Sveuilite u Mostaru

Fakultet Prirodoslovno matematikih i odgojnih znanosti

Studij Geografije

Martina Markov

Geografske karakteristike Brazila

Seminarski rad

Mentor : dr. sc. eljka iljkovi

Mostar 2016.godina

Tablica sadraja
Uvod............................................................................................................................................1
1.

Brazil openito.....................................................................................................................2

2.

Regije Brazila......................................................................................................................3
2.1.

Gvajansko visoje........................................................................................................3

2.1.1.

Pico da Neblina.....................................................................................................3

2.2.

Amazonska nizina........................................................................................................4

2.3.

Brazilsko visoje..........................................................................................................5

3.

Klima...................................................................................................................................7

4.

Vode.....................................................................................................................................8
4.1.

Amazona.......................................................................................................................8

4.2.

Parana...........................................................................................................................9

4.3.

Iguacu.........................................................................................................................10

4.4.

Sao Francisco.............................................................................................................10

5.

Amazonska prauma..........................................................................................................11

6.

Tla flora i fauna Brazila.....................................................................................................12

Zakljuak...................................................................................................................................14

Uvod
U ovom radu govoriti emo o geografskim karakteristikama Brazila. Prvo emo rei
neto openito o Brazilu povrini smjetaju granicama broju stanovnika itd. istaknuti mo
osnovne regije brazila te u rei neto pojedinano o svakoj regiji njenom smjetaju grai i
reljefu.
Osim reljefa obraditi emo i vode Brazila tu se naravno najvie istie Amazona kao najvea
rijeka na svijetu no osim nje spomenuti u i meni nekoliko zanimljivi rijeka kao to su Parana
i So Francisco. Govorit u i o Iguacu vodopadu kao jednom od najvei i najljepi vodopada
svijeta koji se nalazi na granici Brazila i Argentine. Spomenuti emo i klimatsku raznolikost
Brazila iako Brazil uglavnom spada u podruje tropske i subtropske klime.
Kada govorimo o Brazilu i njegovim geografskim karakteristikama nikako ne moemo ne
spomenuti Amazonsku praumu a ma samom kraju spomenuti emo glavna tla koja se
pojavljuju na podruju Brazila te mnoge biljne i ivotinjske vrste koje imaju svoje stanite na
ovom podruju.

1. Geografski poloaj Brazila

Brazil je drava u istonom dijelu June Amerike. Slubeni naziv Brazila je Federativna
Republika Brazil(Repblica Federativa do Brasil). Najvea je zemlja June Amerike a po
povrini je 5. zemlja svijeta obuhvaa 8 547 404 km to je oko 47% ukupne povrine June
Amerike. (Natek, Natek 2003.)
Granii sa svim junoamerikim dravama osim s ileom i Ekvadorom. Granii sa
Urugvajem(1068 km) na jugu, Argentinom(1261 km) i Paragvajem(1365 km) na jugozapadu,
Bolivijom(3423 km) i Peruom(2995 km) na zapadu, Kolumbijom(1644 km) na sjeverozapadu
te Venezuelom (2200 km), Gvajanom(1606 km), Surinamom(1365 km) i Francuskom
Gijanom (730 km)na sjeveru.( http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9346 )
Morska obala Brazila, s Atlantskim oceanom na istoku, dugaka je preko 7491 km. Veliki
dio Brazila pripada slivu rijeke Amazone i prekriven je kinim umama.
Ima oko 190 milijuna stanovnika odnosno 22,3 stanovnika po km. Glavni grad Brazila je
Braslia. Jedina je drava portugalskog govornog podruja u Americi i najvea luzofonska
zemlja na svijetu. (Natek, Natek 2003.)

Slika 1 zastava Brazila

Izvor:http://www.worldatlas.com/webima
ge/flags/countrys/samerica/brazil.htm

Slika 2 Karta brazila

Izvor:

2. Regije Brazila
Brazil je zemlja koja zauzima gotovo polovinu povrine June Amerike zbog toga se moe
izdvojiti veliki broj regija ali uglavnom se izdvajaju tri prirodne regije to su:
-Gvajansko visoje na sjeveru
-Amazonska nizina juno od Gvajanskog visoja
- Brazilsko visoje na jugu i istoku Brazila

Slika 3 regije Brazila

Izvor:http://www.summitpost.org/neblinapeak/663648

2.1. Gvajansko visoje

Gvajansko visoje nalazi se na sjeveru Brazila graeno je od stari kristalinski stijena

uglavnom gnajsova kristalasti kriljevaca kvarca i granita od koji su izgraeni i prostrani
ravnjaci iznad amazone na 150 m. n. v. iznad njih se uzdie granitne usamljene uzvisine
visoke 400 m prostrana gorja su tek na sjeveroistoku na razvou a gorja ne prelaze 1000 m .
Sredinji dio Gvajanskog visoja nalazi se visoki ravnjak graen od kredni pjeenjaka iznad
njih se nalaze planine 1000 do 1500 m. Na razvou izmeu Amazone i Orinoca iznad
ravnjaka koji imaju izgled stola nalazi se visoko granitno gorje tu se nalazi i najvii vrh
Brazila Pico de Neblina, visok 3014 m. (Natek, Natek 2003.)

2.1.1.Pico da Neblina

Pico da Neblina je najvia planina u Brazilu dio je Gvajanskog gorja na granici Brazila i
Venezuele. Vrh je udaljen 687 m od granice sa Venezuelom. Ime Neblina na portugalskom
jeziku znai magla planina je vei dio vremena pod maglom. Prvi put na nju su se popeli
lanovi ekspedicije brazilske vojske 1965. godine. Slubenose Pico da Neblina nalazi u opini
Santa Isabel do Rio Negro, drava Amazonas. URL (http://www.summitpost.org/neblinapeak/663648 )
Planina je od upravnog sjedita udaljena 180 km. Najblii grad je zapravo So Gabriel da
Cachoeira, udaljen oko 140 km poetna toka za veinu penjaki ekspedicija. Planina se
nalazi u Brazilskom nacionalnom parku Pico da Neblina a njegove sjeverne padine takoer su
zatiene u Serrania de la Neblina nacionalnom parku u Venezueli bratski parkovi zajedno sa
susjednim Parima Tapirapec nacionalnim parkom ine kompleks od oko 80.000 etvornih
kilometara to je moda i najvei nacionalni park u sustavu tropskih prauma na svijetu.
Za 39 godina, na temelju mjerenja provedenih u 1965 od strane topografa Jos Ambrosio de
Miranda Pombo na temelju teodolitskih mjerenja mislio je da je najvii vrh Pico da Nebline
visok 3014 m. Novija mjerenja GPS-om otkrila su da je visok 2994 m.
URL(http://www.summitpost.org/neblina-peak/663648)

2.2. Amazonska nizina

Amazonska
nizina je
sa

2,3milijuna km najvea tropska

nizina na svijetu. Uglavnom je ravna ne
prelazi 200 m nadmorske visine i nagnuta je prema istoku. Sastoji se od Gornje Amazone i
Donje Amazone. Gornja Amazona je kotlina izmeu Gvajanskog i Brazilskog gorja. Graena
je od kredni, tercijarni i kvartarni nanosa. Graena je uglavnom od ljunkoviti rijeni
naplavina. Samo sa na rubovima vide stare kristalinske stijene. . (Natek, Natek 2003.)
4

Tri glavne cjeline toga podruja su:

-Uzdignuti prirodni rijeni nasipi uz rijenu obalu
-Poplavna ravan
-Te vii tereni (izvan dohvata poplava)

Donja amazona sastavljana je od Amazonske nizine i obalne ravni na uu amazone u

Atlantski ocean. Podruje mlai rijeni nanosa iroko je oko 100km i dalje prelazi u ravnjake
od stari kristalinski stijena. Amazona se u Atlantski ocean ulijeva kroz estuarij irok oko
250km. Ue ima veliki broj rijeni otoka od kojih je najvei Maraj. Otok Maraj je najvei
otok na svijetu s povrinom od 47 960 km ima duinu od 290 km i irinu od 200km. (Natek,
Natek 2003.)

2.3. Brazilsko visoje

Brazilsko visoje nalazi na jugu izmu Amazone i rijeke Parane. Brazilsko visoje ima
povrinu od oko 5 milijuna km. Brazilsko visoje dio je Brazilskog tita. Graeno je od stari
kristalinski stijena koje su najvie izdignute na jugu i istoku a sputaju se prema zapadu.
Brazilsko gorje na sjeveru i istoku graeno e od stari prekambrijski stijena u sredinjem dijelu
je prekrivena paleozojskim pjeenjacima a na jugu bazaltni platoi. Brazilsko visoje je
ralanjeno rijenim tokovima iznad koji se pruaju gorja, graena od tvrih i otpornijih
stijena. Najvia takva uzvienja su u jugoistonom primorju npr. Serra da Mantiqueira.
(Natek, Natek 2003.)
Serra da Mantiqueira je planinski lanac na JI Brazila, u graninom podruje sav. drava So
Paulo, Minas Gerais i Rio de Janeiro. Izdie se od sjeverozapadne obale Rio Paraba do Sul.
Im duinu od 320 km i prua se u smjeru SI. Najvii vrh joj je Pico das Agulhas Negras
visok2786 m. Na planini postoji nekoliko turistiki centara na panjacima je razvijeno
umarstvo a planina je bogata umama. (Natek, Natek 2003.)
5

Gorja se uzdiu uz obalu visoka su prosjeno oko 1000 m, inei i ine reljefnu barijeru
prema unutranjosti. Neki vrhovi visoki su i do 2000 m, a najvii je Pico da Bandeira visok
2890 m. U sjeveroistonom dijelu nalazi se vei broj ravnjaka koji mogu biti razliiti visina.
U podruju izmeu obale i gorja pua se nizina koja je na nekim mjestima iroka do 200km .
U zapadnom djelu na granici sa Bolivijom nalazi se nizina Pantanal. Pantal je djelomino
movarno podruje koje se nalazi u gornjem toku rijeke Paraguay. Brazil ima oko 7 500 km
obale Atlantskog oceana koja je slabo razvedena. Obala je na uu
poplavljena

Amazone niska i

i ima veliki broj umama mangrova. Na mjestima gdje se dodira gorja s

morskom obalom smjetena je veina Brazilski luka. (Natek, Natek 2003.)

Brazil ima veliki broj vie kilometara dugi bijeli pjeani plaa. Na krajnjem jugu pjeani
prudovi zatvaraju mnogobrojne male i dvije velike lagune Lagoa Mirim i Lagoa dos Patos.
Lagoa Mirim plitak plimni zaljev na obali Atlantskog oceana na granici Brazila i Urugvaja.
Dug je oko 190 km a irok 48 km ima povrinu od 3994 km. Od oceana odvojen veim
brojem movarnih zaljeva irine od 16 do 56 km. Kanalom So Gonalo povezan sa zaljevom
Patos. Lagoa Dos Patos, plitka laguna u sav. dravi Rio Grande do Sul, jugoist. Brazil. Duga
290 km, iroka 64 km; obuhvaa 10 100 km2. Najvea laguna u Brazilu; druga po veliini u
Ju. Americi. Kanal od grada Rio Grandea do Atlantskog oceana omoguuje veim
brodovima plovidbu izmeu Rio Grandea i Porto Alegrea. Bogatstvo riba. (Natek, Natek
2003.)

3. Klimatska obiljeja Brazila

Klima Brazila uglavnom je topla i vlana sa sezonskim kiama ali postoje razlike u razliitim
dijelovima brazila. Temperature su najvie na podruju Amazone i ravnomjerne su tijekom
6

cijele godine. Sline klimatske prilike su i uz istonu obalu dok je u visinskim podrujima kao
i na

junim dijelovima Brazila temperatura nia a u zimskim mjesecima mogua je i

povremena pojava mraza. . (Natek, Natek 2003.)

Na podruju amazone prevladava ekvatorijalna klima velika koliina padalina tijekom cijele
godine prevladavaju visoke temperature s velikom vlanou zraka. Prosjena godinja
temperatura je od 25- 27 C . Koliina padalina na zapadnom dijelu Amazone je 4000 mm na
podruju ua Amazone prosjena koliina padalina je oko 3000 mm dok je u sredinjem
dijelu Amazone ok 1700 mm padalina. .Na sjevernom djelu Brazilskog visoja prevladava
ekvatorijalna klima u sredinjem djelu Brazilskog visoja savanska a na junom dijelu
subtropska klima.
Ovo je podruje veliki klimatski razlika od obalnog podruja koje godinje primi oko 4 500
mm padalina godinje do pojasa Sao Francisca na sjeveroistoku gdje padne oko 400 mm
padalina a skoro devet mjeseci godinje padalina uope nema. Na sjeverozapadnom dijelu
Brazilskog visoja ima oko 2000 mm padalina a na istonom i jugo istonom dijelu Bratila
ima oko 1000 1100mm padalina godinje Juno od Jareve obratnice prevladava subtropsk
klima s prosjenom godinjom temperaturom od 16-19 C a u zimskim mjesecima
temperatura moe pasti i ispod 0C. Na sjeveru najvie padalina padne u ljetnim mjesecima
do su na jugu padaline rasporeene ravnomjerno a najvea koliina padalina pada u jesenskim
mjesecima. (Natek, Natek 2003.)

4. Vode
Brazil se hidrografski dijeli na tri sustava porjeja:
porjeje Amazone
7

porjeje La Plate
porjeje rijeka istonog Brazila koje izravno utjeu u Atlantski ocean.

4.1. Amazona

Amazona rijeka koja svojim najveim dijelom tee kroz Brazil duga je 6436 km i nakon
Nila najdulja je rijeka na svijetu. Amazona ima porjejem od 7 049 980 km koje nastaje
spajanjem rijeka Maran, Huallaga i Ucayali, koje izviru u peruanskim Andama. Tee u
smjeru od zapada prema istoku i ima oko 1000 pritoka, od koji je 100 plovno a ak 17 od
1500 do 3600 km.Najvei su desni pritoci Amazone su: Yavari (Javari), Jurum, Tef, Purs,
Madeira, Tapajs, Xing, Tocantins. Lijevi pritoci Amazone su: Napo, Putumayo (I), Japura
(Caquet), Rio Negro.
irina Amazone varira od 1,8 km kod Manausa do 80 km kod Prto de Moza. U Atlantski
ocean ulijeva se velikim estuarijem irokim oko 300 km. Dubina korita je kod bidosa 135 m,
a na uu 25 do 45 m. Amazona je vodom najbogatija rijeka na svijetu. Amazona nizvodno
od ua rijeke Xingua ima protok od 179 800 m/s, to je oko 25% ukupne vode svih rijeka
svijeta. Koliina muljevite vode koju donosi Amazona u more toliko je velik da zamuuje
Atlantski ocean na udaljenosti 300 km od ua Amazone.
Taloenjem materijala na uu Amazone godinje nastaje oko 65 000 km zemljita i veliki
broj rijeni otoka. Amazona predstavlja vaan unutarnji rijeni put, s plovnim pritocima je
donedavno bila jedina prometnica toga podruja. Amazona ima oko 4100km plovni putova.
Najvanije luke na Amazoni su: Manaus, bidos, Santarm, Selm.
Stanovnitvo bazena Amazone uglavnom ivi du vodenih tokova, osobito oko ua Amazone
i oko utoka Rio Negra. Velika izoliranost amazonskog prostora smanjena je razvojem zranog
rometa i izgradnjom cesta, naseljavaju se golemi pusti prostori amazonske regije. U bazenu
Amazone iskoritava se drvo, ondje su velika leita nafte, kositrene, eljezne i manganove
rude, boksita i dr.

4.2. Parana

Paran je duinom druga rijeka Jue Amerike. Duina joj je 3998 km. Porjeje Parane
obuhvaa 2,8 mil. km. Nastaje spajanjem rijeka Rio Grande i Paranaba. Protjee kroz Brazil
i Argentinu. Glavni pritoci Parane su: Tiet, Paranapanema, Iguau, Paraguay, Salado.
Za gornji tok karakteristini su brzaci i vodopadi. Na granici Brazila i Paragvaja nalazi se
golema hidroelektrana Itaip,. Parama se ulijeva u Atlantski ocean u zaljevu La Plata Paran
deltom irokom 18 do 64 km .
Plovna je od ua do Porto Mendesa i od Porto Guare do Jupie Glavne luke: Rosario,
Paran, Santa Fe (na Saladu), Asuncin (na Paraguayu). Od Europljana prvi ju je istraio S.
Cabot 1526.

4.3. Iguacu

Iguacu je jedna od vaniji pritoka Parane u svijetu je poznata po Iguacu vodopadu koji rijeku
dijeli na pola. Rijeka Iguacu nalazi se na granici brazilske drave Parana i argentinske
provincije Misiones. Iguacu slapovi ubrajaju se u najvee svjetske slapove sastoje se od 275
slapova na koje otpada 2, 7 km rijeke
Vii i tri puta iri od Niagarinih vodopada, Iguazu Vodopadi su rezultat vulkanske erupcije.
Postali su dio UNESCO-ve Svjetske batine 1984. i 1987. godine i to kao Iguazu Nacionalni
park u Argentini i Iguaca Nacionalni park u Brazilu. 2011. godine, nakon to je nevjerovatnih
100 miliona ljudi glasalo, Iugazu vodopadi su zvanino uvrteni i u popis 7 Svjetskih
prirodnih uda.

4.4. Sao Francisco

Sao Francisco je rijeka u istonome Brazilu ima duine 2863 km. Porjeje Sao Francisco ima
povrinu 645 067 km. Rijeka izvire u gorju Serra da Canastra i tee prema sjeveru kroz
Brazilsko visoje. Sao Francisco na istonome rubu stvara brzice i slapove. U Atlantski se
ocean ulijeva kod grada Piassabussu. Plovidba je mogua od Pirapora do Petrolina u duini
od 1371 km.
Glavni desni pritoci su im: Paraopeba i Velhas, a lijevi pritoci su im: Paracatu, Corrente i Rio
Grande. Slui za navodnjavanje

i dobivanje elektrine energije na rijeci je nekoliko

akumulacijskih jezera, od kojih najvee Sobradinho .

5. Amazonska prauma

10

Amazonija je povrinom najvea tropska kina uma na Zemlji koja zauzima oko 5.5 milijuna
km2 . Na Amazonsku tropsku kinu umu otpada oko 45% ukupne povrine tropski kini
uma na svijetu. Amazonska prauma esto se naziva plua svijeta jer proizvodi vie od 20 %
ukupne koliine kisika na Zemlji. U Brazilu je 1997. godine zakonom zatieno 57 000 km
amazonske tropske kine ume, ime je stvoren najvei prirodni rezervat tropskih kinih uma
na svijetu. Zanimljivo je da je Brazil dobio ime po oko 15 metara visokom drvetu Caesalpinia
echinata, poznatijem kao pau brasil. URL (http://hrcak.srce.hr/file/206609)

Ona obuhvaa jednu treinu povrine June Amerike. Amazonska prauma sadri vie vrsta
biljaka i ivotinja nego bilo koje drugo podruje na Zemlji, obuhvaa jednu petinu svjetskih
ptica i jednu desetinu vrsta sisavaca. Iskoritavanje praume zapoeli su panjolski
kolonizatori, nastavili su portugalski trgovci, da bi se napokon okuali i brazilski
veleposjednici.
Velika gospodarska udruenja iz Brazila, velikim dijelom rade na unitavaju amazonske
praume. Smatra se da glavni razlog lei u gospodarskoj politici Brazila kada su krenula
velika ulaganja, koja su prije svega trebala taj rubni dio regije ukljuiti u gospodarsku cjelinu
zemlje
Ova prauma danas trpi neprekidnu sjeu, a glavni razlog lei u potrebi za veim brojem
novih panjaka i naravno plantaa.
Pored toga Amazona je danas sve vie na udaru zbog toga to je na tom podruju pronaen
velik broj zlata i minerala.
Takoer zbog toga to se sve vie radi na tome da se smanji velika koliina stanovnika u
najpopularnijim dijelovima Brazila te da se to vie ljudi naseli u praznom podruju
Amazonije. Sjea prauma donosi brojne probleme. Na taj nain dolazi do pojaane erozije
koja uzrokuje odnoenje tla, a u rijeke pritjee previe vode pa nastaju razorne poplave.
Na tim poljoprivrednim povrinama dolazi do slabijeg uroda i nerodice. Nestanak prauma
znai i gubitak biljaka i ivotinja koje u njoj pronalaze dom. I, to je najvanije kad vrsta
jednom nestane, izgubljena je zauvijek.

11

6. Tla flora i fauna Brazila

Tla u Amazonskoj nizini su plodna a najplodnija su u poplavnoj ravnici gdje poplave svake
godine nanesu plodni mulj. Tla na pjeskovitim naplavinama izvan poplavnog terena tanka su i
pjeana s malo humusa i mineralni tvari i neplodna su. Na Brazilskom visoju na jugu
feralsoli i isprana lateritna a u Mato Grossu i na JZ savanska tla. (skupina autora 1998)
Biljni svijet
Amazonsko visoje najvee je podruje tropske kine ume na svijetu no zbog sjee brzo
nestaje. Godinje u brazilu nestane oko 50 000 70 000 km ume ako se tim tempom nastavi
sjea do 2025.g tropska kina uma e u potpunosti nestati. (skupina autora 1998)
Na Brazilskom visoju prevladavaju listopadne ume i visokotravnata stepa. U podrujima
gdje padne manje od 1000 mm padalina i gdje suno razdoblje traje est ili vie mjeseci
savana prelazi u trnovito i suho grmlje caatinga . (skupina autora 1998)

U vlanim dijelovima Brazilskog visoja su tropske ume u rasponu od tropski kini uma na
istonom rubu visoja do listopadni uma u Mato Grrosu .
U unutranjosti brazila su araukarijine (etinarka ije vrste izgrauju u Junoj Americi i
Australiji velike ume) ume a na morskoj obali rastu mangrove. Na viim nadmorskim
visinama prevladavaju djelomino bjelogorine ume a na krajnjem jugu nalaze se travnate
prerije. ume prekrivaju 58% povrine Bratila. (skupina autora 1998.)

Pau Brasil

12

Pau Brasil je nacionalni drvo Brazilu, zemlji u kojoj je dao ime. Vrsta je pronaena samo u
nekoliko ostataka Atlantskog obalnih uma gdje prua vano stanite za orhideje. Drvo pau
brasil je neizmjerno vrijedno i jako otporno skoro neunitivo. Koristi se za proizvodnju
gudala

za gudake instrumente, za gradnju i za izradu tradicionalnog oruja za lov.

URL(http://globaltrees.org/threatened-trees/trees/pau-brasil/ )
Pau Brasil daje crveno bojilo koje se zove brazilin, koje oksidira u brazilein. Ovo drvo je
poetkom 16 stoljea imalo veliku vrijednost u europi jer tada jo nisu postojala sintetika
bojila . Odmah nakon otkria brazila portugalski moreplovci su ga odmah zapazili i poeli
masovnu eksploataciju drva koje su izvozili u Europu. Zbog velike cijene ovoga drveta poelo
je krijumarenje ovoga drveta te pljaka portugalski brodova koji su prevozili ovo drvo u
europu. URL( http://croatia.ch/zanimljivosti/140710.php )
Velika eksploatacija u 18. Stoljeu dovela je do skoro potpunog nestanka pau brasil drveta i
do krize u ekonomskim aktivnostima. Zbog ugroenosti ovog drveta sjeom pau brasil je
uvrten u IUCN-ov slubeni popis ugroene flore Brazila. .
URL( http://croatia.ch/zanimljivosti/140710.php )

ivotinjski svijet u Amazonskoj nizini je jako raznolik postoje brojne vrste majmuna zmija i
aba te stotine razliiti ptiji vrsta. Izvan amazonskog prostora takoer je ouvan bogat biljni i
ivotinjski svijet. U movarama Pantanala jo uvijek ima divlji kokoi, u ravnicama ima ptica
neletaici npr. seriema koja je slina ptici trkaici. U brazilu sve obiluje zmijama guterima i
13

divovskim mravojedima te jaguarima i slinim vrstama divlji maaka u

Brazilskim

savanamakoje su danas izlovljene i gotovo ih vie uope nema. (skupina autora 1998)

14

7. Stanovnitvo Brazila
U Brazilu ivi 172 118 000 stanovnika prema popisu 2000. odnosno 20,1 st./km . Najgue
su naseljene primorske drave, osobito na jugoistoku, u kojima na 11% povrine ivi 46%
stanovnitva. Najrjee je naseljeno podruje Amazone i unutranjost Brazilskoga visoja.
Prema rasi od ukupnoga broja stanovnika bijelci ine 54%, crnci i mjeanci izmeu crnaca i
indijanaca 5% Azijci 1,0%, Indijanci 0,4% odnosno oko 300 000 stanovnika. (Natek, Natek
2003.)
U XIX. st. i u prvoj polovici XX. st. pridruuju im se i Talijani (1,6 milijuna useljenika,
18181963), zatim Nijemci, Poljaci i dr. Od polovice XIX. st. uselilo se u Brazil oko
4,5 milijuna Europljana, pa je broj bijelaca od 28% 1819. god. porastao na 55,2% u 1996.
god.; najvei relativni udio bijelci ine u saveznim dravama na jugu (78,5%, 2010). Neto
vie od 2 milijuna Azijaca tvore doseljeni Japanci, Kinezi, Sirijci, Libanonci i njihovi
potomci. Od kraja XVI. st. u Brazil je dovezeno izmeu tri i etiri milijuna afrikih crnaca
(ropstvo je ukinuto 1888). Najvie ih je u sjeveroistonom dijelu zemlje, kamo su u XVI. i
XVII. st. dovedeni na plantae eerne trske. Stanovnici su uglavnom rimokatolici72%,
protestanata je 23%. Brazil je zemlja s najveim brojem rimokatolika na svijetu. (Natek,
Natek 2003.)
Broj stanovnika rastao je velikom brzinom prema prvom popisu 1872. u Brazilu je ivjelo
9,9 milijuna stanovnika, 1940. god. 41,2 milijuna stanovnika, 1960. god. 71,0 milijuna
stanovnika, a 1991. god. 146,8 milijuna stanovnika. Stopa porasta u posljednje se vrijeme
znatno smanjila: u razdoblju 197080. iznosila je prosjeno 2,8% godinje, a 2000god. 1,6%
godinje. Natalitet brazila u 2000. g. iznosio je 18,8% a mortalitet 9,4%. U Brazilu je

15

oekivano trajanje ivota za mukarce 58,5godina a za ene 67,6 godina. (Natek, Natek2003.)

Zakljuak
Na temelju ovoga rada moemo zakljuiti da je Brazil velika zemlja prepuna raznolikosti i
prirodno geografski zanimljivosti. Brazil ima velika prirodna bogatstva, posjeduje veliko
vodno bogatstvo, veliki broj biljni i ivotinjski vrsta od koji su mnoge ugroene. Posebno je
ugroeno podruje amazonske praume za koje se smatra da ako se nastavi sjea ovom
brzinom da e u potpunosti nestati do 2025g .

Takoer postoje velika raznovrsnost u

stanovnitvu Brazila

16

Literatura
1. Karol Natek i Marija Natek(2003): Drave svijeta , Zagreb : Mozaik knjiga
2. Philip Gardner, Allan Scott, Michael Scott Rohan, Andrew Shackleton Muza(1998)
Enciklopedijski atlas svijeta
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9346
URL(http://www.summitpost.org/neblina-peak/663648
URL(http://globaltrees.org/threatened-trees/trees/pau-brasil/ )
URL( http://croatia.ch/zanimljivosti/140710.php )
URL (http://hrcak.srce.hr/file/206609)

17