korica_dio1_PATH.

FH9 Thu Nov 23 15:11:32 2006

Page 1
C

Composite

CM

MY

CY CMY

04 prijelom _med kuca.FH9 Mon Nov 20 11:35:39 2006

C

Composite

Page 2
M

CM

MY

CY CMY

04 prijelom _med kuca.FH9 Mon Nov 20 11:35:39 2006

C

Page 3
M

CM

MY

CY CMY

01

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Mon Nov 20 11:35:39 2006

C

Page 4
M

CM

MY

CY CMY

mediteranska kamena kua

Tehnike gradnje i obnove kamene kue
Koritenje u skladu s okoliem (energija, otpad, sanitarije)
autor:

Filip rajer
ko-autori:

Andrija Sui, Hrvoje Vidovi, Silvija Kipson, Hrvoje Cari

za izdavaa:

Institut za turizam, Vrhovec 5, Zagreb, www.iztzg.hr

urednik:

Hrvoje Cari
dizajn i priprema:

Lidija Novosel
fotografija na naslovnici:

Hrvoje Cari
fotografije:

Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska

http://www.sxc.hu/
ISBN 953-6145-15-4
Tiskanje ove publikacije su omoguili ODRAZ Odrivi
razvoj zajednice i Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka Republike Hrvatske. Zahvaljujemo Stockholm
Environmental Institute-u na ustupljenim materijalima,
ZMAG-u, Ivanu Medvedoviu i svim drugima na nesebinoj
pomoi.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

NACIONALNA I SVEUILINA KNJINICA
UDK 693.1(035)
RAJER, Filip
Mediteranska kamena kua : tehnike
gradnje i obnove / <autor Filip rajer ;
ko-autori Andrija Sui ... et al.>. Zagreb : Institut za turizam, 2006.
ISBN 953-6145-15-4
I. Kameno graditeljstvo -- Prirunik

Composite

EASA Hrvatska

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 3
M

CM

MY

CY CMY

+
+

mediteranska
kamena kua
tehnike gradnje
i obnove

+
+

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 4
M

CM

MY

CY CMY

Ovaj prirunik moe biti osnovna uputa onome tko eli popraviti neku
staru kamenu kuicu ili sagraditi novu na jednostavan i jeftin nain:
onako kako se to radi ve tisuama godina.
U nekoliko poglavlja opisane su osnove gradnje kamenom i borovom
graom u kru, a u prirunik su ukljueni i oni radovi koji su danas
skoro ili potpuno iezli, kao to je peenje vapna ili vaenje kamena
iz ive stijene. Koriteni su razni lokalni nazivi, kao i struni izrazi.
Izvor veine podataka i svih fotografija bile su graditeljske radionice u
selu Dragodid na otoku Visu, koje je u suradnji s Andrijom Suiem,
praunukom osnivaa sela, tijekom 2002., 2003., 2004. i 2005. godine
organizirala Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska.
Radionice su financirali: Vlada RH (Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva; Ministarstvo turizma; Ministarstvo mora, turizma, prometa
i razvitka; Ministarstvo znanosti i tehnologije), Projekt Otokultivator,
Komora arhitekata i inenjera u graditeljstvu, te sami sudionici i
organizatori.

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 5
M

CM

MY

CY CMY

sadraj
biorazgradiva i reciklirajua kua

06

smjetaj kue i priprema terena

08

vaenje, doprema i ugradnja kamena

09

vaenje pijeska

14

dobijanje vapna

14

drvena graa

18

zidanje

20

mortovi

23

izrada krovita

24

izrada gustirne

28

izrada krune pei

30

izrada komina

32

izrada ponara

36

05

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

biorazgradiva i
reciklirajua
kua

Page 6
M

CM

MY

CY CMY

izbor lokacije, krenje vegetacije

priprema terena i materijala za gradnju

zidanje zidova i lastavica

izrada krovita

upotreba kue dim i aa impregniraju

drvo protiv nametnika, truljenja i vatre

06

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 7
M

CM

MY

CY CMY

prestanak upotrebe kue (loenja vatre) nametnici

se naseljavaju u drvene grede

nedugo nakon ovjeka, umire i kua: krov propada,

vegetacija poinje razarati zidove

biorazgradnja i reciklaa: ostaci kue polako nestaju

pod vegetacijom i atmosferilijama, a zbog mekanog
veziva, kvalitetnije kamenje se skupa s pokrovom
lako da ponovo upotrijebiti
07

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 8
M

CM

MY

CY CMY

smjetaj kue i priprema terena

Treba planirati na nain da nam teren pomae u gradnji, a ne obratno.
U kru se kua najee radi na stjenovitom terenu i to uglavnom zato
da bi se zemlja iskoristila za poljoprivredu. Najprije se planiraju tereni
za poljoprivredu, a kua se gradi na nekoj od preostalih lokacija! Zidanjem
kue na stijeni izbjegava se temeljenje, a i s vlagom ima obino manje
problema.
Dobro je da lokacija bude osunana, zatiena od vjetra, a posebno
treba paziti da se ne gradi na nekoj vododerini.
Kako se samo izuzetno gradi na ravnom, kua je obino jednom stranom
ukopana. Iskop zemlje i kamenja vri se alatom koji je dostupan:
krampom, lopatom, motikom, polugama, batovima, dlijetima to je
manje kamenja to je lake raditi.

08

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 9
M

CM

MY

CY CMY

vaenje, doprema i ugradnja kamena

transport kamenog bloka iz knjige B. Crnkovia i Lj. aria

Kamen vapnenac je glavni graevinski materijal u graditeljstvu kra, a

dolazi kao:
a

kamen za zidanje zida

kamene ploe za pokrov

posebni kameni komadi za izradu obraenih kamenih elemenata

09

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

otvaranje kamenoloma i
vaenje kamenog bloka
10

Composite

Page 10
M

CM

MY

CY CMY

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 11
M

CM

MY

CY CMY

Na selu se za zidanje gotovo nikada ne koristi tzv. obraeni kamen,

odnosno onaj koji je prije zidanja klesan u pravilne kvadre. To nije
potrebno, jer niti su graevine velike, niti reprezentativne. U pravilu se
zida kamenom koji se izvadi ienjem i zaravnavanjem terena za
gradnju, pa o vrsti terena ovisi i kakva e biti graa zida. Najbolji se
zidovi dobivaju od ploastog kamena, a najtee se zida oblim kamenima
samcima njih esto treba razbiti u komade. Najei je lomljeni kamen,
razliitih veliina, dobiven razbijanjem neto veih komada stijene.
Lomljenac se tijekom zidanja grubo priklee da bi se mogao ugraditi
u zid. Treba paziti na slojeve i ile u kamenu i nakon neto prakse nauit
emo kako treba udariti da dobijemo eljeni oblik.
Na kr uglavnom je graen od vapnenca i slinih sedimentnih stijena.
One ponekad dolaze u vrlo pravilnim i tankim slojevima, koji se dosta
jednostavno daju odvajati. Tako se dobijaju kamene ploe za pokrivanje
kua, a tamo gdje ploastog kamena ima mnogo, njime se zidaju vrlo
kvalitetni zidovi, otrih uglova i pravilnih, vodoravnih leajnica.
Elementi vieg stupnja obrade i od veih komada kamena nadvoji,
pragovi, konzole, stepenice, lukovi i sl. dolaze pod utjecajem gradske
arhitekture i za prizemne graevine nisu nuni. Za njihovu izradu se
biraju vei komadi kamena, bez pukotina i to homogenijeg sastava,
pogotovo ako se radi o elementima napregnutim na savijanje.

11

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 12
M

CM

MY

CY CMY

TEHNIKA VAENJA KAMENA

Nepravilni komadi kamena, kakvi se maklinom vade iz zemlje prilikom
izravnavanja terena, uz minimum obrade postaju zadovoljavajui za
ugradnju u kameni zid. Posebno je povoljno kamenje s dva paralelna
lica te duguljasti komadi koji se mogu dobro usidriti u dubinu zida. Sve
kamene ploe i ploice se takoer mogu korisno upotrijebiti.
Ako naiemo na veu stijenu koju ne moemo razbiti maklinom,
potrebno je otkriti u kojem se smjeru pruaju slojevi, pa se stijena cijepa
dlijetom i eljeznim ili drvenim klinovima (drveni klinovi se izrauju od
esmine).
Kamene ploe i kvalitetni blokovi za izradu obraenih elemenata moraju
se vaditi iz ive stijene kamenoloma. Obino uz svako naselje postoje
odreena mjesta kave odakle se vadi kamen. U sluaju da trebamo
otvoriti novi kamenolom u vapnencu, treba obratiti panju na nekoliko
stvari:
Prvo treba utvrditi postojanje ive stijene te pravac pruanja slojeva.
Slojevi trebaju biti horizontalni, pogotovo ako elimo vaditi vee blokove
zbog manipulacije. Strmi teren je pogodan, jer omoguava bre
dolaenje do zdrave kamene mase i olakava odvodnju (ako se radi o
zaista velikom kamenolomu gdje bi voda mogla biti problem).

12

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 13
M

CM

MY

CY CMY

VAENJE KAMENOG BLOKA

1

ienje povrine bloka i oznaavanje eljene duljine i irine bloka

iskop kanala, paarina, ija dubina odgovara eljenoj debljini bloka

odlamanje bloka po slojnici:

a

eljeznim klinovima, uz istodobno udaranje: za meku stijenu,

dobija se nepravilan lom kamena;

drvenim klinovima koji se polijevaju vodom: za tvru stijenu,

dobija se pravilan lom kamena.

Kamene ploe se po slojnicama odvajaju dlijetima, klinovima, polugama,

ovisno o sastavu stijene.
Transport kamena obavlja se prenoenjem: obino su se kamene ploe
slagale u kaete na lea tovara (ovisno o starosti i veliini ponese 7090 kg, do 100-120 na kratku razdaljinu) ili jo bolje mazge (tegli i do
200 kg), a vei komadi su se privezivali na lea pojedinano ili u paru.
Najvei komadi se vuku pomou vitla ili tovara, po zemlji ili saonicama.
Na kratke udaljenosti i prilikom ugradnje moemo se posluiti drvenim
valjcima, odnosno rampom i klinovima. Kamen treba na kamenolomu
obraditi to vie moemo jer ne elimo vui vie tereta nego to nam
treba.

13

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 14
M

CM

MY

CY CMY

vaenje pijeska
Ponegdje na obali i otocima postoje leita pijeska, koji se moe koristiti
za gradnju kue. Leita pijeska treba traiti u krkim udolinama i
poljima. Nemojte vaditi pijesak iz vinograda. Pijesak prije pravljenja
morta treba prosijati. Ne bi trebalo koristiti pijesak sa ala jer sol jako
navlai vlagu.

dobijanje vapna
Vapno je jedno od najstarijih veziva, a kod nas je u irokoj primjeni od
rimskog doba. Na selu ima mnogostruku primjenu: kao graevni materijal
za mortove, za objeljivanje kua i kao dezinfekcijsko sredstvo dodatak
modroj galici za zatitu vinograda ili za suzbijanje smrada iz upojnih
jama u koje se obavlja nuda.
Negaeno ili ivo vapno (kalcijev oksid, CaO), dobija se peenjem
kvalitetnog vapnenca sa to veim sadrajem kalcijevog karbonata
(CaCO3, 80-90%) u procesu:
CaCO3 >> (temp. 800-1300C) >> CaO + CO2
U predajnom graditeljstvu vapno se pee u blizini mjesta gradnje, na
nain da se od lokalnog vapnenca sazidaju objekti japjenice (vapnenice),
unutar kojih se neprekidno loi vatra tijekom vie dana, dok boja kamena
od bijele ne prijee u sivkasto-utu, a kamen prti kada se poprska
vodom. Tada je proces zavren.
14

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 15
M

CM

MY

CY CMY

Japjenice su graevine od suhozida, krunog oblika s lanim svodom:

po konstrukciji su gotovo identine poljskim kuicama bunjama (kaunima,
emerima, poljaricama), s tom razlikom to imaju manji otvor ulaza i to
u svojim zidovima imaju kanale za bolju cirkulaciju zraka, za potpunije
peenje vapna. Japjenica treba biti vrlo kvalitetno zidana, a moe se
opasati i lancima da se ne bi raspala prije zavretka peenja. Zidanje
japjenice se povjerava najboljem majstoru u gradnji suhozida. Vatra se
loi prosuenim grmljem i borovim granama, a drva treba biti dovoljno
da se ne mora navrat-nanos brati zeleno grmlje u toku peenja.
Vapno se obino pee ljeti kada je najmanja mogunost oborina, i to
najee uvijek na istom mjestu, kada okolna makija i uma doraste
do visine i koliine koja omoguuje viednevno paljenje japjenice.
Najbolju vatru daje esmina, (crnika, Quercus ilex), a grmlje se tue
do hreka (korijena), maklinom, sjekirom ili kosirom. Makija ima svojstvo
da se iz korijena vrlo brzo regenerira, a borovima i esmini se samo
sijeku grane, pa se tako pomae formiranje visoke ume.
ivo vapno se nekad uvalo u grumenima u posudama na suhom
mjestu. Prije upotrebe se oprezno zalijeva, gasi vodom u posebnim
posudama ili jamama u zemlji. Ponegdje su za to sluili bazenii,
kamenice uz gustirne. Pri gaenju vapna zbog topline koja se razvija
nastaje burna reakcija kojom se dobiva gaeno vapno (kalcijev hidroksid)
ili vapneno mlijeko.
CaO + H2O >> Ca(OH)2 + temp. 150C

15

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 16
M

CM

MY

CY CMY

Nakon ugradnje, gaeno vapno vee ugljik (IV) oksid iz zraka i otputa
vodu, drugi produkt te reakcije je kalcij-karbonat, odnosno vapnenac,
ime je krug zatvoren.
Ca(OH)2 + CO2 >> CaCO3 + H2O

japjenica
presjek a/a - pogled sprijeda
16

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 17
M

CM

MY

CY CMY

japjenica

japjenica
tlocrt - shema
17

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 18
M

CM

MY

CY CMY

drvena graa
Krovite se radi od bora. Bor se sijee (bere) u sijenju, kad je u drvu
najmanje soka, ili u ljeto za vrijeme najveih vruina kad je puno smole.
To je zbog toga da sadrava to manje vlage koja uzrokuje deformacije
i truljenje. Stabla izrasla na kamenjaru puno su vra od onih izraslih
u dubokom i vlanom tlu. Stabla za sjeu se biraju prema buduoj
namjeni: odmah se gleda koje su duljine i debljine debla, kakvi nam
komadi trebaju i koliko njih itd. im se drvo ubere pilom ili sjekirom,
treba mu kosirom skinuti koru, jer je ispod kore najvie soka. Prije
ugradnje se treba prosuiti u hladu to je dulje mogue, obino jednu
sezonu (oko pola godine). Joprinu za letvanje krova ne treba posebno
suiti ni guliti joj koru: ona se tue kosirima, ree na potrebnu duljinu,
malo zatee i odmah ugrauje.
Najtvre drvo na kru daje esmina, ali nje nema puno i uva se kao
stablo jer daje dobar humus i ireve; vornata je i teko se obrauje,
pa slui za posebne svrhe kao to je izrada klinova za lomljenje kamena,
loza (navoja) za tisak za vino i sl.

kosir ili kosijer: alat broj 1 za buak

(neprohodnu makiju)

18

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 19
M

CM

MY

CY CMY

19

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 20
M

CM

MY

CY CMY

zidanje
Osnovna konstrukcija u predajnom graditeljstvu krkih krajeva je suhozid.
U suhozidu se izvode i kue i sklonita, ograde, podzidi, terase itd.
Veziva, a osnovno vezivo je vapneni mort, poboljavaju statika i fizikalna
svojstva zida. Hoe li se, i u kojoj mjeri pri zidanju koristiti mort i kakvog
e sastava on biti, ovisi o koliini raspoloivog vapna i namjeni graevine.
esto se mort koristi samo za zapunjavanje fuga na ve gotovom zidu,
da bi se isti uinio nepropusnim za vjetar ili vlagu. Prije svih radova s
mortom, potrebno je ovlaiti zidove.
Neke najosnovnije napomene za suhozid:
Bez obzira radi li se o naslonjenom zidu oblozi ili poduporu, ili
pak o slobodnom samonosivom zidu, stabilnost unutranjih glava
kamena je osnovna za stabilnost zida kao cjeline.
Naslonjeni zid podupor koji dri zemlju. Po cijeloj visini zida, oko
unutranjih glava kamena, zemlja mora biti vrsto nabijena. Optimalna
vlanost zemlje treba da je 15-20% (idealno 18%).
Oslonjeni zid koji dri naslage rastresitog kamena. Unutranje
glave kamena u zidu moraju biti vrsto i paljivo upasirane sitnijim
kamenom (inkunjone).
Slobodni samonosivi kameni zidovi suhozidi imaju dva lica
dvostruke vanjske i unutranje glave. Sve upljine izmeu unutranjih
glava moraju biti paljivo i potpuno ispunjene sitnim kamenom i
dobro upasirano da se ne mogu dogoditi nikakava
pomjeranja. Kameni zid nee nikada pasti zbog vanjskih glava, ve
samo zbog deformacije kod unutranjih glava.
20

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 21
M

CM

MY

CY CMY

Temelji se rade ovisno o vrsti tla i ovisno o tome ima li tamo gdje radimo
kuu jakog mraza. Ako mraza ima i ako je tlo duboko, vlano i rahlo,
moramo temeljiti dublje od metra, a ako zidamo na stijeni, temeljenje
nije potrebno. Pri zidanju zida prvo se postavljaju uglovni kamenovi koji
trebaju biti vei i pravilniji i zatim pomou konopca odreujemo ravnu
liniju izmeu njih i zidamo oba lica zida istodobno, nakon svakog sloja
ispunjavajui upljinu savurom sitnijim kamenom. to vie venjaka
ima u zidu, on e biti stabilniji. U visini 60-190 cm zid se horizontalno
izravnava, a to je kamen s kojim radimo manji i nepravilniji, ta visina
je manja.

SUHOZID
a) podzid koji dri zemlju
b) podzid koji dri kameni nasip
c) slobodni - samonosivi zid

a)

b)

venjak

c)

21

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

22

Composite

Page 22
M

CM

MY

CY CMY

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 23
M

CM

MY

CY CMY

mortovi
1. Vapneni mort

vapno : pijesak = 1:3

2. Vodonepropusni mortovi bez cementa

a) od crljenice

vapno : crljenica (masna i gusta) = 4(3):5(4)*

b) od gline

vapno : glina ili drobljena opeka = 1:1

c) od gline i pijeska

vapno : pijesak : glina (drobljena opeka) = 1:1:1

d) od vulkanskih tufova

vapno : alturin (pucolan ili dr.) = 1:1

* svi omjeri su priblini, jer ovise o svojstvima materijala.

3. Mortovi sa cementom
a) produni mort

cement: vapno : pijesak = 1:1:6 ili 1:2:5

b) cementni mort

cement: pijesak = 1:4 ili 1:3

c) cementni pric

cement : pijesak = 1:2

d) likadina

cement : pijesak = 1:1

4. Posebni mortovi
Ako se eli da iz zida raste ukrasno bilje, reke se zapune smjesom
zamlje i kotanog brana:
(teka ilovaa : pijesak) : kotano brano - 1(1:1)runa kolica:1 kg

23

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 24
M

CM

MY

CY CMY

izrada krovita
Opisat e se izrada jednostavnog dvostrenog krova, s pokrovom od
kamenih ploa iz lokalnog izvora:
Zidni vijenac mora biti uredan, kako bi bankine (vjenanice, nazidnice)
dobro legle, a zabat mora biti vrst.
Prvo se postave bankine koje se grubo oteu kosirom, sjekirom ili
pilom kako bi dobile kvadratian presjek. Zatim se postavlja sljemenjaa,
koju je potrebno otesati na krajevima kako bi dobro legla na zabatne
kamene.
Svakih 3-4 metra, meu bankine se postave grede koje se zapile da
sjednu. Svi spojevi uvruju se vuenim ili kovanim avlima 7-15 cm
duljine. Meu njih se u uzdunom smjeru postavi skela koja omoguava
dohvat sljemenjae i postavljanje rogova.
Rogovi se zapile kao na crteu i postavljaju se na pravilne razmake 2560 cm, od jednog zabata prema drugom. Na krajnjim rogovima uz
zabate 50-ak cm ispod sljemenjae mogu se pribiti horizontalne letve
koje se preko kratkih tapova upiru u zabate i tako dodatno uvruju
konstrukciju od horizontalnog pomicanja.
Preko rogova se pribijaju letvice-tapovi od joprine, u razmacima 1525 cm. Njih se moe kosirom otesati sa dvije strane da bolje legnu na
rogove. Na njih se postavljaju kamene ploe. Prvo se od bankina do
vanjskog lica zida zida jo jedan red zub visine bankine. Zatim se
24

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 25
M

CM

MY

CY CMY

postavlja kameni pokrov. Prvo idu najvei i najpravilniji kameni, koji se

stavljaju tako da ine strehu od desetak centimetara. Dalje se ploe
slau prema sljemenu. Sljeme je najbolje izvesti kupama u vapnenom
mortu, i to tako da se pod kupe postavi letva koja smanjuje potronju
morta.
a)

b)

DETALJI KONSTRUKCIJE
KROVITA
a) kupa kanalica u vapnenom mortu
b) pokrov od kamenih ploa debljine
2-10 cm, dimenzija 20-100 cm

sljemenjaa 10-15 cm
rog 10-15 cm
letve 2-4 cm
greda 15-20 cm

bankina

60 cm

15-20 cm

25-45

foto strip
gradnja krova (na idue dvije strane)
1

obrada drvene grae: vide se borove grede i granje joprine

izrada konstrukcije krova

gotova konstrukcija krova; vidi se improvizirana skela izmeu greda

letvanje krova joprinom

izgled poletvanog krova

postavljanje kamenih ploa

25

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

26

Composite

Page 26
M

CM

MY

CY CMY

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 27
M

CM

MY

CY CMY

27

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 28
M

CM

MY

CY CMY

izrada gustirne
Tamo gdje nema vodotoka ili mogunosti zahvaanja podzemne vode,
moraju se graditi gustirne cisterne za sakupljanje kinice. Gustirne
su najee uz kuu, a pune se kinicom s krova i s drugih prikladnih
povrina naplova ili pjacete. Gustirne mogu biti i u polju, a osim
obiteljskih ili kunih, mogu postojati i velike zajednike gustirne, redovite
na otocima.
Gustirnu je dobro izdubiti u ivoj stijeni, jer je tada najjednostavnije
postii vodonepropusnost obino se samo pukotine saniraju
vodonepropusnim mortom, a gustirna se obijeli vapnenim mlijekom radi
dezinfekcije. iva stijena se moe izdubiti paljenjem jake i dugotrajne
vatre, od koje vapnenac puca i moe ga se odstraniti.
U sluaju da ne moemo ili ne elimo gustirnu napraviti u stijeni, moemo
je sazidati ili izliti. Uvjet za to je da imamo dovoljno vodonepropusnog
veziva bilo koje vrste. Dno gustirne treba biti u blagom padu prema
udubljenju u kojeg se taloi neistoa.
U davno doba gustirne nisu bile natkrivene, a od antike do danas se
gustirna natkriva svodom pravim ili lanim ili betonskom ploom,
a njena gornja ploha redovito se koristi kao pjaceta. Ovisno o koliini
oborina i veliini gustirne, pjaceta se proiruje i na okolni teren izgradnjom
kosih ploha od vodonepropustnog morta ili kamenih ploa. Na najnioj
toki pjacete ostavljaju se etvrtaste rupe u svodu ili u ploi kroz koje
kinica ulazi u cisternu. U te se rupe ugradi izbuena kupa, pa se se
popunjavaju komadima kamena ili opeke, tako da se stvori filtar koji
ne dozvoljava neistoi da ue u gustirnu.

28

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 29
M

CM

MY

CY CMY

Otvor na gustirni treba biti uz rub pjacete, da se izbjegne hodanje po

njoj. Uz otvor, koji je ozidan u jednostavno pravokutno krunite i pokriven
metalnim ili drvenim poklopcem, moe se prigraditi i bazeni za pripremu
modre galice, odnosno gaenje vapna.
Primjer: velika gustirna u Dragodidu na otoku Visu ija je donja podloga
izvedena slijedeim slojevima:
namaz cementnim mlijekom
likadina (1:1)

2-3 cm

naboj mravog betona (1:7)

12 (12-20) cm

savura za izravnanje

10 (8-15) cm

presjek a-a

tlocrt

istona gustirna Dragodida, sa 4.5

vagona vode najvea na tom dijelu
otoka Visa

29

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 30
M

CM

MY

CY CMY

izrada krune pei

U selima kra, a pogotovo uz more, krune pei uglavnom dolaze u
sastavu kuhinje, ponekad izbaene iz volumena kue da se izbjegne
pregrijavanje prostorije. Krune pei kao zasebne graevine su rijetke,
ali ih se moe nai. Ponegdje su pei svoene opekom, a kao obluilo
vjerojatno je sluila prigodno izraena koara od iblja joprine. Moe
se graditi i tzv. lani svod. Pod pei je od opeke, najbolje vatrostalne.
U prednjem zidu, osim otvora za manipulaciju, ostavljaju se i jedan do
dva manja da bi vatra mogla gorjeti i kada se vrataca zatvore (ta
vrataca nemaju arke nego se podboe gredicom o pod). Otvor se
ozida opekom ili kvarcnim kamenom, koji je otporan na toplinu.

30

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 31
M

CM

MY

CY CMY

31

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 32
M

CM

MY

CY CMY

izrada komina
Najprimitivnije ognjite se sastoji od kamenja poslaganog u krug, na
podu od nabijene zemlje. Neto naprednije rjeenje je nisko pravokutno
ognjite, u kutu ili uz zid, bez posebnog ureaja za odvoenje dima koji
se provlai kroz sluajne upljine u krovu. Takvo se ognjite zida od
kamena, a samo loite je od opeke (moe se koristiti i nabijena zemlja),
jer bi se kamen od topline raspucao. Da bi se pojaao propuh i odvod
dima, jedna se ploa krova pri sljemenu, iznad ognjita moe podboiti
kamenovima, a ponegdje se zida bada, niski primitivni dimnjak, zapravo
vie otvor u krovu koji izgledom podsjea na dimnjak. U novijim kuama
postoji pravi dimnjak zidan na drvenim ili kamenim konzolicama, a nad
ognjitem je napa od dasaka, izvana obukana vapnenim mortom.
nekoliko primjera ognjita iz studije A. Freudenreicha

32

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 33
M

CM

MY

CY CMY

Napa se iznutra brzo zaai, a crna caklina titi drvo od vatre. Daljnja
novina u konstrukciji ognjita se sastoji u tome da se loite smjeta
u udubinu u zidu. Da bi se postigla jo bolja zatita od poara, i izbjeglo
pregrijavanje, pe se naposlijetku izdvaja iz kue kao poseban, prigraen
volumen.
Usporedo s izdvajanjem vatre i dima iz stambenog prostora, podie se
i razina vatre na ognjitu. Ognjite na stojeoj visini, kombinirano s
krunom pei je sasvim sigurno nastalo pod utjecajem gradske arhitekture
i krajnji je stupanj u razvoju seoskog zidanog ognjita na naem kru.
Ognjitu se moe pridodati i eljezna pe koja bre zagrijava prostor i
olakava pripremu hrane.

33

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

34

Composite

Page 34
M

CM

MY

CY CMY

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 35
M

CM

MY

CY CMY

35

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

izrada ponara
Svaka kua, pomoni objekti, pa i zidovi u
dvoru, imaju vee ili manje ponare nie,
koje slue za odlaganje sitnih potreptina ili
za teriku (svijeu). Najjednostavniji ponari
su pravokutne nie s nadvojem od kamene
ploe. Oni vei esto iznad ploe imaju i
rasteretni luk od dvije ploe pod kutom od
45-60, ime se dobija jo jedna polica.

36

Composite

Page 36
M

CM

MY

CY CMY

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 37
M

CM

MY

CY CMY

37

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 38
M

CM

MY

CY CMY

KORISNA LITERATURA
Bojani Obad itaroci, B., Tradicijsko graditeljstvo otoka Hvara, Zagreb, 1997.
Cvitkovi, B. i ari, LJ., Graenje prirodnim kamenom, Zagreb, 1997.
Freudenreich, A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb Beograd, 1962.
Materijali, tehnike i strukture predantikog i antikog graditeljstva na istonom
jadranskom prostoru, Znanstveni kolokvij, Zagreb, 1980.
Milii, M., Nepoznata Dalmacija, Zagreb, 1955.
Obnova i ouvanje hrvatske puke graditeljske batine, Zbornik saetaka, Zagreb
1997.
Peuli, ., Konstruktivni elementi zgrada, Zagreb, 1970.
Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1999.
38

Composite

04 prijelom _med kuca.FH9 Sun Jan 25 21:42:24 2009

C

Page 39
M

CM

MY

CY CMY

39

Composite