka iz Gradi{ke, za koji se ispostavilo da
nalaze se i je u njemu ma~ du`ine 40 centimetara. Istra`iva-
originalne njem sam do{ao do zaklju~ka da je pripadao je-
slike dnom od ~lanova Crne legije, {to dokazuje i
Dragutina gravura legionara na tom {tapu. Pretpostavljam da
Inkiostrija je pripadao jednom od ~uvara logora 'Jasenovac'
ili 'Nova Gradi{ka', koji je imao problema sa ho-
danjem", ka`e Gali} i dodaje da poku{ava da ot-
krije kojem od ~uvara je pripadao {tap.
Od stvari vezanih za banjalu~ku gra|ansku
klasu posjeduje i namje{taj iz tog perioda koji je
jo{ u upotrebi, zatim klavir, keramiku, posu|e i
nekoliko gramofona vergla{a koji su pokretani
21. 3. 2010. ofekfmkb 19
Prona{ao i
ma~ koji je
pripadao
~lanu Crne
legije, {to
dokazuje
i gravura
legionara
okretanjem ru~ice.
"Ovi gramofoni nemaju veliku trubu na vrhu,
ali imaju otvor na vrhu koji je slu`io kao zvu~nik.
Takvi su jer je ta truba, koja jeste najatraktivnija,
bila nepodesna za no{enje, a gramofone su ~esto
prenosili na razna okupljanja sli~na dana{njim
`urkama gdje su slu{ane plo~e koje su tada bile ri-
jetkost", ka`e ovaj antikvar.
Ot kri va pri ~e sta ri na: Gali} ne
samo da sakuplja starine, ve} i poku{ava da otkrije
kakvu pri~u nosi svaka od njih.
Za svaku starinu poku{ava da otkrije iz kojeg
perioda poti~e, ko joj je bio vlasnik i za {ta je slu-
`ila. Istra`ivanje uglavnom vr{i na Internetu, ali se
konsultuje i sa istori~arima i raznim stru~njacima.
"Kao {to postoji istra`iva~ko novinarstvo,
postoji i istra`iva~ko kolekcionarstvo kojim se ja
bavim", tvrdi vlasnik te vrijedne kolekcije.
U njegovoj kolekciji se nalazi i zanimljiv
{ljem koji je prona|en na Sutjesci. Istra`uju}i na
Internetu i upore|uju}i razne {ljemove otkrio je da
je to stari {vajcarski {ljem, koji se proizvodio do
1943. godine. Na Sutjesci su ga nosili pripadnici
divizije "Princ Eugen", koji je imao svoje elitne
jedinice, a me|u njima je bilo i [vajcaraca.
"Pretpostavljam da su oni bili alpinisti~ki
odred jer su [vajcarci poznati po alpinizmu. Vje-
rovatno su bili zadu`eni za dejstvovanje po plani-
nama. Interesantno je to da se za [vajcarce tvrdi
da su neutralni, miroljubivi i da nisu u~estvovali ni
u jednom ratu. Samim tim, saznanje o ovom {lje-
mu je vrijedno jer obara tvrdnju da je [vajcarska
bila neutralna", pri~a Gali}.
U skupljanju kolekcije veliku podr{ku mu
pru`a porodica, mada priznaje da ponekad ima ne-
suglasica s uku}anima kada je u pitanju pla}anje
nekog od predmeta.
"Kolekcionarstvo je skup sport i lako je boga-
tima da se njime bave. Ja se na razne na~ine tru-
dim da do|em do vrijednih predmeta koji me
zanimaju, a zbog velike ljubavi prema tome ni{ta
mi ne pada te{ko", ka`e Gali}.
Nagla{ava da stvari iz kolekcije ne bi proda-
vao ni po koju cijenu, te da mu je velika `elja da
jednog dana napravi svoju privatnu izlo`bu.
20 ofekfmkb!21. 3. 2010.

Posebno dostignu}e
ljekari ostvarili kod
operacija srca
FOTO NN

Puno ula`u
u opremu

"Aladinova
~arobna lampa"
Cf!•lp!vesv!af!okf!cpm!oj!db!kf!wf!pnb!bluj!.
wop!j!qp!qj!ub!okv!qsv!ab!okb!nf!}v!ob!sp!eof!qp!np!~j/!
T!Ej!sf!ldj!kpn!nb!hjt!usb!ub!{b!nf!}v!ob!sp!eof
peop!tf!sf!bmj!{v!kf!cspk!of!qsp!kf!luf!qp!np!~j!v!jopt!.
usbo!tuwv-!lbp!|up!kf!qsp!kf!lbu!#Bmb!ej!op!wb!•b!sp!cob
mbn!qb#-!peop!top!nf!ej!djo!tlb!qp!np~!{b!cp!mf!tov
ekf!dv!v!Cb!tsj-!v!Jsb!lv-!lbp!j!qp!np~!cpm!oj!db!nb!v
tmb!cp!sb!{wj!kf!ojn!qp!esv!•kj!nb!Fwsp!qf!v!wj!ev!okj.
ipwph!pqsf!nb!okb/!

Operi{u i bebe
Be~ki zdravstveni
sistem ostvario
izuzetan napredak
Tanja [IKANJI]
Op{ta bolnica
Be~ je najve}a
e~ko zdravstvo se po svim re-

B
u Austriji
levantnim parametrima danas
nalazi na samom vrhu u Aus- S ciljem da svaki stanovnik
triji, a u`iva odli~an ugled i dobije zdravstvenu
van granica zemlje.
Komplikovani hi- uslugu koja mu je
rur{ki zahvati koji potrebna, iz bud`eta
se izvode u Op{toj bolnici, najve}oj
u Austriji, razlog su {to sve ve}i grada Be~a se izdvajaju
broj pacijenata iz BiH, ali i dru- velike sume novca za
gih evropskih zemalja, dolazi
na lije~enje upravo u Be~. zdravstveni sistem
Rukovode}i se parolom
"vrhun ska me di ci na za sve,
nezavisno od prihoda i
socijalnog statu- KAV - najve}a zdravstvena zdravstveni sistem ostvario je izuzetan napredak
sa", be ~ki ustanova u Evropi {to, izme|u ostalog, potvr|uje i produ`enje `ivo-
tnog vijeka gra|ana Be~a.
Tb!tlp!sp!43/111!tb!sb!eoj!lb!j!j{!eb!dj!nb!j{nf!}v!3-3!j!3-4 Visoki nau~ni rezultati: Prema
nj!mj!pob!fwsb-!pe!lp!kji!wj!|f!pe!kf!eof!usf!~j!of!qp!lsj!wb!hsbe!Cf•- statisti~kim istra`ivanjima, 1900. godine mu{kar-
Cf!•lp!vesv!af!okf!cpm!oj!db!vcsb!kb!tf!v!kf!eov!pe!obk!wf!~ji!{esbw!. ci su prosje~no `ivjeli oko 44 godine, a `ene oko
47 godina, dok 100 godina kasnije, prosje~ni `i-
tuwf!oji!vt!ub!op!wb!v!Fwsp!qj/!Eb!cj!tf!j!cv!ev!~jn!{bi!ukf!wj!nb!np!.
votni vijek za mu{karce iznosi 74 godine, odno-
hmp!lwb!mj!uf!uop!vep!wp!mkj!uj-!Cf!•lp!vesv!af!okf sno 80 godina za `ene.
cpm!oj!db!kf!qsf!jnf!op!wb!op!v!qsf!ev!{f!~f Be~ke bolnice, prije svega AKH, kao me|u-
cf!•lph!hsbe!tlph!vt!ub!wb!)LBW*/ narodno priznata bolnica, privla~e svojim visoko
LBW!•j!of!usj!qsf!ev!{f!~b!Cpm!oj!•lf nau~nim rezultatima i svojom me|unarodnom re-
vt!ub!op!wf!hsb!eb!Cf!•b-!Pq!|ub putacijom mnoge kongrese u Be~.
cpm!oj!db!t!voj!wfs!{j!ufu!tljn!lmj!oj!. Da be~ki zdravstveni sistem, koji je najvi{e
lb!nb-!uf!Ep!np!wj!{b!okf!hv- ulagao u prevenciju i rano otkrivanje bolesti, os-
lp!kj!tv!v!wmb!t oj|!u wv tvaruje vrhunske rezultate, potvrdila je i Svjetska
hsb!eb!Cf!•b/ zdravstvena organizacija (SZO).
Antoniu Florentin Nikolau, rukovodilac Po-
krajinskog sanitarnog vije}a i zamjenik direktora
Pokrajinske sanitarne direkcije Be~a, isti~e da sve
klinike u Op{toj bolnici (AKH), posti`u odli~ne
rezultate na me|unarodnom nivou.

lak{e od 500 grama
"Posebno bih istakao operacije na Klinici za
neurohirurgiju, a najtra`eniji zahvat na Klinici za
bolesti uha, grla i nosa, jeste ugradnja elektron-
skih implantata za unutra{nje uho. Na hirur{kim i
internisti~kim klinikama je to lije~enje svih vrsta
tumora, a na kliniku za kardiohirurgiju pacijenti
dolaze zbog konzervativnih tretmana sr~anih
oboljenja i operacija srca", obja{njava Nikolau.
Kako isti~e, odli~ni rezultati se posti`u pose-
Svake godine bude
presa|eno oko 150 bubrega
bno kada je u pitanju dje~ja hirurgija, gdje se vr{e
operacije kod djece ispod 500 grama te`ine.
"Sjajne rezultate AKH posti`e i kada je u pi-
tanju razdvajanje sijamskih blizanaca, zatim ope-
rativni zahvati u oblasti onkologije, interne
medicine, te transplantacije ko{tane sr`i", obja{-
njava Nikolau.
Posebno dostignu}e ljekara na AKH, kako is-
ti~e Nikolau, zabilje`eno je i kod operacije srca,
gdje su samo uz pomo} kompjutera i katetera, hi-
rurzi uspjeli u}i u podru~je srca, te su na periferiji,
gdje se dogodio infarkt, samo uz pomo} kompju-
tera uspje{no transplantirali mati~ne }elije.
Be~ me|u zdravijim grado-
vima: Kada je u pitanju transplantacija bubre-
ga, Pokrajina Be~ je bolje pozicionirana i od
Njema~ke, gdje se, kako ka`e Nikolau, na presa-
|ivanje bubrega u prosjeku ~eka od pet do {est
godina, dok se u Be~u ~eka po dvije godine i
osam mjeseci.
"U januaru 2009. godine je u AKH presa|en
i 5.000. bubreg. To je ura|eno za 20 godina, koli-
ko se vr{i presa|ivanje na toj klinici. Svake godi-
ne, dakle, bude presa|eno oko 150 bubrega",
isti~e Nikolau, dodaju}i da je u bolnici AKH, do
sada ura|eno i 1.300 transplantacija srca.
Skoro jedna ~etvrtina svih operacija na ku-
kovima u Austriji ra|ena je u Be~u, {to je 45 pro-
cenata svih transplantacija bubrega i 33 procenta
svih operacija na srcu.
Prema najnovijem izvje{taju Be~ke ljekarske
komore, Be~ se ubraja me|u zdravije gradove
svijeta, {to potvr|uju podaci o broju intervencija i
operacija.
U gradu, koji broji vi{e od 1,6 miliona stano-
vnika, te 7.260 bolni~kih radnika godi{nje bude
pregledano 7,4 miliona pacijenata, od ~ega 4,1
milion ambulantno, a 3,3 miliona stacionarno.
Kada se radi o komplikovanim slu~ajevima,
Be~ va`i za stub austrijskog zdravstvenog siste-
ma, {to dokazuje ~injenica da se ukupno 45 odsto
transplantacija bubrega i 33 odsto svih kardiohi-
rur{kih zahvata obavi u glavnom gradu Austrije.
U 2008. godini je, prema rije~ima Nikolaua,
u be~ke bolnice primljeno 400.000 pacijenata, a
2.035 osoba u gerijatrijske centre grada Be~a.
Labaratorijama raspola`e svaka od 26 klini-
ka i 42 odjela Op{te bolnice, koja broji 61 ambu-
lantu i ~ak 337 specijalisti~kih ordinacija.
"Iskori{teni su svi kapaciteti bolnice, a for-
malnopravni zavr{etak radova na Op{toj bolnici,
planiran je u 2011. godine", ka`e Nikolau.
Ra spo la `u naj bo ljom opre -
mom: Be~ke zdravstvene ustanove raspola`u
najboljom opremom za osoblje, a i ve}ina vrhun-
skih medicinskih kreveta se, tako|e, nalazi u gla-
vnom gradu.
Koliko je razvoj novih medicinskih tehnika
uticao na unapre|enje procesa lije~enja, potvr|u-
je podatak da je boravak u bolnicama grada Be~a
zna~ajno skra}en posljednjih deset godina.
"Ako je 1989. godine prosje~ni boravak tra-
jao 12,5 dana, u 2008. godini trajao je 7,5 dana.
Istovremeno mo`emo lije~iti sve ve}i broj pacije-
nata. U 1989. godini u zdravstvene ustanove gra-
da Be~a je primljeno 285.000, a u 2008. godini
400.000 pacijenata", isti~e Nikolau.
U Austriji, kao i u cijelom Be~u, kako poja{-
njava Nikolau, postojao je konsenzus svih politi-
21. 3. 2010. ofekfmkb 21
Termalni
centar
~kih partija proteklih decenija oko solidarnog
zdravstvanog sistema, koji omogu}uje pristup
medicinskom lije~enju i medikamentima za sve.
"U Be~u su jo{ od 1945. godine, socijalde-
mokratski ~lanovi vije}a za zdravlje grada Be~a,
kao i predgra|a, odgovorni za planiranje zdrav-
stvene za{tite i na{a odgovornost je da se zdrav-
stvena njega gra|ana Be~a popravi i u budu}nosti
nastavi tim putem", ka`e Nikolau.
Kada se radi o S ciljem da svaki stanovnik dobije zdrav-
komplikovanim stvenu uslugu koja mu je potrebna, iz bud`eta
slu~ajevima, grada Be~a se izdvajaju velike sume novca za
Be~ va`i zdravstveni sistem.
za stub "Iz bud`eta grada Be~a za 2010. godinu za
austrijskog zdravstvo i socijalnu politiku se izdvaja 2,7 mili-
zdravstvenog jardi evra, od ~ega 1,5 milijardi evra pripada be-
sistema ~kim bolnicama i ambulantama", obja{njava
Nikolau, dodaju}i da pored toga i druge samou-
pravne jedinice finansijski doprinose zdravstvu u
Be~u.
Naj ve }i evrop ski cen tar:
Grad Be~, odnosno Be~ki savez medicinskih us-
tanova, istovremeno je i najve}i evropski obrazo-
vni centar u oblasti zdravstva i njege pacijenata.
Kako isti~e Nikolau, osnovno medicinsko
Najvi{e obrazovanje za medicinsku njegu sti~e se u tri
ulagali u oblasti, op{ta medicinska njega, njega djece i
prevenciju mladih i psihijatrijska njega.
i rano
"U 11 {kola za bolesni~ku njegu, koje uklju-
otkrivanje
~uju i 2.100 mjesta za prakti~nu obuku, odvija se
bolesti osnovno teoretsko obrazovanje. U 23 ustanove
Be~kog saveza medicinskih ustanova vr{i se obu-
ka akutne njege, a u 12 gerijatrijskih centara obu-
ka dugoro~ne njege", obja{njava Nikolau.
U Be~u djeluje i Akademija za usavr{avanje
i specijalizaciju u oblasti zdravstvene njege za
dokvalifikaciju osoblja iz oblasti zdravstvene nje-
ge, a sve obrazovne ustanove, odlikuje kvalitetan
rad u obrazovnom procesu.
22 ofekfmkb!21. 3. 2010.
IZA GRANICE
Pi{e:
Jelena PRALICA
VOA blokirana
Ameri~ki multimedijalni servis Glas Amerike (VOA) na amhar-
skom jeziku u Etiopiji bi}e blokiran jer destabilizuje zemlju, kako
je tu odluku obrazlo`io etiopijski premijer Meles Zenavi.
^udo je to, ali, na`alost, i ranije vi|ano, na {ta su odmah reago-
vale me|unarodne pravne grupe za slobodu medija. Iz njihovih re-
dova je upozoreno da etiopijska vlada blokira rad medija, ni
manje ni vi{e, nego dva mjeseca prije odr`avanja nacionalnih
izbora u Etiopiji, zakazanih za maj.
Vlada, sa druge strane, to negira, poru~uju}i da su u njenim re-
dovima ubije|eni da VOA na amharskom jeziku kopira najgoru
praksu radio-stanica kao
{to je bio radio Majl Ko-
Navodno linsu Ruandi, anga`ovan
destabilizuju Etiopiju, u radi destabilizuju}e pro-
kojoj se u maju odr`avaju pagande.
nacionalni izbori Naime, radio Majl Ko-
lins je ruandska radio-sta-
nica optu`ena da je emitovala rasisti~ku propagandu koja je
doprinijela genocidu 1994. godine.
Potom se na tu opasku nadovezala VOA, poru~iv{i da je takvo
pore|enje s ruandskom radio-stanicom koja je doprinijela genoci-
du nekorektno.
VOA je navela da je emitovanje na amharskom jeziku blokirano
ve} tri sedmice, dok prenosi na druga dva etiopijska jezika - afan
oromo i tigrinja nisu ometani.
Analiti~ari procjenjuju da }e na izborima u Etipiji pobijediti vla-
da Melesa Zenavija. On je poznat po tome {to je 1991. preoteo
vlast kada je re`im sru{io Mengistu Hailea Mariama.
Njema~ka krije istinu
o Ajhmanu
Njema~ka na sve mogu}e na~ine poku{ava da sprije~i
objavljivanje arhivske dokumentacije u vezi sa slu~ajem
Adolfa Ajhmana, koji je bio jedan od idejnih tvoraca holo-
kausta. U njoj se detaljno govori o njegovim godinama pro-
vedenim u bijegu, prije nego {to su ga prona{li agenti
Mosada. Analiti~ari smatraju da je ova 50-godi{nja tajna za-
pravo na~in da se za{titi dr`ava, ali i Vatikan.
Sarkozi te{ko pora`en
Unija za ljudski pokret, stranka francuskog predsjednika
Nikole Sarkozija, te{ko je pora`ena na lokalnim izborima.
Ovi izbori, prema ocjenama analiti~ara, imaju referendum-
ski zna~aj za Sarkozija, koji se nalazi na polovini mandata.
Ankete pokazuju da socijalisti imaju ve}e {anse u drugom
krugu izbora, koji se odr`avaju danas.
Crkva gubi vjernike
Skandali u vezi sa zlostavljanjem maloljetnika u ustano-
vama Rimokatoli~ke crkve u Austriji izazvali su novi talas
istupanja vjernika iz Crkve. [ok, razo~aranje i frustracija
vladaju me|u oko 5,5 miliona rimokatolika u Austriji. Pro-
cjene su da }e preko 20.000 katolika istupiti iz Crkve. Ina~e,
u Austriji svi koji se izjasne da su rimokatolici, moraju da
pla}aju crkveni porez, tako da svako istupanje predstavlja
finansijski gubitak po Crkvu.
Krvlju polili ku}u
premijera
Demonstranti, koji se nazivaju "Crvene ko{ulje", polili su
krvlju ku}u premijera Tajlanda Abisita Vejad`ive po{to su
im odbijeni zahtjevi za raspisivanje izbora. Oni smatraju da
je polivanje ku}e krvlju simboli~ki ~in `rtvovanja za demo-
kratiju. "Crvene ko{ulje", pristalice biv{eg premijera Taksi-
na [inavatre, koji uglavnom dolaze iz ruralnih krajeva,
danima protestuju protiv urbane elite, rojalista i armije, koji
su im, kako navode, uskratili pravo da glasaju.
Pjeva~ osu|en
zbog genocida
Petnaestogodi{nju zatvorsku kaznu slavnom ruandskom
pjeva~u Simonu Bikindi, optu`nom za podsticanje na geno-
cid, potvrdio je u `albenom postupku Me|unarodni krivi~ni
sud za Ruandu (ICTR) u Hagu. Bikindi je 2. decembra
2008. progla{en krivim za direktno i javno podsticanje na
genocid nad Tutsima, na sjeverozapadu Ruande. Izre~ena
kazna bi}e umanjena za vrijeme koje je Bikindi proveo u
pritvoru od jula 2001. godine.
Neophodan alat oca
Amorta su Biblija i
kopije drugih molitvi
Vele~asni
Gabrijel
Amort
egzorcizam
po~eo da
prou~ava
prije 60
godina
Vatikanski
Priredila: Dragana RADU[KI vjeruju u Isusa, biskupi koji su povezani s |avo-
lom.
nutar svoje male kancelarije na "Satanski dim": On podsje}a na go-
Nekada je
U
tre}em spratu Vatikana, vele~a- vor pape Jovana Pavla [estog, koji je jo{ 1972. go-
sni Gabrijel Amort priprema se dine pri~ao kako "satanski dim" lebdi Vatikanom, nevjerovatno {ta se
za narednog klijenta. U }o{ku ali nedavni slu~ajevi pedofilije i skandali koji po-
njegove kancelarije nalazi se tresaju Crkvu to i potvr|uju. de{ava tokom
krevet sa zategnutim u`adima. Otac Amort ka`e da je i nedavno ubistvo ko- istjerivanja |avola.
Iznad kreveta, na zidovima, na- mandanta [vajcarske garde i njegove `ene tako|e
lazi se slika djevice Marije. Ne- dokaz prisustva |avola u Vatikanu. Neki od pacijenata
ophodan alat oca Amorta svakako je Biblija i Govore}i o sada{njem poglavaru Katoli~ke povra}ali su metalne
kopije drugih molitvi. crkve, papi Benediktu [esnaestom, ka`e da je po-
Ne osje }a strah: Otac Amort je bornik egzorcisti~kog rada. dijelove, veli~ine
Imao je priliku da se jednom susretne s njim, ljudskog prsta,
egzorcista i po~asni predsjednik Udru`enja egzor-
cista, a do sada je kroz njegovu kancelariju pro{lo dok je papa bio kardinal Racinger. a drugi recimo
Papa se zala`e da otac Amort dobije preporu-
vi{e od 70.000 slu~ajeva koje su zaposjeli zli du-
hovi. U jednom od rijetkih intervjua, otac Amort ku Kongregacije bo`anskog kulta, kojom }e biti latice ru`e, pri~a
obja{njava kako radi svoj posao, o kojem govori potvr|eno da svaka katoli~ka biskupija u svijetu otac Amort
kao izuzetno cijenjenom. treba da ima bar jednog istjeriva~a |avola.
"\avo nije svugdje. Ali kada je prisutan, onda
je to bolno. \avo se javlja u vidu duha i potpuno
je nevidljiv. Ali kada zaposjedne neku osobu, on-
da to izgleda nevjerovatno bolno. [tavi{e, |avo je
sklon transformaciji, mo`e ostati dugo skriven, a
nekada govori i razne jezike", pri~a otac Amort.
On ka`e da ne osje}a strah i da je uvjeren da
~ini dobro.
"Nijedan od tih slu~ajeva nije me upla{io.
Znam da me Bog koristi za svoj rad", isti~e otac
Amort.
Ali, na pitanje da li |avo mo`e da udari i u
mjesta poput Vatikana, njegov glas postaje smrtno
ozbiljan.
"On je to ve} poku{ao. U~inio je to 1981. go-
dine, kada je napao papu Jovana Pavla Drugog,
kada je sara|ivao s onima koji su naoru`ali Alija
Agd`u. ^ak i onda za Badnje ve~e, kada je luda
`ena oborila papu Benedikta [esnaestog", ka`e
otac Amort.
I dok je njegovo lice i dalje prili~no ozbiljno,
iskreno priznaje: "Da, |avo je ve} u Vatikanu".
I dok priznaje da je to ne{to {to je te{ko doka-
zati, ka`e da su posljedice |avoljeg djelovanja
sveprisutne i sasvim o~igledne; kardinali koji ne Napad na papu

istjeriva~ |avola
"Potpuno sam uvjeren da biskupi koji ne `ele
da postave egzorcistu u svoju biskupiju zapravo
~ine smrtni grijeh", ka`e Amort.
Njegov alat je sasvim jednostavan, ali u~inko-
vit. Ka`e da ima toliko posla da je nedavno kola-
birao, jer je radio 24 sata dnevno, sedam dana u
nedjelji. Na njegovom stolu nalaze se razne bo~ice
s lijekovima, koji mu poma`u pri istjerivanju |a-
vola.
"Ja jednostavno nemam odmora. Radim i za
Bo`i} i za Uskrs", dodaje otac Amort.
Svoje radno mjesto, odnosno kancelariju, mi-
jenjao je ~ak 23 puta za posljednjih 25 godina, jer
su se njegove kolege sve{tenici `alili na jauke nje-
govih pacijenata iz kancelarije.
Biblija mu vodi~: On ka`e da je to
sastavni dio njegovog posla, kao i povra}anje,
iznenadno lupanje vratima i stolice koje se same
pomjeraju i padaju. On ka`e da je navikao na sve
to, te da je to njegova rutina.
"Nekada je nevjerovatno {ta se de{ava tokom
istjerivanja |avola. Neki od pacijenata su povra}a-
li metalne dijelove, veli~ine ljudskog prsta, a dru-
gi, recimo, latice ru`e", pri~a otac Amort.
Biblija je vodi~ za njegov rad, a osnovni alat
je molitva.
"Vi{e od 90 odsto slu~ajeva opsjednutih ljudi
zapravo su oni na koje su ba~ene ~ini. Ljudi puni
bijesa ili osvete ~esto potra`e vra~eve kako bi ba-
cili ~ini na nekoga. ^uo sam da ti vra~evi zara|uju
dosta novca", ka`e Amort.
Sama ~injenica da je |avo u{ao i unutar Vati-
kana prestra{i ~ak i one koji nisu vjernici. Me|u-
tim, Amort ka`e da vjernici ne treba da se boje.
"Osnovni posao egzorciste je da ~ovjeka oslo-
bodimo straha od |avola i mi to za sada uspje{no
~inimo", isti~e otac Amort.
On dodaje da se ne treba bojati |avola, osim
ako ne padnemo u isku{enja.
Otac Amort danas ima 85 godina, ali nije se
od mladosti posvetio Crkvi. Tokom Drugog svjet-
skog rata borio se na strani Pokreta otpora, a na-
kon rata zavr{io je pravni fakultet. Na kraju se
ipak odlu~io da pristupi Crkvi. Egzorcizam je po-
~eo da prou~ava jo{ prije 60 godina, a 1986. godi-
ne kardinal Ugo Poleti postavio ga je za pomo}ni-
ka ocu Kandidu Amantiniju, tada{njem glavnom
vatikanskom egzorcisti.
On dodaje da je jedan od razloga sve ~e{}ih
pojava |avola ~injenica da ljudi sve manje vjeruju
u Boga, crkve su prazne, a i o~igledan je kolaps
porodice, kao stuba dru{tva.
Imao 70.000 pacijenata: "^esto
poredim dana{nji svijet s onim u kojem sam ja
odrastao. Ro|en sam u Modeni i u mom kraju `e-
ne nisu radile, a porodice su bile svetinja. Danas,
`ene moraju da rade, jer jedna plata ne mo`e iz-
dr`avati porodicu.
Mladi ljudi su prepu{teni sami sebi, lako upa-
21. 3. 2010. ofekfmkb 23
FOTO AFP
Kroz njegovu kancelariju pro{lo vi{e od 70.000 slu~ajeva koje su zaposjeli zli duhovi
Otac Amort Omiljeni film mu je
priznao da je "Egzorcist" za koji smatra
|avo ve} u Vatikanu da je "u su{tini istinit"
"Nekada traje svega nekoliko minuta, a neka-
da i nekoliko sati", poja{njava otac Amort.
Govore}i o odobrenju za ritual istjerivanja,
otac ka`e da to prvo treba da odobri lokalni bis-
kup, ali tek kada medicina ili psihijatri ne mogu da
daju nikakvo racionalno obja{njenje za simptome
poput iznenadnog povra}anja, nesnosnih glavobo-
lja ili gr~eva u stomaku.
On ka`e da se tokom godina ispraksao da ra-
zlikuje obi~nu histeriju od, kako ka`e, "prave stva-
ri".
Kada je rije~ o opsjednutima, priznaje da je
daleko vi{e `ena nego mu{karaca, mada ne zna za-
{to je to tako.
Neka od obja{njenja su mo`da da se satana
sveti Majci Bo`joj ili da koristi `ene kao svoja
sredstva da dopru do mu{karaca.
Vi{e od 90 odsto slu~ajeva
opsjednutih ljudi zapravo su oni
na koje su ba~ene ~ini
"Me|utim, za mene nijedno to obja{njenje ni-
je uvjerljivo", smatra otac Amort.
An|eli postoje: Na pitanje da li pos-
toje an|eli, on ka`e da svakako postoje.
"Me|utim, an|eli ne izgledaju onako kako se
Papa Benedikt daju u lo{e dru{tvo, gube svoje korijene i bivaju prikazuju na slikama, rije~ je o ~istom duhu. Svi
[esnaesti izlo`eni lo{im uticajima, bilo sa TV-a ili Interne- mi imamo an|ele ~uvare. Demoni su, naravno, pa-
ta", ka`e otac Amort. li an|eli koji su se pobunili protiv Boga, zato su
Na pitanje koga |avo napada on ima jednos- oni izuzetno inteligentni i skoro arogantni", poja{-
tavan odgovor: "Sve one koji ne vjeruju u njegovo njava Amort.
postojanje". Priznaje da ne vjeruje u duhove, koje smatra
Priznaje da se mnogi za~ude kada ka`e da je "izmi{ljotinom ljudskog uma". Otac Amort nije
Ka`e da ima do sada imao ~ak 70.000 pacijenata. odredio svog nasljednika, jer je sve manje crkve-
toliko posla Me|utim, ka`e da to sigurno nije broj opsje- nih zvani~nika koji vjeruju u egzorcizam.
da je nedavno dnutih ljudi: "Kada ka`em 70.000, onda je to samo Omiljeni film mu je "Egzorcist", za koji ka`e
kolabirao, broj ljudi koji su me posjetili, a broj opsjednutih je da je, iako preuveli~an, "u su{tini istinit".
jer je radio 24 daleko ve}i, mo`da ~ak i stotinu puta", ka`e otac I na kraju, iako ima 85 godina, logi~no pitanje
sata dnevno, Amort. je koliko jo{ ima snage da se bavi ovim poslom na
sedam dana Na pitanje koliko dugo traje jedan ritual istje- koje odgovara: "O, pa naravno da imam snage, jer
u nedjelji rivanja |avola priznaje da se to nikad ne zna. imam jo{ dosta posla".
24 ofekfmkb!21. 3. 2010.

U~enici
prijedorske
Poljoprivredno
-prehrambene
{kole uzgajaju
bukova~e
i {itake

Za proizvodnju
gljiva odlu~ili se
Darko \uri} poma`e roditeljima u prije ~etiri godine
plasteni~koj proizvodnji povr}a FOTO NN

Od prodaje gljiva
pla}aju ekskurzije
U {koli se trude da tiri godine odlu~ili za proizvodnju gljiva.
"Po~eli smo skromno, a danas mo`emo re}i da
prakti~nu nastavu unutar {kole, jer sva teoretska zna-
nja na{i u~enici vrlo brzo primjenjuju u praksi i u
obu~e u~enike smo se potvrdili i kao cijenjeni uzgajiva~i i proizvo- poljoprivrednom procesu", nagla{ava Dra`i}.
da jednog dana, |a~i gljiva bukova~e i {itakija. Trudimo se i da obu- Dodaje da imaju razvijenu plasteni~ku proizvo-
~imo u~enike da jednog dana, zahvaljuju}i znanju dnju povr}a, vo}arsku proizvodnju sa 670 sadnica
zahvaljuju}i znanju koje su stekli u {koli, razviju vlastiti biznis u gljivar- jabuke, savremenu opremljenu laboratoriju, ali i ma-
koje su stekli, razviju skoj proizvodnji", pri~a Stojanovi}eva. li pekarski pogon.
Isti~e da je proizvodnja gljiva veoma zahvalna, Prvaci u prezentaciji: "Pro{le godi-
vlastiti biznis u jer ne zavisi od vanjskih faktora. ne smo postali i prvaci u prezentaciji nau~nih dosti-
gljivarskoj proizvodnji "Gljive su otporne na razne vrste bolesti koje gnu}a u okviru i prakti~ne nastave na Bh. festivalu
ina~e znaju da desetkuju proizvodnju povrtlarskih rada, koji je odr`an u Br~kom, a prvo mjesto smo
Dinka KOVA^EVI] kultura. Osim toga, ulaganja u proizvodnju gljiva ni- osvojili u konkurenciji 80 srednjih {kola u BiH. Ove
su velika, a plodovi se mogu koristiti i tokom cijele godine }emo biti doma}ini u takmi~enju svih poljo-
~enici i profesori prijedorske godine", ka`e Stojanovi}eva. privredno-prehrambenih {kola u RS. Sara|ujemo i

U
Poljoprivredno-prehrambene
{kole ve} nekoliko godina u
sklopu prakti~ne nastave proi-
zvode gljive, koje zavr{avaju i
na tr`i{tu. U {koli su ve} postali
prepoznatljivi po uzgoju i proi-
zvodnji bukova~a, ali i japanske ljekovite gljive {ita-
ke, koja je na tr`i{tu posebno cijenjena i skupa.
Cijenjeni uzgajiva~i: Tatjana Stoja-
novi}, profesor stru~nih predmeta i prakti~ne nastave
u {koli, ka`e da su se u~enici i profesori jo{ prije ~e-
Dodaje da su u {koli `eljeli da u~enicima koji se
obrazuju za poljoprivredne tehni~are pribli`e proi-
zvodnju gljiva, koja je opravdana sa zdravstvenog,
ekonomskog, ekolo{kog i svakog drugog aspekta.
"Nijedan organizam u prirodi ne obezbje|uje
takvo kru`enje materije kao gljive. Japanci sa glji-
vom {itake lije~e mnoge bolesti, od obi~nog gripa do
karcinoma jajnika ili dojke. Zna~i, onaj ko se `eli
baviti gljivarstvom, uspjeh mu je zagarantovan, tim
prije jer nijedna poljoprivredna kultura nema tako
kratak ciklus proizvodnje jer za tridesetak dana ci-
sa privrednim organizacijama, gdje na{i u~enici idu
klusa gljive se ve} mogu brati i plasirati na tr`i{te", na praksu. Na{a laboratorija je pored laboratorije na
ka`e Stojanovi}eva. Poljoprivrednom fakultetu i Poljoprivrednom institu-
Rad u Ina~e, u~enici ove {kole nastoje da znanje koje
laboratoriji sti~u u sklopu prakti~ne nastave primijene i na vlas-
titim imanjima. Gljivarstvo, kako tvrde, mo`e biti U~estvuju na svim
unosan hobi i biznis. sajmovima i izlo`bama u oblasti
Znanje }e im dobro do}i: Darko poljoprivrede
\uri}, u~enik prvog razreda te {kole, ka`e da }e mu
znanje, koje je stekao na prakti~noj nastavi, omogu- tu u Banjaluci dobila sertifikat za vr{enja analize
}iti da se bavi poljoprivredom u sklopu porodi~nog plodnosti zemlji{ta, {to je od klju~ne va`nosti za sa-
Sva biznisa.
teoretska vremenu poljoprivrednu proizvodnju", isti~e Dra`i}.
"Nakon {to zavr{im srednju {kolu namjeravam U~enicima i profesorima prijedorske Poljopri-
znanja
upisati Poljoprivredni fakultet. Moji roditelji su odu- vredno-prehrambene {kole sredstva koja zara|uju od
u~enici
{evljeni jer mogu da im poma`em u plasteni~koj prodaje gljiva, povr}a i pekarskih proizvoda poma`u
primjenjuju
proizvodnji povr}a, koja je ve} uhodana na na{em im da organizuju {kolske izlete i ekskurzije, a dio se
u praksi i
imanju u Donjoj Lamovitoj", pri~a Darko. odvaja i za nabavku neophodnog repromaterijala za
u poljopri-
Petnaestogodi{nja Milana Vasiljevi} tako|e }e proizvodne turnuse. U~esnici su svih sajmova i izlo-
vrednom
se poslije zavr{ene {kole posvetiti poljoprivredi. `bi u oblasti poljoprivrede.
procesu
"Vjerujem da je budu}nost na{e dr`ave u razvo-
ju poljoprivrede i sela. U {koli smo mnogo toga na- Mladen Dra`i}
u~i li, a svo ja zna nja i dos ti gnu }a u oblas ti
poljoprivrede mo`emo iskoristiti i na pokretanju
vlastitog biznisa", i Milana se sla`e sa svojim kole-
gom iz {kole.
U okviru {kole Mladen Dra`i}, direktor te {kole, ponosan je na
imaju i mali
pekarski pogon generacije u~enika koje su poha|ale ili poha|aju
{kolu. Trenutno {kolu poha|a 487 u~enika.
"Na{ moto je da obezbijedimo kvalitetnu pra-
kti~nu i teoretsku nastavu. Posebno smo ponosni na
 21. 3. 2010. ofekfmkb 25

U Isto~nom Drvaru su samo

tri naseljena mjesta

U Republici FOTO NN

Srpskoj postoje
2.732 naseljena
mjesta
Stevo Pa{ali}:
Na teritoriji
tih op{tina
uskoro bi mogao
ostati prazan prostor

Stru~njaci
upozoravaju da iz

i sa tri naselja
malih, nerazvijenih
op{tina odlazi mlado
stanovni{tvo, te da
ostaje samo stara
populacija
Bojana DIVLJAK vnika", poja{njava Pa{ali}. Nema zvani~ne evidencije: U
Prema njegovim rije~ima, nigdje nije BROJ
OP[TINA
NASELJENIH Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS,
p {ti ne Is to ~ni Drvar i precizirano koliko stanovnika mora imati je- /GRAD ka`u da je dono{enjem te uredbe utvr|eno da u
MJESTA

O
Is to ~ni Mos tar ima ju Jedno od dno naselje. RS postoje ukupno 2.732 naseljena mjesta.
sa mo po tri na se lje na mogu}ih rje{enja Dodaje da je najbolji primjer za to op{ti- Banjaluka 54 Budu}i da od 1994. godine u RS ne posto-
mjesta, a Kupres ~etiri, pripajanje malih na Trebinje, koja ima 140 naseljenih mjesta. Bijeljina 61 ji zvani~na evidencija o naseljenim mjestima,
pa demografi upozora- op{tina nekoj od Stru~njaci ka`u da je za Hercegovinu Prijedor 71 kao osnov za izradu te uredbe kori{tene su evi-
vaju da bi moglo do}i razvijenih lokalnih karakteristi~no da imaju veliki broj naselje- Trebinje 140 dencije o naseljenim mjestima Republi~kog za-
do os ta ja nja pra znog zajednica nih mjesta, ali sa malim brojem stanovnika. voda za statistiku, kao i kartografski podaci
prostora na tim teritorijama. Pa{ali} isti~e da broj naselja nije mjerilo Doboj 83 Republi~ke uprave za geodetske i imovin-
Stru~najci ka`u da su to uglavnom, male razvoja op{tine i obja{njava da se razvijenost Vi{egrad 163 skopravne poslove.
nerazvijene op{tine iz kojih odlazi mlado sta- lokalne zajednice mjeri po broju stanovika. Kupres 4 U resornom ministarstvu ka`u da su od je-
novni{tvo, te da ostaje samo stara populacija. Prema Uredbi o naseljenim mjestima, Modri~a 23 dinica lokalne samouprave pribavljeni podaci o
Prazan prostor: Stevo Pa{ali}, koju je uradila Vlada RS najvi{e naseljenih Mrkonji} Grad 38 naseljenim mjestima koja ~ine njihova podru-
profesor demografije na Univerzitetu u Isto- mjesta ima op{tina Vi{egrad i to 163, nakon ~ja sa relevantnom dokumentacijom u svrhu
Isto~ni Mostar 3
~nom Sarajevu, ka`e je da bi na teritoriji tih Razvijenost ~ega su op{tine Trebinje sa 140 naseljenih upore|ivanja fakti~kog stanja sa evidencijama
op{tina uskoro mogao ostati prazan prostor, lokalne mjesta, Fo~a sa 101, Doboj sa 83, Prijedor Isto~ni Drvar 3 koje posjeduju Republi~ki zavod za statistiku i
kao {to je bilo u mnogim op{tinama u Srbiji. zajednice mjeri se 71, Gradi{ka 70, Bijeljina sa 61, a na teritori- Berkovi}i 29 Republi~ka uprava za geodetske i imovin-
Pa{ali} isti~e da je jedno od mogu}ih rje- prema broju ji grada Banjaluka postoje 54 naseljena mjes- Gradi{ka 70 skopravne poslove.
{enja pripajanje tih op{tina nekoj od razvije- stanovnika ta. ^elinac 30 "Jedinice lokalne samouprave du`ne su da
nih lokalnih zajednica. Srbac ima 39, Mrkonji} Grad 38, ^eli- Fo~a 101 u roku od {est mjeseci, od dana stupanja na
"Ako op{tina ima samo nekoliko nase- nac 30, Berkovi}i 29, a Modri~a 23 naseljena snagu ove uredbe, usklade statute s odredbama
mjesta. Srbac 39
ljenih mjesta, ne mora zna~iti da nema stano- te uredbe", ka`u u Ministarstvu.

Kupres
26 ofekfmkb!21. 3. 2010.
Scena iz najjezivijih horor filmova u vrtu porodice Najt u Somersetu
Mrtve ptice padale
s neba kao ki{a
Priredila: Dragana RADU[KI
ila je to scena ravna najjezivijim
B
horor filmovima. Tokom prote-
klog vikenda u dvori{te ku}e po-
rodice Najt u Somersetu u
Engleskoj palo je ~itavo jato mrt-
vih ~voraka i svi su pali ta~no na
jedno mjesto.
Oko 100 mrtvih ~voraka prekrilo je vrt porodice
Najt. Svima im je i{la krv iz kljuna, a kand`ice su im
bile potpuno uvijene.
Mis te ri ja za orni to lo ge: Skoro
svi su bili mrtvi, osim njih nekoliko, koje su morali
ubiti i tako im okon~ati muke.
Doma}ica D`uli Najt (53) ka`e da nije bila kod
ku}e u momentu kada su ptice pale s neba, ve} ih je
zatekla kada se vratila iz susjednog sela, gdje je bila
u posjeti. Taj doga|aj je zaintrigirao i ornitologe, za
koje je smrt tih ~voraka potpuna misterija. Uprkos
tome {to su ih detaljno pregledali, nisu mogli da ut-
vrde uzrok smrti. Jedino koliko-toliko logi~no rje{e-
nje bilo bi da je jato ptica ganjala ve}a ptica
grabljivica i oni su bje`e}i naglo promijenili pravac,
a usljed promjene pravca su udarili u zemlju.
"Bilo je to poput horor filmova, ~im sam ih vi-
djela, odmah me asociralo na Hi~kokov film 'Ptice'.
Bilo je apsolutno zastra{uju}e. Moj kom{ija ih je vi-
dio", pri~a Najtova.
Dodaje da joj je on rekao da su ~vorci iznenada
Ptice su imale te{ke
fizi~ke povrede, tako
da se pretpostavlja da
su pale sa velike visine
Oko 100 mrtvih ~voraka
prekrilo je vrt porodice
Najt. Svima im je i{la
krv iz kljuna, a
kand`ice su im bile
potpuno uvijene
slu~ajevima uglavnom znao uzrok njihovog pada.
"Moram priznati da sam bila zabrinuta, jer nije
jednostavno vidjeti toliko mrtvih ptica u svom vrtu.
Odmah sam se zapitala da nije ne{to u mom vrtu {to
je otrovno, jer ovdje ~esto boravi moj mali unuk, a
imam i dvije ma~ke, koje su non-stop u vrtu", ka`e
Najtova zabrinuto.
Poja{njava da je pomislila da su ~vorci jeli ku-
kuruz poprskan pesticidom i da ih je to otrovalo.
"Ali, opet, niko ne zna {ta im je bilo i moram
priznati da je sve veoma ~udno", dodaje Najtova.
Lojd Skot iz Kraljevskog dru{tva za za{titu pti-
ca ka`e da je tako|e iznena|en tom pojavom.
Nisu prona|eni dokazi da
su ~vorci bili bolesni niti da su
otrovani
Najtova se po~eli da padaju s neba, poput ki{e. "To je jedna od naj~udnijih pojava sa kojom
zapitala da nije "Od njih 100, oko 70 ih je bilo mrtvo na licu sam se susreo do sada. U Velikoj Britaniji ovo je sva-
ne{to otrovno mjesta, dok su ostali kasnije uginuli", ka`e Najtova. kako jedinstven slu~aj", priznaje Skot.
u njenom vrtu
Jedino obja{njenje jeste da ih je neko prepla{io i On ka`e da je malo vjerovatno da su dva jata
FOTO NN
da su bile u`asnute. ~voraka udarila jedan na drugi, odnosno da su se su-
"Kada smo ih prebrojali, bilo ih je vi{e od 100. darila, {to je tako|e jedna od teorija.
^itav `ivot `ivim na selu i jo{ nikada nisam vidjela "Ptice imaju instinkt koji ih {titi da tokom leta
ne{to sli~no", ka`e Najtova. udare jedna u drugu. One osjete druge ptice, tako da
Uprkos tome Neke ptice su pale i na drve}e u vrtu, a jedan dio je malo vjerovatno da su se sudarile", poja{njava
{to su ih je bio jo{ `iv i o~igledno je bilo da su se patile, pa su Skot.
ornitolozi ih morali usmrtiti. Neki spekuli{u da su mo`da udarili u staklenu
detaljno Sli ~an do ga |aj i u So ma li ji: ba{tu i da su zato bili povrije|eni, me|utim, Najtova
pregledali, Ova scena iz vrta Najtove mnoge je podsjetila i na insistira da su ~vorci jednostavno pali s neba.
nisu mogli pri~u o jatu vrana koje su prije izvjesnog vremena Ono {to je o~igledno jeste da su sve ptice imale
da utvrde padale sa neba iznad Somalije. Sli~ni doga|aji pri- te{ke fizi~ke povrede, tako da se pretpostavlja da su
uzrok smrti javljeni su i u ostalim dijelovima svijeta, ali se u tim pale sa velike visine.
Udarile u zemlju: U Udru`enju za za-
{titu ptica su detaljno pregledali ptice, ali osim fizi-
~kih povreda, nisu prona{li drugi uzrok uginu}a.
"Sproveli smo opse`ne testove i jedino {to smo
prona{li jesu fizi~ke povrede. Nismo prona{li dokaze
da su bile bolesne niti da su otrovane. Ono {to znamo
jeste da sigurno nisu udarile u dalekovod, jer bi u
tom slu~aju pale odmah ispod njega, a u blizini nema
nijedan", ka`u u Udru`enju.
Ina~e, ~vorci su poznati po tome da lete u veli-
kim jatima, i to od po stotinu i vi{e ptica.
"Opet se vra}amo na onu teoriju da su iznenada,
iz nekog razloga, promijenile pravac i udarile u ze-
mlju. Jednostavno, drugog obja{njenja nema i zato je
^vorci su poznati po tome da lete u velikim jatima sve to prili~no misteriozno", zaklju~uju ornitolozi.
 21. 3. 2010. ofekfmkb 27

Neobi~na upotreba vo}a

arhipelag Pacifika strva Francuske Polinezije su vjerovatno najatraktivni- njihovih tradicionalnih festivala koji su svojevrsni praznik za oko i du{u.

O
ja turisti~ka destinacija Pacifika. Ova ostrva imaju za-
is ta do bru kli mu go to vo to kom ci je le go di ne.
Maksimalne temperature u toku dana se kre}u oko
25°C, a temperatura mora je otprilike ista. Ki{na sezo-
na traje od decembra do aprila, a pravo vrijeme za po-
sje tu Ta hi tiju je od ju la do sep tem bra. Mno go
visokoplate`nih turista iz ~itavog svijeta dolazi da se odmara ba{ na ovom
egzoti~nom arhipelagu iz vi{e razloga. Bilo to zbog vrhunske usluge u hote-
lima i odmarali{tima od pet i vi{e zvjezdica, predivnih pla`a i kristalno ~is-
tog mora, idealne klime, ili zbog poslovi~no gostoljubivih Poline`ana i
Francuska Polinezija je prekomorska dr`ava Francuske koja se nalazi
usred Tihog okeana, otprilike 6.000 kilometara isto~no od Australije.
Francuska Polinezija se sastoji od vi{e grupa ostrva i pet administrati-
vnih cjelina. Glavno, najve}e i najpoznatije ostrvo ove dr`ave je Tahiti, koje
se nalazi u grupi Dru{tvenih ostrva. Na Tahitiju se nalazi i glavni grad Pape-
te.
Ova ostrvska zemlja ima srednje razvijenu privredu, zavisno od uvoza
dobara, turizma i financijske pomo}i Francuske. Turisti~ka infrastruktura je
svuda prisutna i name}e se kao prioritetna. Tako|e je vrlo razvijena i kultura
uzgajanja bisera za nakit.

VJEROVALI ILI NE
Obk!mkv!~b!qb!qsj!•j!db!ob!twj!kf!uv!{p!wf!tf
ib!cb!of!sp/ Nfe!kf!
Up!lpn kf!ej!ob
aj!wp!ub!lsp!. isb!ob!
lp!ejm!np!. lp!kb!tf!
af!eb of!lwb!sj/
qsp!njkf!.
oj!j!ep
4/111
{v!cb/
Nps!tlf!{wj!kf{!ef!jnb!kv!tlf!mfu!tb!•j!.
V!mkve!tlpk!hmb!wj!ob!mb!{f!tf!33!lpt!uj/ okfo!pe!wsf~jdb!wp!ef/
28 ofekfmkb!21. 3. 2010.

ŠALA MALA
Esv|!uwp!jhsb!jhsv!qp!hb!}b!okb
ptp!cb!t!qb!qj!sj!~fn!ob!•f!mv/ Hit destinacije za
Qmb!wv!|b!jnb!qb!qj!sj~!#Nfsmjo
Npo!sp#/
nezaboravan provod
#Jnbn!mj!kb!wf!{f!t!gjm!npn@#
#Eb/#
#Kf!tbn!mj!qmb!wb@#
#Eb/#
#Kf!tbn!mj!kb!Bwb!ubs@#
+++++
Qj!ub!nb!mj!Jwj!db!v•j!uf!mkj!dv;
#V•j!uf!mkj!df-!{b!|up!wj!of!nb!uf
ekf!df@#
V•j!uf!mkj!db!nv!pe!hp!wp!sj;
#Oj!kf!nj!kp|!sp!eb!ep!ojkf!mb!ekf!.
dv/#
Jwj!db!penbi!ep!ebkf;
#Qb-!|up!ojt!uf!tqb!wb!mj!t!of!.
lpn!esv!hpn!aj!wp!uj!okpn"@#
+++++
Qp!sp!ej!db!pcj!mb!{j!tv!qfs!nbs!lfu
j!kv!oj!ps!tf!)ob!sb!wop*!{b!mjkf!qjp
{b!qp!mj!dv!t!qsf!{fs!wb!uj!wj!nb///
#Nb!nb-!nb!nb-!{b!|up!v!pwpk
lv!uj!kj!jnb!usj!hv!nj!df@#
#Up!kf!{b!v•f!oj!lf!.!kf!eob!{b
qf!ubl-!esv!hb!{b!tv!cp!uv-!usf!~b
{b!of!ekf!mkv/#
#Nb!n b-!nb!n b-!b!{b!| up!v
pwpk!lv!uj!kj!jnb!|ftu!hv!nj!db@#
#Up!kf!{b!tuv!efo!uf-!ewjkf!{b
qf!ubl-!ewjkf!{b!tv!cp!uv-!ewjkf!{b
of!ekf!mkv/#
#Nb!n b-!nb!n b-!b!{b!| up!v
pwpk!lv!uj!kj!jnb!23!hv!nj!db@#
Ob!up!~f!ub!ub;
#Ub!kf!{b!paf!okf!of!.!kf!eob!{b

Gradovi u koji
kb!ov!bs-!esv!hb!{b!gf!csv!bs///#
+++++
Ep!}f!Nv!kp!j!lb!af!Gb!uj;
#F-!Gb!up-!{ob|!mj!lp!uf!qp{!esb!.
wjp@"#
B!Gb!ub!twb!tsf!~ob!qj!ub;
#Lp@"!Lp@"#
#Bnb!cb|!oj!lp"#

ZRNCE
MUDROSTI
Vwjkfl!cj!! usf!cb!mp!eb
cvefnp!{b!mkv!cmkf!oj/!Up
kf!sb!{mph!{cph!lp!kfh
usf!cb!pt!ub!uj!ofpafokfo/
Oskar Vajld,
pisac
Ob!twj!kf!uv!of!qpt!up!kj!oj!.
|ub!lbp!|up!kf!mkv!cbw
grije{iti be najzanimljivije od svega je to {to se Las Vegas, po-
znat i kao grad grijeha, na{ao tek na ~etvrtom mjes-
tu.
Na stranici askmen.com objavljena je lista pet
najgre{nijih gradova, a evo koji su to:
Pa ta ja, Taj land
To je je dan od naj ve }ih tu ris ti ~kih
centara Tajlanda, s preko pet miliona po-
sje ti la ca go di{ nje. Tu ris ti ma je Pa ta ja
omiljeno odredi{te zbog niza luksuznih
hotela, atraktivnih pla`a, gostoljubivosti
lokalnog stanovni{tva, niza trgovina, niskih
cijena, kao i blizine brojnih turisti~kih atrakcija.
Mnogi u Pataju tako|e dolaze zbog svjetski pozna-
tog no}nog `ivota i prostitucije.
Grad nudi sve {to mo`ete zamisliti, od takozva-
U Las ne masa`e s "hepiendom", bordela, go-go barova s
Vegasu transeksualcima, do klubova u kojima plesa~ice rade
vakome s vremena na vrije- svakakve stvari. Seks je u tom gradu aktivnost broj

S
veb!uf!afof/!Obabmptu-
pafokf!oj!nv!|lbs!dj!ub!lwv mo`ete me dobro do|e da se opusti i jedan, a prostitutke ne samo da pozivaju svoje mu-
mkv!cbw!oj!lbe!of!tsf!~v/ kockati prepusti nesputanoj zabavi. {terije u bordel ve} ih vuku za rukav. Ako se umorite
D`ord` Zato su pravi znalci odabrali
Bernard [o,
po cijele najdestinacije i sastavili po-
Mnogi u Pataju dolaze
pisac i kriti~ar dane i no}i, pis mjesta gdje se mo`ete lu-
zbog svjetski poznatog no}nog
dirati do mile volje.
~ak i na Kriterijumi za sastavljanje ove liste bili su izobi- `ivota i prostitucije
aerodromu, lje kockanja, seksa, alkohola, droge i razuzdanosti, a
od izobilja erotike i seksa, uvijek mo`ete gledati bor-
a prostitucija, be u ringovima ili zaspati na pla`i, ~ekaju}i da pro|e
koja tehni~ki mamurluk kako biste se opet prepustili raskala{enim Tihuana je
zabavama. dje po~inje dom
nije legalna, Ti hu ana, Me ksi ko Meksika s najb
Sb!{wft!uj!tf!tb!np!{cph ima svoje Najve}i grad meksi~ke savezne dr`ave Donja Kada pre|
up!hb!|up!hb!wj!|f!of!wp!.
mjesto u Kalifornija. Nalazi se na krajnjem sjeverozapadu na svijetu, u~i
mj|!jt!up!kf!ub!lp!hmv!qp Meksika, uz obalu Tihog okeana i granicu SAD. S Divlji zapad. D
lbp!j!veb!uj!tf!{b!okf!hb obliku ameri~kim gradom San Dijegom na sjeveru ~ini ne- kohola je sa 2
tb!np!{b!up!|up!hb!wp!mj|/ eskort prekinuto gradsko podru~je u kojem `ivi 4,9 miliona cija je postala
Eva Gabor, stanovnika. Tihuana je najzapadniji grad Latinske do raznih drog
glumica servisa Amerike. to dovelo je Ti
 21. 3. 2010. ofekfmkb 29

Vukodlak
Vukodlak. Smrtni neprijatelj vam-
pira kojeg samo srebro mo`e zaus-
taviti. ^ovjek koji postaje zvijer u
no}ima punog mjeseca, bez kontro-
le nad sobom i bez sje}anja {ta je i
ko je. ^udovi{te koje mijenja ko`u i
hara srednjovjekovnim krajolikom
u potrazi za plijenom, ne zbog hra-
ne ve} zbog u`itka lova.
Od istorijskih do holivudskih tu-
ma~enja vukodlaci su nam uvijek prepoznatljivi. Dlakavi demoni ro|eni
iz ljudskog straha od grabe`ljivaca koji su jednom dominirali Evropom.
Vukodlak, poznat tako|e i kao likantrop, pripada mitologiji i usmenoj
Amsterdam ima mno{tvo kafea gdje mo`ete predaji svih naroda koji su `ivjeli na podru~jima u kojima su obitavali i
kupiti i pu{iti ha{i{ i marihuanu vukovi. Gotovo u svim jezicima rije~ za vukodlaka spoj je rije~i za ~o-
vjeka i vuka.
Jedna od najranijih pri~a o nastanku takvog ~udovi{ta ona je o Lika-
onu, kralju gr~ke provincije Arkadije, koji je, kako bi dokazao da bogovi
nisu sveznaju}i, poslu`io Zevsu i njegovoj pratnji vlastitog sina za ve~e-
ru. Za to gnusno djelo bogovi su ga prokleli da `ivi u obliku zvijeri, uvi-
jek gladnog vuka.
Jedan od ~e{}ih na~ina da se postane vukodlak bo`anska je kazna, kao
u pri~i o Likaonu. Ponekad je bilo dosta samo da se izgubi vjera u boga, a
u nekim je krajevima to bila nebeska kazna za kanibalizam.
Ugrizom takvog stvorenja tako|e je mogu}e postati vukodlak. U ovoj
varijanti gotovo nikad se ne spominje originalni vukodlak, a likantropija
se tretira kao zaraza.
Nikako ne smijemo pomije{ati stvarnu bolest s mitolo{kom likantropi-
jom. Klini~ka likantropija rijedak je mentalni poreme}aj pri kojem paci-
jent vjeruje da se pretvara u neku `ivotinju.
Kada ve} spominjemo stvarne bolesti u vezi s vukodlacima, treba na-
vesti hipertrikozu, poznatu i kao sindrom vukodlaka. Radi se o bolesti
ko`e zbog koje pacijentu raste pretjerana koli~ina dlake svuda po tijelu.
Ljudi s tim poreme}ajem ~esto su krajem 19. vijeka radili u cirkusima ili
putuju}im izlo`bama nakaza.
Naravno, vukodlak se po nekim pri~ama uop{te ne mo`e postati, ve}
postoji zasebna rasa likantropa koja mo`e imati potomstvo i s obi~nim
ljudima.

ima mo`ete
Osim vu~jeg oblika vukodlaci su zapravo poznatiji po pretvaranju u hi-
bridnu formu ~ovjeka vuka. Uglavnom se radi o vrlo dlakavom ljudskom
tijelu iznimne snage, s kand`ama na rukama te vu~jom glavom. U nekim
pri~ama vukodlaci mogu normalno govoriti, a u nekima promjena oblika
ne uklju~uje ni{ta osim glave.
Vukodlake ~esto krase i natprirodna ~ula mirisa, sluha i okusa te nevje-
rovatne sposobnosti zacjeljivanja rana, ~ak do ponovnog rasta izgublje-
nih dijelova tijela. U modernije vrijeme jedina slabost im je srebro, dok
su u srednjem vijeku ~vrsta vjera i molitva ~esto bile jedino oru`je protiv
vukodlaka.

ez paranoje Am ster dam, Ho lan di ja

e osnovana 1889. Moto grada je "Ov-
movina". Danas je to jedan od gradova
br`im rastom stanovni{tva.
|ete jednu od najprometnijih granica
ini}e vam se kao da ste zakora~ili na
Dobna granica za legalno ispijanje al-
1 pala na 18 godina, ilegalna prostitu-
legalna, na ulicama grada mo`ete do}i
ga, a tekila je nevjerovatno jeftina. Sve
ihuanu na drugo mjesto ove liste.
Amsterdam je najve}i i glavni grad Holandije.
Osnovan je krajem 12. vijeka kao malo ribarsko
mjesto na obali rijeke Amstel. Danas je najve}i grad
u dr`avi i finansijski i kulturni centar. Staro jezgro
grada, jedno od najve}ih u Evropi, izgra|eno je u 17.
vijeku. Oblik je definisan kru`nim vodenim kanali-
ma. U gradu se nalazi vi{e poznatih muzeja.
Amsterdam ima mno{tvo kafea gdje mo`ete ku-
piti i pu{iti ha{i{ i marihuanu. Nakon {to se dobro
napu{ite, mo`ete krenuti u pohode na bordele i pros-
titutke u Crvenoj ~etvrti. Dan mo`ete zavr{iti u ne-
kom klubu gdje se odr`avaju erotski performansi, a
najbolje od svega je to {to je sve legalno i mo`ete
grije{iti bez paranoje!
Las Ve gas, Ne va da
Las Vegas je jedan od najpoznatijih gradova
dr`ave Nevade, kao i Sjedinjenih Dr`ava.
Va`i za grad neprestane zabave i kocke. Nastao
je 1905. godine, a zvanje grada je dobio 1911. Naj-
poznatija ulica u Vegasu je Las Vegas bulevar, po-
znatiji kao "Strip", dug ~ak 6,4 kilometra. U ovoj
ulici se nalazi najve}i broj kazina, hotela, diskoteka i
restorana. Prvi kazino sagra|en u ovoj ulici je kazino
"Pair-o-Dice Club", {to se mo`e prevesti kao "Par
kockica" ili kao "Rajski klub".
Las Vegas, koji se smjestio na ~etvrtom mjestu ove
liste, raj je za sve gre{nike! Mo`ete kockati po cijele da-
ne i no}i, ~ak i na aerodromu, a prostitucija, koja tehni-
~ki nije legalna, ima svoje mjesto u obliku eskort
servisa. Tu su jo{ i striptiz klubovi, te alkohol koji te~e u
potocima. Oduvijek ste htjeli pucati iz pu{ke? Nema
problema! U|ite u prodavnicu s oru`jem, poka`ite vo-
za~ku dozvolu i mo`ete kupiti pu{ku. Las Vegas je odu-
vijek bio destinacija koju opisuju kao industriju grijeha.
Idite tamo i - grije{ite!
Rio de @a ne iro, Bra zil
Spektakularno prirodno okru`enje, karneval, samba
i pla`e kao {to su Kopakabana, Ipanema i Leblon su
Da li znate
ono po ~emu se prepoznaje Rio. Najpoznatija atrakcija i
za{titni znak grada je statua Isusa, poznata kao statua
Hrista Spasitelja na brdu Korkovadu.
Brazilke se opisuju kao najljep{e i najseksepil-
nije `ene na svijetu, a neke su se na{le i na svjetskim
listama najsupermodela. Izaberite neku od pla`a i ~i-
tav dan mo`ete u`ivati gledaju}i toples krasotice. A
to je tek uvertira za ve~ernje zabave. U koji god no-
}ni klub da u|ete, ne}ete pogrije{iti - razuzdani parti
je zagarantovan. Ne `elite ~itavu no} provesti hodo-
~aste}i od kluba do kluba? Navratite u neki od legal-
nih bor de la, a ako Rio `e li te do `i vje ti u pu nom
njegovom sjaju - ne propustite karneval.
Na kojem principu radi ru~ni skener
Ru~ni skener radi na principu ru~nog pre-
vla~enja ure|aja preko skeniranog objekta.
Mo`e da skenira ravnu povr{inu {irine do 10
cm i to crno-bijelu, sivu skalu i kolor. Rezolucija je
do 800 dpi ta~aka po in~u, i obi~no imaju najvi{e do
12 bita po boji. Namijenjen je skeniranju manjih po-
vr{ina, sli~ica, odnosno logotipa.
Ru~ni skeneri su uglavnom monohromatski i
bili su u {iroj upotrebi tokom devedesetih godina
20. vijeka. Me|utim, iako je njihova popularnost za skeniranje
dokumenata opala, upotreba ru~nih 3D skenera je i dalje veli-
ka u oblasti industrijskog dizajna, in`enjeringa, inspekcije i
analize, digitalne proizvodnje kao i u medicini. U uobi~ajenoj
upotrebi zastupljeni su uglavnom u obliku barkod ~ita~a. Jefti-
ni su, ali daju najlo{iji kvalitet reprodukcije.
Me|utim, krajem prve decenije 21. vijeka pojavljuju se ru-
~ni skeneri specijalizovani za skeniranje fotografija koji skeni-
raju povr{inu {irine A4 sa dubinom skeniranja od 24 bita. Kod
ovih skenera mobilnost je bitna karakteristika i bi}e sve popu-
larniji u upotrebi.
Kada je nastao tekvondo
Tekvondo je korejska borila~ka vje{tina nas-
tala ~etrdesetih godina 20. vijeka spajanjem ra-
zli~itih vje{tina koje su se vje`bale u to vrijeme.
Njezino ime dolazi iz rije~i Te, {to zna~i udariti
nogom, Kvon, {to zna~i udariti rukom i Do, {to
zna~i put. Tekvondo je udara~ka vje{tina koju
odlikuju atraktivne no`ne tehnike i brzina. Danas se smatra je-
dnom od najpopularnijih borila~kih vje{tina i sportova, a broj
vje`ba~a u svijetu se procjenjuje na vi{e od 100 miliona.
Tekvondo se dijeli na pet sastavnih dijelova: osnove (kibon),
forme (poomsae), samoodbrana (hosinsul), lomljenje (kyokpa)
i borba (kyorugi).
Ve}ina klubova se danas specijalizuje za takmi~arski dio te-
kvondoa, ali svi su dijelovi va`ni za postizanje majstorskih
zvanja. Prvi put pojavljuje se kao demonstracijski sport na
Olimpijskim igrama u Seulu 1988, te ponovo u Barseloni
1992. Od Sidneja 2000. tekvondo je punopravni dio Olimpij-
skih igara. Olimpijsko takmi~enje odnosi se samo na borbu po
pravilima WTF-a.
30 ofekfmkb!21. 3. 2010.

^uveni holivudski heroj "Internet ~injenice"

zakora~io u osmu deceniju o ^aku Norisu
.!_bl!Op!sjt!kf!wf~!cjp!ob!Nbs!tv-
{b!up!ub!np!of!nb!aj!wp!ub/
.! _bl! Op!sjt! oj!lbe! of!~f! ep!cj!uj! ts•b!oj
ob!qbe///!okf!hp!wp!tsdf!oj!kf!up!mj!lp!hmv!qp/!
.![f!nmkb!tf!of!wsuj!plp!Tvo!db!.!Tvo!df
tf!esaj!ob!pe!tup!kb!okv!pe!_b!lb!Op!sj!tb/
.!Lbe!_bl!Op!sjt!jhsb!np!op!qpm-!up!tf!v
tuwbs!opt!uj!pesb!{j!ob!twkfu!tlv!flp!op!nj!kv/
.! _bl! Op!s jt! kf! ep!c sp!w p!mkoj! eb!w b!mbd
lswj/!Bmj!of!twp!kf/
.! Qp!mbs!oj! nfe!wkfe! kf! obt!ubp! lb!eb! kf
Op!sjt! ob!j|bp! ob! pcj!•oph! nfe!wkf!eb-! b
kb!eob! aj!wp!uj!okb! kf! cj!mb! up!mj!lp! qsft!usbw!mkf!.
ob! eb! kf! qp!tjkf!ekf!mb! j! qp!ckf!hmb! eb!mf!lp
ob!tkf!wfs/
.!_bl!Op!sjt!of!sb!ej!tlmf!lp!wf!.!po!hv!sb
[f!nmkv!pe!tf!cf/
.!_bl!Op!sjt!lp!sjt!uj!tb!np!kf!ebo!lj!oft!lj
|ub!qj~/
.! _bl! Op!sjt! of! pt!ubw!mkb! qp!sv!lf/! _bl
Op!sjt!pt!ubw!mkb!vqp!{p!sf!okb/
.!\ub!kf!qsp!mb!{j!mp!lsp{!nj!tmj!twji!asub!wb
_blb! Op!sj!tb! qsjkf! of!hp! |up! tv! vnsmf@
Okf!hp!wb!dj!qf!mb"!

Neuni{tivi Pravo ime

^aka Norisa je
Karlos Rej Noris,
a ro|en je 1940. u

^ak Noris
Rajanu, u Oklahomi

ak No ris, ~u ve ni ho li vud ski Noris je bio instruktor karatea glumcu Stivu

akcioni heroj, majstor borila- Mekvinu. Upravo je on podstakao Norisa da po~ne

^
~kih vje{tina i medijska li~nost, da se bavi glumom.
proslavio bi 70. ro|endan... da Prva uloga mu je bila u filmu "The Wrec-
ga se vrijeme ne boji! king Crew" iz 1969, u kojem je glumio s Di-
[alu na stranu, Noris je za- nom Martinom i [eron Tejt.
ista 10. marta zagazio u osmu Jedna od njegovih najslavnijih filmskih
deceniju `ivota, {to zbog njego- borbi svakako je ona sa Brusom Lijem u
ve filmske neuni{tivosti i mno{tva fora na Internetu filmu "Na zmajevom putu" iz 1972. godi-
u kojima uglavnom posjeduje supermo}i, zvu~i po- ne. Serijal
malo nevjerovatno. Serijal "Teksa{ki rend`er Voker" sni- "Teksa{ki
Naravno da za ro|endan nije imao `urku iznena- mljen je u 203 nastavka. Postoje i far- rend`er Voker"
|enja, jer "njega niko ne mo`e iznenaditi"! "Jedini mer ke po ime nu "Chuck Nor ris snimljen u
ko je prebio ^aka Norisa je Brus Li. Ali ^ak Noris Action Jeans". 203 nastavka
je `iv." No ris je na pi sao ne ko li ko
Nekoliko ~injenica o ^aku Norisu knjiga me|u kojima "Patriotizam
Pravo ime ^aka Norisa je Karlos Rej Noris, a crnog pojasa", roman "Jaha~i
ro|en je 1940. u Rajanu, u Oklahomi. pravde" i vodi~ za samopo-
Nadimak ^ak je dobio u vazdu{nim snagama mo} "Tajna unutra{nja snaga:
SAD u bazi Osan, u Ju`noj Koreji, u koju je poslat Zen rje{enja za stvarne pro-
na odslu`enje vojnog roka 1958. godine. Tamo je na- bleme".
u~io borila~ku vje{tinu tang-su-do, koja korijene vu- ^ak Noris je konzervati-
~e iz {otokan karatea, tekjeona i kineskog kung-fua. vac i veliki hri{}anin. Na veb
Utemeljio je sopstvenu {kolu borila~kih vje{tina stranici "WorldNetDaily" pi{e
"^un-kuk-do". Poznata je po udarcima koji su mje- svoju kolumnu.
{avina razli~itih stilova. Jedini je zapadnjak u istoriji Ka`u da je jedina ljubavna scena koju
tekvondoa kojem je dato zvanje velikog majstora 8. je snimio ona iz filma "Nestali u akciji", u
stepena crnog pojasa. kojoj ljubi - mitraljez!

VIJESTI IZ NESVIJESTI
Peruanska deva surfuje u
Tihom okeanu
Peruanski surfer Domingo Pianezi
ve} desetak godina trenira pse, a sad
je svoje vrijeme i umije}e surfovanja
odlu~io prenijeti jednoj alpaki.
Pianezi polako svoju alpaku Pisko,
doma}u peruansku `ivotinju iz porodice deva, posljednjih mjeseci na-
vikava na talase Tihog okeana. Zajedno su surfovali na tri metra dugoj
dasci u uvali kraj Lime, glavnog grada Perua. Pisko je bio odjeven u
za{titno odijelo i uglavnom je bio {}u}uren na dasci. Na noge se digao
na nekoliko sekundi prije nego {to ga je talas bacio nazad u more.
Pianezi radi kao trener surfovanja, a ranije je bio sudionik u me-
|unarodnim takmi~enjima za surfere i njihove pse. Ideja da psa za-
mijeni alpakom pala mu je na pamet dok je boravio u Australiji.
Peruanci uzgajaju alpake, vrstu ju`noameri~kih deva, prvenstve-
no zbog vune, a povremeno i zbog hrane. Dok su neki stanovnici
obalskog grada San Bartolo u Peruu optu`ili Pianezija da je planin-
sku `ivotinju preselio u okean, drugi ga smatraju inovatorom.
Plata od 26.000 evra Pas pojeo dijamant
za prejedanje vrijedan 20.000 dolara
Zvu~i kao posao iz snova Homera Sim- Zlatni retriver jednog trgovca na-
psona. Reklamna agencija pla}a lijenog kitom pojeo je dijamant vrijedan
pojedinca kao TV-majmuna - da ne radi 20.000 dolara. Ni{ta se nije moglo
ni{ta, osim da jede. Oni `ele radnika s ve- u~initi kako bi se dijamant vratio
likim apetitom koji je sre}an da pojede sve dok majka priroda nije u~inila
dodatnih 400 kalorija svakog dana, a sve svoje i dok se dijamant nije na{ao u
to ka ko bi tes ti ra li no vi proi zvod za pse}em izmetu.
mr{avljenje koji vezuje masti, pi{e "Daily Mail". D`ord` Kaufman svakodnevno
Mjesto je otvoreno za mu{karce i `ene, a onome ko na kraju dobije vodi ljubimicu Soli u svoju draguljarnicu u Marilendu. Krajem pro-
posao ljekari }e svakodnevno pratiti te`inu i unos kalorija. Iz kompa- {log januara Kaufman i njegov poslovni partner Robert Rosin sastali
nije "Proactol Ltd" su istakli da je njihov proizvod za vezivanje masti su se s dobavlja~em dijamanata kako bi razgledali ponudu. Ali, upra-
klini~ki ispitan i potvr|en kao dobar, ali da su ga `eljeli isprobati i u vo tada se desila nezgoda.
stvarnosti. U oglasu za posao stoji: "Znamo da je nevjerovatno, ali je Trojica mu{karaca gledala su dijamant od tri karata, kada je on slu-
istinito". "Spremni smo vam platiti 26.000 evra godi{nje da radite ~ajno ispao ta~no ispred Soli, i prije nego {to su se uspjeli sna}i pas je
ono {to svi radimo svaki dan, s tim da treba da unosite 16 odsto vi{e pojeo dijamant. Po`urili su sa psom veterinaru, ali on im je samo mo-
kalorija sedmi~no, ili 400 i vi{e kalorija dnevno - dok ne uvedete gao re}i da }e priroda u~initi svoje i da moraju ~ekati nekoliko dana
Proactol u svoju ishranu", navode iz kompanije. kako bi pas kroz stolicu izbacio vrijedni dijamant.
 21. 3. 2010. ofekfmkb 31

POZORI[NI @IVOT Dr Aleksandar - Sa{a Grandi}

Dje~ije
pozori{te
RS

"Atelje 313"
"@ivotnjska
farma",
tekst: D`ord`
Orvel,
dramatizacija i
re`ija: Aleksej
Ljeljavski

Fenomen slobode ada je 1945. godine, pred sam kraj `i- pri~a univerzalna pri~a o ~oveku i njegovom suo~a- zahtevala.

K
Kao |ak jednog od vota, Erik Artur Bler alias D`ord` Or-
vode}ih pozori{nih vel (25. juni 1903 - 21. januar 1950)
stvaralaca, podanik Britanskog kraljevstva, ro|en
ali i mislilaca u Indiji, objavio roman bajku "@ivot-
20. veka, njska farma", koja je pisana tokom
Amerikanca 1943. godine, svojim delom izazvao
Pitera Bruka, je niz kontroverznih reakcija kod publike. O ovom
Belorus problemu najupe~atljivije je posvedo~io dr Jan Bra-
Ljeljavski se unli, ~lan Advokatske komore Engleske i kralji~in sa-
u pozori{no vetnik, kada je u svom tekstu "Politika ljudskih prava
~itanje ovog u odnosu na vladavinu prava" naveo slede}e: "^uve-
Orvelovog ni pisac D`ord` Orvel, imao je problema da objavi
dela upu{ta i kao svoju knjigu @ivotinjska farma u Britaniji i Sjedinje-
u svojevrsnu nim Ameri~kim Dr`avama zato {to je on smatran an-
avanturu poku{aja tiso vjet skom tvo re vi nom. Ovo je izra zi ti pri mer
da se ispri~a politi~ke ortodoksije. Ne smemo zaboraviti da su u
univerzalna pri~a periodu od 1936-1938. godine vr{ene ~uvene ~istke
o ~oveku i opozicionih i drugih grupa. U ruskom jeziku postojao
njegovom je ~ak i izraz kojim se ova pojava opisivala - jehov-
suo~avanju {tina." Upravo ta sna`na poruka Orvelovog romana -
s fenomenom bajke, koja je u dekonstrukcionom postupku tuma~e-
slobode nja razlagana na primarne segmente alegorije, poslu-
`i la je broj nim tu ma ~i ma ovog de la da u nje mu
poku{aju da konkretizuju koje se istorijske li~nosti i
organizacije kriju iza pojedinih likova. Po tom shva-
tanju Orvelovo delo je dobilo slede}e karakteristike
izra`ene dru{tvene satire u kome su: svinje: Napole-
on=Staljin, Snoubol=Lav Trocki, Skviler=Vje~eslav
Molotov, Minimus=Maksim Gorki, Stari Major=Na-
"Prazan prostor" poleonov proba~, pra{~i}i=Napoleonova deca; ljudi:
kao potpuni Gospodin D`ons=Nikolaj 2. Romanov, Gospodin
brukovski Frederik=Adolf Hitler, Gospodin Pilkington=Vinston
izazov za ^er~il, Gospodin Vajmper=D`ord` Bernard [o, osta-
Ljeljavskog le `ivotinje: Bokser=proletarijat ili Bokserski usta-
je povod da ideju nak, Klo ver=sre dnja kla sa, Mo li=vi {a kla sa,
predstave uskladi Ben d`a min=D`ord` Or vel, Mo zes=Pra vo sla vna
s idejama teksta crkva, Muriel=inteligencija, D`esi i Blubel=vojnici,
na na~in da se Koko{i=seljaci, ovce=radni{tvo i psi=specijalne sna-
kroz nju ge vojske i policije.
razotkriva i Upravo na ovom planu prepoznavanja alegorij-
li~na tragika skog sadr`aja gradi se ideja dramatizacije, ali i same
pisca - Orvela, predstave, koje potpisuje jedno od najve}ih imena sa-
ali i dubinska vremene pozori{ne re`ije Aleksej Ljeljavski. Kao |ak
tragika podeljenih jednog od vode}ih pozori{nih stvaralaca, ali i mislila-
postrevolucionarnih ca 20. veka, Amerikanca Pitera Bruka, Belorus Lje-
sistema i vo|a ljavski se u pozori{no ~itanje ovog Orvevolog dela
upu{ta i kao u svojevrsnu avanturu poku{aja da se is-
vanju s fenomenom slobode. Tim pre {to se inscena-
cija de{ava na jednom politi~ki veoma zanimljivom
prostoru kao {to su Republika Srpska i Bosna i Her-
cegovina, gde su pitanja slobode govora i mi{ljenja,
kao i pitanja ukupnih sloboda mo`da i najaktuelnija
pitanja na kojima se grade i(li) ru{e "grandiozni pro-
jekti" "lep{e i sigurnije budu}nosti".
"Prazan prostor" kao potpuni brukovski izazov
za Ljeljavskog je povod da ideju predstave uskladi s
idejama teksta na na~in da se kroz nju razotkriva i li-
~na tragika pisca - Orvel, ali i dubinska tragika pode-
ljenih postrevolucionarnih sistema i vo|a. Tako se
uvodni slogan romana "Sve su `ivotinje jednake, sa-
mo su neke jednakije od drugih", ispoljava i kao lajt
motiv cele predstave.
Iz ovog potpunog slaganja ideje teksta i ideje
predstave nastaje veoma zanimljiv umetni~ki amal-
gam u kome je sa~uvana primarna Orvelova intenci-
ja, a istovremeno, je Ljeljavski uspeo da iska`e i
vlastito umetni~ko vi|enje savremenog sveta i proce-
sa u njemu.
Slede}i ideju re`ije da je primarni zahtev da se
iska`e krajnje anga`ovana i aktuelna dru{tvena satira
u kojoj se uz niz komi~nih efekata posti`e i potpuna
anga`ovanost gledaoca u pogledu promi{ljanja svih
odnosa i saodnosa u dana{njem, dobrano politizova-
nom, dru{tvenom `ivotu. Tako Valeri Ra~kovski kao
scenograf i dizajner lutaka sledi koncepciju "praznog
prostora" na na~in da poprili~no ogoljenoj sceni sa-
mo uz nekoliko intervencija daje pe~at "prostora zbi-
vanja" u kome je likovnost potpuna i is~itava se na
fonu tzv. minimal arta. Sna`nu, krajnje dejstvenu, li-
kovnu estetiku ove predstave upotpunjava i dizajn lu-
taka, koje se mogu odrediti i kao karikaturalni, ali i
krajnje groteskni likovni znak.
To dovstruko dejstvo likovnog znaka omogu}ava
re`iji da igru glumaca postavi upravo na tom polju
dihotomije kretanja od karikaturalnog do grotesknog.
Na ovaj na~in od glumca se ne tra`i tzv. "apsolutni
anga`man", nego se on posti`e neusiljeno i bez ve}eg
napora, jer se izgradnjom tzv. "sitnih gluma~kih ra-
dnji" gesta, mimike i sl. posti`e niz kompleksnih sa-
dr`aja, pomo}u kojih se "gluma~ki prostor" ispunjava
upe ~a tlji vo, be zre zer vno i do kra ja. Ne usi lje no,
odnosno potpuno spontano kretanje gluma~ke igre od
karikature do groteske omogu}ava ispoljavanje satiri-
~nog sadr`aja na na~in na koji je to re`ija primarno i
Izrazita poetika re`ije Ljeljavskog omogu}ila je
tako protagonistima: Aleksandru Blani}u, Draganu
Banjcu, Ani Mazalici, \or|u Jankovi}u, Sa{i Terzi-
}u, @eljku Mili}evi}u, Sne`ani Milidrag, Slobodanu
Peri{i}u, Bo`ani Bijeli}, Aleksandri Spasojevi}, Svje-
tlani Andri}, Zorani [uman i Sanji Gruji} da ispolje
sve individualne kvalitete, ali da istovremeno ostanu
kao celina, odnosno da deluju kao odli~no uigrani
tim u kome se niko posebno ne izdvaja, nego svi za-
jedno izra`avaju zavidno visok nivo gluma~ke ume-
tni~ke aktivnosti.
Upravo na taj na~in izgradnjom zajedni~ke, ko-
lektivne igre, u kojoj se u celosti ispoljavaju svi indi-
vidualni kvaliteti pomenutih aktera, re`ija je uspela
da realizuje svoju zamisao o odnosu, ali i saodnosu
individualne i kolektivne slobode kao jednom od
klju~nih elemenata kako ideje teksta, tako i ideje
predstave.
O tome s koliko uspeha je re`ija postigla ovaj
cilj najre~itije svedo~e brojne nagrade i priznanja ko-
je je ova predstava dobila na svojim gostovanjima pri
~emu se naro~ito izdvaja nastup na "Danima Zorana
Radmilovi}a" u Zaje~aru 2008. godine, kada je ova
predstava osvojila ~etiri nagrade: Gran pri publike,
"Zoranov brk" - gluma~ka nagrada, koja je po prvi
put do de lje na ce lom an sam blu, a ne odre |e nom
glumcu, "Krstomir Milovanovi}", za scenografiju i
nagradu za dizajn.
Iako je premijera ove predstave bila 26. oktobra
2008. godine ona kroz svoje trajanje, do sada je bilo
30 repriznih izvo|enja, nastavlja da pleni pa`nju po-
zori{ne publike u Banjaluci. Izvesno je da preko sva-
ke od repriza na daskama "Ateljea 313" ili ve~ernjoj
sceni DP RS, pozori{na publika mo`e da u`iva u je-
dnoj od istinskih pozori{nih ~arolija u kojoj dominira
aktuelni i svakad intrigantni odnos izme|u pojedinca
i kolektiva u kontekstu ostvarivanja prava i sloboda
na: govor, mi{ljenje i rad, ali i na goli `ivot.
Svi navedeni elementi siguran su, ali i trajan za-
log, da }e ovakvim svojim anga`manom DP RS sa
svojom ve~ernjom scenom "Atelje 313" i dalje da
pleni pa`nju ne samo banjalu~ke pozori{ne publike,
te da sva priznanja i nagrade koje sa svih strana sti`u
u Banjaluku nisu slu~ajne i da na svoj na~in potvr|u-
ju visoke umetni~ke domete ove ku}e i njenog an-
sam bla, ~e mu po se bno do pri no si tu ma ~e nje
fenomena slobode Alekseja Ljeljavskog.
32 ofekfmkb!21. 3. 2010.
Umjetni~ki sajam "Art
Dubai" privukao vi{e
od 15.000 posjetilaca
Tra~ak nade u
Umjetnici, kuratori i vlasnici
galerija isti~u da je jedno od
najve}ih dostignu}a ovogodi{njeg
"Art Dubaija" ujedinjavanje
onih koji prave umjetnost
i potencijalnih patrona
Priredio: Boris \URI]
et stotina umjetnika, 70 galeri-
P
ja i vi{e od 15.000 posjetilaca
moglo se vidjeti na "Art Du-
bai" umje tni ~kom saj mu,
odr`anom izme|u 17. i 20.
marta. Ovaj sajam najbolja je
platforma za predstavljanje
moderne umjetnosti koja se
stvara na podru~ju Bliskog istoka.
Umjetnici, kuratori i vlasnici galerija isti~u
da je jedno od najve}ih dostignu}a ovogodi{njeg
"Art Dubaija" ujedinjavanje onih koji prave
umjetnost i potencijalnih patrona.
Mre`a podr{ke ko-
ja je pomogla ra|anju `ivahne
umjetni~ke scene u Dubaiju bi}e
pre po zna ta prvi put, po {to je
otvaranje obilje`ila dodjela nagra-
de {eiku Mohamedu bin Ra{idu al prvi put predstavlja na "Art Dubai" sajmu. Ove godine "Art Dubai" je predstavio najvi-
Matkumi, a regionalni i me|una- Jedna od va`nih funkcija izlo`be je i spaja- {e razli~itih postavki od svog postanka.
rodni patroni, koji daju fi- nje doma}ih umjetnika sa vlasnicima me|unaro- Glavni doga|aj izlo`be je sigurno bio "Glo-
nansijsku podr{ku od dnih galerija ili kolekcionarima koji su u stanju bal Art Forum", na kojem su predstavljeni speci-
naj ma nje 13.600 da predstave njihov rad na me|unarodnom nivou. jalni "Bidoun" projekti i umjetnici i galerije koje
do la ra za ovu Jedan od autora je i dvadesetdevetogodi{nji su se predstavile na sajmu.
umjetni~ku inicija- Rami Faruk, stanovnik Emirata i vlasnik "Traf- Forum je jedna od najuticajnijih
tivu, imali su po- fica", galerije i prodavnice konceptnog namje{ta- platformi za razmjenu kulturnih informacija u
se ban pri jem u ja. Tu je i tridesetjednogodi{nji D`ejms Klar, ~ija
okviru izlo`be. umjetni~ka djela zauzimaju centralno mjesto Fa-
"Ovo je rukovog {tanda. "Art Dubai" predstavio
tra ~ak na de u "Mi ra di mo za je dno. On kreira najvi{e razli~itih postavki
mo ru o~a ja. djela, a ja ga savjetujem. Nemam uticaja na nje- od svog postanka
Stvari se mije- gov rad i nikada mu ne bi rekao {ta da uradi, ma-
njaju nabolje, ali da vodimo razgovore o ovoj regiji i kulturi. On
je va`no da imamo doma}e osje}a na{e frustracije i to se onda izra`ava kroz ovom dijelu svijeta. Na njemu se najvi{e rasprav-
patrone umjesto da pravimo njegov rad" objasnio je Faruk. Klar obja{njava da ljalo o razvoju moderne umjetnosti na Bliskom
djela za inostranstvo, kao su mu tri godine provedene u Dubaiju dale odli- istoku.
{to je to do danas bio slu- ~an uvid u arapsku kulturu i islamsku vjeru, koju Sa druge strane, "Bidoun" projekti predstav-
~aj", rekao je Hala Elkusi, je slabo poznavao u Sjedinjenim Ameri~kim ljaju prezentacije istoimene nevladine organizaci-
umjetnik iz Egipta, koji se Dr`avama. je ko ja po ma `e da se or ga ni zu je ~i tav niz
 21. 3. 2010. ofekfmkb 33

KULT SEDMICE

NB!ESJE!.!Gp!up!hsb!gj!kb!qsj!lb!{v!kf!jo!tub!mb!dj!kv!#Tf!{po!tlb!hp!{cb#
gsbo!dvt!lph! vnkf!uoj!lb! Qkf!sb! Vjab! v! #Lsjt!ubm!opk! qb!mb!uj#! v! Nb!esj!.
ev/

CFS!MJO!.!Qp!tkf!uj!pdj!qp!tnb!usb!kv!ekf!mp!v!nfs!nf!sv!j{!26!wj!kf!lb-
qsj!lb!{b!op!v!tlmp!qv!j{mp!acf!#Cmb!hp!Bhb.lb!ob#!v!Nv!{f!kv!#Nbs!ujo.
Hsp!qj!vt.Cbv#/

moru o~aja MPO!EPO!.!Sb!eojl!bv!ldjk!tlf!lv!~f!#Lsjt!uj{#!qsp!v•b!wb!Qj!lb!tp!wv

tmj!lv!#Qps!usfu!Bo!hf!mb!Gfs!obo!ef!{b!ef!Tp!ub#-!lp!kb!cj!usf!cb!mp!eb
cvef!qsp!eb!ub!qp!dj!kf!oj!j{nf!}v!44!j!55!nj!mj!pob!fwsb/

Mre`a podr{ke koja je

pomogla ra|anju TJ!EOFK!.!Qp!tkf!uj!pdj!Hb!mf!sj!kf!#Bsu!Hbm!mfsz!pg!Ofx!Tp!vui!Xbmft#
doga|aja uklju~uju}i grupnu izlo`bu novih umje- `ivahne umjetni~ke tup!kf!qp!sfe!ekf!mb!#Bm!gsft!lp!Lju!Mv!cj!kb#/!Pob!kf!v•ft!uwp!wb!mb!v!cps!.
tnika sa Bliskog istoka i postavku "Novi formali- scene u Dubaiju bi}e cj!{b!ob!hsb!ev!#Bs!dij!cbme!Bsu!Qsj!{f#/
zam", koja predstavlja "finu artikulaciju ~etri prepoznata prvi put
rada koja dijele isti prostor". Radovi su djelo
umjetnika Hazema el Mestikavija, Imana Ise,
Mahmuda Kaleda i kolektiva U5, koji ovako po-
ku{avaju pro{iriti razumijevanje formalizma.
Zapa`eniji nastup na "Art Dubai"
sajmu imala je i umjetnica iz Ujedinjenih Arap-
skih Emirata Ebtisam Abdul Aziz, koja je napra-
vila mapu arapskog svijeta uz pomo} numeri~kih
kodova.
Ina~e je multidisciplinarni umjetnik koji pra-
vi instalacije, performanse, bavi se fotografijom i
stvara na papiru. Da bi pobolj{ali do`ivljaj izlo-
`be, predstavnici "Bidoun" projekta su anga`o-
vali umjetnike da budu svojevrsni vodi~i na
sajmu. Shvataju}i sajam kao svojevrsni prostor
za svoju inspiraciju, umjetnici Daniel Bohkov, NJ!MB!OP!.!Tmj!lb!#Wf!mj!lb!hv!awb#!|qbo!tlph!tmj!lb!sb!Bo!up!ojkb!Tb!.
Sofija al Marija i Kalil Rabah sprovodili su dne- vtf!j{mp!af!ob!kf!v!tlmp!qv!j{mp!acf!#Hp!kb!j!np!efs!oj!twj!kfu!#!v!Nv!{f!kv
vne ture. #Qb!mb{!{p!Sf!bmf#/
34 ofekfmkb!21. 3. 2010.

"Rammstein", njema~ki metal bend

Ne `ivimo
samo za bend Smatraju da za bendove
kakav je njihov Internet
mo`e biti no}na mora

Svi ~lanovi benda imaju

porodice i `ele provesti
vrijeme sa njima i u`ivati
bez pritiska vezanog
za snimanje albuma

ovodom prvog koncerta grupe "Ramm-

P
stein" u Srbiji, koji je trebalo da bude
odr`an sino} u "Beogradskoj areni",
objavljujemo intervju koji je bubnjar
ovog benda Kristof [najder dao nepos-
redno nakon objavljivanja njihovog ak-
tuelnog albuma "Liebe Ist Fur Alle Da".
- [ta nam mo`ete re}i o Va{em novom albumu i
reakcijama publike na njega?
[NAJDER: Radili smo dugo na ovom albumu, pre-
ko dvije godine tokom kojih smo prolazili kroz razli~ite
idejne faze. Zbog toga smo objavili pjesme koje se popri-
li~no razlikuju jedna od druge. Trebalo je odabrati one naj-
bolje i to je bio najuzbudljiviji dio. Mislim i da je ovaj
album tvr|i od prethodnog, pun je boja i sre}ni smo kako
je sve ispalo.
- Kada ka`ete
tvr|i da li mislite
da je ovaj al-
bum agresivniji
od prethodna
dva? Najavlji-
vali ste vra}anje
ne{to agresivni-
jem zvu-
ku s po~etka karijere... snikom studija to nije po{lo za rukom. Tako smo zavr{ili u `ena su ogromna sredstva u kampanju, radilo se dugo na
[NAJDER: Da to je bila osnovna jednom gradi}u sjeverno od San Franciska. To je jedno fi- nekoj pjesmi i `eljelo se predstaviti je ljudima na odre|eni
ideja i mislim da smo je sproveli u djelo, no i tiho mjesto u kome je bilo dobro raditi, ali sada mi se na~in. Kada se album pojavi na Internetu prije nego {to ste
ali i razvili u nekim drugim pravcima. ~ini da je tako moglo biti u bilo kom drugom mjestu na vi `eljeli da ga objavite osje}ate se kao da ste upra`njavali
- Da li je bilo neophodno ~e- svijetu. seks bez predigre, a meni se to ne dopada.
kati ~etiri godine na ovo izda- - Prvi singl sa ovog albuma je numera "Pussy" za - Kakvo je Va{e mi{ljenje o situaciji u muzi~koj
nje? koju je snimljen prili~no provokativan video u kome industriji danas? Sada je sve u koncertima, ljudi ne
[NAJDER: Nije bilo svi ~lanovi benda imaju seks sa razli~itim `enama. Te kupuju albume kao ranije, a bendovi moraju vi{e nas-
neophodno, ali "Rammste- eksplicitne scene nisu ba{ prigodne za o~i mla|ih fano- tupati i imati sve popunjenije rasporede? Da li mislite
in" ima takav ritam u iz- va... da je to dobro, ili ne?
davanju albuma. [NAJDER: Ne nikako nije za mla|e fanove. Ne [NAJDER: Naravno da to nije dobro, ali je to real-
Potrebno nam je vrijeme znam {ta bih rekao. nost koju ne mo`emo promijeniti. Ljudi moraju da shvate
izme|u dva izdanja po- - Da li ste se zabavljali na snimanju? da daunlodovanjem muzike oni o{te}uju muzi~are. To za
{to mi ne `ivimo samo za [NAJDER: Pa, u neku ruku. Niko zaista ne mo`e nas nije dobro, ali {ta da se radi. Naravno da su `ivi nastu-
bend. Svi imamo porodice sa re}i da je zabavno snimati porno filmove. Naporno je po- pi nezamjenjivi, ali vidje}emo {ta }e budu}nost donijeti. U
kojima `elimo da provedemo vrijeme navljati te scene. "Pussy" nije tipi~na pjesma sastava, ali stvari, ja mislim da }e se ovo promijeniti, da }e se jednog
i `elimo da u`ivamo u `ivotu kada mi ponekad snimimo takve pjesme. Te provokativne du- dana uspostaviti kontrola na Internetu i da ne}ete mo}i da
nismo na turneji, da u`ivamo bez hovite pjesme ljudi vole. Tra`ili smo dobru ideju za video uradite bilo {ta osim da kupujete. To je moje mi{ljenje.
tog pritiska o snimanju novih al- spot i nekako smo zajedno odlu~ili da poku{amo sa spo- - Vi ste poznati po kori{}enju pirotehnike na svo-
buma. Uzeli smo godinu dana pa- jem muzike i porno industrije. Bilo je to lijepo iskustvo. jim koncertima. Da li ste promijenili ne{to na aktuel-
uze, a kada smo se ponovo - Spot je premijerno prikazan na Internetu. Ka- noj turneji ili se i dalje dr`ite devize: "ostali bendovi
okupili bilo je te{ko brzo u}i u kre- kve su bile prve reakcije? sviraju, 'Rammstein' gori"?
ativnu fazu. Sve je bilo opu{teno [NAJDER: Prvo su reagovali na{i prijatelji i gotovo [NAJDER: Nastavljamo sa onim po ~emu nas ljudi
tih prvih godinu dana. Nakon toga svi su nam ~estitali na novoj karijeri. znaju. Mo`ete o~ekivati veliki {ou, dosta svjetla i pirote-
nam se pridru`io producent i tek tada je hnike. Smislili smo nove efekte za nove pjesme. To nas
sve krenulo, tek tada smo se fokusirali. zabavlja i radujemo se jo{ jednoj turneji.
Zbog toga je sve trajalo toliko dugo. Obi~no odlaze iz Berlina na neko - I za kraj, nakon svih ovih godina da li imate ne-
- Nove pjesme su snimljene tokom toplije mjesto kako bi snimili album ku svoju teoriju o tome kako se dogodilo da jedan nje-
{est nedjelja koje ste proveli u Kaliforniji. ma~ki bend postane toliko popularan u svijetu, proda
[NAJDER: Mi obi~no odlazimo iz Berli- preko 40 miliona albuma?
na na neko toplije mjesto kako bismo snimili al- - Pjesma "Liebe Ist Fur Alle Da" je pro{log ljeta [NAJDER: Ne znam, mi to i dalje do`ivljavamo
Tvrde da je bum. To smo ve} uradili nekoliko puta i i{li smo procurila na Internet i brzo se pro{irila po sajtovima kao ~udo. Ali, s druge strane, {to da ne. Za mene je "Ram-
"Rammstein" naj~e{}e u ju`nu Evropu. To nam je bilo najje- fanova. Kakvo je u su{tini Va{e mi{ljenje o ovom no- mstein" dokaz da ukoliko radi{ ne{to autenti~no, ne{to {to
dokaz da dnostavnije, ali se ispostavilo da su svi studiji u ko- vom, mo}nom mediju? odra`ava tvoje sposobnosti, tvoj karakter i tvoje korijene
ukoliko
radi{ ne{to jima smo radili sada zatvoreni i tako smo po~eli da [NAJDER: Internet pru`a umjetnicima mnogo mo- ljudi }e se zainteresovati. Kada slu{ate "Rammstein"
autenti~no razmi{ljamo o Americi. Svidjela nam se ideja da gu}nosti, ali za bendove kao {to je "Rammstein", za one odmah znate da je u pitanju njema~ki bend i mo`da je to
- ljudi }e
se zaintere- otputujemo u Los An|eles kako bismo se inspirisali koji su ve} poznati, on mo`e biti no}na mora. U`asan je ono {to nas ~ini zanimljivima.
sovati njihovom rok scenom, ali nam zbog neslaganja s vla- problem kada se pjesma pojavi prvo na Internetu, a ulo- (B92)

"Gretta", poznati
hrvatski bend
Nedavno su izdali svoj
novi album "Vidim {to
vidim", od kojeg svi
puno o~ekuju
Prestanimo `ivjeti
u "novom valu" agreba~ki bend "Gretta" ne-
Z
davno je izdao svoj novi al-
bum "Vi dim {to vi dim",
potvrdu "jednog od potenci-
jalnih mladih bendova", kako
su ih u vrijeme demo-svirki
~esto progla{avali i nagra|i-
vali. Vidi se da je bend sazrio, {to se osje}a u zvu-
ku koji je sada mnogo sigurniji nego {to je to bio
na "Fanatiku", pa ne ~udi odli~an prijem albuma
kod kriti~ara, a uskoro }emo vidjeti {to }e re}i i
publika o njemu, budu}i da momci po~inju svirati
punom parom. O albumu i nastupima govore gita-
rista Hrvoje i bas gitarista Tomislav.
- Na koji na~in je bend obilje`io 2009. go-
dinu?
HRVOJE: Rad u studiju, u svakom slu~aju.
Zakopali smo se tamo i po~eli stvarati pjesme, a
na kraju ljeta smo u{li i u studio snimiti ih, tako da
mo`emo re}i da je 2009. godina pro{la u znaku
snimanja novog albuma.
- Kako danas, s malim odmakom, gledate
na svoj prvenac "Fanatik"?
TOMISLAV: Ne znam... Mo`da ga gledam
kao na neki dobar album kojeg nismo uspjeli na-
praviti onako kako smo to~no `eljeli, {to zbog
uvjeta, {to zbog mo`da na{e male nespremnosti
da i u takvim uvjetima napravimo bolje. Zato je na
ovom drugom sjelo sve kako treba. Pjesme su bile
"vru}e" i odmah smo ih oti{li snimati, zato se i
osje}a ta energija u njima.
- Album "Vidim {to vidim" je primljen s
odu{evljenjem... Koliko vam zna~i to {to su al-
bum prepoznali kriti~ari?
HRVOJE: Da, op}enito su vrlo pozitivne re-
cenzije. ^ak i ova koja je bila s ne{to slabijom
ocjenom ne ~ini mi se previ{e lo{a. ^ini mi se da
u Hrvatskoj fale mladi ljudi, nekako sam dojma
da su svi preko 40 glazbeni urednici, kriti~ari...
Mislim da im fali neki doticaj sa stvarno{}u. Kraj-
nje je vrijeme da se prestane `ivjeti u '81. godini i
u "novom valu" jer to uop}e nema veze s nama,
niti to slu{amo, niti smo na tome odrasli. Ne ide
mi u glavu to stalno uspore|ivanje s "novim va-
lom". [to treba napraviti da se "novi val" makne?
"Novi val" je slijed toga {to se u Zagrebu radilo
ne{to {to se u isto vrijeme radilo i u Londonu, a
kako svijet nije bio toliko povezan, to je bilo ne{to
novo, a samim time i zanimljivo. To se sada vi{e
ne mo`e dogoditi jer album koji iza|e u Londonu
isti dan je i tu kod nas. Takvog novog vala sigurno
vi{e ne}e biti.
- Svi uo~avaju jednu radiofoni~nu i kohe-
rentnu cjelinu, {to se nije dalo osjetiti na "Fa-
natiku". Kako je do{lo do promjene u zvuku
benda?
TOMISLAV: Marko je zasigurno jedna od
zna~ajnijih figura. Ipak bih rekao da smo tijekom
snimanja "Fanatika" bili relativno novi, svatko je
vukao na svoju stranu, pa su tamo nabacani stvar-
no svi mogu}i razli~iti stilovi. Sada, nakon nekoli-
ko godina zajedni~kog rada, iskristalizirao se neki
na{ sound, pa je zato sve i sjelo bolje na svoje
mjesto.
- Kada ste ve} spomenuli Marka, on svo-
jim radovima hrabro kora~a u vrh hrvatske
rok produkcije?
HRVOJE: Ma, Marko je pravi genijalac, s
njim je tako lako raditi... Kako rapidno postaje sve
bolji i bolji producent, tako bih najradije ve} sada
potpisao s njim ugovor za budu}e albume dok jo{
nije preskup za nas (smijeh), da se odmah osigu-
ramo. Stvorila se neka kemija u kojoj je stvarno
Stalno su na koncertima jer
u`ivaju u tome
bilo jednostavno raditi. Sigurno }e nam on uvijek
biti prvi izbor.
- Bili ste vi|eni na mnogim koncertima,
po~ev{i od nekih velikih, kao {to su "The Kil-
lers" u Ljubljani i "Editorsi" na Jarunu, pa do
malih svirki. Koliko vam je to pomoglo u stva-
ranju novog albuma?
HRVOJE: Sigurno poma`e svaka takva
svirka koju posjetimo. Mi smo skoro stalno na
koncertima jer nam je to u`itak, ali sam tamo ipak
radije slu{atelj nego da prou~avam kako tko {to
radi i za{to. S druge strane, ako mi se ne{to svi|a,
21. 3. 2010. ofekfmkb 35
Godina 2009. pro{la
im je u znaku snimanja
novog albuma
jasno je da mi u|e u podsvijest i naknadno ispliva.
Ne ide im u glavu to
stalno upore|ivanje
s "novim valom"
Meni se osobno uvijek svi|ala mra~nija glazba s
malom dozom mistike.
- Koji biste koncert izdvojili kao najbolji u
posljednje vrijeme?
TOMISLAV: "Skunk Anansie" u Milanu.
Definitivno. Ja ih slu{am ve} odavno i bila mi je
velika `elja vidjeti ih u`ivo, tako da sam bio jako
tu`an kada su se raspali, mislio sam, gotovo je,
ne}u ih vidjeti nikad, tako da smo iskoristili prili-
ku da skoknemo do Milana kada smo vidjeli da
tamo sviraju. To je bila prava eksplozija zvuka i
svega ostaloga {to ide uz glazbu. To je moje subje-
ktivno mi{ljenje jer ih stvarno volim, ali sam vidio
da je i Hrvoje odu{evljen iako ih i nije ranije pre-
tjerano slu{ao.
- Kako to da je najavni singl "Istine su la-
`i" postavljen na sam kraj albuma s obzirom
na to da mnogi bendovi najve}e favorite stav-
ljaju na po~etak?
HRVOJE: Prije nego {to sam dobio kom-
pjuter, dok sam slu{ao plo~e i CD-ove, meni su
uvijek bile najbolje stvari one na kraju. Tu logiku
smo odlu~ili ovdje primijeniti. U dana{nje vrijeme
kompjutera potpuno je svejedno {to je na kojem
mjestu kada si mo`e{ sam napraviti redosljed koji
`eli{. Uvijek je lijepo kada te na kraju iznenadi ne-
ka dobra pjesma.
- Osim te pjesme, na albumu je jo{ mnogo
pjesama koje bi mogle napraviti ne{to u radij-
skom eteru. Za sljede}i singl je izabrana "Biti
sam". Za{to?
TOMISLAV: Kada smo radili tu pjesmu, ni-
kako nam nije sjedala, cijelo vrijeme smo se mu- bijeva izreka koju }emo i danas ponoviti - "svirati,
~ili s njom. Isprobavali smo je na razli~ite na~ine, svirati i samo svirati..." Koncentrisa}emo se na
probali smo ju ubrzati, usporiti i {to ja znam {to Tokom koncerte, pa kada ljudima dosadimo s ovim pje-
sve ne, pa smo ju skoro i odbacili prije ulaska u snimanja smama, kre}emo raditi na novim.
studio. Ipak smo ju snimili. Dok smo ju svirali, ni- - Da li novi album fanovi mogu o~ekivati
"Fanatika"
je nam bila ne{to, ali dok smo ju preslu{avali, sku- ve} sljede}e godine?
bili su relativno TOMISLAV: Sve ovisi o tome kako }e ovaj
`ili smo ju i po~ela nam se svi|ati, te mislim da bi
se mogla svidjeti {irem krugu ljudi. Nekako zvu~i novi, pa su album pro}i, sve je jo{ prerano govoriti. Ovisi i o
pristupa~nije od ostatka albuma, tako da mislimo tu "nabacani svirkama, kako }emo imati vremena skladati nove
da je najja~a na albumu. stvarno svi pjesme, ali kakvo je sada stanje stvari, kako nas
- Kakvi su vam planovi za naredni period? mogu}i razli~iti pere inspiracija, vjerujem da bismo ga mogli brzo
HRVOJE: Postoji ona stara legendarna Chu- stilovi" i}i snimati. (muzika.hr)
36 ofekfmkb!21. 3. 2010.
KALEIDOSKOP
Ketrin
Bigelov,
prva dobitnica
"Oscara" za re`iju
u istoriji
Najve}a konkurencija joj bio biv{i suprug D`ejms Kameron
Davor PAVLOVI]
filmom "The Hurt Locker" ili u ~udno-
S
vatim prevodima poput "Narednik D`ej-
ms" ili "Srce u katancima" Amerikanka
Ketrin Bigelov postala je prva `ena u is-
toriji koja je osvojila nagradu "Oscar",
Ameri~ke filmske akademije, za re`iju.
Osim "Oscara" osvojila je i BAF-
TA nagradu i bila nominovana za "Zlatni globus".
Za one koji vi{e vole tra~eve, poznatija je kao biv{a
`ena D`ejmsa Kamerona, re`isera, koji je bio sa njom u
trci za "Oscara" s filmom "Avatar".
Po~ela kao slikarka: Najpoznatiji filmovi
Ketrin Bigelov dosad su horor "Blizu mraka", "Point bre-
ak" i "Strange days".
Ro|ena je 27. novembra 1951. godine u San Karlosu,
u Kaliforniji, kao jedino dijete menad`era fabrike boja i
bibliotekarke.
U{la je u svijet filma preko svijeta umjetnosti, po~ev-
{i kreativan `ivot kao slikar u "Vitni muzeju ameri~ke
umjetnosti" u Njujorku. Na filmskim studijama na Ko-
lumbija univerzitetu studirala je teoriju i kritiku i uspje{no
diplomirala.
Njeni profesori su bili Vito Akon~i i Suzan Zontag.
Radila je sa kolektivom "Art & Language" i konceptualis-
tom Lorensom Vejnerom. Tako|e je u~ila i na Kalifornij-
skom institutu umjetnosti.
Scena iz filma "Strange days"
U filmu "Poing break" glumili
Kianu Rivs i Patrik Svejzi
Od radnice
do "kraljice"
Njen prvi kratki film "The Set up" snimila je 1978. go-
dine. To je dvadesetominutna dekonstrukcija nasilja na fil-
mu. On portreti{e dva mu{karca koji se tuku, dok Silver
Lotringer i Mar{al Blonski dekonstrui{u slike u glasovima.
Njen prvi dugometra`ni film bio je "The Loveless" iz
1982. godine o bajkerima, koji je radila zajedno sa Mon-
tijem Montgomerijem, a glavnu ulogu je igrao Vilijem
Osim "Oscara" osvojila je i
BAFTA nagradu i bila nominovana
za "Zlatni globus"
Defo, {to mu je bila prva glavna uloga.
Nakon toga je re`irala "Near dark" 1987. godine koji
je i napisala zajedno sa Erikom Ridom.
Iste te godine je re`irala muzi~ki video spot za New
Order i pjesmu "Touched by the Hand of God". Sara-
dnik na "Near dark" je tako|e sa njom radio i na slje-
de}em filmu 1990. godine "Plavi ~elik" sa D`ejmi
Li Kertis, kao policajkom po~etnicom koja je pro-
ganjana od ubice psihopate, kojeg igra Ron Silver.
Nakon tog filma uslijedio je najve}i uspjeh do ta-
da 1991. godine s filmom "Point Break" u kojem
glavnu ulogu igra Kianu Rivs, FBI agenta koji
lovi mafiju surfera "Biv{i predsjednici" koji
plja~kaju banke, a predvodi ih Patrik Svejzi,
kao Regan.
Re `i ra la se ri je i fi l mo ve:
Nakon toga je re`irala jednu epizodu TV se-
rije "Divlje palme".
"Provodila sam mnogo vremena razmi{-
ljaju}i {ta dalje i o mom stavu da istra`ujem
dalje. Nisam `eljela da ru{im predrasude o
polovima, kao ni o tradiciji po-
lova", rekla je re`iserka.
Njen novi film iz 1995. go-
dine "Strange days" je napisao i
producirao njen biv{i mu`
D`ejms Kameron.
To je sajberpank SF film
u kojem glavne uloge imaju
Ralf Fajns, An|ela Baset, D`ulijet
Luis…
Saundtrek filma na kojem su svoj
doprinos dali "Deep Forest", Triki i
Skank Anansi do danas je ostao je-
dan od najboljih ikada.
Po noveli Anite [rev, Bigelov
je snimila film 2000. godine "The
Weight of water", portret dvije `ene
zarobljene u vezi koja ih gu{i.
Film je na neki na~in skupio sve ele-
mente koje je Bigelov koristila u svojim ranijim filmovi-
ma, poput kineti~ke akcije i nekih tehni~kih detalja.
 21. 3. 2010. ofekfmkb 37

iz sjene
filma Zbog filma "K19: Potapa karijere"
do 2008. godine nije dobila priliku
da se vrati u re`isersku stolicu

Njena karijera
S Broderikom
D`onsonom

mo`e da poslu`i
kao model za novu
generaciju `ena
u Holivudu
FOTO NN
Mark
Boal,
Ketrin
Bigelov i
Greg
[apiro

Njeno iskustvo mo`e da
poka`e "mladim re`iserkama da
je uz dovoljno upornosti i malo
sre}e, i nemogu}e mogu}e"
Godine 2002. re`irala je film "K-19: The Widowmaker" sa Hari-
sonom Fordom o grupi ljudi na prvoj nuklearnoj podmornici So-
vjetskog Saveza.
Uprkos zanimljivoj pri~i i akciji, film nije dobro pro{ao na
boks ofisu. Kako je film ostvario tako lo{e rezultate mnogi su ga
podrugljivo nazvali "K19: Potapa karijere".
Sve do 2008. godine nije dobila priliku da se vrati u re`iser-
sku stolicu.
Sve vrijeme bila je zaboravljena, a i sama se povukla sa sce-
ne, radila i ~ekala pravi trenutak za povratak.
U me|uvremenu je snimila nekoliko serija za "Foks",
okru`ila se nekim novim ljudima, te upoznala Marka Boala, novi-
Scena
nara i scenaristu, ~ije je tekstove pretvorila u seriju "The Inside". iz "Hurt
Boal je u jednom trenutku 2004. godine, oti{ao u Bagdad da na- Lockera"
pravi pri~u o bomba{kom timu, a kada se vratio godinu dana ka-
snije, zajedno su po~eli raditi na scenariju za "The Hurt Locker".
"The Hurt Locker": Posljednji film koji je re`irala
"The Hurt Locker" prikazan je na festivalu u Veneciji 2008. godi-
ne da bi u Americi bio prikazan u junu pro{le godine, zbog ~ega je
i uvr{ten u takmi~enje za nagradu "Oscar".
Radnja je smje{tena u Irak, nakon ameri~ke invazije, a glavne
uloge tuma~e D`eremi Rener i Brajan Geragti.
Za taj film je pokupila sva zna~ajna priznanja, a postala je Njeni
~etvrta `ena u istoriji i druga Amerikanka koja je nominovana za najpoznatiji
"Oscara". filmovi,
Bigelovova se osim re`iranja, bavi i modeliranjem za "Gap" osim
marketin{ku firmu, a igrala je i urednicu novina u filmu "Born in "The Hurt
flames" 1983. godine s Lizi Borden. Locker"
Bila je udata za Kamerona od 1989. do 1991. godine. Mnogi su horor
su tvrdili da za svoj uspjeh, kada je snimila "Plavi ~elik" i "Stran- "Blizu
ge Days", mo`e isklju~ivo zahvaliti Kameronu. mraka",
Iako je "Strange Days" snimila ~etiri godine nakon razvoda, "Point
mnogi u Holivudu su zasluge za njen uspjeh pripisivali njemu, break" i
tvrde}i da je njezino ime izronilo na povr{inu zato {to je supruga "Strange
velikog Kamerona, koji je u to vrijeme skupljao hvalospjeve zbog days"
"Terminatora", "Ambisa"…
Kameron ju je ostavio zbog glavne glumice u "Terminatoru"
Ketrin
Bigelov i
Barbra
Strejsend
Linde Hamilton, sa kojom je 1993. dobio k}erku D`oze-
fin, ali taj je brak raskinut 2000. godine.
Iako su do prije 19 godina dijelili postelju i zaklinja-
li se na vje~nu ljubav, od biv{ih supru`nika na dodjeli
"Oscara" nije bilo ve}ih rivala.
Iako vidljivo sretni zbog onog drugog, biv{i ljuba-
vnici tokom ve~eri dr`ali su se "na ni{anu", jer je Bige-
lovova sjedila ispred Kamerona.
Kako se osje}ao kad mu je sa {est osvojenih
"Oscara" zgazila ego, Kameron je pokazao golim ru-
kama. [alom "kad mi padne{ u {ake" svoju biv{u
`enu je htio zadaviti, a potom ju je ipak zagrlio i
izljubio.
Novi projekat: "Prili~no sam stidljiva
osoba. Nadam se da }u uskoro opet ne{to snimiti.
S 'Oscarima' u rukama, te{ko da }u sada biti bez
posla", rekla je Bigelovova.
Sljede}i projekat koji je ~eka je pilot epizoda
serije "The Miraculois Year" u produkciji televizi-
je HBO. D`on Logan je scenarista, izvr{ni produ-
cent i tvorac serije, koja govori o harizmati~nom
brodvejskom producentu i njegovoj porodici. Snimanje epizode
po~e}e u maju ili junu. Nedavno je priznala da njena karijera
mo`e da poslu`i kao model za novu generaciju `ena u Holivudu.
Magazinu "Rolling Stone" izjavila je da njeno iskustvo
mo`e da poka`e "mladim re`iserkama da je uz dovoljno upor-
nosti i malo sre}e, i nemogu}e mogu}e".
38 ofekfmkb!21. 3. 2010.

Ono {to se zna

Jo{ dva jeste da }e
mjeseca do datum vjen~anja
vjen~anja biti pravi
nacionalni praznik
{vedske u [vedskoj,
prestolona- a bi}e obilje`en
sljednice brojnim
manifestacijama.
Viktorije i Za ve~e uo~i
Daniela vjen~anja zakazan
Vestlinga je veliki rok
koncert, ali i
nezaboravno
opersko ve~e

glamuroznu ceremoniju
Pripremila: Dragana RADU[KI
stalo je ne{to vi{e od dva
17. juna. Princeza, koja }e jednog dana na- princeza nositi klasi~nu, romanti~nu vjen~ani- Posljednje kraljevsko vjen~anje u [ved-
slijediti {vedski prijesto i tako postati {vedska cu. skoj odr`ano je 1976. godine, kada se kralj
Uveliko se izra|uju
kraljica, `eli da svoju sre}u podijeli s cijelom Ono {to je sigurno jeste da je ponuda na Karl XVI Gustav o`enio Njemicom Silvijom

O
mjeseca do jedne od naj-
ve}ih svadbi u evropskim
kraljevskim krugovima,
{vedske prestolonaslje-
dnice Viktorije i njenog
izabranika Daniela Ves-
tlinga, a ve} sada svi `ele
da saznaju ~ak i one najsitnije detalje u vezi s
posljednjim pripremama.
^injenica je da se jo{ vrlo malo, i skoro
nimalo, zna o detaljima u vezi sa ovom gla-
muroznom ceremonijom, zakazanom za 19.
jun, koja }e svakako biti vjen~anje godine u
[vedskoj.
Ono {to se zna jeste da }e datum vjen~a-
nja biti pravi nacionalni praznik u [vedskoj, a
bi}e obilje`en brojnim manifestacijama. Za
ve~e uo~i vjen~anja zakazan je veliki rok
koncert, ali i nezaboravno opersko ve~e.
Propratne manifestacije po~inju nekoliko
sedmica prije vjen~anja, a kulminacija }e biti
i suveniri
nacijom, tako da }e ceremonija biti preno{ena pretek, jer skoro svi svjetski dizajneri `ele da
na skoro svim gradskim trgovima, gdje }e biti uljep{aju princezu za njen najva`niji dan.
postavljeni video-bimovi. Koja god vjen~anica bude izabrana, svi
Povodom ovog najzna~ajnijeg {vedskog su uvjereni da }e to biti pun pogodak, pose-
vjen~anja, ve} se izra|uju i suveniri koji }e bno jer uz sebe princeza ima i novog stilistu
podsje}ati na taj dan kao {to su nov~i}i, naru- Tuba Torkvista, kojeg je zaposlila prije neko-
kvice, tanjiri... liko nedjelja, a koji je izuzetno poznat u {ved-
skim modnim krugovima.
Nedavna princezina putovanja u Pariz
Ceremonija }e biti navela su [ve|ane da zaklju~e da }e se prin-
preno{ena na svim gradskim ceza navjerovatnije odlu~iti za francuskog di-
trgovima zajnera, prije nego za doma}eg, {vedskog.
Ako se i odlu~i za francuskog dizajnera,
Bez sumnje, naj~uvanija tajna, a koja je onda }e samo nastaviti porodi~nu tradiciju, jer
opet mo`da najintresantnija svakako je vjen- se i njena majka udala u vjen~anici koju je na-
~anica budu}e mlade. Haljina koju }e Viktori- bavila u Parizu.
ja nositi na dan svog vjen~anja je izuzetno Naime, {vedska kraljica Silvija udala se
~uvana tajna, da su ve} krenule spekulacije po prije 30 godina, ta~no na datum vjen~anja
[vedskoj ko je kreator i kakvu }e vjen~anicu svoje k}erke. Ona je imala predivnu vjen~ani-
izabrati njihova budu}a kraljica. cu boje slonova~e koju je dizajnirao Mark
Ve}ina [ve|ana je uvjerena da }e njihova Bohan, iz modne ku}e "Dior".
Zomerlat koju je upoznao na Olimpijadi u
Minhenu 1972.
Viktorija je nedavno zatra`ila 1,2 miliona
funti za preure|enje crkve u kojoj treba da se
vjen~a.
Ona `eli da se zgrada detaljno o~isti i re-
novira za vjen~anje. Rije~ je o zahtjevnom
procesu, koji }e zahtijevati zatvarnaje crkve
za javnost.
"Morate biti veoma vje{ti da biste izveli
sve to. Crkva }e se morati detaljno dotjerati
da bi se izvelo ovo.
To }e se morati uraditi pa`ljivo i proces
je koji }e trajati mjesecima, s obzirom da mo-
ramo da o~istimo i najsitnije detalje", izjavio
je Ake Sanding, menad`er projekta.
Ve}ina [ve|ana koji na Internetu u~es-
tvuju u anketama, a takvih je na hiljade, sma-
tra da je Danijel Vestling, dugogodi{nji de~ko
princeze Viktorije, vi{e nego adekvatan su-
prug.

Norve{ki princ
razmjenjivao Albert Drugi bogatiji
nje`nosti sa
suprugom nego {to se mislilo
Belgijski dvor o{tro je
demantovao navode belgij-
skog novinara da je kralj
Albert II daleko bogatiji
nego {to se to do sada pri-
kazivalo.
Naime, belgijski list na
ho lan dskom, "Het niv -
sblad" objavio je ove se-
dmice pri~u da je belgijski
Norve{ki princ Hakon i princeza Mete Marit pru`ili su norve{koj ja- Bogatstvo
vnosti priliku da vide spontani izliv nje`nosti, {to i nije uobi~ajeno za belgijskog kralja
hladne Norve`ane. procjenjuje se na
Borave}i sa djecom na ski-festivalu u Homenkolenu, u predgra|u milijardu evra,
Osla, njih dvoje su se stalno grlili, ne obaziru}i se na hiljade Norve`ana {to je 80 puta
koji su bili na tribinama blizu njih. Ovo je svakako dokaz da je njihova vi{e nego {to je
ljubav, uprkos osporavanju zbog njene turbulentne pro{losti, i dalje jaka zvani~no
kao i prije osam godina kada su se vjen~ali. saop{teno
Vrhunac velike i strasne ljubavi, kako su je mnogi nazivali, svakako
su njihova djeca - Marisu, Ingrid Aleksandra i Svere. kralj Albert Drugi mnogo
Mali prin~evi i princeza naprosto su u`ivali u zimskom ambijentu, bogatiji nego {to to zvani-
gledaju}i skija{ka takmi~enja, nakon kojih je uprili~en muzi~ki progam. ~no priznaje kraljevska pa-
Ina~e, sve ovo je jedna vrsta priprema za Nordijski svjetski kup, koji }e lata.
se naredne godine odr`ati u Norve{koj. Bo gat stvo bel gij skog
Da je norve{ka kraljevska porodica posve}ena sportu, svjedo~i i nji- kra lja pro cje nju je se na
hovo prisustvo na proteklim Zimskim olimpijskim igrama, kojim su pri- milijardu evra, {to je 80
sustvovale skoro sve evropske kraljevske porodice. D.R. puta vi{e nego {to je zvani-
~no saop{teno.
Kraljevska palata je rani-
je saop{tila da bogatstvo
Al ber ta Dru gog izno si
12,4 miliona evra, navodi
list.
Prema mi{ljenju finansij-
skog stru~ nja ka Ti je ri ja
Debelsa, kako navodi list,
zvani~na procjena apsolu-
tno nije ta~na.
U taj iznos nije ura~unat
kapital belgijske kraljevske
porodice u Demokratskoj
Republici Kongo.
Sa druge strane, ako su
zaista ta~ni podaci belgij-
skog dvora, onda bi u tom
slu~aju belgijski kralj bio
naj si ro ma {ni ji evrop ski
monarh.
Albert Drugi je sa svojih
12,4 evra na ra~unu ima i
skupom jahtom i vilom u
ju`noj Francuskoj, u pore-
|enju sa drugim vladarima
u Evropi, "u stvari puki si-
romah".
D.Ra.
 21. 3. 2010. ofekfmkb 39

PUTOPIS
Nijagara
Peninsula,
privla~i veliki
broj turista iz
Evrope i SAD

Za proizvodnju tog vina

potrebno je mnogo
napora i vremena

Vinogradi na
tom poluostrvu
puni su ledenih
nakupina rizling
gro`|a koje na
Regija kanadskog
"ledenog vina"
temperaturi od
minus deset vise
s redova
vinograda
Priredio: Boris \URI] "To je jedna od rijetkih regija na svijetu koja se organizuje u tom gradi}u "Iniskilin" postavlja
ima pravu kombinaciju zemlje i hladno}e potre- veliki {ator u kojem posjetioci mogu probati neka
aljubljenici u vino u poslje- bne da se gro`|e smrzne", obja{njava Ben Niks od njihovih "ledenih vina".

Z
dnje vrijeme sve vi{e obila-
ze svo ju omi lje nu
destinaciju poluostrvo Nij-
agara Peninsula, koje jo{
zovu regijom kanadskog
"ledenog vina".
Vinogradi na tom poluostrvu, koje svake go-
dine privla~i veliki broj turista iz Evrope i SAD,
puni su ledenih nakupina rizling gro`|a koje na
temperaturi od minus deset stepeni visi s redova
vinograda.
Proizvo|a~ vina [iraz Motijar ka`e da se po-
znato kanadsko "ledeno vino" pravi od takvog
gro`|a.
Prema kanadskom zakonu, vino se ne mo`e
zvati "ledenim" ako se gro`|e skuplja na tempe-
raturama ni`im od minus osam stepeni celzijusa.
"Imamo osje}aj kao da priti{}emo mermer",
ka`e Huan Miranda, jedan od bera~a gro`|a na
Peninsula Rid`u, dijelu poluostrva koji je pose-
bno interesantan turistima.
Ve}ina "ledenog vina" se fla{ira tek kad je
staro godinu dana, iako mo`e biti i starije.
iz Vinarije "Stratus Vineyards".
D`ozef Demaria, direktor Vinarije "Royal
Demaria" ka`e da oni imaju striktnu kontrolu kod
proizvodnje "ledenog vina".
Isti~e da je "Royal Demaria" jedina vinarija
na svijetu koja samo proizvodi tu vrstu vina.
Demaria, koji je ranije radio kao frizer, osno-
vao je vinariju 1998. godine bez ikakvog pretho-
dnog iskustva i do sada je osvojio vi{e od 300
nagrada.
Da bi je posjetili, kao i nekoliko ostalih, tu-
risti naprije moraju pro}i kroz gradi} Nijagara-
on-the-Lake koji je okru`en vinogradima.
Odmah iza njega nalaze se vinarije "Iniskilin
Wines" i "Reif Estate Winery" koje prodaju "le-
deno vino" jo{ od 1984 godine.
"Inisikilin", koji je najve}i kanadski proizvo-
|a~ "ledenih vina", svake godine privla~i dosta
posjetilaca naro~ito tokom zimskog perioda.
Oko 40 odsto od 250.000 posjetilaca te vina-
rije dolazi u periodu izme|u novembra i marta.
Svakog januara u okviru festivala vina koji
Ve}ina "ledenog Njegovi predstavnici poku{avaju ubijediti
vina" se fla{ira ljude da se ta vrsta vina ne pije samo za specijal-
tek kad je staro ne prilike.
godinu dana, "Na{ izazov je da ljudi otvore fla{u vina koju
iako mo`e biti ~uvaju u svojim kredencima i da eksperimenti{u
i starije sa njima", obja{njava Debora Pret, portparol
kompanije.
Ne{to dalje nalazi se Vinarija "Reif Estate",
~iji je predsjednik i vlasnik Klaus Reif, preuzeo
vinariju od svog ujaka 1987. godine nakon {to je
studirao proizvodnju vina u Njema~koj, odakle
njegova porodica i vodi porijeklo.
Ka`e da "mu je proizvodnja vina u venama"
i da su njegovi preci po~eli uzgajati gro`|e jo{
Proizvodi se od daleke 1638. godine.
gro`|a koje se "Ledeno vino" ga je fasciniralo prije 23 go-
bere u jesen, a dine kada ga je prvi put probao.
zatim mrzne "Potrebno je mnogo napora i vremena da bi
pod odre|enim se proizvelo 'ledeno vino'. Prvi put kada sam ga
uslovima probao popio sam ~itavu bocu. Za to mi je bilo
potrebno tri do ~etri sata, ali je to bio predivan
osje}aj", ka`e Reif.
FOTO NN

Klju~ uspjeha te regije u pravljenju najboljeg

"ledenog vina" na svijetu le`i u njenoj geografiji. Vinarija "Iniskilin" je
Po{to je jezero Ontario prili~no duboko, to- najve}i kanadski proizvo|a~
"ledenih vina"
plota koja se u njemu nakupi tokom ljeta osloba-
|a se tokom jeseni i zagrijava vazduh koji
uspijeva tokom zime da odr`i temperaturu viso-
kom.
Taj vazduh slu`i kao svojevrsni antifriz za
gro`|e po{to uobi~ajena temperatura u Kanadi
tokom zime iznosi - 20 stepeni celzijusa, koja je
pogubna za gro`|e.
[ezdeset pet vinarija iz te regije morale su
prevazi}i reputaciju da prave slatka vina, po{to se
u po~etku vino pravilo samo od slatke vrste gro`-
|a labruska. Ono je sedamdesetih godina pro{log
vijeka zamijenjeno evropskim vinifera sortama.
"Ledena vina" se proizvode od gro`|a koje
se bere u jesen, a zatim mrznu pod odre|enim
uslovima. Klju~ uspjeha te regije u pravljenju najboljeg "ledenog vina"
na svijetu le`i u njenoj geografiji
40 ofekfmkb!21. 3. 2010.

Prijatna
U paleti boja na{le
su se plave i sive
nijanse, sa
detaljima
ljubi~astih, `utih i
sme|ih tonova

Nedjelja mode
u Lisabonu,
portugalskoj
prijestonici

modna
Dizajnerka
Keti [iomara
nije uspjela
da zadovolji
visoke
kriterijume
modnih
kriti~ara

Najvi{e pa`nje
privla~ili su
detalji - gumene
~izme u zlatnim
tonovima i
ogromne
ko`ne torbe,
opto~ene
metalnim
ukrasima

odni veterani, ali i mlade snage portugalskog

M
dizajna, predstavili su na Nedjelji mode u Lisa-
bonu svoja vi|enja trendova za sezonu jesen/zi-
ma 2010/2011. go di ne. Bi lo je pri ja tnih
iznena|enja, ali i poneko neprijatno.
Nedjelja mode u portugalskoj prijestonici
"ModaLisboa" okupila je brojne iskusne kre- Nedjelja
atore, ali i one manje iskusne, pred kojima je svijetla budu-
}nost. mode
Luis Bu{ino jo{ jednom je potvrdio da je s razlogom "ModaLisboa"
svrstan me|u najbolje portugalske dizajnere, dok Keti [i- okupila je
omara nije uspjela da zadovolji visoke kriterijume modnih
kriti~ara. brojne
Jedna od dizajnerki od koje modni stru~njaci, ali i ljubi- iskusne
Luis Bu{ino telji "krpica", o~ekuju mnogo Aleksandra Moura, predstavi-
jo{ jednom je la je skladnu kolekciju od providnih materijala. kreatore,
potvrdio
da je s Ona je odabrala providne materijale i krojeve koji ne ali i mlade
razlogom sakrivaju ni najmanje nepravilnosti.
svrstan
me|u najbolje Ipak, najvi{e pa`nje privla~ili su detalji - gumene ~izme snage
portugalske
dizajnere
u zlatnim tonovima i ogromne ko`ne torbe, opto~ene metal- svijeta
nim ukrasima koji su obrazovali slo`ene oblike.
Prema ocjeni modnih kreatora, portugalska dizajnerka modnog
Keti [iomara kolekcijom za sezonu jesen/zima 2010/2011. dizajna
godine nije uspjela da postigne o~ekivani nivo.
Mo`da je vi{e u pitanju bio broj modela koje je predsta-
 21. 3. 2010. ofekfmkb 41

i neprijatna Komercijalni
uspjeh
kolekcije
ne mo`e se

iznena|enja
osporiti

Na Nedjelji mode u Lisabonu

Bile su tu i linije
za mu{karce, u znatno
vedrijim bojama

Modni veterani, ali i mlade snage portugalskog

dizajna, predstavili su svoja vi|enja trendova
za sezonu jesen/zima 2010/2011. godine

vila na Nedjelji mode, nego sama dizajnerska rje{enja. Ipak,

stilovi pojedinih modela nisu se razvili u o~ekivanom prav-
cu, ni po pitanju forme, koncepta niti siluete.Komercijalni
uspjeh kolekcije ne mo`e se osporiti, jer uprkos tome {to su
mnogi od portugalske kreatorke o~ekivali korak dalje, odje-
vne kombinacije su nosive, zabavne i gotovo da odgovaraju
svim figurama.
Tema kolekcije "Misliti, zamisliti, sanjariti, konstruisa-
ti", ostvarena je kroz haljine jednostavnog stila s nagla{enim
ramenima, rebrastim detaljima i raznolikim ovratnicima.
[iomara je, kako bi razbila monotoniju, u mno{tvo
kratkih haljina ubacila nekoliko vru}ih pantalonica. U paleti
boja na{le su se plave i sive nijanse, sa detaljima ljubi~astih,
`utih i sme|ih tonova. Proslavljaju}i dvije decenije rada, di-
zajner Luis Bu{ino na Nedjelji mode u Lisabonu predstavio
je liniju za sezonu jesen/zima 2010/2011. godine.
Siluete obavijene "slapovima" materijala koji isti~u vit-
ku liniju, ostavljale su publiku bez daha. Bu{ino je za hladno
vrijeme odabrao materijale boje tamne ~okolade, maslinas-
tozelene i sive, ali kolekcija nije mogla da pro|e bez nei-
zbje`nih crnih modela.
Odjevne kombinacije
su nosive, zabavne i Linija ima i prate}i program koji obuhvata cipele, torbe,
gotovo da odgovaraju kai{eve i narukvice i, prema ocjeni modnih poznavalaca,
svim figurama dostojna je modnog veterana.
(RTS)
42 ofekfmkb!21. 3. 2010.
NAUKA
Nevjerovatno otkri}e
kineskih arheologa
Mumije koje
su jako dobro
o~uvane,
imaju sme|u
kosu i duge
noseve
Ljudi koji su sahranjeni u
tom groblju umrli su prije
4.000 godina
gotovo 4.000 godina, ali su
njihova tijela sa~uvana
u veoma dobrom stanju,
najvi{e zahvaljuju}i
suvom vazduhu pustinje
Priredio: Boris \URI]
sredini pustinje, u sjevernozapadnoj
U
kineskoj provinciji Sinjang, smje{tene
sjeverno od Tibeta, arheolozi su isko-
pali nevjerovatno groblje.
Ljudi koji su sahranjeni u tom
groblju umrli su prije gotovo 4.000
godina, ali su njihova tijela sa~uvana
u veoma dobrom stanju, najvi{e za-
hvaljuju}i suvom vazduhu pustinje.
Iako je nalazi{te tog nevjerovatnog arheolo{kog ot-
kri}a smje{teno u provinciji Sinjang, prona|ene mumije
imaju izrazito evropske crte. Mumije, koje su jako dobro
o~uvane, imaju sme|u kosu i duge noseve.
Njihovi ostaci, iako se nalaze u jednoj od najve}ih
svjetskih pustinja, smje{teni su u ~amce okrenute naopa-
ko. Na mjestu gdje bi trebalo da se nalaze nadgrobne plo-
~e njihovo groblje ima simboli~ke pritke koje obja{njavaju
intenzivan interes za proces ra|anja.
Davno nestali ljudi nemaju ime, po{to njihovo porije-
ko i identitet nisu poznati.
Ali, sada mnoge teorije o njihovom porijeklu izlaze
na vidjelo kao i teorije o njihovom na~inu `ivota pa ~ak i
jeziku koji su pri~ali. Njihovo groblje se nalazi u blizini
isu{enog korita Tarim bazena, regije koja je okru`ena vi-
sokim planinskim lancima.
Prona|ene mumije imaju
izrazito evropske crte
Ve}inu bazena pokriva pustinja Taklimakan, koja je
toliko nepristupa~na i negostoljubiva da su je jo{ putnici
Puta svile zaobilazili u velikom luku.
U moderna vremena, regijom su vladali Ujguri koji
su govorili turskim jezikom, a u zadnjih 50 godina su im
se pridru`ili Han kinezi.
Dvjesto prona|enih mumija ima izrazito evropske
crte. Neke od njih, uklju~uju}i odli~no o~uvanu `enu po-
znatu kao ljepoticu Loulana, prou~avao je poznati kineski
geneti~ar Li Jin sa Univerziteta Fudan.
On je objasnio da njihova DNK sadr`i markere koji
ukazuju na isto~no azijsko pa ~ak i ju`no azijsko porijeklo.
Predstavnici Univerziteta Beijing sproveli su karbon-
ske testove koji su pokazali da je najstarija mumija stara
3.980 godina.
Najnovija analiza koju su sproveli kineski geneti~ari
pokazala je da mumije imaju evropske i sibirske geneti~ke
markere, {to pokazuje da su ti ljudi vjerovatno do{li sa po-
Umjesto nadgrobnih
plo~a na groblju
su simboli~ke pritke
FOTO NN
dru~ja izvan Kine.
Svi mu{karci koji su analizirani su imali Y hromo-
zom koji danas uglavnom postoji u Isto~noj Evropi, Cen-
tralnoj Aziji i Sibiru, ali veoma rijetko u Kini.
Mitohondrijska DNK se sastoji od linije koja vodi iz
Sibira i dvije linije koje su uobi~ajene u Evropi.
Po{to Y hromozomi i mitohondrijska DNK datira iz
anti~kih vremena, kineski geneti~ari predvo|eni dr Hui
Zou, sa Univerziteta Jilin, zaklju~ili su da su se evropske i
sibirske populacije vjerovatno me|usobno mije{ale prije
nego {to su do{le u Tarim bazen prije oko 3.000 godina.
Groblje je 1934. godine otkrio {vedski arheolog Fol-
ke Bergman, a zatim je potpuno zaboravljeno 66 godina,
sve dok ga kineska ekspedicija nije otkrila uz pomo} GPS
tehnologije, nakon ~ega su arheolozi po~eli iskopavanje u
periodu izme|u 2003. i 2005. godine.
Kako su kineski arheolozi kopali kroz pet slojeva
pijeska nai{li su na 200 visokih pritki.
Mnoge od njih su imale ravne lopatice ofarbane u
crveno-crnu boju. Sve je to li~ilo na neku veliku galiju ko-
ja je potonula u moru pijeska.
Na krajevima pritki prona|eni su ~amci postavljeni
naopako i prekriveni kravljom ko`om.
Tijela koja su bila u ~amcima su jo{ nosila odje}u u
kojoj su sahranjena. Imali su kape od filca u koje su bila
zabodena pera i koja li~e na tirolske kape.
Tu su bili i veliki pleteni ogrta~i s ki}ankama i ko-
`nim ~izmama.
Unutar svakog ~amca prona|ene su i stvari s kojima
su ljudi sahranjivani, kao {to su satkane ko{arice, majstor-
ski napravljene maske i sve`njevi efedre, ljekovitog bilja
koje je kori{teno u ritualima ili kao medicinsko sredstvo.
Nekoliko stvari koje su prona|ene u ~amcima li~e na
stvari ili obi~aje koji su praktikovani u Evropi.
Sahranjivanje sa ~amcima je bilo tipi~no za vikinge.
[ivene haljine, koje su prona|ene na `enskim mumijama,
i fali~ni simboli ranije su vi|ane u sahranama iz bronza-
nog doba u Sjevernoj Evropi. Prou~avanje mumija jo{ tra-
je, ali se pretpostavlja da su pri~ali anti~kim jezikom
tokarian.
 21. 3. 2010. ofekfmkb 43

KLIN SRPSKI
KNJI@EVNIK
(INICIJALI: AI)
ONAKO
KAKO
NE TREBA
POZNAVALAC
ESPERANTO
JEZIKA
MATORA
GRAD
U KINI
(..LA)
UZVIK:
GLE, ETO!
SPORTSKA
DVORANA U
LJUBLJANI
OPIS PUTA
(LAT.)
BIV[I
KO[ARKA[
DRAGAN
Rje{ava se tako {to slovima iz prethodne rije~i oduzmemo
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~.
SREDSTVO ZA
ANESTEZIJU

VODORAVNO: PRODU@ITI

1. Platno
FOLK
2. Mediteranska PJEVA^,
DOBRIVOJE
biljka (mn.)
3. Ve}a posuda od LI^NA
MUZI^KO ZAMJENICA
lima, plastike ili sl., SCENSKO
DJELO GODI[NJI PRI-
4. Bolest ko`e sa HOD PLEMI]A
bubuljicama, PJEVA^
PRVA STALNA ISLAMOVI]
5. Grad u Francuskoj PRESTONICA VRH U
JAPANA DOLOMITIMA
(poznat po filmskom (SJ.F)
festivalu), M. IME,
IME
6. Kratica za ODMILA, SPIRIDON
IKONIJA
"atletski klub", IRIDIJ

7. Znak za kalij. AVENICA

POKRAJINA
U STAROJ
GR^KOJ GLUMAC
BE[LAGI]

KLASI^NA UKR[TENICA EAST

SPORTSKI
U^ITELJI
SENILNOST
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
VATRENI
ISTOK- OBO@AVALAC
SJEVEROIS- 6. SLOVO
11 12 13 14 TOK PODRUGLJIV
GALIJ
(KRAT.) NAZIV ZA
GLAVU

15 16 17 18 GRAD U PE^AT
NJEMA^KOJ KRATICA
(S.ST) VRSTA PTICE ZA TONU
PJEVICA (MN.)
19 20 21 22
VJETAR
KOJI DUVA
23 24 SUPROTNO
PASATU

GRAD U
25 26 27 28 29 DR@AVI
ALJASCI
(.IANA)
30 31 32 TRST
SLOVA IZA BO^NA
"NJ" I "K" LINIJA U RIBA
33 34 (LAT.)

IME ODMILA,
VILATIJE
VODORAVNO:
2/!Pop!|up!kf!qsplpqbop!v!{fnmkj!jmj!{jev-!7/!Wbtjpob-!twfnjs-!22/!Wvmlbo!ob!Tjdjmjkj-!23/!Gsbodvtlj
GORJE U
lokjafwojl-!Wjlups-!25/!^vqsjkb-!26/!Wstub!bnfsj•lph!nbknvob-!27/!Nbupsb-!29/!Lv~oj!evi!tubsji TANZANIJI
Sjnmkbob-!2:/!Tmpwb!j{b!#i#!j!#o#-!31/!Hveb•lj!nv{j•lj!jotusvnfou-!33/!Bvup.p{oblb!{b!Nblbstlv-!34/
Bqpuflbs-!36/!Njutlj!kvobl!qp!lpkfn!kf!Jubmjkb!epcjmb!jnf-!38/!Sjkflb!v!Svtjkj-!39/!Gjmntlj!hmvnbd!Tb. TANKO
PAMU^NO
PLATNO
wbmbt-!41/!Tubsj!ifcsfktlj!opwbd-!43/!Sbuojl-!44/!Usfqubk-!45/!Vsf}bk-!obqsbwb/ (PER.)
(.ENAR)
KARAT HLJEBNA
USPRAVNO: TELUR
PREZIME
HIDROELEK-
TRANA NA
@ITARICA U
STAROM
IME ODMILA,
DR@AVA
U AZIJI
KILOGRAM RACO, RACKO (NEKAD
KNJI@EVNIKA NERETVI EGIPTU
2/!_pwkfl!nsb•oph!qphmfeb!ob!ajwpu-!3/!Qmbojob!v!Tscjkj-!4/!Mj•ob!{bnkfojdb-!5/!Bvup.p{oblb!{b SA SLIKE (OL.RA) PERZIJA)

Lbsmpwbd-!6/!Lspulp-!mkvcb{op-!7/!Efnjovujw!pe!lpsb-!8/!Bvup.p{oblb!{b!Tsfntlv!Njuspwjdv-!9/ POROTNICI
OZNAKA (LAT.)
Kfebo!pe!ewb!hmbwob!upotlb!speb-!:/!Lpmj•ojl!cspkfwb!83!j!:-!21/!Qpws|job!mjtub!v!lokj{j-!24/!Wjlb- ZA KRALJA PADATI U
U [AHU DUBOKU
hsbkb-!27/!Nmjkf•oj!qspj{wpe-!28/!Bob!v!Ebmnbdjkj-!31/!Wsjkfeoptu!)gs/*-!32/!Uwpsbd!oflph!obv•oph!jmj NESVJESTICU
TENISERKA
vnkfuoj•lph!ekfmb-!34/!_jokfojdb!)mbu/*-!35/![fnmkb-!lpqop!)mbu/*-!37/!Kf{fsp!lpe!Cvlvsf|ub!v!Svnv. NAGI,
@ILI
ojkj-!3:/!#Lsbmk!ajwpujokb#-!42/![obl!{b!mboubo-!43/!Bvup.p{oblb!{b!Cb•lv!Upqpmv/ NEOBU^ENI SKROB, (GR^.)
(AM..)
O/!OJLPM_J^
GATALICA,
VRA^ARA

PIRAMIDA NA KOJI
NA^IN?
BRZA
Rje{ava se tako {to slovima u prethodnoj rije~i dodamo OTVORENA
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~. JEDRILICA
(S DVOSTRU-
KIM TRUPOM)

VRSTA IME
VODORAVNO: PLATNA KNJI@EVNIKA
SA SLIKE

1. Kratica za litar, 6. SLOVO

MU[KO IME,
2. Glumac Pa}ino, KIRIL, KIRO UZVIK
[PANSKI
DOZIVANJA
3. Ruska pjeva~ica KALIJ SLIKAR,
SALVADOR
Puga~ova, H2O
4. Velika sve~ana VRSTA
RIBARSKE
dvorana, MRE@E
5. Ptica selica, ALUMINIJ
NEKAD VA[AR,
6. Stativ, postolje, SLAVAN
AUTOMOBIL.
PANA\UR
KO[ARKA[,
OZNAKA ZA
7. So oksalne kiseline. RADIVOJE
[TIP
MAKARSKA

UPITNA
FILMSKI RIJE^CA
GLUMAC,
SLAVKO NEPER

NAJDU@A
[TAMPA RIJEKA
NA SVIJETU
44 ofekfmkb!21. 3. 2010.

ZOOLOGIJA

Koala, vrsta
Bi}a koja ne piju
torbara koja
naseljava
australijski
kontinent
vodu Op{te je
prihva}eno
da je naziv
"koala"
aborid`inska
rije~ i zna~i
Ranije su ih lovili zbog krzna,
a sada su za{ti}ena vrsta "bez vode".
FOTO NN Hrane se li{}em
eukaliptusa
koje sadr`i
dovoljnu
Postoje tri
koli~inu
podvrste koala
vode u sebi
Priredio: @eljko DERAJI] ale i danas ponekad nazivaju koala Na osno vu dru gih fo si la, sta rih
medvjedima, {to je pogre{no, jer 50.000 godina, d`inovske koale su
oala je australijski torbar- one ne pripadaju porodici medvje- naseljavale ju`ne regione Australije.

K
ski biljojed, koji naseljava
obalska podru~ja isto~ne i
ju`ne Australije.
Koale Ju`ne Australije
su intenzivno lovljene to-
kom 20. vijeka, pa su repo-
pu li sa ne sa ko ala ma u
Viktoriji. Na Tasmaniji i u Zapadnoj
Australiji nema koala.
Rije~ koala dolazi od rije~i
aborid`inskog australijskog jezika
Koala ima
gula.
otisak Op{te je prihva}eno da je naziv
prstiju sli~an
"koala" aborid`inska rije~ i zna~i
~ovje~ijem "bez vode". To je zbog ~injenice da
koale zapravo ne piju vodu, ili ve-
oma rijetko, {to zavisi od njihove
ishrane koja se sastoji od li{}a euka-
liptusa koje sadr`i dovoljnu koli~i-
nu vode u sebi.
Ra ni evrop ski
do se lje ni ci u
Australiji su ko-
ali dali ime sta-
ro sje di la ~ki
medvjed.
Ko-
da. [tavi{e, koale nisu ni placentalni
sisari, oni su primitivni sisari - tor-
bari.
Postoje tri podvrste koala. Pre-
ma Bergmanovom pravilu, jedinke
koje `ive na jugu gdje je hladnija
klima su ve}e.
Viktorijanska koala ima du`e i
deblje krzno sa svjetlijim ~okola-
dnobraon nijansama boje na le|ima
i podlakticama i ra{~upane bijele
Koala je
biljojed
u{i. Mu`jaci ovih koala te`e 12 ki-
lograma, dok su `enke ne{to manje,
8,5 kilograma.
S druge strane, u tropskim i
suptropskim predjelima Kvinslenda
koale su manje i mu`jaci te`e {est i
po kilograma, a `enke samo pet ki-
lograma, svjetlije su i imaju prlja-
vosivu boju krzna koje je tanje i
kra}e od krzna ju`nijih koala.
Tre}a podvrsta koala je iz No-
vog Ju`nog Velsa.
Fosili koala su relativno rijet-
ki, ali neki na|eni u sjevernoj Aus-
traliji su stari 20 miliona godina.
Koala ima deblje i rasko{nije
krzno, velike u{i, du`e udove koji
su opre mlje ni ve li kim, o{ trim
kand`ama prilago|enim za penjanje
po drve}u.
Masa varira od otprilike 14 ki-
lograma kod ve}ih, ju`nijih mu`ja-
ka, do ~etiri kilograma kod manjih,
sjevernijih `enki.
Fosili koala su
relativno rijetki, ali
neki na|eni u sjevernoj
Australiji su stari
20 miliona godina
Koala je jedna od malo vrsta
sisara koji imaju otisak prstiju. Za-
pravo, otisak prstiju koala je sli~an
~ovje~ijem; ~ak i pod elektronskim
mikroskopom bi bilo te{ko razliko-
vati ova dva otiska.
Ne postoje ta~ne informacije o
`ivotnom vijeku koala, ali se zna da
u zato~eni{tvu `ive i do 15 godina, s
tim da `enke mogu po`ivjeti i do
20, a mu`jaci do 13 godina.
Koala je svoje mjesto na{la i na
komemorativnoj kovanici od 25
australijskih dolara.
Koale su lovili skoro do istre-
bljenja u ranim godinama 20. vije-
ka, uglavnom zbog krzna. Sada su
za{ti}ena vrsta.

Grabljivica koja
leti brzinom munje
Priredio: @. DERAJI]
Sivi soko je vrsta sokola sa {irokim, skoro kosmo-
politskim, rasprostranjenjem. Obuhvata od 17 do 19
podvrsta. Najbr`a je vrsta me|u pticama i ostalim bi}i-
ma na Zemlji.
Sivi soko se hrani pticama, naj~e{}e golubovima,
patkama i vrapcima. U obru{avanju razvija brzinu do
320 kilometara na sat.
Svoj plijen lovi isklju~ivo u vazduhu. Mu`jak sivog
sokola, kao i kod ve}ine ptica grabljivica je za jednu
tre}inu manji od `enke.
Prepoznatljivu sivu boju sti~e poslije godinu dana
od izlijeganja. Prije toga mladunci su tamnokafene boje.
Gnijezdi se na nepristupa~nim planinskim vrhovima.
Kao i ostali sokoli nikada ne pravi svoja, ve} koristi
napu{tena gnijezda drugih ptica (npr. gavrana).
Krajem marta ili po~etkom aprila `enka obi~no po-
la`e od tri do ~etiri jajeta. Jaja su izdu`ena, sa mnogo pje-
ga. Srednja veli~ina jajeta iznosi od 52 x 40 milimetara.
Osnovne karakteristike mu`jaka su da je du`ina ti-
jela 41 centimatar, a raspon krila 95 centimetara. Mu-
`jak je te`ak oko 550 grama.
Du`ina tijela `enke je 49 centimetara. Raspon krila
U obru{avanju je 114 centimetara, a te{ka je oko 1.200 grama.
razvija brzinu Inkubacija traje prete`no 30 dana. Na jajima sjede
do 320 oba roditelja. Mladi ostaju u gnijezdu izme|u 35 i 40
kilometara dana. Kada iza|u iz gnijezda roditelji se o njima brinu
na sat jo{ oko 60 da na. Sa mo tre }i na mla dih uspi je va da
pre`ivi prvu zimu.
Sivi soko je ugro`ena vrsta, a u posljednje vrijeme
uspje{no se provodi akcija vje{ta~kog uzgajanja sivog
sokola i vra}anje u odgovaraju}a stani{ta.
Soko je rod ptica grabljivica, koji naseljava sve
Svoj plijen kontinente izuzev Antarktika. Rod obuhvata oko 40
lovi isklju~ivo vrsta, tradicionalno podijeljenih u nekoliko podrodova.
u vazduhu Pored sivog sokola, poznatiji pripadnici tog roda su ve-
tru{ka, stepski soko i soko lastavi~ar.

Vodi~
BANJALUKA
BIOSKOPI
QB!MBT
Lokj!hb!jt!lv!qmkf!okb-!bwbo!uv!sb
Sf!aj!kb;!Bm!cfsu!Ivh!it-!
Bmfo!Ivh!it
Vmp!h f;!Efo!{ fm!Wb!| jo!h upo-
Hb!sj!Pm!enbo-!Nbm!lpmn!
Nf!lep!wfm
)27/51-!2:i*
Nv!|lbs!dj!lp!kj!cv!mkf!v!lp!{f-
lp!nf!ej!kb
Sf!aj!kb;!Hsbou!If!tmpw
Vmp!hf;!Eapsea!Lmv!oj-!Fwbo
Nfl!hsf!hps-!Lf!wjo!Tqfk!tj
)29-!33/41!i*
[b!uwp!sf!op!pt!uswp-!usj!mfs
Vmp!hf;!Mf!pobs!ep!Ej!lb!qsjp-
Nbsl!Sv!g b!mp-!Cfo!Ljo!h tmj-
Nbk!lm!Wj!mj!kbnt
Sf!aj!kb;!Nbs!ujo!Tlps!tft
)2:/61-!32/41!i*
Bmj!tb!v!{f!nmkj!•v!eb-!
bwbo!uv!sb!)4E*
Vmp!hf;!Eap!oj!Efq-!Njb!
Wb!tj!lpw!tlb-!If!mf!ob!Cpo!ibn
Lbs!ufs
Sf!aj!kb;!Ujn!Cvs!upo
)28/51-!31!i*
Bwb!ubs-!tqf!lublm!)4E*
Vmp!hf;!Tfn!Wps!ujo!hupo-!
[p!Tbm!eb!ob-!Tuf!gbo!Mboh-!
Tj!hvs!oj!Wj!wfs!
Sf!aj!kb;!Eafk!nt!Lb!nf!spo
)!33/31!i*!
Qsjo!df!{b!j!ab!cbd-!boj!nj!sb!oj
Sf!aj!kb;!Spo!Lmf!nfo!ut-!Eapo
Nvt!lfs
Hmb!tp!wj;!Wbo!eb!Wjo!ufs-!Jwbo
Hmp!wbd!lj-!Esb!afo!Csb!uv!mj~
)24-!26i!*
PREDSTAVE
EKF!_J!KF!QP![P!SJ!\UF!ST
#Vtqb!wb!ob!mkf!qp!uj!db#
Bvups!j!sf!ej!ufmk;!Ajwp!njs!
Kp!lp!wj~!!)22!i*
IZLO@BE
CBO!TLJ!EWPS
WF!MJ!LJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPO
J{mp!acb!tmj!lb!#Qvmt#-!bvup!sb!
Sb!ep!tmb!wb!Ub!ej!~b
)ep!36/!nbs!ub*
NB!MJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPO
Np!sbw!tlb!lv!~b!v!Cb!okb!mv!dj-
bvup!sb!Cp!aj!eb!sb!Qf!usp!wj!~b
NV![FK!SF!QV!CMJ!LF!TSQTLF
#Pe!qsb!jt!up!sj!kf!ep!
tb!wsf!nf!oph!ep!cb#-!
tubm!ob!j{mp!acf!ob!qpt!ubw!lb
J{mp!acb#Kb!tf!op!wbd#
#Tkf!~b!okf!ob!cv!ev!~optu#-!
j{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb
#Eb!kbl!.!wscbt!lj!•b!nbd#-!
bvup!sb!Tmp!cp!eb!ob!Sb!|j!~b
OB!SP!EOB!J!
VOJ!WFS![J!UFU!TLB!
CJ!CMJ!PUF!LB!ST
#Ebs!wjo!eb!obt#-!j{mp!acb
NV![FK!TB!WSF!NF!OF!
VNKF!UOPT!UJ
J{mp!acb!ekf!mb!Bef!mf!Cfs.Wv!lj~
J{mp!acb!Gmp!sj!kbo!Nj!~lp!wj~!
j!tj!op!wj
OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF!ST
J{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb!Tuv!efo!.
utlph!qp!{p!sj!|ub!Cb!okb!mv!lb
HB!MF!SJ!KB!VEBT
J{mp!acb!#Usb!hp!wj!twkf!umpt!uj#-
bvup!sb!Ts}b!ob!Lp!tj!~b
MUH!HB!MF!SJ!KB
J{mp!acb!tmj!lb!Ev!|b!ob!]v!lb!sj!~b
21. 3. 2010. ofekfmkb 45
Nedjeljni Vodi~
SARAJEVO
KINA
Ovan Bik Blizanci
Qp!tbp; Qsj!qsf!nj!uf Qp!tbp; Tuj!•f!uf!ep!. Qp!tbp; Sbe!kf!pcmbtu!aj!wp!ub NF!FUJOH!QP!JOU
tf!ob!j{!wkf!tof!qp!. eb!u op! pcsb!{ p!w b!o kf- lp!kv!usf!ov!uop!esaj!uf!qpe!lpo!. Ob!qv!uv
tmp!w of! qsp!c mf!n f/ lp!kf!wbn!lp!sjt!uj!v!eb!. usp!mpn/!Sf!bmj!{b!dj!kb!qp!tmp!woji Sf!aj!kb;!Kb!tnj!mb!Acb!oj~
Twf!jef!v!spl!tmv!. mkpk!lb!sj!kf!sj/!Sbe!kf!qp!. jef!kb!kf!ob!qp!np!mv/!Qsj!{ob!~f!. Vmp!hf;!Mf!po!Mv!•fw-!
acf-!qb!j!sb!{nj!sj!df!tb!tb!sb!eoj!dj!nb/!Up!wbt wf!{ bo!tb!v•f!o kfn!j uf-!vukf!ib!{b!of!{b!ep!wpmk!tuwp [sjo!lb!Dwj!uf!|j~-!Fs!njo!Csb!wp-!
nb!ltj!nbm!op!pq!uf!sf!~v!kf/ ejt!dj!qmj!opn/!Lbe!kf!vt!qkfi!v!qj!ub!okv-!of!. mf!aj!v!qp!tmv/ Njs!kb!ob!Lb!sb!op!wj~
Mkv!cbw; Np!sb!uf!eb!asuwv!kf!uf!wsj!kf!nf!vlp!. nb!wbn!qsfn!db/ Mkv!cbw;!Oft!usqmkj!wj!tuf-!qb )2:-!32!i*
mj!lp!af!mj!uf!eb!jnb!uf!vt!qkf!|oj!kj!fnp!uj!woj!aj!. Mkv!cbw;!Op!wb!wf!{b!kf!ob!qp!np!mv/!Tiwb!. qp!wmb!•j!uf!qp!hsf!|of!qp!uf!{f!v!wf!{j!t!wp!mkf!.
ub!uf!eb!kf!ptp!cb!j{!wb!|f!plp!mj!of!pekf!. BQP!MP
wpu/! opn!ptp!cpn/!Tj!uv!bdj!kb!{b!iuj!kf!wb!nv!esptu Qsj!•b!p!qswb!lv
[b!ej!wop!•v!ep-!oj!kf!wbn!uf!|lp!kfs!jnb!uf eopn!{b!ep!cj!mb!wb!|v!ob!lmp!optu-!bmj!kpk j!up!mf!sbo!dj!kv-!qswfo!tuwf!op!t!wb!|f!tusb!of/
of!npk!uf!cf!{sf!{fs!wop!wkf!sp!wb!uj/!Qsfp!tkf!umkj!. Sf!aj!kb;!Eapo!Mj!Ibo!dpdl
j!{cph!lp!hb/ [esbw!mkf;!Np!hv!~j!tv!ob!qb!ej!hmb!wp!cp!mkf!jmj Vmp!hf;!Tbo!esb!Cv!mpl-!
wj!tuf/!
[esbw!mkf; Nop!hj!Pwop!wj!v!ob!sf!eopn!qf!. [esbw!mkf; Vlp!mj!lp!jnb!uf!qsp!cmf!nf!tb qsp!cmf!nj!tb!hsmpn/!Vlp!mj!lp!cv!ef!uf!wp!ej!mj Ujn!Nfl!hsbw-!Eaf!tj!lb!Bm!cb
sj!pev!np!hv!qb!uj!uj!pe!of!ept!ubu!lb!tob!hf!j tup!nb!lpn-!sb!{nj!tmj!uf!|ub!tuf!twf!lpo!{v!. sb!•v!ob!p!{esbw!mkv-!pwbk!qsp!cmfn!~f!uf )31!i*
tj!hvs!opt!uj/! nj!sb!mj!qsfu!ip!eoji!eb!ob/!Wkf!sp!wb!uop!tf!sb!ej vcmb!aj!uj/
[b!up!qp!kb!•bk!uf!ep!{v!wj!ub!nj!ob-!peop!top p!of!lpo!usp!mj!tb!opk!j!of!lwb!mj!uf!uopk!jt!isb!oj/ Tb!wkfu; Eb!mj!tuf!tqsf!noj!eb!tf!qp!wj!ov!. DJ!OF!NB!DJUZ!
kb!•bk!uf!jnv!oj!ufu/ kf!uf!uv!}jn!af!mkb!nb@!Iukf!mj!of!iukf!mj-!np!sb!. Bmj!tb!v!{f!nmkj!•v!eb
Tb!wkfu;!Tj!uv!bdj!kv!tiwb!uj!uf!lbp!tbt!ub!woj
Tb!wkfu; Np!sb!uf!cj!uj!tusqmkj!wj!kj!j!nv!esj!kj-!lb!. ejp!aj!wp!ub!j!of!ofs!wj!sbk!uf!tf!cf{!qp!usf!cf/ uf-!kfs!of!np!af!uf!eb!aj!wj!uf!tb!nj/!B!blp Sf!aj!kb;!Ujn!Cvs!upo
lp!of!cjt!uf!ob!tkf!mj!ob!qsp!wp!lb!dj!kf!tb!tusb!. ip!~f!uf!eb!cv!ef!uf!v!esv|!uwv-!np!sb!uf!eb Vmp!hf;!Eap!oj!Efq-!If!mf!ob
Qp!|up!~f!uf!t!mb!lp!~pn!ep!aj!wkf!uj!vt!qkfi-!jt!.
of/! V! qsp!u j!w opn-! np!h v!~ f! tv tf!asuwv!kf!uf/ Cp!inbo!Dbs!ufs
up!ub!lp!tf!usf!cb!op!tj!uj!j!t!qp!sb!{pn/
)27/26-!29/41!i*
Ob!qv!uv
Rak Lav Djevica Sf!aj!kb;!Kb!tnj!mb!Acb!oj~
Qp!tbp; [b!ws|b!wb!uf Qp!tbp; Oj!af!uf Qp!tbp;!Uv!tuf!ob!twpn!uf!. Vmp!hf;!Mf!po!Mv!•fw-![sjo!lb
{b!qp!•f!uf!qp!tmp!wf/![b!. qp!tmp!wof!vt!qkf!. sf!ov!j!qp!wmb!•j!uf!jt!qsb!wof Dwj!uf!|j~-!Fs!njo!Csb!wp-!
ep!wp!mkoj!tuf!v•j!okf!ojn- if!j!csp!kj!uf!qb!sf/ qp!uf!{f/!Of!lj!qp!tmp!wj-!lp!kj Njs!kb!ob!Lb!sb!op!wj~
b!j!qb!sj!db!~f!cj!uj-!|up!kf Twkf!t oj! eb! pe tv!cj!mj!v!{b!pt!ubu!lv!t!mb!lp!. )24/61-!27-!29/21-!31!i*
qp!ekf!eob!lp!wb!aop/![cph!qp!tmb!~f!uf!np!. lv!lb!okb!obe!tpq!tuwf!opn!tv!ecj!opn!of!. ~pn!~f!tf!sf!bmj!{p!wb!uj/!Lbe
nb!lp!sjt!uj-!plsf!~f!uf!tf!tuwb!sj!nb!lp!kf!wbn [b!uwp!sf!op!pt!uswp
sb!uj!of!hekf!eb!puqv!uv!kf!uf/!Wp!mj!uf!qv!up!wb!. mb!lp!jev!pe!sv!lf/!Tubw!kf!jt!qsb!wbo" cj!wbn!twf!ub!lp!hmbu!lp!j|mp@
Sf!aj!kb;!Nbs!ujo!Tlps!tjt
okb-!qb!~f!uf!tqp!kj!uj!lp!sj!top!tb!mj!kf!qjn/ Mkv!cbw;!Pemb!af!uf!fnp!uj!wob!sb|!•j|!~b!wb!. Mkv!cbw; J{!tusb!ib!eb!of!j{!.
Vmp!hf;!Mf!pobs!ep!Ej!lb!qsjp-
Mkv!cbw;!Np!af!uf!p•f!lj!wb!uj!qv!op!mj!kf!qji okb-!kfs!lbp!eb!wp!mj!uf!eb!tf!nv!•j!uf/!Uwsep!. hv!cj!uf!wp!mkf!op!cj!~f-!kp|!hb!•ws|~f!esaj!uf!v
Cfo!Ljo!hmtj
usf!ov!ub!lb!lbe!kf!mkv!cbw!v!qj!ub!okv/!Nop!hf hmb!wjn!qp!ob!|b!okfn!tb!np!qsp!ev!cmkv!kf!uf {b!hsmkb!kv/!Qsj!kb!kv!wbn!lpo!lsf!uoj!ep!lb!{j!mkv!.
)27/31-!31/56!i*
Sb!lp!wf!p•f!lv!kf!j{nj!sf!okf!jmj!pcobw!mkb!okf kb{/!Np!aeb!cj!usf!cb!mp!puwp!sf!op!qp!sb{!hp!. cb!wj-!b!of!qsb!{of!sj!kf!•j/!Blp!ep!okji!of
tub!sf!wf!{f/!Tusbtu!kf!pcpt!usb!ob/ wb!sb!uj/ ep!}f!uf!nj!mpn-!po!eb!~f!uf!tj!mpn/ Qfs!tj!Eaf!ltpo!j!pmjn!qjk!dj;!
[esbw!mkf;!Tlmp!optu!lb!isp!oj!•ojn!cp!mft!uj!. [esbw!mkf; Np!hv!~j!tv!{esbw!tuwf!oj!qsp!cmf!. [esbw!mkf; Tmb!cb!ub!•lb!ps!hb!oj!{nb!np!af Lsb!emkj!wbd!hsp!np!wb
nb-!sf!vnbu!tlf!uf!hp!cf-!qsp!cmf!nj!t!lp!. nj!v!wf!{j!tb!ps!hb!oj!nb!{b!wb!sf!okf/!Tmbu!lj!|j cj!uj!ubo!lp!dsj!kf!wp/!Vlp!mj!lp!qp!wf!ef!uf!sb!•v!. Sf!aj!kb;!Lsjt!Lp!mvn!cvt
apn/!Of!qmb!|j!uf!tf-!kfs!twf!up!np!af!uf tv!wb|!wf!mj!lj!of!qsj!kb!ufmk!ob!sf!eof!tf!enj!df/ ob!p!ej!kf!uj-!vcmb!aj!~f!uf!of!vhp!eopt!uj/!Qsp!. Vmp!hf;!Vnb!Uvs!nbo-!
j{!ckf!~j/!Of!qb!oj!•j!uf" [b!up-!|up!eb!mkf!pe!okji"!J!qsf!imb!eb!wsf!cb/ cmf!nj!t!wf!ob!nb!j!djs!lv!mb!dj!kpn/ Mp!hbo!Mfs!nbo
Tb!wkfu;!Jo!tujo!luj!wop!tf!jt!qsb!wop!qp!ob!|b!.
Tb!w kfu; Tusqmkf!o kf-!tusqmkf!o kf!j!tb!n p uf/!Sb!ej!uf!tuwb!sj!lp!kf!wbn!jev!pe!sv!lf-!b Tb!wkfu; Qp!lv!|bk!uf!eb!ob!opw!ob!•jo!hsb!. )25/51-!28!i*
tusqmkf!okf/!Twf!tuwb!sj!ep!mb!{f!ob!twp!kf ej!uf!peopt!t!qbs!uof!spn/!Qsf!mb!{bl!ob!opw
pop!|up!lpe!wbt!tuwb!sb!bwfs!{j!kv-!ob!twf Twf!|up!af!mjn!up!tj!uj
nkft!up/!V!up!tuf!tf!wf~!cf{!cspk!qv!ub!vwkf!. ob!•j!of!j{!ckf!hb!wb!uf/!Cv!ej!uf!up!mf!sbo!uoj!kj!j lwb!mj!ufu!kf!cp!mbo-!bmj!of!j{!ckf!abo!blp!af!mj!uf Sf!aj!kb;!Mfkt!Ifm!tuspn
sj!mj/!Vt!qkfi!kf!tqps-!bmj!ept!uj!abo/ vnj!mkb!uj!kj/ eb!pt!ub!of!uf!{b!kf!eop/ Vmp!hf;!_f!ojoh!Uf!uvn-!
Sj!•bse!Eafo!ljot
)2:/31-!32/21!i*
Vaga [korpija Strijelac
Qp!tbp; Blp!of!v•ft!. Qp!t bp; Tb!s b!e okb!tb Qp!tbp;!Opw!qp!tbp!jmj J{!Qb!sj!{b!t!mkv!cbw!mkv
uwv!kf!uf!v!lpo!lsf!uopn!qp!. jopt!usbo!tuwpn!jmj!pemb!. opw!qsjt!uvq!tub!spn!qp!. Sf!aj!kb;!Qkfs!Np!sfm
tmp!w opn! qsp!kf!l uv-! sb. {bl!ob!qvu!{b!jt!ub!tv!of!. tmv/!Wb!a op!kf!eb!tuf Vmp!hf;!Eapo!Usb!wpm!ub!
!{!nj|!mkb!okb!p!up!nf!tv!wj!|f pq!ip!eoj-!kfs!kf!ej!op!ub!lp of!lf!tuwb!sj!plpo!•b!mj- j!Lf!wjo!Tqfk!tj
of!hp!sf!bm!ob/!Ob!qp!lpo np!af!uf!pt!uwb!sj!uj!qp!wkf!sf!of!wbn!{b!ebu!lf/ qb!qmb!oj!sb!uf!eb!lsf!of!uf )2:/31-!32/26!i*
tuf!ob!|mj!ob!•jo!eb!pt!uwb!sj!uf!tj!hv!sbo!j{wps j{!qp!•fu!lb/
qsj!ip!eb/!Mv!ub!okb!tv!tf!jt!qmb!uj!mb/ Qb!lv!kf!uf!lp!gf!sf/ Mkv!cbw;!Qp!ws|oj!mkv!cb!woj!tv!tsf!uj!qp!qsb!wj!. Ob!sf!eojl!Eafk!nt
Mkv!cbw;!Vlp!mj!lp!of!af!mj!uf!qsp!cmf!nf-!pe Mkv!cbw;!Vaj!wb!uf!v!•vm!ojn!{b!ep!wpmk!tuwj!. mv!ep!wp!ef!ep!kp|!qp!ws|oj!kji!tf!ltv!bm!oji Sf!aj!kb;!Lf!usjo!Cj!hmpw
wbt!tf!{b!iuj!kf!wb!pop!•f!hb!cj!usf!cb!mp!eb nb/!Vlp!mj!lp!qbs!uofs!vnkft!up!nj!mp!wb!okb lpo!ub!lb!ub/!_f!nv!up!wp!ej@!Np!sb!uf!tf!{b!qj!. Vmp!hf;!Eaf!sb!nj!Sfo!ofs-
jnb!uf!v!j{p!cj!mkv-!b!up!kf!ub!luj!•optu/!Tb!np qp!•of!eb!qsj!ej!lv!kf-!of!~f!uf!tf!mj!cj!uj!j{mf!ub ub!uj!hekf!hsj!kf!|j!uf!j!qp!lv!|b!uj!eb!pesajuf!wf!. Fwbo!hf!mj!ob!Mjmmz
ub!lp!~f!uf!j{!hmb!ej!uj!j{!wkf!tof!csb!•of!of!tqp!. tb!tusb!of/! {v!lp!kv!jnb!uf/ )26/31-!28/66-!31/41!i*
sb!{v!nf/ Csbl!kf!ob!qp!np!mv/ [esbw!mkf; Ofs!wp!{b!kf!qsb!uf!~b!qp!kb!wb!t
[esbw!mkf;!Afo!tlj!qsj!qb!eoj!dj!{ob!lb!np!sb!. [esbw!mkf; Cmb!af!tup!nb!•of!uf!hp!cf!ob!hp!. lp!kpn!ev!af!wsjkf!nf!gvo!ldj!poj!|f!uf/!Pob!kf
kv!tf!•v!wb!uj!of!af!mkf!of!usv!eop!~f!jmj!pcsb!uj!uj wkf!|ub!wb!kv!eb!tf!sb!ej!p!qsp!cmf!nj!nb!tb!av!. qp!tmkf!ej!db!af!mkf!{b!qfs!gf!ldj!poj!{npn!j IZLO@BE
qba!okv!ob!tuf!sjm!optu/!Nv!|lf!Wb!hf!vukf!iv •opn!lf!tpn!jmj!qbo!lsf!btpn/! vob!qsjkfe!jt!qsp!kf!lup!wb!oji!tusb!ip!wb/!Pqvt!. [F!NBMK!TLJ!NV![FK
ob!mb!{f!v!bm!lp!ip!mv-!|up!kf!mp!|b!ob!wj!lb/ Qp!nb!af!tb!np!ej!kf!ubm!ob!jt!isb!ob/ uj!uf!tf"
Tb!wkfu;!Ptmv!|oj!uf!j!uv!}f!qp!usf!cf/!Of!cv!. Tb!wkfu;!Jblp!ob!qswj!qp!hmfe!of!nb!uf!sb!. #V!twj!kf!uv!jhsf#
ej!uf!jt!lmkv!•j!wj!j!of!qsj!kb!uoj!v!twp!kjn!ob!nkf!sb!. Tb!wkfu; Of!cv!ej!uf!uwsep!hmb!wj-!kfs!uj!nf!oj!. {mp!hb!{b!ofs!wp!{v-!up!kf!kb!•f!pe!wbt/![cph #Op!wbd!pe!bo!uj!lf!ep!
nb/!Pcb!wf!{op!sb!{nj!tmj!uf!p!up!nf!lp!tkf!ej |ub!of!qpt!uj!af!uf/! •f!hb!vob!qsjkfe!tusb!iv!kf!uf@![b!|up!of!np!. tb!wsf!nf!oph!ep!cb#
jt!qsfe!wbt!qsj!kf!of!hp!|up!qp!wf!ef!uf!sb{!hp!. Plp!mj!ob!kf!ob!wj!lmb!ob!wb!|f!ijt!uf!sj!•of af!uf!eb!tf!pqvt!uj!uf@!Qp!usb!aj!uf!tb!wkfu!lpn!.
wps/ jtqb!ef-!qb!ob!okji!of!sf!bhv!kf/ qf!ufo!uof!ptp!cf/ IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK
#Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#
#CjI!lsp{!tup!mkf!~b#
Jarac Vodolija Ribe VNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB
Qp!t bp;! Ofs!w j!s b!kv Qp!tbp;!Jofs!uoj!tuf-!tlmp!oj!eb Qp!t bp;! Nop!h f Sf!usp!tqf!luvn!#Pckf!lujw!
wbt!lp!mf!hf-!of!nbs!j wj!|f!qsj!•b!uf!of!hp!|up!sb!ej!uf/ Sj!cf!sb!{nj|!mkb!kv!p
bmklb!wptu!tb!sb!eoj!lb/ Op!2#-!hsv!qf!bvup!sb
Kf!e bo!pe!sb!{ mp!h b!kf!ubk!|up cp!mp!wb!okv-!kfs!oj!j{!.
Twf!wbt!ofs!wj!sb/!Qp!. wbn!tf!qp!tbp!lp!kjn!tf!cb!wj!uf eb!mf!lb!oj!tv!{b!ep!wp!mkof!qp!tmpn!lp!kjn!tf LP!MF!HJ!KVN!BS!UJT!UJ!LVN
lv!|bk!uf!eb!j{!efk!tuwv!. of!ep!qb!eb/!Nb!|ub!uf!p!of!•fn cb!wf/! J{mp!acb!sb!ep!wb!Njmf!Kf!mj!•j~
kf!uf!qp!tbp!lp!kj!tf!pcbw!mkb!v!tb!np!~j-!kfs
~f!uf!tb!np!ub!lp!ob!~j!njs/ qsj!nb!nmkj!wj!kfn/ Up!of!wb!aj!{b!Sj!cf!lp!kf!tv!{esbw!tuwf!oj #Lb!sj!lb!uv!sf!sf!usp!tqf!luj!wb#
Mkv!cbw;!Ob!opw!ob!•jo!qsjt!uv!qb!uf!mkv!cb!wj/ Mkv!cbw;!V•j!oj!uf!of!|up!eb!j{!. sb!eoj!dj/!Cp!mftu!jn!kf!tusv!lb/ Bvups;!Ib!tbo!Gb!{mj~
Of!pq!uf!sf!~v!kf!uf!tf!hmv!qpt!uj!nb-!kfs!tuf hmb!ej!uf!peop!tf!t!wp!mkf!opn!ptp!cpn/!Eb!mj Mkv!cbw;!Qp!|up!kf!wb|!fnp!uj!woj!aj!wpu!ep!aj!.
ibs!np!oj!•oj-!qswfo!tuwf!op!tb!nj!tb!tp!cpn/ tuf!qsj!njkf!uj!mj!lp!mj!lp!tuf!tf!v!qp!tmkf!eokf!wsj!. wjp!lvm!nj!ob!dj!kv-!j!up!qsj!kb!uov-!oj!|ub!of!nj!kf!. HB!MF!SJ!KB!SP!NBO!
Plpm!opt!uj!tv!wbn!ob!lmp!okf!of/!Jt!lp!sjt!uj!uf kf!nf!veb!mkj!mj@!Blp!obt!ub!wj!uf!pwjn!ufn!. okbk!uf/!Tb!np!tf!pqvt!uj!uf!j!vaj!wbk!uf/ QF!USP!WJ^
ji/ qpn-!cj!~f!qsp!cmf!nb/ [esbw!mkf; [b!wf!~j!ov!{esbw!tuwf!oji!qsp!cmf!. J{mp!acb!sb!ep!wb!
[esbw!mkf; Ips!np!oj!tv!ob!veb!sv/!Poj!np!. [esbw!mkf; Np!hv!~j!tv!tusb!ip!wj-!sb!{p!•b!sf!. nb!qp!usb!aj!uf!v{spl!v!fnp!dj!kb!nb/!Pof!tv Tf!ej!lf!Cf!info
hv!eb!wbn!{b!eb!kv!nv!lf-!cj!mp!eb!tf!sb!ej!p okb!j!ef!qsf!tj!wop!qp!ob!|b!okf/!Up!qsj!lsj!wb!uf v{spl!mp!|fh!{esbw!tuwf!oph!tub!okb/!Twf!jef
|uj!uopk!amjkf{!ej-!|f!~fs!opk!cp!mft!uj!jmj!qspt!ub!uj/ HB!MF!SJ!KB!OP!WJ!ISBN
ptnj!kf!ipn-!tuwb!sb!kv!~j!jmv!{j!kv!eb!tuf!twf!. j{!hmb!wf/
Qsb!wbd!mkf!lb!sv/ #Kf!wsf!kj!tusb!eb!mj!v!OPC.v#
np!~oj/!Ub!lp!j!usf!cb/ Tb!wkfu; Blp!wbn!qsj!kb!uf!mkj!lb!av!eb!tuf
Tb!wkfu; Jblp!tuf!twkf!toj!eb!kf!plsv!af!okf
eb!mf!lp!pe!jef!bm!oph-!ejt!ubo!dj!sb!uf!tf/!Ckf!aj!. Tb!wkfu;!Tb!np!qsb!wj!qsj!kb!uf!mkj!j!ep!csb lpn!qmj!lp!wb!oj!j!uwsep!hmb!wj-!sb!{nj!tmj!uf!eb!mj!v OB!DJ!POBM!OB!J!
uf!v!twp!kv!pb{v!nj!sb-!kfs!tuf!ob!qp!lpo!vt!. bunp!tgf!sb!np!hv!cj!uj!bef!lwb!ubo!mj!kfl/!Qb up!nf!jnb!cbs!nb!mp!jt!uj!of/!Qp!lv!|bk!uf!eb VOJ!WFS![J!UFU!TLB!
qkf!mj!eb!{b!wp!mj!uf!tb!nph!tf!cf/ lbe!kf!ub!lp-!mj!kf!•j!uf!tf"!Ob!qsb!wj!uf!tkf!ef!mklv v•j!oj!uf!of!|up!lb!lp!cjt!uf!cb!sfn!ep!of!lmf CJ!CMJ!PUB!LB!CjI
Gb!o!ubt!uj!•op" jmj!qp!tkf!uj!uf!of!lph!•j!kf!wbn!esv|!uwp!qsj!kb/ qsp!nj!kf!oj!mj!tf!cf!ob!cp!mkf/ J{mp!acb!tub!sji!lokj!hb!
j!sv!lp!qj!tb
46 ofekfmkb!21. 3. 2010.
Oglasi
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 20.3.2010. u 65. godini preminula na{a draga
BORKA (Tode) ZOLAK
Sahrana }e se obaviti 22.3.2010. u 14 ~asova na Novom groblju.
O`alo{}eni: suprug Dragan, k}erke Dragana i Darvila s porodicama, bra}a Vojin, Slobodan i Slavko s porodicama,
porodice Zolak, Bok{i}, Radulj, Kragulj te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.
Ku}e
PRODAJA
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom 400 m2
na jednoj parceli, licem okrenute prema glavnom putu,
Put srpskih branilaca 95, Dervi{i, Banjaluka. Telefon:
065/467-412, 065/686-290. BK
- Prodajem ku}u P+1+Pk, sa oko 220 m2 stambenog pros-
tora na 300 m2 zemlji{ta, naselje Paprikovac. Telefon:
063/904-603. BK
- Prodajem u Lakta{ima ure|enu namje{tenu ku}u pri-
zemnicu 12x10,5 m i gara`u, na 650 m2 zemlji{ta, novo-
gradnja, centralno grijanje, odmah useljiva. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 11x15 m (Su+P+1+Pk), sa oko 500 m 2 - Prodajem ku}u za ru{enje 9,5x11 m Po+Pr+M (gra-
stambenog prostora, novogradnja, nedovr{ena, na 520 m2
zemlji{ta, kod {kole u [argovcu. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m zemlje u Kne`ici (stru-
2 }evo. Telefon: 063/904- 603. BK
ja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju}e u
Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s mansar-
dom u Trnu, iza "Perutnine", na placu 500 m2. Telefon:
065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u Ma-
hovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-497. BK
- Prodajem ku}u na sprat u centru grada. Telefon:
061/858-517. BK
- Prodajem ku}u (dva odvojena stana, dvori{na zgrada -
ljetna kuhinja + WC, dvori{te 1.000 m2 i gara`a). Telefon:
061/858-517. BK
- Prodajem ku}u (prizemlje i tri sprata) na placu 400 m2,
La u{ , Ka ra |or |e va 399. Te le fon: 0049747116927,
051/282-284. BK
- Prodajem ku}u na sprat sa gara`ama u centru grada, po-
godna za kliniku, {kolu, vrti}... Telefon: 065/291-076. BK
- Prodajem na Hisetama povoljno ku}a na sprat sa gara-
`om na placu 1.000 m2. Telefon: 065/291-076. BK
- Prodajem na Hisetama ku}a i 2.000 m2 zemlje, po re-
gulacionom planu predvi|ena zgrada. Telefon: 065/291-
076. BK
- Prodajem ku}u na placu 1.260 m2, predvi|ena zgrada
29x30 m s tri lica. Telefon: 065/291-076. BK
- Prodajem imanje u Markovcu, ~etiri km od ^elinca:
60 dunuma zemlje, vo}njak, {uma, nova i stara ku}a, pra-
te}i objekti (pecana, su{nica...). Telefon: 066/672-957. BK
- Prodajem ku}u (opremljen lokal, vo}njak, 100 dunu-
ma zemlje) u Petkovcu, kod Novog Grada. Telefon: 0049-
(0)1621708-034. BK
Po{aljite
SMS
poruku na
telefon:
B^
- Hitno prodajem u ^elincu (naselje Marjanovi}i)
kod pumpe "Nafta trans" manju useljivu ku}u, 39.000
KM. Telefon: 066/307-643, 065/906-356, 051/214-
368. BK
- Prodajem ku}u, oku}nica 800 m2, Du{anovo, kod No-
ve Topole. Telefon: 065/585-908. BK
- Prodajem ku}u i vo}njakom u Slatini, 14.000 evra. Te-
lefon: 065/763-941, 066/668-350. BK
- Prodajem ku}u u Bud`aku + dvori{ni objekat, plac
440 m2, 165.000 KM. Telefon: 065/582-223. BK
- Prodajem ku}e u Bud`aku 160.000, 200.000, 300.000
i u centru 650.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem ku}e u Banjaluci od 45.000 do 2.500.000
KM. Telefon: 065/549-687. BK
|evinska dozvola) na placu 488 m2, ~isto uknji`eno 1/1,
Ul. 1.300 kaplara br. 42, 30.000 evra. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Prodajem dvije ku}e na po~etku Pobr|a. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u (poslovni prostor i 4.000 m zemlje) u
2
Rami}ima, iza "Unisa". Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u 10x9 m, nova gradnja, prate}i objekti,
~etiri dunuma zemlje, blizu sto~ne pijace u Novoj Topoli,
78.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM
- Prodajem vilu ({est soba, dvije kuhinje, dva kupatila,
pet balkona), 80 m od mora, Vranjica kod Trogira. Tele-
fon: 051/303-038, 065/180-753, 051/307-514. BK
- Prodajem dvije ku}e na Tunjicama, na placu 1.600 m2,
povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem ku}u 120 m2 (centralno grijanje, gara`a i
drugi pomo}ni objekti na placu tri dunuma) u Banjaluci,
na kraju Petri}evca, 1/1. Telefon: 065/687-451. BKM
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni pros-
tor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-079.
BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i
1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon:
065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i res-
toran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mije-
njam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901,
051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj
lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banjalu-
ke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1.
Telefon: 065/606-531. BK
065 758 000
061 629 608
21.3.2010. navr{ava se godina od smrti na{e drage majke
FATIME (ro|. Alibegovi})
[PICA
Draga mama, zauvijek }e{ ostati u na{im mislima, srcima i sje}anjima. Zahvalna djeca
NEZAVISNE NOVINE
svojim ~itaocima daju mogu}nost objave
BESPLATNE ^ITULJE
u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih dimenzije 120x85 mm)
Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva
po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400
m 2 , kraj {ko le u Bu d`a ku, 300.000 KM. Te le fon:
065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2
stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Tele-
fon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debelja-
cima. Telefon: 065/850-418. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, cen-
tralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi-
~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem ku}u na podru~ju Banjaluke. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem useljivu ku}u kod "Kosmosa" ili mijenjam
za stan. Telefon: 065/528-247. BK
IZDAVANJE
- Izdajem namje{tenu ku}u u Novom Sarajevu (pet so-
ba, kuhinja, ostava i standardni priklju~ci). Telefon:
062/450-914. BK
- Besplatno izdajem namje{tenu ku}u u Motikama uz
malu pomo} i doma}insko odr`avanje. Telefon: 065/644-
500. BK
- Izdajem opremljenu ku}u. Telefon: 065/631-613. BKM
- Izdajem dvije namje{tene ku}e. Telefon: 065/510-196. BK
ZAMJENA
- Mijenjam ku}u u Kru{evcu za stan u Banjaluci. Tele-
fon: 065/663-203. BK
POTRA@NJA
- Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban na-
mje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon: 051/580-
020. BK
Vikendice
PRODAJA
- Hitno i povoljno prodajem vi{e vikendica na podru~ju
Banjaluke i Lakta{a. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem vikendicu sa apartmanom na Jahorini, udaljena
od Poljica oko 200 m, iznad hotela "Kristal". Telefon: 065/512-
761. BK
BESPLATNI
MALI OGLASI
Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH
SLU@BA
^ITULJA
^itulje i male oglase
mo`ete predati
radnim danom i
nedjeljom od 8 do
82 A-6 G 18 ~asova
Kralja Petra I
Kara|or|evi}a
(Zanatski centar
Hani{te)
051 223 210
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem jednosoban stan 36 m2 u Mejdanu, 7.
sprat. Informacije na telefon: 065/075-495. BK
- Prodajem jednosoban stan 40 m2, 4. sprat, centar, Ulica
vojvode Mom~ila. Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem jednosobne stanove 49 m2, VP i 48 m2 1. sprat,
novogradnja, lift, useljivo, naselje @ute zgrade. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem ure|en useljiv dvosoban stan 61 m2, 3. sprat,
lift, centar, naselje S. Matavulja. Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem ure|en, namje{ten dvosoban stan 55 m2, 4.
sprat, novogradnja, lift, odmah useljiv, Kozarska ulica. Tele-
fon: 065/511-121. BK
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, prizemlje, naselje Obili-
- Prodajem ure|en i useljiv trosoban stan 89 m2, 4. sprat,
lift, centar, naselje Pentagon. Telefon: 063/904-603 BK
- Prodajem trosoban stan 93 m2, 3. sprat, lift, centar, naselje
Dolac. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ure|en i namje{ten ~etvorosoban stan 71 m2, 3.
sprat, naselje Obili}evo. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem useljiv trosoban stan 91 m2, 1. sprat, novogra-
dnja, naselje Krajina. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem stan 49 m2 u Novoj varo{i, Banjaluka. Telefon:
065/510-918. BK
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta, Banjaluka.
Telefon: 061/968-856. BK
- Prodajem useljiv, klimatizovan stan 40 m2, centr. grija-
nje, 1/1, podrum oko 9 m2. Telefon: 065/355-029, 066/782-
684. BK
- Prodajem stan 78 m2 + podrum, 4. sprat, Ulica Milana Te-
pi}a. Telefon: 065/894-672, 065/620-276. BK
- Prodajem vi{e stanova u Zagrebu. Telefon: 00385 915 831
351. BK
- Prodajem stan 57 m2, Borik, 3. sprat. Telefon: 065/787-
952. BK
- Prodajem u centru grada na 2. spratu stan 39 m2, novogra-
dnja, lift. Telefon: 065/291-076. BK
- Prodajem dvoiposoban komforan stan 56 m2, Bulevar, 2.
sprat. Telefon: 066/208-807. BK
- Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno i povo-
ljno. Telefon: 065/636-545. BK
- Prodajem sre|en trosoban stan 79 m2 u Novoj varo{i, ga-
 Oglasi 21. 3. 2010. ofekfmkb 47
ra`a, Masarikova ulica, 1. sprat i stan 48 m2 kod supermarke- gradnji, Borik, Kne`opoljska ulica. Telefon: 065/518-567. BKM POTRA@NJA 051/351-062. BK
ta, Nova varo{, 1. sprat, hitno i povoljno. Telefon: 065/636-
545. BK - Prodajem stan 64 m2, odli~an raspored, Borik, Kne`opolj- - Tra`im stan do 70 m2 u Lakta{ima. Telefon: 065/620- - Izdajem dvokrevetnu sobu (kupatilo, kuhinja). Telefon:
ska ulica. Telefon: 066/952-302. BKM 225. BK 051/463-392, 061/429-112. BKM
- Prodajem sre|en stan 56 m na Mejdanu, 3. sprat, lift, Uli-
2

ca Milo{a Obili}a, hitno i povoljno. Telefon: 065/636-545. BK
- Prodajem stan 65 m2 u Boriku, Titanik, hitno. Telefon:
065/636-545. BK
- Prodajem nov stan u novogradnji 77 m2, 2. sprat, 1/1, kod
"Krajinalijeka", Banjaluka. Telefon: 065/636-545. BK
- Prodajem sre|en stan u naselju Sunce, hitno i povoljno.
Telefon: 065/636-545. BK
- Prodajem klimatizovan stan 105 m2, halogeno osvjetlje-
nje, ameri~ki plakar pet m, 1.900 KM/m2, Gunduli}eva ulica,
hitno. Telefon: 065/636-545. BK
- Prodajem dvosoban stan 58 m2, Bulevar cara Du{ana,
centar grada ili mijenjam za manji stan, HITNO. Telefon:
065/636-545. BK
- Prodajem stan u naselju Garsije Lorke kod "^ajavca", 1.
sprat. Telefon: 065/636-545. BK
- Prodajem dva stana u novogradnji 61 i 70,50 m2. Telefon:
051/456-130, 051/450-281. BK
- Prodajem stan 91 m na Star~evici. Telefon: 065/549-
2
687. BK
- Prodajem stan 60 m2 (baraka) u Bud`aku, Mojkova~ka
ulica. Telefon: 065/834-227. BKM
- Prodajem stan 53 m2 u Sarajevu, Grbavica. Telefon:
00381638161416. BK
- Prodajem dvosoban stan 74 m2 u centru Banjaluke, 3.
sprat, lift, novogradnja, uknji`en, useljen, 2.100 KM/m2.
Telefon: 066/223-428, 051/215-135. BKM
- Prodajem stan. Telefon: 065/631-613. BKM
- Prodajem dvosoban stan 48 m2, Nova varo{, 2.000
KM/m2. Telefon: 065/988-336. BKM
- Prodajem stan 57 m2 na Lau{u, 2. sprat, kod pumpe "Mi-
ljkovi}", mo`e i -auto u ra~un. Telefon: 065/523-162. BK
- Prodajem trosoban stan 93 m2 (podrum i gara`a) u centru
Banjaluke ili mijenjam za ku}u u Biha}u. Telefon: 051/219-
798, 065/979-805. BK
- Prodajem stanove svih struktura u staroj i novoj gradnji na
podru~ju grada Banjaluka. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem stan 31 m2 u Br~kom, kod "Intereksa", dva lifta,
8. sprat, 35.000 KM. Potrebna adaptacija. Telefon: 061/269-
706. BK
- Prodajem useljiv dvosoban stan 74 m2 u centru Banjaluke,
uknji`en, novogradnja, 3. sprat, lift, 2.100 KM/m2. Gratis osta-
va 6 m2. Telefon: 065/732-208. BKM
- Prodajem dvosobne stanove 43, 44, 45, 47, 50, 53, 55, 57 i
60 m2, na vi{e lokacija, povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem ~etiri trosobna stana 60, 61, 63 i 69 m2, novogra-
dnja. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem trosoban stan 53 m2 i dva dvosobna po 50,80 m2,
kod Poreske uprave. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem stan 69 m2 u centru grada, 1. sprat, dva balkona,
bez posrednika, Ul. Vase Pelagi}a, 2.300 KM/m2. Telefon:
065/514-520. BKM
- Prodajem stan 49 m2, 1. sprat, Lau{, kod "Ardora". Telefon:
065/820-586. BKM
- Prodajem dvosoban stan 40 m2, 2. sprat, lift, zgrada u iz-
- Prodajem ili mijenjam ~etvorosoban stan 90 m2 u Saraje-
vu, kod hotela "Holidej in" ili mijenjam za stan u Zagrebu.
Telefon: 00387 33 214 595, 00387 62 279 428. BK
- Prodajem dvosoban stan 64 m2 (podrum i gara`a) u Ko-
zarskoj Dubici. Hitno i povoljno. Telefon: 065/452-141. BK
- Prodajem nov stan u mansardi 52 m2, Ulici Pete kozarske
brigade. Telefon: 065/876-743, 065/880-180. BK
- Prodajem useljiv trosoban stan 91 m2, 1. sprat, novogra-
dnja, naselje Krajina. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem stan 62 m2, Ul. Slavka Rodi}a 2a, Banjaluka.
Telefon: 066/260-062. BK
- Prodajem stan 30 m2, prizemlje, Kozarska Dubica. Tele-
fon: 065/277-149. BK
- Prodajem dvosoban stan 71 m2 u naselju Sunce, Banjalu-
ka. Telefon: 065/324-914. BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon: 065/495-
065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Telefon:
065/677-569. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, novo-
gradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem na Rebrovcu o~uvan useljiv dvosoban stan 62
m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksuzno
namje{ten stan 56 m2, VP, gara`a. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m , Ul. Novice Cerovi}a. Tele-
2 - Izdajem poslovnim ljudima ili strancima trosoban
fon: 065/632-976. BK
- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, 3. sprat, na
po~etku Star~evice, kod brvnare "Aleksandrija". Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem nov stan 42 m2, 1. sprat, kod MUP-a, Ul. Stepe
Stepanovi}a. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem dva nova stana, 33 i 61 m2, 2. sprat, u Novoj varo{i,
preko puta zgrade Vlade. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Banjaluci nove stanove svih veli~ina. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Banjaluci dvoiposoban stan, Ul. \ure \akovi}a
(Hiseta), 5. sprat, renoviran, lift, sa ili bez gara`e. Telefon:
066/165-323. BK
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za trosoban
u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon: 065/518-563,
065/656-384. BK
- Mijenjam jednosoban stan u Zagrebu, Tre{njevka, za odgo-
varaju}i u Banjaluci. Telefon: 00385915797817. BK
- Mijenjam dvosoban stan 66 m , 2. sprat, kod {kole u Novoj
2 IZDAVANJE
varo{i za stambeni objekat u izgradnji (pokriven) u gradu. Tele-
fon: 051/303-038, 065/180-753. BK
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost Mej-
dan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon:
065/920-434. BK
- Porodici potreban jednosoban stan, stanarina do 230 KM +
re`ije, u Rosuljama, blizu {kole ili ku}a za ~uvanje. Telefon:
065/363-252. BKM
IZDAVANJE
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke
crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK
- Izdajem u @utim zgradama nov, do sada nekori{ten,
trosoban stan, 2. sprat, lift, centralno grijanje, kablov-
ska. Prednost imaju stranci. Telefon: 065/516-927. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan (centralno grija-
nje) kod `e lje zni ~ke sta ni ce u Br~kom. Te le fon:
049/360-066, 065/394-527. BK
- Izdajem namje{ten ili polunamje{ten jednosoban
stan (dvori{na ku}a), Ulica Jovice Savinovi}a 123, Pe-
tri}evac. Telefon: 051/301-555. BK
- Izdajem namje{tene garsonjere i sobe (grijanje). Te-
lefon: 065/636-195, 051/212-691. BK
- Izdajem studentima namje{ten dvosoban stan, u bli-
zini PMF-a, Nova varo{. Telefon: 065/629-100. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan u ku}i na Star~e-
vici. Telefon: 065/339-937. BK
- Izdajem jednosoban namje{ten stan kod "^ajavca".
Telefon: 065/615-010. BK
- Izdajem stan kod TAS-a. Telefon: 065/352-751. BK
namje{ten stan u centru Banjaluke. Telefon: 065/618-
241. BKM
- Izdajem renoviran novonamje{ten dvoiposoban stan
70 m2 i gara`u u centru, kod parka. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Izdajem dvosoban namje{ten stan u Novoj varo{i.
Telefon: 065/512-201. BKM
- Izdajem u Banjaluci namje{ten jednosoban stan u
novoj zgradi, centar, 500 KM+re`ije/mjese~no. Tele-
fon: 065/567-648. BKM
- Poslovnim osobama od 1. aprila iznajmljujem na-
mje{ten stan 40 m2, lamele, Ul. majke Jugovi}a, Banja-
luka. Telefon: 065/079-083. BKM
- Izdajem opremljenu garsonjeru u Ul. Stepe Stepa-
novi}a 177 (ne studentima), 300 KM. Zvati poslije 16
~asova. Telefon: 065/748-468. BK
Sobe
IZDAVANJE
- Izdajem preno}i{te po povoljnim cijenama. Telefon:
065/631-613. BKM
- Izdajem studentima dvokrevetnu sobu, veoma povoljno.
Zvati do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK
- Iz da jem so bu (dva le `a ja), po vo ljno. Te le fon:
065/173-130. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotreba kuhinje).
Telefon: 051/464-274. BK
- Izdajem sobu (kupatilo, poseban ulaz), Rosulje. Telefon:
Gara`e
PRODAJA
- Prodajem zidanu gara`u. Telefon: 065/291-076. BK
Poslovni prostori
PRODAJA
- Prodajem poslovni prostor 68 m2, prizemlje, novogra-
dnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Obili}evo. Tele-
fon: 063/904-603. BK
- Prodajem poslovni prostor 80 m2, prizemlje, novogra-
dnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Centar. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem poslovni prostor 150 m2, prizemlje, kancelari-
je, skladi{te, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Obili}evo.
Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljepljivih
traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i ze-
mlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem halu namje{tenu ma{inama za obu}arstvo, kod
Gimnazije u Prnjavoru. Telefon 065/511-155, 065/860-096,
066/144-522. BK
- Prodajem poslovne prostore u Banjaluci 30, 43, 44, 68, 66,
82, 95, 160, 186, 216, 360, 700, 1.260 i 1.460 m2. Telefon:
065/549-687. BK
- Prodajem nove poslovne prostore 66, 80 i 68 m2 u centru,
Obili}evo/Mejdan. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem poslovni prostor (pekaru) i tri prodajna mjesta.
Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem poslovno-stambenu ku}u, plac 700 m2, kod pe-
tlje, prije OBI-ja. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem useljiv lokal 80 m2, prizemlje, predvi|ena proda-
vnica, Ul. \ede Kecmanovi}a 1a, novogradnja, 2.100 KM/m2
s PDV-om. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem halu u Trnu. Telefon: 065/631-613. BKM
- Prodajem opremljenu pekaru, povoljno. Telefon: 065/631-
613. BKM
- Prodajem useljiv poslovni prostor 80 m2, prizemlje, novo-
gradnja, centar. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem poslovne prostore od 60 do 150 m2 i poslovne
objekte od 600 do 1.300 m2 na podru~ju Banjaluke. Telefon:
065/511-121. BK
- Izdajem reprezentativni kancelarijski prostor 600
m2 u centru grada, fizi~ko obezbje|enje, video-nad-
zor, hi gi je ni ~ar ska slu `ba i kan ti na. Te le fon:
051/231-077, zvati do 16 ~asova. PK
- Izdajem dva lokala 100 i 24 m2 u u`em centru grada. Tele-
fon: 065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m2 u Ulici Skendera Kuleno-
vi}a. Telefon: 051/465-078. BK

NEZAVISNE NOVINE KUPON ZA MALE OGLASE

- MALI OGLASI BANJALUKA: Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
- Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a besplatne Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
- LI^NE PORUKE (ispred "Elektri~nog")
male Vidovdanska (stara autobuska stanica
- Vidovdanska (stara autobuska
- IN MEMORIAM stanica kod biletarnice) oglase
kod biletarnice)
i robna ku}a "Boska"
- ^ITULJE - Robna ku}a "Boska" (pored
{altera Razvojne banke)
po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
- MARKETIN[KE po{tom ili
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
SARAJEVO:
PORUKE - [umarski fakultet li~no na
- KONKURSI (Zagreba~ka 20/3)
- Internacional press
adresu: TEKST OGLASA:
I OGLASI (autobuska stanica, Lukavica)
DO 15
Tel: 051 331 864, 033 653 953 RIJE^I
48 ofekfmkb!21. 3. 2010.
- Izdajem kancelariju 20 m2,1. sprat, u poslovnom centru Ha-
ni{te. Telefon: 065/511-121. BK
- Izdajem ekstra ure|en, namje{ten poslovni prostor
(kancelarija, ordinacija...) 60 m2 u prizemlju, naju`i
centar. Telefon: 063/904-603. BK
- Izdajem ure|en prodajni poslovni prostor 100 m2,
upotrebna dozvola, naselje Centar. Telefon: 065/511-
121. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m , 200 m od centra
2 - Prodajem ili dajem u zakup za poslovnu djelatnost, ze-
^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru
Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Prodajem dva kafi}a 60 i 164 m u centru grada. Te-
2
lefon: 065/513-631. BK
- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e
parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916,
051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom
centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-
530. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu pro-
dajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na
infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Izdajem opremljen kozmeti~ki salon 35 m2, pogodan
i za frizerski, centar grada,. Telefon: 065/668-366. BK
- Izdajem poslovni prostor 36 m2, novi zanatski cen-
tar, prizemlje, Jevrejska ulica. Telefon: 065/168-680,
065/481-905. BK
- Izdajem poslovni prostor 15 m2, iza CJB Banjaluka,
300 KM. Telefon: 066/818-350. BK
- Izdajem povoljno kancelariju 18 m2 u Gospodskoj
ulici. Telefon: 066/244-141. BK
- Izdajem halu namje{tenu ma{inama za obu}arstvo
kod Gi mna zi je u Prnja vo ru. Te le fon: 065/511-155,
065/860-096, 066/144-522. BK
- Izdajem razra|eno stovari{te gra|evinskog materija-
la, kompletna oprema, uz glavni put, u Trnu. Telefon:
065/539-888. BKM
- Izdajem namje{ten poslovni prostor 264 m2 u PC
"Olimpus", zvati radnim danom do 16 ~asova. Telefon:
051/242-810, 066/709-428. BKM
- Izdajem dvije opremljene kancelarije, parking pros-
tor, Star~evica. Telefon: 065/512-035. BKM
- Izdajem kancelarije povoljno. Telefon: 065/631-613.
BKM
- Izdajem 110-210 m2 kancelarijskog poslovnog pros-
tora, Banjaluka, uz glavnu ulicu, kod zgrade Vlade,
ogra|en parking, klima, centralno grijanje, alarm, regis-
trovan, upotrebna dozvola. Telefon: 065/666-435. BKM
- Izdajem poslovni prostor 80 m2, vi{e parking mjesta,
u blizini "Sajma". Telefon: 065/523-162. BK
- Iz da jem na du `i pe ri od vi {e na mjen ski po slo vni
prostor 46 m2, centralno grijanje, klima, alarm, parking,
kod parka Mladena Stojanovi}a. Telefon: 065/621-248.
BKM
- Izdajem u zakup poslovni prostor u Ulici Jovana Ra-
{kovi}a 7 ("Tamarisova" zgrada). Prednost pravna lica
(banke, PTT). Telefon: 065/744-263, Banjaluka. BK
- Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Telefon:
065/390-929. BK
Oglasi
- Izdajem poslovni prostor 30 m2 u Jevreskoj ulici i 40
m2 u Ul. Stepe Stepanovi}a. Telefon: 066/398-707. BK
- Izdajem objekat za skladi{tenje i gara`iranje u Laza-
revu, povoljno, cijena po dogovoru. Telefon: 051/370-
751. BK
- Izdajem poslovni prostor 130 m2, kod Gradskog
mosta, Banjaluka, namjena - kafe-slasti~arnica ili
zdravstvena ustanova. Telefon: 065/917-133. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-praonice "Dado".
Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki potok.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-
131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja 66,
^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon:
065/227-475. BK
- Prodajem 4.300 m2 zemlji{ta, dozvoljena gradnja poslo-
vnog objekta, naselje Lazarevo, kod "Petrolove" benz. pum-
pe. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem parcele od 700 do 1.000 m2 za gradnju u nase-
lju Prije~ani, uz potok, Brusina. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem plac 688 m2, voda i struja na placu, 1/1, uredni
papiri, ^esma. Telefon 065/317-840. BK
- Prodajem plac 623 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Telefon:
065/978-775. BK
- Prodajem 60 dunuma zemlje i {ume u komadu na
Kr~maricama, Banjaluka. Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem 3.000 m2 zemlje u Drakuli}u, povoljno, papiri
1/1. Telefon: 065/926-261, 051/381-249. BK
- Prodajem plac 750 m2, Ul. Alesandra K. I br. 39, Petri-
}evac, zvati poslije 20 ~asova. Telefon: 0033385-12-451-
994. BK
- Prodajem parcelu 6.000 m2 u [u{njarima. Telefon:
066/776-188. BKM
- Prodajem devet placeva (17 dunuma) i dvije ku}e (jedna
za ru{enje) na placu 1.100 m2 i novoizgra|enu ku}u na pla-
cu 680 m2, Ul. Novaka Piva{evi}a, Banja Luka, 2,5 km od
glavne po{te. Telefon: 065/510-196, 051/420-190. PK
- Prodajem plac u Kla{nicama, uz magistralni put Banja-
luka - Gradi{ka. Telefon: 051/533-122. BK
- Prodajem 13 dunuma zemlje u Rami}ima (asfalt, struja,
voda, kanalizacija, uredni papiri). Telefon: 065/511-155. BK
- Prodajem plac 560 m2 u centru Drakuli}a (gra|. dozvo-
la), 28.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem placeve za gradnju hala i stambeno-poslovnih
objekata u Banjaluci. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem ogra|en plac 1.038 m2 u Rami}ima, uz asfaltni
put, 5.000 evra fiksno. Telefon: 065/687-451. BKM
- Prodajem {est placeva po 500 do 600 m2 na Rebrovcu
2, UT uslovi za gradnju. Papiri ~isti. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Prodajem plac 656 m2 u Ul. bra}e Kukrika br. 23, kom-
pletna infrastruktura, dozvoljena gradnja ku}e 9x11 m Po-
+P+S+M. Papiri uredni. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem plac pet dunuma u Kla{nicama, blizu autopu-
ta, gradska voda. Telefon: 065/471-036. BKM
- Prodajem plac za poslovnu izgradnju u Glamo~anima,
pored autoputa, ekstra lokacija. Telefon: 065/528-882,
051/308-223, 065/514-070. BKM
mlji{te na izlazu iz Prijedora prema Banjaluci. Telefon:
065/170-879. BKM
- Prodajem 2.100 m2 zemlji{ta kod "Toplane". Telefon:
065/631-613. BKM
- Prodajem 5,5 dunuma zemlje u Stanarima kod Doboja,
1/1, blizu pijace. Telefon: 065/455-456, 065/803-257. BK
- Prodajem plac 440 m2 u Drakuli}u, {est km od centra
Banjaluke, 15.500 KM. Telefon: 065/662-776. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Glamo~a-
nima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon:
065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u Slatini.
Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri ure-
dni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Telefon:
051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindolska
ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon: 065/455-
753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod aerodro-
ma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Telefon: 051/282-
644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8 m,
betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasuto, uva-
ljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i. Telefon:
065/740-381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m (izlivena
druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon: 065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor. Te-
lefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili placevi-
ma) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-203,
051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mileti-
}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-393. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2 ze-
mlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored Vrbasa u
Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Telefon:
066/358-920. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje (dva pla-
ca), pored puta, cijena 30.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem dva placa po 600 m u Trnu i u Karanovcu po-
2
red Vrbasa. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem placeve u Banjaluci. Telefon: 066/165-323. BK
ZAMJENA
- Mijenjam 30 dunuma zemlje (selo Kurtali}i), ulaz na parce-
lu sa glavnog puta, sedam km od centra Vi{egrada, za isto u Fe-
deraciji. Telefon: 033/226-075. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije televizo-
re (digital, 100 Hz, slika u slici...). Telefon: 051/216-969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem pe`o 307 XS, limuzina, 2.0, 2006. godina
proizvodnje, 103 kW, sva oprema, 15.000 KM. Telefon:
051/231-077, do 16 ~asova. BK
- Prodajem dva renoa 18, registrovani, u voznom stanju. Te-
lefon: 065/900-632. BK
- Prodajem reno 19 benzin-plin 1.7, MP3, nove gume, opre-
ma, 3.850 KM. Telefon: 085/842-923. BK
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju. Telefon:
065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon:
065/430-796. BK
- Pro da jem re no mo dus star tri go di ne. Te le fon:
065/572-572. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, servo,
centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK
- Prodajem dehatu {erada, '86. g. p. Telefon: 065/988-231. BK
- Prodajem sitroen BX, g. p. '92, benzinac 1.6, registrovan.
Telefon: 065/941-970. BK
- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela boja,
neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK
- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, 980 evra. Telefon:
066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te, pre{ao
114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW, nosivost
1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registrovan do fe-
bruara 2011. Telefon: 065/561-138. BK
- Prodajem kombi reno master 2004. god. proizvodnje, fabri-
~ki, termoking hladnja~a, izolovan tovarni prostor, pre{ao 223-
000 km, zapremina motora 2.463 cm3, snaga motora 84 kW,
dopu{tena nosivost 1.551 kg. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem uno, g. p. '88, registrovan do oktobra 2010, 1.100
KM. Telefon: 065/839-621. BK
- Prodajem golf 2 1.8 GTI, '88. godi{te, registrovan, al. felge,
{iber, sportska sjedi{ta. Telefon: 065/911-295. BK
- Prodajem pe`o 207 trendi, g. p. avgust 2007, pre{ao 14.000
km, gara`iran, narand`asti, Hasan Konjhod`i}, Trg heroja
26/IV Sarajevo. Telefon: 061/134-947. BK
- Prodajem ili mijenjam lan~iju thema 2.0, '88. g. p., servo,
el. podiza~i, metalik, registrovana do 1.7.2010, 2.000 KM. Te-
lefon: 065/938-401. BK
- Prodajem neocarinjen stilo 1.6 benzin, 2005. godi{te, troja
vrata, 5.700 KM. Telefon: 066/960-434. BKM
 Oglasi 21. 3. 2010. ofekfmkb 49
Prodajem juga 65, '90. godi{te, registrovan. Telefon: 065/483- - Nudim vodoinstalaterske usluge. Telefon: 065/991-220. BK
964. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja, le-
- Prodajem mercedes 123, 240D, '81. g. p. Povoljno. Telefon: `aja i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-470, 065/562-
065/307-364. BK 149. BK
- Prodajem povoljno o~uvan golf 2, registrovan. Telefon: - Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalitetno,
066/194-464. Zvati od 10 do 13 ~asova. BK Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK
- Prodajem kombi mercedes teretni dizel, '87. g. p. Telefon: - Profesor engleskog jezika - ~asovi i instrukcije, prevodi
066/614-873. BK tekstova i dokumenata, sudski tuma~ - prevodilac. Telefon
065/938-401. BK
- Prodajem audi jaje 1.8, g. p. '88, crna boja, 3.500 KM. Tele-
fon: 065/798-972. BK - Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon: 065/178-
743, 065/785-769. BK
- Prodajem havarisanu opel korsu, g. p. 2003. Telefon:
065/510-196. BK - Vr{im popravke, presvla~enje i tapaciranje namje{taja, pre-
voz i garancija. Telefon: 065/526-824. BK
- Izvodim sve vrste masa`a. Telefon: 066/268-938. BK
Auto-dijelovi
- Elektri~ar zamjenjuje dotrajalo elektroopremu, popravlja sta-
re i ugra|uje nove elektroinstalacije. Telefon: 065/418-878. BK
PRODAJA
- Prodajem motor 200 dizel za mercedes. Telefon: 065/218- - Popravljam sve vrste analognih digitalnih fotoaparata. Mi-
600. BK ki. Telefon: 065/573-349. BKM

- Prodajem mercedes 190E u dijelovima i hladnjak za merce-
des sprinter. Telefon: 065/218-600. BK
- Prodajem dijelove za opel vektru, korsu i astru, g. p.
2002, dizel. Telefon: 065/510-196. BK
- Prodajem dijelove za d`ipove i japanske automobile.
Telefon: 065/510-196. BK
- Kre~enje, gletovanje, lakiranje stolarije i radijatora, ostali
zavr{ni radovi. Povoljno, kvalitetno i ~isto. Telefon: 065/562-
745. BKM
- Kre~enje, gletovanje, tapete, izolacija, unutra{nje fasade,
dekoracija, postavljanje rigipsa, laminata, plo~ica i obloga, sa-
nacija i adaptacija objekata. Telefon: 065/343-745. BKM
- Vodoinstalater nudi usluge, garancija. Telefon: 051/211-
763, 065/546-390. BKM

Li~ni kontakt - Kerami~ar i vodoinstalater kvalitetno postavljaju keramiku

- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e `eljela bi da joj se javi duho-
vit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Telefon: 065/450-
038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca strasti. Te-
lefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
Posao
i vodoinstalacije na podru~ju Banjaluke i okoline. Telefon:
066/265-127. BKM
- Izra|ujemo sve vrste za{titnih mre`a, ma{inska izrada. Ve-
li~ina okna od 25 do 130 mm. Telefon: 063/402-077. BKM
- Radim sve vrste moleraja, demit fasade i ostalo. Telefon:
065/169-377. BKM
- Adaptacija stanova i poslovnih prostora - kre~enje, gleto-
vanje, lakiranje stolarije i radiatora, fasade, kulir, laminat..., po-
voljno, kvalitetno i uredno. Telefon: 065/774-359. BKM

- @ena sa iskustvom ~uvala bi dijete. Zvati od 8 do 20 ~asova.
Telefon: 065/983-737. BK
- Tra`imo marketing menad`ere za rad u firmi. Telefon:
051/213-590. BK
- Agencija "Partner" tra`i anketare u Mrkonji} Gradu,
Br~kom, Tesli}u, Rudom, Vi{egradu, Derventi, Brodu i Go-
ra`du. Telefon: 051/305-148, 051/318-839. BK
- Potrebna mla|a radnica za rad u kafi}u u krugu firme, Du-
bica. Telefon: 065/968-420. BKM
- Potrebna djevojka za rad u kafe-baru TC "Zenit" Banjaluka.
Telefon: 065/587-714. BKM
- Potrebna konobarica za rad u kafe-baru "Galerija". Telefon:
065/523-020, 065/540-970. BKM
- [iroka ponuda poslova za rad u svojoj ku}i, izrada nakita,
ukrasa... Telefon: 065/183-938. BKM
Usluge
- Stomatolo{ka ordinacija "@eraji}", Vojvode Stepe 185,
{irok spektar stomatolo{kih usluga, dje~ja stomatologija,
protetika, bezbolno lije~enje zuba. Va{ zubar dr Miroljub @e-
raji}, specijalista dje~je stomatologije, Rebrovac, u zgradi
kod crkve. Telefon: 065/673-328. BK
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u zemlji i
inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon: 065/317-
840, 051/313-116. BK
- Kucam maturske, seminarske, diplomske, magistarske,
knjige..., {tampam, narezujem na CD. Telefon: 065/984-971. BK
- Izra|ujem i prodajem ku}ne fontane, ru~na izrada, preli-
jep dizajn. Telefon: 051/532-341, 065/974-911, zvati od 20
do 21 ~as. BK
- Instrukcije iz engleskog jezika. Telefon: 065/566-206. BK
- Radimo krovne konstrukcije, vile, gara`e, nazide, trotoare,
kamene ograde i staze. Telefon: 066/531-497. BK
- Radimo gipsane stropove, prezide i gips akustike. Telefon:
065/912-269. BK
- Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih vitrina. Telefon:
065/568-830, 051/351-666. BK
- Elektri~ar kvalitetno i povoljno postavlja nove i sanira stare
instalacije. Telefon: 065/209-286. BK
- ^istimo kancelarije, stanove, ku}e i poslovne prostore. Te-
lefon: 065/339-891. BK
- Knjigovodstvena agencija vr{i usluge iz ra~unovodstveno-
knjigovodstvene oblasti privatnim preduze}ima, SUR, SR,
STR. Telefon: 065/926-300. BKM
- Pronala`enje podzemnih voda i bu{enje bunara na podru-
~ju Banjaluke, Kozarske Dubice, Prijedora, Gradi{ke, Prnja-
vora, Dervente, dvadesetogodi{nje iskustvo. Telefon:
065/952-183. BKM
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon: 066/324-
473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani prevodi.
Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno. Telefon:
065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne {kole,
profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK
- Vr{im usluge premotavanja elektromotora za hidrofor,
prekrupa~, mije{alice, ve{-ma{ine... Telefon: 065/513-413. BK
Razno
- Prodajem pokretni cirkular (trofazni motor). Telefon:
051/304-157. BK
- Prodajem dva {poreta na drvo, smederevci (lijevi i desni).
Telefon: 065/606-373. BK
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proizvodnja,
pogodna za bru{enje glava motora, du`ina 1000x320 mm. Te-
lefon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Prodajem 12 novih drvenih prozora 210x100 cm, vakuum
stakla. Telefon: 051/355-551. BK
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj, bukovi
briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bukva i hrast) s pre-
vozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna uplata. Telefon:
065/894-241, 065/969-530. BK
- Prodajem mobilni soni erikson C902, 200 KM, mogu}a za-
mjena za soni erikson K850 ili C906 uz doplatu. Telefon:
065/757-121. BK
- Prodajem {tence njema~kog ov~ara. Telefon: 065/212-067. BK
- Prodajem auto-sjedalo za dijete do 18 kg. Telefon:
063/995-863. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i po-
kretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Kase mo`ete
pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani. Telefon:
065/ 896- 422. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK
- Povoljno prodajem plasti~ne mladence (za svadbene torte)
u dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem dvije stilske ko`ne garniture, bivolja ko`a, sivi
tik, drvo-ru~ni rad. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem dva prozora, ku}na vrata sa {tokom, dva kau~a,
dvije fotelje, TA pe}, drveni {ah, tu{-baterije, WC {olju, or-
mari} za kupatilo sa dva ogledala, tri nove ~esme za sudoper,
umivaonik i hrastovo bure za rakiju 85l. Telefon: 051/216-
358, 066/437-725. BK
- Prodajem grobnicu ({est grobnih mjesta) povoljno, groblje
"Sveti Pantelija". Telefon: 051/319-451, 065/514-227,
051/216-067. BK
- Kupujem staru deviznu {tednju, ratne {tete i dionice, pro-
dajem neulo`ene sertifikate za otkup stanova, isplata odmah,
dolazim na adresu. Telefon: 061/140-521. BK
- Prodajem zemlju za cvije}e pakovanu 5, 10 i 50 litara, hu-
mus pakovan 3 i 30 kg. Telefon: 065/656-125. BK
- Kupujem gramofonske plo~e (pop-rok), markice, zna~ke,
crtane romane, nalivpera, stare fotografije i razglednice. Tele-
fon: 061/244-290. BK
- Prodajem enciklopedije, stru~ne knjige, balateristiku, ljuba-
vne romane, crtane romane i ~asopise. Telefon: 061/244-290. BK
- Prodajem {iva}e ma{ine, polumosne i mosne {tance za
obu}arstvo. Telefon: 065/511-155, 065/860-096, 066/144-
522. BK
- Prodajem nov komercijalni fri`ider. Telefon: 065/631-613. BKM
- Prodajem balirano sijeno. Telefon: 065/180-738, 065/634-
781. BKM
- Prodajem gotove betonske {ahtove, cijevi i blokove. Tele-
fon: 065/541-743. BKM
- Prodajem brodski pod, lamperiju, gotove {ahtove za vodu
i betonske cijevi, rasprodaja. Telefon: 065/541-743. BKM
- Prodajem porodi~nu grobnicu ({estica) u novom dijelu Re-
brova~kog groblja. Telefon: 065/534-748. BK
- Prodajem ugaonu garnituru, el. {poret, kau~, fri`ider, za-
mrziva~ i pe} na ~vrsto gorivo. Telefon: 051/354-543. BK
- Prodajem pi{tolj 7,62 licu sa odobrenjem za nabavku
oru`ja, 200 KM. Telefon: 063/956-300. BK
- Prodajem crnu pat. pudlicu, tri mjeseca, iz {ampionskog le-
gla (hrana, povodac). Telefon: 065/935-194. BKM
- Kupujem njema~ke marke i austrijske {ilinge. Telefon:
061/323-906. BKM
- Prodajem knjige: vo}arstvo, uzgoj povr}a u plasteniku, ka-
lemljenje vo}aka, proizvodnja sadnica vo}aka i rezidba, sila`a.
Telefon: 061/275-792. BKM
- Prodajem bioptron lampu, koristi se za pobolj{anje cirkula-
cije, smanjenje otoka i zarastanje rana. Telefon: 065/631-557,
065/575-692. BKM
- Prodajem o~uvan {poret na plin (~etiri kola). Telefon:
051/308-749. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra|evinski.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek 225.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i generator za
struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor od sedam i 11 kilovata, 1.400
o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane ograde.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od sedam i
12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem strug za drvo. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Telefon:
065/938-176. BK
50 ofekfmkb!21. 3. 2010.
Habzbur{ka monarhija
Poku{aj separatizma
nekoliko dr`ava ema~ki i ma|arski radikalizam sa-
Nj
vr{eno su se slagali. Ko{ut je pre-
cjenjivao snagu Ma|ara, ali je i on
shvatao da se Ma|ari mogu uspje-
{no oduprijeti samo u sprezi s nje-
ma ~kim na ci ona li zmom, pa je
Nijemcima ponudio patronat i sa-
vezni{tvo. U op{tenjema~ki parla-
ment u Frankfurtu upu}ena su dva ma|arska predstavnika
koji su od Nijemaca zatra`ili da ne pristanu na stvaranje slo-
venskih dr`ava u Austrijskom carstvu i Njema~koj zagaran-
tovali pomo} Ugarske u o~uvanju integriteta Njema~kog
saveza od ~e{kog i slovenskog separatizma. U svojoj ta{tini
i samouvjerenosti, Ko{ut i ma|arski radikali mislili su da se
velikonjema~ki nacionalizam mo`e usmjeriti protiv dinasti-
je i slovenskih naroda, a da }e na ugarskoj granici stati. Ko-
{ut bi tako|e rado bio podupro zahtjeve Italijana i Poljaka,
ali su ga prilike silile da bude diplomatski oprezan. ^ak je i
on bio toliko pametan da ne izaziva rusku intervenciju, pa u
po~etku nije ni spominjao Galiciju. Osim toga, nacionalna
je Ugarska srljala ravno u rat sa Hrvatima, te se nadala da }e
carsku vladu zavaditi s njima. Ratu u Italiji pru`ila je preko
volje podr{ku s tim da austrijska vlada pomogne da se po-
kori Hrvatska i da na kraju rata udovolji svim opravdanim
nacionalnim zahtjevima Italijana.
Odnos sa Hrvatskom i ^e{kom: Ugar-
ska je bila objavila aboliciju Hrvatske, na {to je Hrvatski sa-
bor reagovao raskidom veze s Ugarskom. A kralj i car je
potvrdio obje odluke. [tavi{e, prije nego {to }e Hrvatsku
prepustiti vlasti Budimpe{te, car je za bana Hrvatske pos-
tavio hrvatskog rodoljuba Jela~i}a. Tek nakon tromjese-
~nih protesta ugarske vlade, Jela~i} je 10. juna smijenjen,
ali je i dalje u`ivao carevu potajnu saglasnost. A kad je 4.
septembra vra}en na polo`aj, to je zna~ilo otvorenu obja-
vu rata Ugarskoj. Jela~i} je bio zemljoposjednik i carski
oficir koji se u hrvatskom sitnom plemstvu isticao samo
sposobno{}u i sna`nom li~no{}u. Sitno plemstvo Hrvat-
skog sabora objavilo je da su oni i Srbi jedan narod, a Je-
la~i} je Srbe spominjao kao bra}u po plemenu i krvi i
pozdravio srpski nacionalni ustanak kojim je 13. maja u
Sremskim Karlovcima progla{eno otcjepljenje srpske Voj-
vodine. Zapravo se Jela~i} pona{ao ba{ kao i njema~ka
bur`oazija, li{en carske milosti, bio je ju`noslovenski na-
cionalista, a ~im ju je ponovo stekao, odrekao se nacional-
nog na~ela i vratio se na istorijska prava.
[to se ti~e Transilvanije, dvor se, koliko god nerado,
morao pomiriti s pobjedom Ma|ara. Na rumunskom naci-
onalnom zboru u Blaju 15. maja zatra`eno je da se pitanje
unije s Ugarskom razmotri tek kada Rumuni dobiju svoje
predstavni{tvo u Saboru. Sabor, sastavljen po starom
izbornom redu, sastao se 30. maja u Klu`u i izglasao svoje
raspu{tanje. Kontradiktornost carske politike dostigla je
vrhunac u ^e{koj. Slomom vlasti u Be~u, prva ~e{ka peti-
cija od 11. marta postala je apsurdno umjerena, pra{ka in-
te li gen ci ja vi {e se ni je za do vo lja va la upra vnom
autonomijom ^e{ke i individualnim slobodama. Na dru-
Sitno plemstvo Hrvatskog sabora
objavilo je da su oni i Srbi jedan narod,
a Jela~i} je Srbe spominjao kao bra}u po
plemenu i krvi i pozdravio srpski
nacionalni ustanak u Sremskim
Karlovcima
gom sastanku u Pragu, 29. marta, okupili su se sami ^esi,
po ugledu na Ma|are, zatra`ili su ujedinjenje i nezavisnost
zemalja svetog Vaclava - ^e{ke, Moravske i [leske s je-
dinstvenim parlamentom i njemu odgovornom vladom.
Formalno je analogija s Ugarskom bila potpuna, ali je u
stvarnosti razlika bila duboka. U ^e{koj se {aka ljudi pozi-
vala na tradiciju koja je bila propala jo{ 1620. godine. Dok
je Ugarska preko `upanijskih skup{tina sa~uvala vlast nad
lokalnom upravom, ~e{kom su vladali carski namjesnici
jo{ od vremena Marije Terezije i bila je integralni dio uni-
tarne dr`ave koju su stvorili Marija Terezija i Jozef Drugi.
U Ugarskoj, Ma|ari su bili manjina u sveukupnoj po-
pulaciji, ali je sve imu}no i obrazovano stanovni{tvo bilo
ma|arsko, osim njema~ke bur`oazije, koja se, me|utim,
(12)
Ban Jela~i}
rapidno ma|arizovala. Ma|arska nacionalna dr`ava ostva-
rena je na cijelom podru~ju zemalja svetog Stjepana, na {te-
tu Hrvata, Slovaka, Srba i Rumuna. Pra{ki ^esi tra`ili su jo{
i Moravsku. [leska je bila prete`no njema~ka, dok su u Mo-
ravskoj ^esi bili u ve}ini, ali nisu imali nikakvo kulturno
sredi{te i stoga su bili prepu{teni politi~kom vo|stvu Nije-
maca. [lesku i Moravsku ^esi su mogli podvrgnuti Pragu
samo silom, a njome nisu raspolagali. I dok su Ma|ari izbo-
rili zemlje svetog Stjepana suprotstavljaju}i se carskoj volji
vlastitim snagama, dotle su ^esi predlagali da carske snage
za njih osvoje zemlje svetog Vaclava. Carskim odgovorom
od 8. aprila zagarantovana je ravnopravnost ~e{kog i njema-
~kog kao slu`benog jezika i obe}ano je stvaranje odgovorne
vlade u Pragu. Ali, ^esima su njihovi Nijemci bili tek manji
problem. ^esi su ina~e `ivjeli u sjeni sablasti njema~kog na-
cionalizma i od svih slovenskih naroda carevine jedino su
oni imali samo jedne antagoniste - Nijemce. Svaki je nje-
ma~ki nacionalista uzimao kao zdravo za gotovo da }e ^e-
{ka biti sastavni dio nove njema~ke nacionalne dr`ave.
Tre}e rje{enja Palackog: Jedan od ista-
knutih Austrijanaca koje je odbor pozvao bio je Franti{ek
Palacki, koji je u pismu od 11. aprila, kojim je odbio poziv,
prvi objavio zahtjev ^eha da budu priznati kao nacija. Pa-
lacki nije tra`io samostalnu ~e{ku nacionalnu dr`avu, a nije
prihvatao ni ideju o ruskoj univerzalnoj monarhiji, o kojoj
su ve} snivali neki panslavenski mistici. Na{ao je tre}e rje-
{enje, ni rusko ni njema~ko, da se Austrijsko carstvo pretvo-
ri u vi{enacionalnu federaciju u kojoj }e sve narodnosti
`ivjeti slobodno i pod okriljem habzbur{ke vlasti. To je bio
program austroslavizma i od trena kad ga je Palacki pokre-
nuo, postao je presudno pitanje habzbur{ke pa ~ak i evrop-
ske sudbine. Obezbijediti Srednju Evropu i od Rusa i od
Nijemaca bila je posljednja i najmanje autenti~na habzbur-
{ka misija. Palacki se toliko ~uvao da se ni~im ne zamjeri
Nijemcima da je 8. maja odbio da preuzme carsko ministar-
stvo prosvjete, jer bi se njegovo postavljanje protuma~ilo
kao izja{njavanje u korist Slovena. Slabost austroslavizma
bila je {to bi dinastija prihvatila savezni{tvo sa Slovenima
tek onda kad ono njima vi{e i ne bi bilo potrebno. Od po~et-
ka do kraja 1848, dinastija nije ni na tren ozbiljno shvatila
ideju o saradnji s podre|enim narodima, njoj su oni odgova-
rali samo kao element kojim }e izigrati Ma|are i Nijemce i
bilo joj je svejedno {to }e na koncu biti s njima. Kako se {i-
rio jaz izme|u dvora i Be~a, tako je Dvor bio popustljiviji
prema ^esima. Na formiranje Odbora javnog spasa u Be~u,
namjesnik ~e{ke Leo Tun je 29. maja reagovao odbijanjem
da prima naloge od be~ke vlasti i stvaranjem u Pragu neke
privremene vlade od ~e{kih i njema~kih umjerenjaka. Be-
~ka vlada osudila je taj separatizam, a dvor u Inzbruku pri-
mio je ~e{ku delegaciju i slo`io se s prijedlogom da se prije
otvaranja carske konstituante sastane ^e{ki sabor. [to je
naj~udnije, nade ^eha upropastilo je ono {to je izvorno bilo
djelo austroslavizma, Sveslovenski kongres u Pragu. Osim
^eha, jedini austrijski Sloveni direktno ugro`eni od Nije-
maca bili su Slovenci, kod kojih se nacionalna svijest tek je-
dva budila.
Pripremio: Davor PAVLOVI]
Franti{ek
Palacki
Habzbur{ka
monarhija
bila je i vi{e
nego {to su
bile tada{nje
velesile,
Pra{ki ustanak: ^esi, iako `eljni da izbjegnu organizacija
sukob s Ma|arima, nisu se mogli odre}i Slovaka, ~iji su
malobrojni kulturni prvaci bili na{li uto~i{te u Pragu, a ~im za vo|enje
su prihva}eni Slovaci, za njima su do{li Hrvati. Kao austrij- spoljne politike
ski Sloveni, do{li su i galicijski Poljaci. Ina~e, od Nijemaca
nisu bili ugnjetavani Poljaci Austrijskog carstva, nego oni u
i sudbina joj je
Poznanjskoj oblasti, ali njih pozvati zna~ilo bi kr{iti na~elo bila odre|ena
austroslavizma, ishodi{te Palackijeve ideje. Na kraju je do-
nesena kompromisna odluka da se Kongres ograni~i na aus-
spoljnopoliti~kim
trijske Slovene, ali da kao goste primi i druge Slovene. de{avanjima
Izme|u tih gostiju, najneobi~nija li~nost bio je Bakunjin, je- isto toliko koliko
dini i samozvani predstavnik najve}e grane slovenskog ro-
da. Na kraju su Poljaci ipak izigrali kompromis, naime, i pona{anjem
Kongres se podijelio na nacionalne smjese poljsko-malo- njenih naroda.
rusku, ~e{ko-slova~ku i ju`noslovensku, gdje je svaka odlu-
~ivala o svom ~lanstvu, to je poljska grupa odmah prihvatila Stvaranje
pruske Poljake. Tako je Sveslovenski kongres, koji se sastao Austrijskog
2. juna, bio mje{avina austroslavizma i slovenskih naciona-
lizama. Proizveo je dva protivrje~na programa: revoluci-
carstva
nametnuo je
Nade ^eha upropastilo je ono {to Napoleon,
je izvorno bilo djelo austroslavizma - uspostavljanjem
Sveslovenski kongres u Pragu. Osim
^eha, jedini austrijski Sloveni direktno Austrougarske,
ugro`eni od Nijemaca bili su Slovenci, a monarhija je
kod kojih se budila nacionalna svijest
propala na kraju
onarni manifest narodima Evrope i konzervativnu adresu jednog velikog
habzbur{kom caru. Duhovskim ustankom u Pragu nastala je rata koji je sama
prekretnica u revolucijama 1848, pa otuda i u sudbini Sre- izazvala.
dnje Evrope. Sam ustanak bio je besciljan i nebitan. Mo`da
se s Kongresom poja~alo politi~ko vrenje u Pragu, a nema Istoriju ovog
sumnje da su pra{ki radikali, i ~e{ki i njema~ki, bili `eljni da carstva u knjizi
ponove uspjeh be~ke revolucije. Uli~ni okr{aji u Pragu bili
su prva ozbiljna bitka s revolucijom i u toj bitci je revolucija "Habzbur{ka
potu~ena. To je bio poraz radikala, ne samo ~e{kih nego i monarhija"
svih onih koji su mislili da se stari poredak raspao i da se
Evropa mo`e obnoviti prema radikalskim idejama. Vindi{- izlo`io je
gracova je pobjeda zacijelo upropastila i program ~e{ke Alan Tejlor,
autonomije: izbori za Sabor su odgo|eni i delegacija koja je
bila u Inzbruku na povratku je doznala da joj je put bio uza- a mi ovdje
ludan. Uprkos tome, ^esi umjerenjaci i dalje su polagali na- izdvajamo
de u austroslavizam, pogotovo kad je ~e{ki radikalizam
pokazao koliko je slab, ali sad su se za svoj program morali
dijelove iz
boriti u centralnom parlamentu u Be~u, umjesto u Pragu. te knjige
Pra{ki ustanak izazvao je strah od krvoproli}a u ^e{koj, pa
je razmatrao ne bi li trebalo uputiti pruske ili saske trupe da
pomognu u gu{enju ustanka. Giskra, kasniji gradona~elnik
Brna i liberalan austrijski ministar, odao je priznanje Vin-
di{gracu. Tako su i Nijemci mislili da carske snage obavlja-
ju njihov posao, pa su jednako pozdravili i zasjedanje
ustavotvorne skup{tine. Iako je u Pragu porazila radikale,
dinastija nije imala dovoljno snage da pra{ku pobjedu pono-
vi i drugdje. Otuda je i do{lo do jedine epizode liberalizma
u habzbur{koj istoriji, epizode {to je potrajala od jula 1848.
do marta 1849. (Nastavi}e se)
 21. 3. 2010. ofekfmkb 51
Bizarni zakoni o seksu u Americi

U Minesoti zabranjeno
spavati nag Lakovane cipele
kao "ogledalo"

Priredio: Nikola KNE@EVI] ameri~koj saveznoj dr`avi Ohajo, moraju znati da

je tamo zakonom zabranjeno istovremeno obu}i
merika je poznata kao ze- lakovane crne cipele i suknju. Ovaj zakon je do-

A
mlja u kojoj su na snazi ne- nesen jer mu{karci mogu u `enskoj obu}i, kao u
ki nevjerovatni zakoni. U ogledalu, vidjeti intimne dijelove tijela.
posebnu kategoriju mogu Savezna dr`ava Arizona je mnogo naklo-
se svrstati ameri~ki zakoni njenija dr`ava od Ohaja, po pitanju intimnih stva-
koji se odnose na seks. ri. @ene u Arizoni mogu se kretati u toplesu gdje
Tako u Pensilvaniji, na god ho}e, jer grudi u toj dr`avi ne spadaju pod
Seks u
automobilu
pri mjer, ako mu {ka rac "golotinju".
dopu{ten u do`ivi erekciju na javnom mjestu mora da plati Neki zakoni u Americi postoje, ali niko ne-
Novom Meksiku kaznu od 1.000 dolara. zna na koji na~in se utvr|uje da li su oni prekr{e-
U Montani je zabranjen seks na travnjaku sa ni. Tako je u Ohaju prema zakonu zabranjen
suprotnim polom. Ovaj zakon ne spominje san- analni seks, ali nigdje kako se utvr|uje da li ga
kcije za seks sa istim polom, {to automatski zna~i optu`eni par upra`njava. Tako|e, ostaje nejasno i
da je dozvoljen. Mu{karac u saveznoj dr`avi Mi- kako }e istra`ioci u Oregonu utvrditi da li je mu`
nesota, mora da opere zube kada mu `ena to nare- izvr{io krivi~no djelo izgovaranja vulgarnih rije~i
U Ohaju di. Tako|e, prema zakonu Minesote, zabranjeno tokom seksa sa svojom suprugom.
je spavati nag, ali i imati polni odnos sa `ivom ri- Me|utim, nije samo Amerika "rigorozna"
`ene bom. kada su zakoni o seksu u pitanju. U Velikoj Brita-
moraju znati Zakonopisci u Vajomingu su zaista mislili na niji je zabranjeno voditi ljubav na motociklu, dok
sve, pa je tako zabranjeno voditi ljubav u rashla- u Indoneziji sijeku glave onima koji masturbiraju.
da je dnoj vitrini u prodavnici, ina~e }e osobe koje su Prevarena `ena u Hong Kongu smije da ubije
zakonom prekr{ile ovaj zakon biti krivi~no gonjene. promiskuitetnog mu`a, ali samo ako to u~ini go-
zabranjeno Seks u automobilu dopu{ten je u Novom lim rukama. Njegovu ljubavnicu, me|utim, mo`e
Meksiku, ali samo na privatnim imanjima, a u da ubije kako `eli i zakon je u tome ne ograni~a-
istovremeno gradu Liberti Korneru (dr`ava Nju D`ersi) sasvim va.
obu}i je zabranjen. Nisu ipak svuda u SAD tako strogi, Guam, ostrvo u Tihom okeanu, zabranjuje
u Ajdahu policija, ako primijeti ne{to sumnjivo, `enama da se udaju ako su djevice. Zbog toga
lakovane mora upozoriti voza~a da se pribli`ava automobi- postoji posebno zanimanje kojim se rje{ava taj
crne cipele lu da ne bi omela ljubavnike. problem, mu{karci putuju zemljom i razdjevi~uju
Dame koje imaju namjeru da posjete Sinsi- djevojke, a za obavljeni posao uvijek dobiju nov-
i suknju nati, Klivlend, Kolumbus, ili neki drugi grad u ~anu nagradu.

SUDOKU Na dana{nji dan Kvame

Nkrumah
postao
2 8
Srednje te{ko premijer
7 8 4 : Gane
6 3 9
3 9 7 4
7 5
4 8 2 7 Djmk!jhsf!
9 6 5 kf!eb!
qp!qv!oj!uf
7 3 6 4 qsb!{ob!
qp!mkb!ub!lp! Na dana{nji dan 1952.
6 2 eb!v! godine Kvame Nkrumah
twb!lj!sfe- pos tao pre mi jer Zla tne
lp!mp!ov!j! Obale, kasnije Gane, kao
5 2 6 7 nj!oj.lwb!esbu prvi Afrikanac ju`no od Sa-
{b!qj!|f!uf hare na polo`aju predsje-
4 2 dni ka Vla de. Ka sni je je
csp!kf!wf!
7 3 : pe!2!ep!:/ postao i prvi predsjednik
Qsj!up!nf! Gane.
4 2 5 of!tnj!kf! Po progla{enju nezavi-
ep!~j!ep! snosti Gane 6. marta 1957.
9 3 qp!obw!mkb!okb/ godine, Nkrumah dolazi na
vlast i sprovodi marksisti-
: 8 7 ~ku ekonomsku politiku.

Zatvoren "Alkatraz"
Distancirao se od afri~kog
: 8 4 socijalizma, koji su sprovo-
3 8 dili njegovi savremenici.
Zajedno s kenijskim pred-
Na dana{nji dan 1963. godine transferom 27 veoma te{ko pobje}i zbog njegovog polo`aja, a u
4 7 5 2 Te{ko sednikom D`omom Kenija-
posljednjih zato~enika zatvoren je "Alkatraz", po njemu su bili zatvoreni neki od najpoznatijih mafi-
tom, pri dru`io se
maksimalnoj bezbjednosti ~uven zatvor u zalivu ja {a u is to ri ji, na ~e lu sa Al Ka po ne om. Za bi -
Organizaciji afri~kog jedin-
San Franciska. lje`eno je 14 zasebnih poku{aja bijega u kojima se
: 7 8 5 9 2 3 4 6 : 8 2 5 3 7 9 4 6 stva, a njih dvojica se sma-
Alkatraz ili ostrvo Alkatraz je malo ostrvo u oku{alo 36 zatvorenika (od kojih dvojica dva pu-
4 6 9 3 7 8 5 : 2 9 4 5 : 8 6 2 7 3 tra ju i osni va ~i ma te
sredini zaliva San Franciska u Kaliforniji, SAD. ta). Uhva}ena su 23, {estorica su ubijena za vrije-
3 2 5 6 4 : 7 9 8 3 6 7 9 2 4 8 : 5 organizacije. Nkrumah je
7 2 4 3 9 8 6 5 : Ostrvo je isprva slu`ilo kao svetionik, zatim kao me bijega, a dvojica su se utopila.
7 : 2 8 3 9 4 6 5 vremenom po~eo da se po-
9 5 3 4 2 6 8 7 : 8 3 : 4 6 5 7 9 2 vojni~ko utvr|enje, da bi od utvr|enja postao voj- Danas je "Alkatraz" istorijska i turisti~ka atra-
na{a kao diktator. Gana je
6 8 4 : 5 7 9 2 3 5 9 6 2 7 : 3 8 4 ni~ki zatvor. kcija koju nadzire Nacionalni park Golden gejt.
1964. godine progla{ena je-
2 9 : 7 8 3 6 5 4 6 : 3 7 5 9 4 2 8 Kasnije je ostrvo postalo federalni zatvor, {to Ostrvo je otvoreno za posjete turista. Posjetioci
dnostrana~kom dr`avom, a
5 3 6 9 : 4 2 8 7 2 5 9 8 4 3 : 6 7 je bilo do 1963. godine kada je zatvor postao turis- mogu do}i do ostrva trajektom koji polazi od doka
Nkrumah do`ivotnim pred-
8 4 7 2 6 5 : 3 9 4 7 8 6 : 2 5 3 9 ti~ka atrakcija. 33 u San Francisku. Svake godine zatvor posjeti
sjednikom.
"Alkatraz" je bio ~uven zatvor iz koga je bilo vi{e miliona turista iz cijelog svijeta.
52 ofekfmkb!21. 3. 2010.

Sport Ko{arka{
Klivlenda
postao
D`ejms
Tra`e Bajramovi}evog Vijesti
nasljednika
najmla|i
igra~ sa
vi{e od
"sru{io"
Brajanta
Pobjeda Borca
Iz Ko{arka{kog saveza Bosne i Bajramovi}em, ali je izvjesno da bi Rukometa{ice Borca pobijedi-
le su Jedinstvo Vulkan u prvoj
15.000
Hercegovine u narednih desetak do toga moglo do}i", kazao je \on-
dana trebalo bi da bude objavlje- lagi}. U krovnoj ko{arka{koj institu- utakmici 17. kola Premijer lige
rezultatom 37:14 (18:8). Banja-
poena
no ime nasljednika Mensura Baj- ciji BiH ne kriju da postoji ve}
ramovi}a na mjestu selektora nekoliko imena na listi `elja za no- lu~anke su do 13. trijumfa u isto
najbolje mu{ke reprezentacije. vog prvog stratega najboljeg mu- toliko utakmica predvodile Ta- Najavio obaranje
Mirsad \onlagi}, ~lan Upravnog {kog tima. nja Keki} sa devet golova, te novih rekorda:
odbora KS BiH, potvrdio je da bi us- "Sve dok se ne ozvani~i raskid sa- Dragana i Dejana Kne`evi} sa Lebron D`ejms
koro trebalo da bude i zvani~no ras- radnje sa Bajramovi}em, ne mogu i po sedam. U gostuju}oj ekipi
kinuta saradnja sa Bajramovi}em, te nezahvalno je govoriti o novim ime- Alma Turudi} je sa pet golova
da su u toku aktivnosti u vezi s pro- nima. Imamo nekoliko kandidata u bila najefikasnija.
nalaskom njegovog nasljednika. opciji i uradi}emo selektiranje. Sa- M.P.
"S obzirom na to da Bajramovi} mo mogu re}i da se ne radi ni o je-
zbog obaveza prema klubu u Siriji dnom stru~njaku od onih koje su
ne mo`e odgovoriti i poslu selekto- posljednih dana mediji predstavljali Trijumf
ra, u narednim danima najvjerova- kao mogu}e kandidate", dodao je Partizana
tnije }e do}i do raskida saradnje. Jo{ \onlagi}.
nije zvani~no raskinuta saradnja sa V.R. Vaterpolisti Partizana pobije-
dili su ekipu Va{a{a u Budim-
pe{ti sa 11:4 (7:1, 0:0, 1:1, 3:2)
Ponovo o u 15. kolu regionalne Evrointer
lige.
smanjenju NLB lige Partizanu je ovo 15. pobjeda
u takmi~enju, a do kraja su os-
Ko{arka{ki predstavnici Srbije danas }e na sastanku u Ljubljani od tala tri kola. Najefikasniji u Pa-
~elnih ljudi regionalne NLB lige tra`iti primjenu junskog sporazuma. rtizanu bio je Stefan Mitrovi}
Prema tom sporazumu, regionalno takmi~enje u narednoj sezoni trebalo je sa tri gola, po dva su postigli
da broji 12 klubova, a ne 14 kako je odlu~eno na posljednjem sastanku ru- Milan Aleksi} i Andrija Prla-
kovodstva lige odr`anom po~etkom ovog mjeseca. Delegaciju Srbije na inovi}, a golove su dali jo{ Du-
ovom sastanku ~ini}e Zoran Gavrilovi}, generalni sekretar, i Dragan Kapi- {ko Pi je tlo vi}, Mi lo{ ^uk,
~i}, predstavnik Ko{arka{kog saveza Srbije, zatim Mla|an [ilobad (Parti- Vladimir Vujasinovi} i Marko
zan), Mirko Pavlovi} (Crvena zvezda), Neboj{a ^ovi} (FMP), Marko Avramovi}. (Beta)
Ivanovi} (Hemofarm), te predstavnik Radni~kog iz Kragujevca.
V.R.
SP bez
Siti `eli Kola~ sa Plu{enka
De Rosija okusom Olim pij ski vi ce {am pi on u
^lan en gles ke Pre mi jer li ge umjetni~kom klizanju Rus Jev-
Man~ester Siti spreman je da po-
Mesijevog gola genij Plu{enko otkazao je u~e{-
Poslasti~ar iz \irone {est mje- }e na Svjetskom prvenstvu u
nudi bogatstvo za veznog igra~a Torinu, koje }e biti odr`ano od
Rome Danijelea de Rosija. seci poku{ava da pomo}u namir-
nica za jelo do~ara ukus pogotka 22. do 28. marta.
Italijanski mediji tvrde da je tre- "Dobili smo poruku u kojoj
ner "gra|ana" Roberto Man}ini najboljeg fudbalera Barselone i
svijeta Lionela Mesija. nas Plu{enko obavje{tava da je
predao vlasnicima kluba spisak povrije|en", izjavila je portparol
igra~a koje `eli da dovede u lje- "Spoji}u nje`nost slatke pavla-
ke sa kombinacijom jasmina i li- organizatora prvenstva.
tnom prelaznom roku, a reprezenta- Da slavni kliza~ ne}e u~estvo-
tivac Italije se nalazi na prvom mu na u `e lji da pos ti gnem
euforiju Mesijevog gola. To je vati na {ampionatu potvrdio je i
mjestu spomenute liste. Tako|e se njegov agent, navode}i da Plu-
navodi da }e Siti krenuti u realiza- jedino {to za sada mogu da ot-
krijem", rekao je Jordi Roka, {enko izostaje sa SP zbog umo-
ciju transfera samo u slu~aju da ra i povrede. Plu{enko (27) je na
Man}ini ostane na klupi engleskog vlasnik katalonske poslasti~arni- ~i} je ostvario "dabl-dabl" u~inak, postigav{i 16 poena
ce u \ironi. (Agencije) Zimskim olimpijskim igrama
kluba i naredne sezone. 2006. u Torinu osvojio zlato, a uz 12 skokova i tri asistencije za 29 minuta. Nekada
nakon toga je objavio da prekida drugi pik na draftu imao je procenat {uta iz igre 75 od-
karijeru.
D`ejms je novi rekord sto (8-12), a od 12 skokova pet ih je bilo u napadu. S
Mandat predsjednika Ove sezone se vratio na led i
pobje|ivao je na svim takmi~e-
postavio sa 25 godina i 79 druge strane, u pobjedi Lejkersa najbolji je bio [panac
Pau Gasol, koji je zabilje`io 17 poena i 14 skokova.
dana, dok je dosada{nji
FIFA bez limita njima do OI u Vankuveru, gdje
je osvojio srebro. Prvak svijeta rekord prvog asa Lejkersa
Samo nekoliko dana nakon {uterskog tre-
ninga Finiks Sansa, i San Antonio Sparsi su brojali sko-
Izvr{ni odbor Svjetske fudbalske federacije (FIFA) odbio je prijedlog da ro do 150. Pobijedili su Golden Stejt sa 147:116.
se mandat predsjednika ograni~i na osam godina.
iz 2001, 2003. i 2004. poru~io je bio 27 godina i 136 dana Voriorsi su opet igrali sa samo osam igra~a u "rotaciji"
da planira da u~estvuje na Igra-
Na glasanju na sastanku u Cirihu "protiv" je bilo 15 ~lanova, a "za" pet, dok ma 2014. u So~iju. po{to su bili li{eni usluga nekoliko standardnih ko{arka-
jedan nije prisustvovao. Prijedlog je Odboru podnio predsjednik Azijske fu- Ko{arka{ Klivlend Kavalirsa Lebron D`ejms {a. Monta Elis je ubacio 39 poena, a Kori Mageti 30 u
dbalske konfederacije Mohamed Bin Hamam, a da je usvojen, stupio bi na sna- postao je najmla|i ko{arka{ u istoriji NBA lige koji dresu Voriorsa, dok je u ekipi San Antonija osam igra~a
gu 2011. godine. Bin Hamam je pro{log mjeseca rekao da je vrijeme da neko iz Rako~evi} je postigao vi{e od 15.000 poena i tako sa trona ski-
Azije vodi svjetski fudbal. Sada{nji predsjednik Sep Bleter je za predsjednika nuo velikog rivala Kobija Brajanta.
izabran 1998. godine u izboru vi{e od 200 zemalja ~lanica FIFA. (Fena) ostaje u Efesu Kavalirsi su u no}i izme|u petka i subote pobijedili Mili~i} ostvario
Ko{arka{ Igor Rako~evi} ipak ^ikago sa 92:85, ali je rezultat ostao u drugom planu "dabl-dabl" u~inak postigav{i
ostaje u Efes Pilsenu, objavili su nakon jo{ jedne odli~ne partije sjajnog D`ejmsa. On je 16 poena uz 12 skokova
Aman najbolji turski mediji.
Za Rako~evi}a koji ima ugo-
sa 29 poena, 11 skokova i sedam asistencija bio ubje-
dljivo najbolji akter susreta, a jubilarni ko{ postigao je
u letovima vor vrijedan skoro sedam mili-
ona evra bili su zainteresovani
sredinom prve ~etvrtine iz slobodnog bacanja.
NBA statisti~ari odmah su izra~unali da je D`ejms
imalo dvocifren u~inak. Najvi{e su se istakli Emanuel
\inobili s 23 poena i 11 asistencija i Ri~ard D`eferson
Simon Aman je trijumfom na Svjetskom {ampionatu u skija{kim leto- Unikaha i Roma. On je nakon granicu od 15.000 ko{eva probio sa 25 godina i 79 dana, koji je zabilje`io 21 poen.
vima, odr`anom na Planici, stavio ta~ku na izvanrednu sezonu u kojoj je sukoba sa trenerom Erginom dok je dosada{nji rekord prvog asa Lejkersa bio 27 go- Tokom ve~eri dva me~a su oti{la u produ`etke.
bio najbolji i u Svjetskom kupu. Atamanom `elio samo na pozaj- dina i 136 dana. Konstatovano je da je D`ejms bio dvije Atlanta je slavila trijumf u duelu sa ove godine solidnim
Izvanredni [vajcarac je pobjedu na Planici krunisao sjajnim skokom od micu, kako bi sa~uvao veliki godine mla|i od Brajanta kada je postigao 15000. poen, [arlotom (93:92), dok je Milvoki pobijedio u "Arko
236.5 metara u ~etvrtoj seriji, ostaviv{i iza sebe Austrijanca Gregora [liren- ugovor. Prema posljednjim par- kao i to da mu je za taj rekord trebalo 540 utakmica, {to areni" Sakramento Kingse (114:108).
cauera i Norve`anina Andersa Jakobsena, koji je zahvaljuju}i kiksu Adama tijama koje pru`a Rako~evi} ~i- je za 117 manje nego Brajantu. Rezultati: Indijana - Detroit 106:102, Toronto -
Mali{a u posljednjoj seriji do{ao do bronzane medalje. ni se da je stavljena ta~ka na "Zahvaljujem Bogu {to mi je dao talenat Oklahoma 89:115, Atlanta - [arlot 93:92 (produ`etak),
Rezultati: Simon Aman ([vajcarska) 215.5, 216.5, 227, 236.5 metara - sukob, a ne treba zaboraviti da za igranje ko{arke. Mogu da se nadam da }u biti zdrav i Njujork - Filadelfija 92:88, ^ikago - Klivlend 85:92,
935.8 bodova, Gregor [lierenzauer (Austrija) 209.5, 205, 222.5, 230.5 metara je na Atamanu ogroman priti- da }u jo{ mnogo godina da igram. Ako tako bude, vje- Hjuston - Boston 87:94, San Antonio - Golden Stejt
- 910.3 bodova, Anders Jakobsen (Norve{ka) 217, 194.5, 230.5, 227.5 - 894, sak, nakon eliminacije u top 16 rovatno }u ru{iti i druge rekorde", rekao je D`ejms. 147:116, Finiks - Juta 110:100, Portland - Va{ington
Adam Mali{ (Poljska) 217.5, 215, 211, 211.5 - 893.6, Robert Kranjec (Slove- fazi Evrolige i porazu zavr{nici Sjajno ve~e imao je i Darko Mili~i} u porazu nje- 76:74, Sakramento - Milvoki 108:114 (produ`etak),
nija) 223.5, 203.5, 212.5, 222.5 - 873.5 Kupa. (Agencije) gove Minesote od Los An|eles Lejkersa (96:104). Mili- L.A. Lejkers - Minesota 104:96. (Agencije)
 Sport 21. 3. 2010. ofekfmkb 53
Borac prijetio iz polukontri:
Milan Stupar (Borac) i Varea ([iroki Brijeg)
FOTO NN

Premijer liga Bosne 1. Borac

2. @eljezni~ar
19
18
12
10
2
4
5
4
24:12
27:14
38
34
i Hercegovine 3. [iroki Brijeg
4. Sarajevo
19
17
10
9
4
4
5
4
30:18
23:15
34
31
u fudbalu, 19. kolo 5. Zrinjski
6. Vele`
18
19
9
9
4
3
5
7
27:20
30:19
31
30
7. Leotar 19 9 2 8 19:22 29
0 [iroki Brijeg - Borac 0 8. Olimpik 18 7 4 7 17:24 25
9. Travnik 18 7 3 8 24:25 24
Tub!e j!p o;! #Qf!d b!s b#! v! \j!s p!l pn! Csj!kf!h v/! Hmf!e b!mb!d b; 10. Zvijezda 19 7 2 10 19:30 23
2/611/! Tv!ej!kb;! Nfo!tvs! Cv!sf!lp!wj~! )[f!oj!db*! 7/6/! Av!uj 11. Slavija 18 6 4 8 20:23 22
lbs!up!oj;!Ishp!wj~-!Wb!hofs-!Up!qj~!)\j!sp!lj!Csj!kfh*-!Wv!lf!mkb- 12. Rudar 19 6 4 9 15:19 22
Tuv!qbs!)Cp!sbd*/ 13. ^elik 19 6 3 10 21:24 21
\J!SP!LJ!CSJ!KFH;!Cbo!ep!wj~!.-!Cb!sj!|j~!7/6-!Ej!php!7/6- 14. Modri~a 19 6 3 10 25:33 21
^v!uvl!7/6-!Wb!hofs!7-!Up!qj~!7/6-!Ishp!wj~!7!)pe!8:/!nj!. 15. Lakta{i 19 5 2 12 22:30 17
ov!ub!Hmb!wj!ob!.*-!\j!mj~!7-!Jwbo!lp!wj~!7-!Nj!|j~!7!)pe!6:/!nj!. 16. Sloboda 18 5 2 11 12:27 17
ov!ub!Lb!sp!hmbo!7/6*-!Wb!sfb!7/!Usf!ofs;!Up!oj!Lb!sb!•j~/!
CP!SBD; Nj!mj!op!wj~! 8-! Tuv!qbs! 7-! Ab!sj~! 7-! Usj!wv!op!wj~
7/6-!^p!sj~!7/6-!Wv!lp!csb!up!wj~!7!)pe!89/!Tb!lbo!.*-!Hsb!.
ip!wbd!7-!Tubo!•fw!tlj!7!)pe!81/!nj!ov!ub!Tub!oj~!7*-!Kbo!.
esj~!7!)pe!57/!nj!ov!ub!Lbk!lvu!7*-!Tuf!wb!op!wj~!8-!Wv!lf!mkb U duelu ekipa koje
7/6/!Usf!ofs;![p!sbo!Nb!sj~/!
Jhsb•!vub!lnj!df;!Nj!mp|!Nj!mj!op!wj~!)Cp!sbd*!8/! se gr~evito bore za
E/L/ opstanak ^elik

Borac
je na stadionu
"Bilino polje" u Zenici
preokrenuo rezultat i
savladao Slobodu

remizirao na "Pecari"
Vedran RADENOVI]
Lideri na tabeli Premijer lige BiH fudbaleri banjalu~kog
Borca, ju~e su na "Pecari" u derbiju 19. kola podijelili bodo-
ve s jesenjim {ampionom [irokim Brijegom.
Iako su doma}ini imali po~etnu terensku inicijativu i u prvih
45. minuta dva puta zatresli pre~ku, a Borac ozbiljno prijetio iz
polukontri, mre`e su do kraja ostale netaknute. Zanimljiv duel
odigran je i na stadionu "Bilino polje" u Zenici izme|u ^elika i
Slobode, ekipa koje se bore za opstanak u elitnom dru{tvu. Iako
su gosti poveli u 42. minuti golom Igora Mostarli}a, nisu uspjeli
sa~uvati prednost. Na asistenciju Elvisa Sadikovi}a u 63. minuti
Emir Obu}a izjedna~io je na 1:1. Kona~nih 2:1 postavio je Ner-
min Jamak u 73. minuti. Vrijedne bodove osvojio je Leotar pro-
tiv Modri~a Maksime. Izabranici trenera Gorana Skaki}a poveli
su u 4. minuti preko Dragana Risti}a. Nadu gostima vratio je u
63. minuti Joco Stoki} koji je zatresao mre`u za 1:1. Ipak, u za-
dnjih deset minuta me~a Leotar je ugasio sve nade Modri~ana.
Branko [e{lija je u 84. pogodio za 2:1, a tri minuta kasnije Bojan
Magazin postavio je kona~nih 3:1. Identi~nim ishodom Lakta{i
su savladali Vele`. U 33. minuti korner je izveo Vladan Gruji}, a
Marko Cvetkovi} glavom poslao loptu u mre`u. Dvije minute ka-
Zoran snije iz gotovo identi~ne situacije Zoran Novakovi} udvostru~io
Novakovi} je prednost, a isti igra~ u 42. minuti bio je siguran izvo|a~ jeda-
dvostruki naesterca za 3:0. Utje{ni gol za Vele` postigao je Mirnes Saliho-
strijelac vi} u 59. minuti.
za Lakta{e Rezultati: Zvijezda - Rudar 1:0, ^elik - Sloboda 2:1, Leotar -
protiv Vele`a Modri~a Maksima 3:1, Lakta{i - Vele` 3:1, [iroki Brijeg - Borac
0:0, Sarajevo - Olimpik (sino}), danas: Slavija - Travnik (15 sati),
Zrinjski - @eljezni~ar (15).

Obla~no
V!Cp!toj!j!Ifs!df!hp!.
wj!oj!eb!obt!~f!qsf!wmb!.
eb!wb!uj! vnkf!sf!op! ep
qsf!u faop! pcmb!• op Afmklp!LPQBOKB!
wsj!kf!nf/! Wkf!ubs! tmbc BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
ep! vnkf!s fo-! qp!o f!.
hekf! qp!w sf!n f!o p! j
kbl-!kv!hp!{b!qb!eoj/!Kv!. BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
ubs!o kb! ufn!q f!s b!u v!s b hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
pe!5!ep!21-!ob!kv!hv
ep! 23-! b! obk!w j!| b BIJELJINA
eof!wob!pe!25!ep!32 Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
tuf!qfo!Dfm!{j!kv!tpw/ Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!

Ponedjeljak Obub|b!LSTNBO!)pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!
Boesfb!CBTBSB!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,27pD SARAJEVO Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ ,21pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Csbolp!UPNJ^ )lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +11oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +20oC MOSTAR
Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
Utorak Bijeljina +10oC
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Jwbob!QBTUJS )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,25pD Biha} +9oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ ,21pD Livno +10oC
Mostar +16oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Srijeda Zenica +14oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

Nby/ ,26pD Trebinje +13oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

Njo/ ,21pD
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD FBiH
Uz relativno povoljne biometeorolo{ke
prilike, naro~ito u prvom dijelu dana,
ve}ina populacije }e se osje}ati ugodni-
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
je. Kod osjetljivih osoba tokom poslije- Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
podneva mogu}e su tegobe u vidu gla- \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
vobolje, dekoncentracije i malaksalosti.
54 ofekfmkb!21. 3. 2010.

BHT 1 RT RS FTV PINK

18/11 Qsj!sp!eob!cb!|uj!ob!CjI;! 17/11 Jo!gp!lb!obm 18/11 Kb!qbo!.!qp!hmfe! 19/11 Tb!sb!kf!wp!po!mbko!)s*
Aj!wpu!v{!Of!sf!uwv 17/41 Nv!{j!•lj!jo!ufs!nf!dp j{ov!usb;!Ob!usb!hv! 19/21 Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s*
18/36 Lv!~oj!mkv!cjn!dj-!tf!s/!)s* 17/51 Ob!tmp!wj tokf!aof!hvt!lf-! 19/41 Ujdl!tuj!lpn )s*
19/11 CIU!wj!kft!uj 18/16 Ep!lup!sp!mp!hj!kb!.! ep!lvn/!gjmn 1:/11 CI!ofu-!

Preporu~ujemo
19/16 CIU!tmb!hb!mj!db lbs!ej!pmp!hj!kb-!of!nb! 19/11 Wj!kft!uj kv!ubs!okj!qsp!hsbn
19/41 CIU!tmb!hb!mj!db aj!wp!ub!cf{!tsdb-! 19/16 Mvu!lp!lb{-! 21/11 Gbs!nb
1:/11 Lj!oft!lj!np!sf!qmp!wbd- ep!lvn/!tf!sj!kbm qsp!hsbn!{b!ekf!dv 23/11 Jo!gp!upq
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 18/41 [esbw!mkf!kf!mj!kfl 19/41 [bdl!j!Dpez-!tf!sj!kb 23/21 Hpme!fl!tqsft
FTV 00.00 1:/36 Obk!cp!mkb!fnj!tj!kb!{b! 19/11 Wj!kft!uj 1:/11 p!kf!qsb!wb!Sb!wfo- 25/11 Jo!gp!upq
nmb!ef 19/26 Uv!sj!{bn!qmvt tf!sj!kb 25/21 Tb!sb!kf!wp!po!mbko
Druidi, film 21/11 CIU!wj!kft!uj
21/21 UW!Mj!cfs!uj
......
1:/11
Nb!mb!UW
Ev!fm!tusv!ob-!
1:/41 [J[
23/11 Wj!kft!uj
25/31
25/41
Nfke!jo!Cb!okbmv!lb
Nb!ib!mb!|j-!tf!sj!kb!
Hp!ej!ob!kf!71/!qsj!kf!Lsjt!ub/!Hv!uv!bsu- 21/51 Kp!tjq!Qf!kb!lp!wp!j~;! nv!{j!•lj!|pv 23/16 [f!mf!ob!qb!op!sb!nb-! 26/11 Twb!ub!sb!woj!db-!
hmb!woj!esv!je-!np!mj!tf!{b!ep!mb!{bl!wp!}f- V!jnf!ob!sp!eb )s* 1:/66 Ob!sv!up-!dsub!ob!tf!sj!kb qsp!hsbn!{b!bhsbs tf!sj!kb!)s*
kf!eoph!•p!wkf!lb!lp!kj!~f!vkf!ej!oj!uj!hbm!. 22/21 Ev!ip!woj!npt!up!wj- ...... Ujn!Hb!mb!ltj-!d/!tf!sj!kb 23/46 Tf!enj!db-!nb!hb!{jo! 26/66 Hvt!up!lv!mj!obs!tuwp )s*
fnj!tj!kb!p!sf!mj!hj!kj 21/51 ]vs!}fw!ebo!tlf! j{!lvm!uv!sf 27/11 Gbs!nb
tlf!lmb!op!wf/! 23/11 CIU!wj!kft!uj {wkf{!ej!df 28/11 Qjol!ewp!hmfe
24/16 Hsnbmk;!Hpo!{b!mf!tp!wb!
Ubk!wp!}b!kf!Lfm!ujm-!bmj!ob!lsv!oj!ecj!hb 23/21 Ef!cb!uf!p!ef!cb!ub!nb-! 22/11 Lwj!{p!mph ptwf!ub-!nj!oj.tf!sj!kb! 29/11 Jo!gp!upq
j{!eb!kf!wmbt!uj!uj!csbu/ qsp!hsbn!{b!nmb!ef 23/11 Wj!kft!uj )3/!ejp-!SQ* 29/36 Sp!cob!lv!~b-!
24/11 Tb!wb!ob-!tf!sj!kb 23/26 Topq 25/51 Ep!csj!mkv!ej-! epl/!tf!sj!kbm
24/66 Mj!hb!|bn!qj!pob-! 24/11 Phokj!|ub-! {b!cb!woj!qsp!hsbn!)s* 2:/11 Hvt!up-!lv!mj!obs!tuwp
nb!hb!{jo ep!lvn/!tf!sj!kbm 26/61 Wj!kft!uj 2:/16 Twf!{b!mkv!cbw
NOVA 00.10 25/36 Fo!hm/!Qsf!nj!kfs!mj!hb;! 24/36 Twj!sbk!of!|up!ob!sp!eop; 26/66 Qp!tbp!top!wb-
Nbo!•ft!ufs!kv!obk!ufe!.! Of!nb!okb!Lv!kvo!eaj~ ep!lvn/!gjmn!)SQ*
[pijunska veza, Mj!wfs!qvm- qsj!kf!opt 24/61 If!sp!kj!j!gf!op!nf!oj-! 27/61 GJMN Veb!kf!tf!
film 27/36 Tnb!okj!hbt"- fnj!tj!kb!
p!tbp!csb!~b!kv 25/31
ep!lvn/!qsp!hsbn!)s*
GJMN Qpm!uspo!
Csf!ob!)T*
29/41 Boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb
Fvhfo-!bhfou!Hmb!woph!ej!sf!lup!sb!ub 27/66 Fo!hm/!Qsf!nj!kfs!mj!hb;! 27/11 Pe!cj!tf!sb!hsb!ob-!fn/ 2:/16 Isb!op!mkvq!dj- qsp!hsbn
{b!wbok!tlv!tj!hvs!optu!Gsbo!dvt!lf!pemb!{j Cmf!lcvso!Sp!wfst!.! ob!sp!eof!nv!{j!lf {b!ekf!dv
_fm!tj 28/11 Wj!kft!uj .! CTP!.!tj!hvs!of!nj!ov!uf
j{!Bo!hp!mf!j!ob!qv!uv!kf!{b!Gsbo!dvt!lv/!Tb 2:/11 Eof!wojl 28/21 Tqf!dj!kbm!ob!sf!eb!ldj!kb-! 2:/41 Eof!wojl 3
tp!cpn!op!tj!•jq!lp!kj!tb!esaj!esb!hp!dkf!of 2:/46 Tv!qfs!tubst-!nb!hb!{jo tf!sj!kb
qp!ebu!lf!p!pqf!sb!dj!kj!lsj!kv!n•b!sf!okb!psv!. 29/31 Qvu!wj!ob-
akb!j!j{nf!}v!Bgsj!lf!j!Fvsp!qf/ ep!lvn/!qsphsbn
29/61 Qsj!•f!p!qkf!tnb!nb!.!
OBN 20.00 Ej!nj!usj!kp-!tj!of!Nj!usf-!
{b!cb!woj!qsp!hsbn
2:/41 Eof!wojl
Obitelj Kremenko,
film
Cf!espl!kf!hsbe!j{!eb!mf!lf!qsp!|mpt!uj/ 23.30 14.20 21.00 02.00
Okf!hp!wj!tv!tub!op!woj!dj!j!ewj!kf!twj!nb!ob!.
nb!qp!{ob!uf!pcj!uf!mkj!.!Lsf!nfo!lp!j!Lb!.
nfo!l p/! Gsfe! Lsf!n fo!l p! j! Cbs!o j
Lb!nfo!lp!qsj!kb!uf!mkj!tv!pe!ekf!ujok!tuwb/![b!.
kf!eop!sb!ef!j!{b!kf!eop!qsp!wp!ef!tmp!cp!.
eop!wsj!kf!nf/!

Sa satelita ^i~a Tomina koliba,

film
Poltron, film
V! kf!e opn! kv!h p!t mp!w fo!.
Jednostavno
neodoljiva, film
Protiv svih pravila,
film
Pqj!tv!kv!~j!vk!lb!Up!nb!lbp tlpn!qsf!ev!{f!~v!sb!{wj!kb!tf Bnbo!eb!kf!hmb!wob!lv!ib!sj!. Lwjo!tj!kb!kf!pt!ub!wj!mb!wkf!sf!oj!db
N. Geographic 17.00 jo!uf!mj!hfo!uoph!j!of!qp!lps!oph peopt!qpm!usp!ob!j!hf!of!sbm!. db!usfo!epw!tlph!okv!kp! s!|lph ob!of!tmb!wbo!ob!•jo/!Ob!lpo
sp!cb-!lp!kj!oj!lbe!oj!kf!plv!tjp oph!ej!sf!lup!sb/!V!bunp!tgf!sj sft!up!sb!ob!lp!kj!kf!ob!tmj!kf!ej!mb {b!ws|fu!lb!twp!kf!wf!{f!po!~f
Razbijanje tmbtu!tmp!cp!ef!j!lp!kj!vnj!sf of!sb!eb-!kb!wb!|mv!lb!j!of!pe!. pe!twp!kf!mf!hfo!ebs!of!nbk!lf/
Oj!kf!obk!nb!|up!wj!uj!kb!lv!mj!obs!.
ob!qj!tb!uj!lokj!hv!p!sbt!ubo!dj!nb!j
lbp!spc!ob!qmbo!ubaj!twph qpt!ub!~f!obk!qsp!eb!wb!ojkj!qj!tbd/
Berlinskog zida, wmb!toj!lb!Tbk!np!ob!Mf!hsj!kb-
hp!wps!opt!uj-!pu!lsj!wb!kv!tf!sb!.
{oj!of!h b!u j!w oj!nf!i b!o j!{ nj tlb!vnkf!uoj!db-!qb!voj!|ub!wb Lb!lp!cj!tqb!tbp!qsj!kb!uf!mkf!pe
dok. program gjmn!qp!lv!|b!wb!wsb!uj!uj!sf!qv!ub!. lp!kj!lb!sb!luf!sj!|v!tuwbs!optu/! twpk!sft!up!sbo!twf!epl!kpk!of jt!uf!tv!ecj!of-!tb!wkf!uv!kf!jn!eb
dj!kv!bcpm!dj!pojt!uj!nb!j{!2963/ qp!np!hof!bo!}fp!•v!wbs/ pt!ub!wf!twp!kf!ekf!wpk!lf/
Vqslpt!ep!csp!•v!wb!opn!Cfs!mjo!tlpn
{j!ev!nop!hj!tv!Jt!up!•oj!Oj!kfn!dj!vt!qkf!mj 31/16 Mkv!ej!tb!Nf!ej!tp!ob-! 31/21 Pe!cj!tf!sb!hsb!ob-!fn/ 31/21 Mve-!{cv!okfo-! 31/11 \ft!up!•v!mp-!
eb!qsf!}v!ob!esv!hv!tusb!ov/!Qsp!aj!wj!uf tf!sj!kb ob!sp!eof!nv!{j!lf ops!nb!mbo-!tf!sj!kb sj!bmj!uj!tf!sj!kb
of!lf!okj!ip!wf!qp!lv!|b!kf!cj!kf!hb/ 32/11 Lpe!lv!~f!kf!obk!cp!mkf-! 32/16 GJMN Tf!lv!mb! 32/11 GJMN Kf!eopt!ub!wop! 32/11 Hsboe!ob!spe!qj!ub
|pv of!wj!op!pq!uv!afo of!pep!mkj!wb!)SQ* 33/41 \ft!up!•v!mp-!
33/31 CIU!wj!kft!uj 33/46 Tqps!utlj!qsf!hmfe 33/56 Qb!sb!mf!mf-! sj!bmj!uj!tf!sj!kb
33/41 Hmp!cbm- nb!hb!{jo! 34/16 Nb!hb!{jo!Mj!hf! qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo 11/41 Gbs!nb
HBO 20.05 p!{cj!wb!okj!nb!v!twj!kf!uv |bn!qj!pob 34/26 Wj!kft!uj 13/11 GJMN Qsp!ujw!twji!
34/11 CIU!tqpsu 34/46 Wj!kft!uj 34/36 Tqps!uofxt qsb!wj!mb
Pink Panter 2, 34/41 GJMN _j!•b! 34/56 Blb!ef!nj!kb 34/46 Nb!hb!{jo!Mj!hf!qswb!lb! 14/61 Tb!sb!kf!wp!po!mbko )s*
11/26 GJMN Qpm!uspo
film Up!nj!ob!lp!mj!cb
12/26 Tb!wb!ob- tf!sj!kb!)s* 13/11 GJMN Tf!lv!mb!
v!op!hp!nf!uv
11/11 GJMN Esv!jej!)SQ*
15/11 Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb )s*
15/21 Qjol!ewp!hmfe!)s*
Jo!tqf!lups!Ab!lft!Lmp!vtfbv!vesv!. 13/11 Hmp!cbm- nb!hb!{jo!p! of!wj!op!pq!uv!afo 12/56 Qsf!hmfe qsp!hsb!nb 15/61 GJMN Qsp!ujw!twji!
av!kf!tf!t!flj!qpn!nf!}v!ob!sp!eoji {cj!wb!okj!nb!v! 14/24 Eof!wojl {b qp!of!ekf!mkbl qsb!wj!mb!)s*
twj!kf!uv!)s* 15/11 Nb!hb!{jo!Mj!hf! 17/41 Qjol!eav!cplt
ef!uf!luj!wb!lp!kj!tv!kf!eob!lp!of!tqp!tp!. 13/41 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! |bn!qj!pob
coj!lbp!j!po/!Okj!ipw!{b!eb!ubl;!{b!vt!. {b!qp!of!ekf!mkbl 15/41 Uv!sj!{bn!qmvt
ub!wj!uj!mp!qp!wb!lp!kj!|j!spn!twj!kf!ub!lsb!ef 16/26 Topq!)s*
of!qsp!dkf!okj!wf!jt!up!sjk!tlf!qsf!enf!uf/ ....... Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
{b!qp!of!ekf!mkbl

MRE@A PLUS qbs!uof!sj-!334/41 GJMN V!jnf!ob!sp!eb-!112/11

22/41 Vmj!db!Tf!{bn-!ekf!•!kj!qsp!hsbn-!223/11
Kv!sb!j{!eavo!hmf-!dsub!oj!gjmn-!224/11 Tuj!qf!v
hpt!uj!nb-!tf!sj!kb-!224/61! GJMN Cf!unfo!gp!sf!.
wfs-!331/11 GJMN Tuj!qf!v!hpt!uj!nb-!332/11 [b!.
sb!h p!t b!.!Cbs!t f!mp!o b-!tqps!u tlj!qsp!h sbn-
34/11 GJMN Nf!bo!nbd!ij!of-!112/11!Tqpsu
dfo!ubs
BN
17/16!CO!lp!lufm-!118/41 Twj!kfu!Sf!op!nfb!)s*-
1:/11 Tb!Lsb!kj!|oj!dj!nb!qp!Lsb!kj!oj-!sf!qps!ub!ab-
1:/41 [b!qj!tj!qp!sfe!qv!ub-!sf!qps!ub!ab-!221/11
Tf!mp-!fnj!tj!kb!{b!qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf-!221/41 Oj!kf!.
tnp!nj!pe!kv!•f-!tf!sj!kb-!222/11 KW!lp!nfsd;
Dws•bl!ob!tbu-!223/11 [b!wj!•b!kv-!nj!mj!sb!kv-
24/11!CO!nv!tjd!tubst-!225/11 Tfs!wjt!Lb!sb!.
nf!mb-!225/51 Cf{!nbt!lf-!226/51 Of!ekf!mkop
qp!qp!eof-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!22:/41 Np!oj!ups-
31/21!Mv!eb!lv!~b-!332/11 Oj!kf!tnp!nj!pe!kv!•f-
tf!sj!kb-!332/41 Qb!{j-!np!hv!~f!kf-!333/11 Tmv!•bk!oj
Bt!usp!•bu-!114/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn
BEL
19/11 Wj!ef!p.t!usb!oj!df!)wj!kft!uj-!{b!oj!nmkj!wpt!uj!,
nv!{j!•lj!tqp!up!wj*-!11:/11 Ep!hp!ewp!|uj!of!Sv!.
aoph!qb!•f!ub-!dsub!oj!gjmn-!221/11 Wj!kft!uj-!221/26
Tsf!~lp!j!cb!lb!Lb!ub-!dsub!oj!gjmn-!221/41 Up!kp!ujo
twj!kfu!qsj!sp!ef-!222/11 Nb!obt!uj!sj!Tscj!kf-!ep!.
lvn/!qsp!hsbn-!222/41 Sj!kf•!wkf!sf-!fnj!tj!kb!p
sf!mj!hj!kj-!223/11 Wj!kft!uj-!223/21 Dslwf!oj!lb!mfo!ebs-
23/41 Wft!ufso!v!qp!eof-!225/11 Lsf!oj!v!qsj!sp!.
ej-!ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!226/11 Jhsb!ob!tf!.
sj!kb-!227/41 Up!kp!ujo!twj!kfu!qsj!sp!ef-!228/41 Cj!mkb!ob
{b!wbt-!229/41 Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!22:/11 Cfm
ebo-!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb-!22:/46!Fenpoe-
tf!sj!kb-!331/11 Cfm!ps!ej!ob!dj!kb-!fnj!tj!kb!p!{esbw!.
mkv-!332/11 Ep!csb!uj!wf!•f-!333/11 33!•b!tb-
33/41 Pekf!mkf!okf!{b!jt!usb!hv-!tf!sj!kb-!334/41 Cj!.
mkb!ob!{b!wbt-!334/66 Ip!spt!lpq
RTS
17/16 Kv!ubs!okj qsp!hsbn-!119/11 Kv!ubs!okj!eof!.
wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/16 Aj!lj!ob
|b!sf!oj!db-!221/11 Wft!uj-!221/16 Gps!|qbo;!Qsj!}j
cmj!af-!221/16 Aj!lj!ob!|b!sf!oj!db-!{b!cb!woj!qsp!.
hsbn-!222/11 Wft!uj-!222/16!Ej!{oj!ob!SUT-!boj!.
nj!sb!oj!gjmn-!223/47 Ib!ob!Npo!ub!ob-!tf!sj!kb-
24/11 Eof!wojl!224/26 Tqpsu!qmvt- 24/41!Cbm!.
lbo!tlpn!vmj!dpn-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-!225/21
Wsf!nf!kf!{b!cf!cf-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!226/11
Wft!uj-!226/24 TBU-!227/11 Wft!uj-!227/14 Cf!mb!mb!.
}b-!tf!sj!kb!)s*-!228/11 Sp!cob!lv!~b-!{b!cb!woj
qsp!hsbn-!228/41 Qsj!}j!cmj!af-!tf!sj!kb-!229/36 Tb!.
twjn!qsj!sp!eop-!sf!qps!ub!ab-!22:/11 Tmb!hb!mj!db-
lwj{-!22:/3: Gps!|qbo;!Tj!hvs!ob!lv!~b-!22:/41
Eof!wojl!3-!331/16!Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!kb-!332/16
GJMN Uvs!of!kb-!3 34/11 Eof!wojl-!334/16!Sj!•j!kf!.
wj-!tf!sj!kb-!111/11 Eof!wojl-!111/26 Fh{ju;!Wmbu!lp
Tuf!gb!opw!tlj-!112/31 Fyju;!Jhhz!Qpq-!113/46 Cf!.
mb!mb!}b-!tf!sj!kb-!114/11 Wft!uj-!114/46 TBU!)s*-
15/31 Cbm!lbo!tlpn!vmj!dpn-!116/14 Tmb!hb!mj!db- 24/11 Tuj!qf!v!hpt!uj!nb-!tf!sj!kb-!224/61 GJMN
lwj{-!116/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs Cf!unfo!{b!vwj!kfl-!226/31 Eafk!nj!Pmj!wfs-!{bc/
qsp!hsbn-!227/11 V!tv!tsfu;![b!qmf!|j!np"-!{b!cb!.
VIKOM woj!qsp!hsbn-!228/11 Ibzbu!qsp!evd!uj!po!|pv-
{bc/!qsp!hsbn-!!229/11!Hmbn!Cmbn-!{bc/!qsp!.
18/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 hsbn-!22:/11 Wj!kft!uv!v!8-!22:/44 Ib!kbu!tqpsu-
Uf!mf!|pq-!11:/11 [pp!Ip!cj-!fnj!tj!kb!p!lv!~ojn tf!enj!•oj!qsf!hmfe-!331/11 Tuj!qf!v!hpt!uj!nb-
mkv!cj!dj!nb-!221/41 Uf!mf!|pq-!222/11 V!ob!|fn tf!sj!kb-!332/11 Tb!sb!hp!tb!.!Cbs!tf!mp!ob-!tqps!utlj
bub!sv-!fnj!tj!kb!p!qp!mkp!qsj!wsf!ej- 23/11 Sb!ejp qsp!hsbn-!334/11 GJMN Nf!bo!nbd!ij!of-
ob UW-!225/41 Uf!mf!|pq-!226/11 Hmb!eob!tbn!sp!. 12/11 Tqpsu!dfo!ubs-!111/16 GJMN -!112/56 Nv!.
eoph!of!cb-!nv!{j!•lb!fnj!tj!kb-!227/56!Fnj!tj!kb {j!•lj!qsp!hsbn-!113/11 Wj!kft!uj!v!8-!113/46 Ib!kbu
p!wj!ub!gp!ov-!22:/41 Eof!wojl SUT 3-!331/41 Qsf!. tqpsu-!tf!enj!•oj!qsf!hmfe-!114/11 Hmbn!Cmbn-
hmfe!tf!enj!df-!jog/!qsp!hsbn-!332/11 Ep!lb{ {b!cb!woj!qsp!hsbn-!114/66 Ib!kbu!qsp!evd!uj!po
tuwb!sb!okb-!obv!•oj!qsp!hsbn-!333/11 J{b!{p!wj!jt!. |pv-!{bc/!qsp!hsbn-!115/51 Npk!epn-!116/11
uj!of-!ep!lvn/!gjmn-!113/11 Fspu!tlj!qsp!hsbn Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!......!Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb
{b!qp!of!ekf!mkbl
TV HAJAT
18/41 Npk!epn-!119/11!Ifm!mp!Ljuuz-!dsub!oj!gjmn- TV SARAJEVO
1:/11 Cfo!21-!dsub!oj!gjm!np!wj-!11:/41 Cbk!lf!sj!t 18/11!Qmb!oj!of!Ckf!mb!|oj!db-!Jhnbo-!Kb!ip!sj!ob-
Nbs!tb-!dsub!oj!gjmn-!!222/41 Vmj!db!Tf!{bn-!ekf!•kj vaj!wp-!118/26 Ep!lup!sp!mp!hj!kb-!119/16 Njs!lp!j
qsp!hsbn-!223/11 Kv!sb!j{!eavo!hmf-!dsub!oj!gjmn- Anjs!lp-!qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!11:/36 Qsjo!df!{b!j
 TV mre`a 21. 3. 2010. ofekfmkb 55

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/11 Dsub!oj!gjmn 19/11 Qv!uf!wj!qsj!mb!hp!ecf-! 17/21 Tqv!awb!Cp!cb-! 17/31 Hmbt!ep!np!wj!of 17/31 [hp!ef!Up!nb!j! 17/26 Tlsj!wf!of!qp!sv!lf-!
19/11 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn ep!lvn/!qsp!hsbn dsub!oj!gjmn 17/56 UW!lb!mfo!ebs Eaf!sj!kb-!dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb
1:/66 Wj!kft!uj 1:/11 Qv!uf!wj!qsj!mb!hp!ecf!JJ-! 18/36 Tv!qfs!if!spk! 18/11 Fvsp!nb!hb!{jo 17/56 Qb!vmj!op!mkf!up-!tf!sj!kb 17/56 Njggz-
21/11 Isb!ob!j!wj!op epl/!qsp!hsbn Tqbk!efs!nfo- 18/41 Ev!ip!woj!j{b!{p!wj 18/21 GJMN Up!nj!Usjd!lfs! boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb
21/66 Tqps!uj!~j-! 21/11 Wjm!j!Hsfkt!WJ-!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb 19/21 Qj!kb!ojtu!Ebo!oh!Uibj! v!dbs!tuwv!nb!sb!lb 18/36 Efl!tuf!spw!mb!cp!sb!up!sjk-
ekf!•kj!qsp!hsbn 21/41 Lf!•f!sj-! 18/61 Ujnnz!Uj!nf-! Tjo!.!sf!dj!ubm! 19/61 Qsj!kb!uf!mkj dsub!ob!tf!sj!kb
22/41 Vmj!db!Tf!{bn- tqps!utlb!fnj!tj!kb!)s* dsub!ob!tf!sj!kb v![b!hsf!cv!2:95/! 1:/61 Op!sb!Gp!sb-! 18/61 Cb!lv!hbo-!
dsub!oj!gjmn 22/26 Tlsj!wf!of!qbm!nf-! 19/16 Ep!sb!jt!usb!av!kf-! 1:/36 Pqf!sb!cplt jhsb!{b!ekf!dv dsub!ob!tf!sj!kb
23/11 Kv!sb!j{!eavo!hmf-! tf!sj!kb!)s* dsub!ob!tf!sj!kb 1:/66 IQ!.!hekf!tuf!wj-!uv!kf! 21/51 Cj!cmj!kb 19/26 Cbk!lf!sj!t!Nbs!tb-!
dsub!oj!gjmn 23/21 Mpo!dj!j!qp!lmpq!dj-! 19/41 V!tmv!•b!kv!gslf-!tf!sj!kb j!wb!|b!qp!|ub 21/61 Qps!usfu!dslwf!j!nkft!ub dsub!ob!tf!sj!kb
24/11 Tuj!qf!v!hpt!uj!nb-! lv!mj!obs!tlj!|pv 1:/11 Vmj!db!tkf!~b!okb-!tf!sj!kb 21/26 Sv!anb!sjo!j!nbk!•j!ob! 22/11 Ckf!mp!wbs;!Nj!tb-! 19/51 Kf!tfo!tuj!af-!Ev!okp!
tf!sj!kb 24/11 Sfe!lbs!qfu-! 21/11 Bvup!np!ujw-! ev!|j!db!4-!tf!sj!kb qsj!kf!opt np!kb-!tf!sj!kb
24/56 GJMN Cf!unfo! |p!vcj{!fnj!tj!kb!)s* bvup.np!up!nb!hb!{jo 22/68 Qbt!ufm- fnj!tj!kb!qpe! 23/16 [wj!kf{!ef!qkf!wb!kv 21/11 Kf!eob!pe!ef!•lj!kv-!
{b!vwj!kfl 25/11 Uf!mf!sjoh-!upl!|pv 21/41 Nb!hb!{jo!Mj!hf!qswb!lb qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn 25/11 Iv!nb!oj!ubs!ob!bldj!kb! tf!sj!kb
27/11 Dj!of!nb!nb!hj!db-! 25/66 Of!ekf!mkop!qp!qp!eof!t! 22/11 Op!wbd- cj!{ojt! 23/11 Eof!wojl #Qp!np!{j!np!Dfo!usv! 21/36 Kf!{j!lp!wb!kv!ib-
gjm!ntlj!nb!hb!{jo Bo!esj!kb!opn!Lvs!uj!|bk-! nb!hb!{jo 23/26 Ej!fu!qibs!np!wb! Tubo!•j~# sj!bm!juj!|pv
27/41 Tuv!ejp-! {bc/!fnj!tj!kb 22/41 Fmj!Tup!of-!tf!sj!kb qj!ub!mj!db-!fnj!tj!kb!qpe! 27/16 Pmjnq- tqps!utlb! 22/31 Ejt!lp!wf!sj;!Cf{!
{b!cb!woj!qsp!hsbn 27/41 Gbt!ij!po!qp!mj!df!JW-! 23/41 [cp!hpn-!cjw!|j-!tf!sj!kb qp!lsp!uj!wfmk!tuwpn fnj!tj!kb dfo!{v!sf-!
28/56 Obk!mv!}f!hp!ej!of-! {bc/!fnj!tj!kb 24/41 Af!of!bnf!sj!•lji! 23/27 IFS!CPT!.!Nb!mj! ep!lvn/!tf!sj!kb
tf!sj!kb 28/21 Wj!lup!sj!kb!Tjm!wf!ufeu;! wpk!oj!lb-!tf!sj!kb tb!wkf!uj!{b! 23/26 GJMN Jspo!Nbo
29/46 Lv!mj!obs!tlj!mkf!up!qj!tj Npk!tb!ws|f!oj!aj!wpu-! 25/41 GJMN Lb!tbo!esjo! qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf;! 25/36 Qsf!nj!kfs!mj!hb;!
2:/11 Wj!kft!uj {b!cb!wob!fnj!tj!kb ewp!sbd Op!wj!gvo!hj!dj!ej! Nbo!•ft!ufs!kv!obk!ufe!.!
28/61 Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb-! 27/51 Wj!kft!uj!Op!wf!UW v!sb!ubs!tuwv- fnj!tj!kb! Mj!wfs!qvm- qsj!kf!opt
{bc/!fnj!tj!kb 27/61 GJMN Phmf!eb!mp!jnb! qpe!qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn 27/46 Lp!mvn!cp;!Lbo!ej!ebu!
29/31 Bo!}f!mj!j!qsj!kb!uf!mkj-! ewb!mj!db 23/36 Qmp!ep!wj!{f!nmkf {b!vcpk!tuwp- tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn!)s* 2:/26 Eof!wojl 24/31 Tqmju;!Np!sf 29/41 Wj!kft!uj
29/51 Bo!}f!mj!j!qsj!kb!uf!mkj-! 24/61 Aj!wkf!uj!{esb!wp-!fnj!tj!kb! 2:/16 Fl!tlmv!{jw-!nb!hb!{jo
dsub!oj!gjmn!)s* qpe!qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn
29/66 PCO!jo!gp 25/11 Of!ekf!mkpn!v!ewb
26/16 Njs!j!ep!csp
26/61 GJMN [nb!kf!wp!tsdf
28/46 Mj!kf!qpn!ob!|pn;!
Qp!sf•
29/46 V!jt!upn!mpo!dv-!
2:/26 Mp!up
2:/31 Ej!fu!qibs!np!wb!
qj!ub!mj!db-!fnj!tj!kb!
qpe!qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn
2:/41 Eof!wojl

23.00 23.00 16.50 22.50 22.55 20.00

Mean machine, film
Pcf!|•b!|~f!oj!cjw!|j!lb!qj!.
ufo!Fo!hmft!lf!{b!ws|b!wb!v
{b!uwp!sv!{cph!ob!qb!eb!ob
ewp!kj!dv!qp!mj!db!kb!db/!V!{b!.
uwp!sv!of!nb!oj!lb!lwf!qsj!wj!mf!.
hj!kf!{cph!•j!okf!oj!df!eb!kf
tmb!wbo!v!wbok!tlpn!twj!kf!uv/
Nop!hj!hb!{b!uwp!sf!oj!dj!•bl!j
nbm!usf!uj!sb!kv/
Vil i Grejs, serija
Wjm!j!Eafl!tv!ob!np!sv!j!ej!.
kf!mf!kf!ebo!lsf!wfu-!up!jn!uf!.
|lp!qb!eb!kfs!oj!tv!tj!hvs!oj
lb!lp!~f!qsp!uf!~j!ub!op~/!Bmj
up!oj!kf!okj!ipw!obk!wf!~j!qsp!.
cmfn/!
Ob!l po!cvs!o ph!j{mbt!l b-
of!np!hv!tf!tkf!uj!uj!twji!ef!.
ub!mkb!pe!uf!wf!•f!sj/
Ogledalo ima
dva lica, film
Qsp!gf!tp!sj!Sp!tf!j!Hsf!hp!sj
vqp!{ob!kv!tf!lb!eb!Sp!tf!job
tft!usb!pe!hp!wp!sj!ob!okf!hpw
phmbt/![hp!ebo-!bmj!ep!tb!ebo
Hsf!hp!sj!vwkf!sfo!kf!eb!kf
tflt!voj!|ujp!okf!hpw!aj!wpu-!uf
tup!hb!af!mj!paf!oj!uj!ekf!wpk!lv
lp!kb!hb!oj!nb!mp!of!qsj!wmb!•j/!
Neustra{ivi, film
Ob!wsivo!dv!vt!qkf!ib!j!tmb!.
wf-!nbk!t ups!jt!u p•!o kb!• lji
cp!s j!mb!• lji! wkf!| uj!o b! Ivp
Zvbo!Kjb!qsj!tkf!~b!tf!twph
ekf!ujok!tuwb;!kp|!lbp!ekf!•bl
cjp!kf!p•b!sbo!cps!cf!op|!~v!j
wkf!|uj!ob!nb!twph!pdb-!ub!lp!.
}f!qp!{ob!uph!nbk!tup!sb!Ivb
Fo!ej!kb/!
Dobre namjere,
serija
Mb!eb!Lp!mj~!tmp!nmkf!ob!qsj!.
{ob!okfn!p!of!wkf!sj!t!Cb!lv!.
mpn! wsb!~ b! tf! lv!~ j! j! twf
qsj!{ ob!kf!tv!q sv!h v!lp!kj!kf
j{cb!dj!ob!vmj!dv-!kfs!tbn!jnb
wb!aoj!kfh!qp!tmb!.!np!sb!tf!sj!.
kf!|j!uj!Uj!ib!oj!oph!mf!|b/!
Na vatrenoj liniji,
film
Jt!l v!t oj!Gsfol!Ip!s j!h bo
ubk!oj!kf!bhfou!tub!sph!lp!wb-
qsj!qb!eojl!tqf!dj!kbm!of!bnf!.
sj!•lf!ubk!of!tmv!acf-!lp!kj!tf
qsfe!tb!nv!qfo!{j!kv!kp|!cp!sj
tb!ef!np!oj!nb!j{!twp!kf!qsp!.
|mpt!uj/!

31/11 Tuj!qf!v!hpt!uj!nb-! 31/11 GJMN Pcj!ufmk! 31/11 Gbs!nb!sjb!m!juj!|pv 31/21 Ulp!af!mj!cj!uj! 31/16 GJMN 31/11 GJMN Ob!wb!usf!opk!
tf!sj!kb Lsf!nfo!lp 33/31 Sfe!lbs!qfu-!nb!hb!{jo nj!mj!kv!ob|@- lwj{ 33/21 Tqps!utlf!wj!kft!uj mj!oj!kj
32/11 Tb!sb!hp!tb!.! 33/11 Tlsj!wf!of!qbm!nf-! 34/51 Uf!mf!wj!{jk!tlb!qp!tmb-! 32/21 Penp!sj!tf-!{b!tmv!ajp! 33/31 [b!pof!lp!kj!nj!tmf! 33/21 DTJ;!Nb!kb!nj-!tf!sj!kb
Cbs!tf!mp!ob-! tf!sj!kb!)s* tf!sj!kb tj!5-!tf!sj!kb vob!qsj!kfe!.!DP-! 34/11 [b!lpo!csb!~f-!tf!sj!kb
tqps!utlj!qs!phsbn 34/11 Wjm!j!Hsfkt-!tf!sj!kb 11/21 GJMN \qj!kvo!tlb! 32/61 Qb!sb!mf!mf fnj!tj!kb!qpe! 11/51 GJMN Ivml
34/11 GJMN Nf!bo! 34/36 Ep!lups-!ep!lvn/!tf!sj!kb! wf!{b 33/36 Wj!kft!uj qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn
nbd!ij!of 11/36 GJMN Bhv!jsf-!hokfw! 13/11 GJMN Vsfe!tlj! 33/51 Wj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 33/36 Hb!sb!ab
12/11 Tqpsu!dfo!ubs Cp!akj )s* vcp!kj!db 33/61 GJMN Of!vt!usb!|j!wj 33/66 Ep!csf!ob!nkf!sf-!tf!sj!kb
12/16 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb 13/16 GJMN Pcj!ufmk! 14/31 Sfe!lbs!qfu-! 11/46 Sv!anb!sjo!j!nbk!•j!ob! 34/56 Wsj!kf!nf!kf!{b!eaf{
Lsf!nfo!lp )s* |p!vcj{!nb!hb!{jo ev!|j!db!4-!tf!sj!kb 11/56 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
14/36 Sfe!lbs!qfu- 15/41 Uf!mf!wj!{jk!tlb!qp!tmb-! 12/31 Sv!anb!sjo!j!nbk!•j!ob! {b!qp!of!ekf!mkbl
|p!cj{!fnj!tj!kb tf!sj!kb ev!|j!db!4-!tf!sj!kb
15/26 Fvspq!tlb!mj!hb-! 15/66 [cp!hpn-!cjw!|j- tf!sj!kb 13/16 Gp!up!hsb!gj!kb!
tojn!lb!vub!lnj!df!)s* 16/51 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! v!Iswbu!tlpk
{b!qp!of!ekf!mkbl 13/26 Qb!sb!mf!mf
13/56 Mj!kf!qpn!ob!|pn;!
Qp!sf•

mf!uf!~j!pcv!~bs-!qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!222/11 hp!ej!ob!op!hp!nf!ub!v!Pup!dj-!epl/!qsp!. dsub!oj!gjmn-!222/51 Boj!nbm!tupsz-!dsub!oj!gjmn-

98-8 :6-6
Pcb!wf!{bo!tnkfs-!222/41 Hmp!cvt-!223/11 hsbn-!225/16 Ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb!)s*- 22/66 J{!eb!ob!v!ebo-!223/11 Wj!kft!uj-!223/26 99-5 ::-4
Kb!woj!bhfou!144-!223/41 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn- 25/66 GJMN -!227/11 Isp!oj!lb!Lsb!kj!|lji CI!wf!{b-!jo!gps!nb!uj!woj!qsp!hsbn-!223/56 Tj!. 9:-8 217-5
24/11 Wj!kft!uj-!224/21 Cjp!hsb!gj!kf-!ep!lvn/ hsb!ep!wb-!epl/!qsp!hsbn!)s*-!227/46 Of!ekf!. of!ofxt-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!224/26 Bvup.
tf!sj!kbm-!224/66 Qsj!•b!p!nbk!nv!oj!nb-!epl/ mkpn!{b!kf!eop-!lp!mb!aoj!qsp!hsbn-!229/41 |pq!nb!hb!{jo-!224/66!J{!eb!ob!v!ebo-!225/11
tf!sj!kbm-!226/21 Usj!cv!obm-!jog/!qsp!hsbn-!226/51 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!22:/11!Eof!wojl- 2:/41 Wj!kft!uj-!225/26 Lb!gf!Jt!ubo!cvm-!{b!cb!woj!qsp!.
Qp!bsp-!tf!sj!kb-!228/11 Wj!kft!uj-!228/16 Of!|up Eof!wojl!GUW-!331/16 SUW!VTL!usb!aj!{wj!kf{!. hsbn-!226/11 Jt!lp!sjt!uj!usf!ov!ubl-!ep!lvn/
{b!sb!kv-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!228/61 Cmjo!lfs ef-!sj!bmj!uj!|pv-!332/41 Wj!kft!uj-!332/46 Ep!lv!. qsp!hsbn-!227/11 Wj!kft!uj!v!27-!227/26 Gjm!. 09.00 Muzika Nes 16.30 Album
07.00 Najava programa
Uj!nf-!229/41 Eof!wojl!UWTB-!22:/11 [b!up!. nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!333/26 GJMN -!334/21 ntlp!qp!qp!eof-!228/56!Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb- Castra nedjelje
07.40 Stanje na putevima
•f!ojl!{fo!ef-!qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!331/11 TNT!qp{!esb!wj!j!•ft!uju!lf<!.......!Qsf!hmfe {bc/!qsp!hsbn-!229/26!Cs{j!lv!ibs-!{bc/!qsp!. 12.00 Deutche Welle 17.00 [ta ima
07.45 Servisne informacije
Eb!tf!of!{b!cp!sb!wj-!ep!lvn/!qsp!hsbn- qsp!hsb!nb {b qp!of!ekf!mkbl hsbn-!22:/11 Eof!wojl 3-!22:/56 J{!eb!ob!v 12.30 Album 17.30 Vrijeme
08.00 Pregled dnevne {tampe
32/11 Wj!kft!uj-!332/21 Tb!sb!kf!wp!bsu-!332/51 ebo-!331/16 Qkf!tnpn!p!Cp!toj-!nv!{j!•lj nedjelje 18.00 90+
09.00 Mali oglasi
Nf!usp!opn!)s*-!333/16 GJMN -!334/46 Bvup. qsp!hsbn-!332/11 Af!ob!qp!mj!uj!•b!sb-!tf!sj!kb- 10.00 Dnevni horoskop
13.00 Info brifing! 18.30 Music info
|pq!nb!hb!{jo< Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b qp!. TV TK TUZLA 33/11 Upq!ufo!tubst-!{bc/!qsp!hsbn-!333/56
11.00 Selebriti info
13.30 [ta ima 19.00 Info brifing
of!ekf!mkbl 18/16 J{!eb!ob!v!ebo-!118/21 Obk!eafm!Nbs!. Ob!lsb!kv!eb!ob-!jog/!qsp!hsbn-!334/11 Bvup. 14.00 90+ 19.30 Odjava-najava
15.00 Mali oglasi
wjo-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!119/21 Cp!ob!wfo!uv!. |pq!nb!hb!{jo-!334/41!Nmbe-!nmb!}j-!obk!nmb!. 14.30 Pregled Top 20.00 Mariovih
RTV USK BIHA] sb-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!!119/46 Npk!epn- }j-!nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!111/26 Hmbe-!tf!sj!kb- 16.00
18.30
YU nostalgija
Dnevnik
10 i po 10 i po
19/16!Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!11:/46 GJMN - nb!hb!{jo-!11:/16 Ob!tf!mv-!ob!tj!kf!mv-!ep!. 12/11 Tb!uf!mju!tlj qsp!hsbn 15.00 Pregled 25
22/11 Gpml!ubkn-!!nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!223/11 lvn/!qsp!hsbn-!221/11 Wj!kft!uj-!221/16 Pupl 21.40 Najava {tampe za ponedjeljak
23.00 Sportski pregled na 97.11
Wj!kft!uj-!223/16 Lsb!kj!|lb!{f!nmkb-!fnj!tj!kb!{b t!cmb!hpn-!ekf!•!kj!qsp!hsbn-!222/31 Csb!~b UW tub!oj!df {b!esab!wb!kv 15.30 Music info
qp!mkp!qsj!wsf!ev!j!tf!mp-!223/66 Ptbn!ef!tfu Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!222/41 Up!nbt!j!qsj!kb!uf!mkj- qsb!wp j{!nkf!of qsp!hsb!nb" 00.00 Pregled dana
00.05 No}ni muzi~ki program 16.00 Deutche Welle
 sport
FOTO BETA
Prvi put u finalu
Indijan Velsa:
Jelena Jankovi}

Zavr{nica teniskih turnira u Indijan Velsu

Jelena Jankov}
"juri" 12. titulu Pru`i}u maksimum pa {ta bude. Mo`da osvojim jo{ jednu titulu,
Serena izjavila Jankovi}eva, koja }e u finalu igrati s Karolinom Voznijacki Bori}e se za sedmi trofej:
Karolina Voznijacki
Vilijams rpska teniserka Jelena Jankovi} Ovo je velika pobeda za mene, jer Samanta je defi- Ukupan nagradni fond turnira je 4.500.000 do-

otkazala
Majami
Qswb!uf!oj!tfs!lb
twj!kf!ub!Tf!sf!ob!Wj!mj!kbnt
pu!lb!!{b!mb!kf!v•f|~f!ob
uvs!oj!sv!v!Nb!kb!nj!kv-!tb!.
pq!|uj!mj!tv!kv!•f!ps!hb!oj!.
{b!up!sj/!Wj!mj!kbn!tp!wb-!lp!kb
tf!pqp!sbw!mkb!pe!qp!wsf!.
ef!lp!mkf!ob-!of!afmj!eb
sj!{ j!l v!kf!lpn!q mj!l b!d j!kf
qsfe!qp•fubl!tf!{p!of
ob!|mkb!dj-!ub!lp!eb!of~f
v•ft!uwp!wb!uj!ob!uvs!oj!sv
ob!Gmp!sj!ej-!lp!kj!qp•jokf
v!qp!of!ekf!mkbl/
S
bori}e se ve~eras za 12. titulu, a
Jelena
nitivno odli~na teniserka", rekla je Jankovi}eva, koja lara. Pobjednici }e pripasti 700.000 dolara, a finalis-
protivnica u finalu Indijan Velsa je do finala do{la sa samo jednim izgubljenim setom. tkinji 350.000.
igra veoma
bi}e joj ~etvrta igra~ica svijeta Karolina Voznijacki (drugi nosilac) U no}i izme|u subote i nedjelje na programu su
dobro
Karolina Voznijacki iz Danske. nije imala probelama u polufinalu. Pobijedila je Po- bila polufinala na ATP turniru u Indijan Velsu, a sas-
na ovom
Za obje teniserke ovo je prvo turniru i
ljakinju Agnje{ku Radvansku sa 6:2, 6:3 i bori}e se tali su se Rafael Nadal ([panija, 3) - Ivan Ljubi~i}
finale u 2010. godini, a gledaju}i o~ekujem
za sedmu titulu u karijeri. (Hrvatska, 20), te Endi Rodik (SAD, 7) - Robin So-
njihove dosada{nje duele Jankovi}eva, koja trenutno te`ak me~, "Veoma sam sre}na zbog finala. Protiv Agnje- derling ([ve, 6).
zauzima deveto mjesto na listi najboljih, je favorit. izjavila {ke sam odigrala jako dobar me~, a {to se ti~e duela s U posljednjim ~etvrtfinalnim me~evi-
Ona je slavila u sva tri me~a. Dankinja Jelenom, nju do sada nisam pobijedila. Ona je biv{a ma Soderling je eliminisao Britanca Endija Mare-
"Veoma sam sre}na. Prvi put sam u prva igra~ica, igra veoma dobro na ovom turniru i ja (4) pobjedom od 6:1, 7:6 (4), a Rodik je bio
finalu turnira u Indijan Velsu. Pru`i}u maksimum pa o~ekujem te`ak me~", izjavila je devetnaestogodi{- bolji od [panca Tomija Robreda (18) i slavio sa
{ta bude. Mo`da osvojim jo{ jednu titulu", izjavila je nja Dankinja. 6:3, 7:5. (Agencije)
Jankovi}eva ({esti nosilac), kojoj je polufinale bio
najbolji plasman do sada na ovom turniru. Deveta
teniserka svijeta posljednje finale je igrala u oktobru
Jelena Jankovi} vs. Karolina Voznijacki
u Tokiju, a sada je do prilike da se bori za trofej do{la 39/!gf!csv!bs!2:96/ Eb!uvn!sp!}f!okb 22/!kv!m!2::1/
nakon pobjede nad Australijankom Samantom Sto- Cfp!hsbe Nkft!up!sp!}f!okb Pefo!{f
sur iz Australije. Jankovi}eva je u petak nave~e u Ev!cb!j Qsf!cj!wb!mj!|uf Npo!uf!Lbs!mp
polufinalu slavila sa 6:2, 6:4. Po~etak me~a pripao je
Ausrtralijanki, koja je povela sa 2:1, ali je uslijedila 2-88!n Wj!tj!ob 2-88
serija Jankovi}eve od pet gemova. U nastavku je 6:!lh Uf!aj!ob 69!lh
Stosurova manje grije{ila, ali nije uspjela da izjedna- : Qp!{j!dj!kb!ob!XUB!mjt!uj 5
~i rezultat u gemovima. Jankovi}eva je istakla da je Eliminisao
22 Cspk!uj!uv!mb!v!lb!sj!kf!sj 7
Endija Mareja:
zadovoljna kako igra u Indijan Velsu, jer na pretho- Robin
dna dva turnira nije bila u najboljoj formi. Soderling 1 Cspk!uj!uv!mb!pwf!hp!ej!of 1
"Mislim da sam na{la odgovor na njene servise. :/619/:57!ep!mb!sb [b!sb!eb!v!lb!sj!kf!sj 4/465/467!ep!mb!sb
FOTO AFP

Tanjevi} se povla~i zbog bolesti

Bogdan Tanjevi}, priznati ko{arka{ki
stru~njak, povu}i }e se s mjesta selektora
Turske i trenera Fenerbah~ea zbog boles-
ti", objavili su ju~e turski mediji.
Pojedini mediji su objavili da se najvje-
rovatnije radi o raku debelog crijeva, kao i da
}e Tanjevi} odluku o povla~enju saop{titi u
naredih nekoliko dana.
[ezdesettrogodi{nji Tanjevi} se trener-
skim poslom bavi skoro 40 godina, jo{ otka-
ko je kao 24-godi{njak preuzeo sarajevsku
Bosnu s kojom je osvojio titulu prvaka Evro-
pe. Bio je selektor reprezentacije biv{e Jugo-
slavije s kojom je 1981. godine osvojio srebro
na Evropskom prvenstvu, a zatim reprezenta-
ciju Italije 1999. predvodio do zlata na {ampi-
onatu Evrope. Selektor Turske je od 2004.
godine. (Agencije)