RAZVOJNA PSIHOLOGIJA DJETETA

emocionalni i intelektualni razvoj

i školski uspjeh

Jasna Relja, pedagoginja, OŠ “Đuro Ester” Koprivnica

Aktiv razredne nastave i predmetne nastave, 14.12.2006. i
26.02.2007.
 Intelektualni razvoj djeteta
Ključni čimbenici koji utječu na razvoj mozga i obrazovno
postignuće:
 Prehrana – bogata povrćem, voćem, vodom, raznolika
(bjelančevine, nezasićene masnoće, složeni ugljikohidrati)
 Vježbanje – fizička aktivnost – od prve godine života
potrebna motorička stimulacija – igranje na dječjim
igralištima, igre spretnosti, vožnja biciklom, trčanje
 Geni - nasljeđe
 Ljubav – briga roditelja, pažnja, dodir, razmijevanje
 Izazovi – poticaji za razvoj mozga (intelektualne,
umjetničke i tjelesne aktivnosti)
Kako stres
utječe na učenje
 Bilo koja osoba pod stresom luči pojačano iz
nadbubrežnih žlijezda tvar kortizol koja utječe na
smanjenje aktivnosti imunološkog sustava, povećanje
napetosti mišića, jače grušanje krvi i viši krvni tlak.

 Kronično visoke razine kortizola dovode do smrti

moždanih stanica u dijelu mozga koji je ključan za
stvaranje eksplicitne memorije.
 Stres i učenje
 Mnogobrojna istraživanja na američkim sveučilištima pokazala su da
kronični stres oštećuje sposobnost pri razlučivanju bitnog od
nebitnog, utječe na mišljenje i pamćenje, sklonost bolestima (više
izostajanja s nastave)

 Izvori stresa: odnosi u školi, odnosi u obitelji, količina gledanja TV i

korištenja kompjutora, društvena zbivanja…
 Prijetnja i učenje
 Različiti učenici različito odgovaraju na
potencijalne prijetnje

 Prijetnje koje utječu na otpuštanje adrenalina i

kortizola, što smanjuje način mišljenja, osjećanja
i djelovanja – fizičke prijetnje, ponižavanje,
ismijavanje…
 Naučena bespomoćnost
 Jedana od reakcija na stres i prijetnje jeste stanje
naučene bespomoćnosti
 Prepoznaje se kroz izjave: ja sam glup, ja sam
nesretan, ja to ne mogu…
 Uzroci: trauma, gubitak kontrole nad traumatskim
događajem, zbog nemogućnosti donošenja odluka
dolazi do prepuštanja (bespomoćnosti)
 Mogu je poticati i česta učiteljeva prekoravanja:
ti se uopće ne trudiš, ti si beznadan slučaj…
 Rezultati naučene bespomoćnosti

 Otežano rješavanje problema

 Otežano učenje
 Tjeskoba, ljutnja, depresija
 Neprijateljsko ponašanje
 Praktični savjeti
 Otklanjanje stresa – uklanjanje uvjeta koji ga potiču (u
obitelji ili školi)

 Strategije oslobađanja od stresa: podrška prijatelja,

razgovor, igre, vježbanje, igra uloga, proslave u razredu,
pisanje dnevnika…

 Stvaranje prijateljskog ozračja u razredu – ne tolerirati

učenicima da jedni drugima prijete, bez prijetnji
učenicima za slanje ravantelju ili pedagogu…
 Ograničenja kod usvajanja
nastavnog gradiva
 Mozak djeteta može obrađivati ograničenu količinu
informacija
 Ono što se uči mora biti uklopljeno u postojeće isustvo
djeteta
 Ako je osoba pasivan primalac informacija, slabije ih
razumije, teže pamti i brže zaboravlja
 Različitim učenicima odgovaraju različiti stilovi
poučavanja
 Mogućnost učenja ograničena je nivoom kognitivnog
razvoja djeteta
 Višestruke inteligencije
 Teorija višestruke inteligencije (Howard Gardner)
definira inteligenciju kao sposobnost rješavanja problema.

 JEZIČNA INTELIGENCIJA
 LOGIČKO-MATEMATIČKA INTELIGENCIJA
 PROSTORNA INTELIGENCIJA
 TJELESNO-KINETIČKA INTELIGENCIJA
 GLAZBENA INTELIGENCIJA
 INTERPEROSNALNA INTELIGENCIJA
 INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA
Stil učenja
Istraživanja pokazuju da

 29% učenika preferira vizualni stil učenja (slika tekst)

 34% učenika preferira auditivni stil učenja (zvuk, glazba)
 37% učenika ima haptički stil učenja (pokret,dodir)

 U razredu od 30 učenika, 2-3 učenika su neuspješna

zbog osobnih i obiteljskih razloga, a 6 ih je neuspješno
zbog neprimjerenog stila poučavanja koji ne odgovara
njihovom stilu učenja
 Stil poučavanja

 Uz pomoć novih (nefrontalnih) metoda poučavanja

značajno se može podići efikasnost nastave
 Za uspješno poučavanje najvažniji su:
- red u učionici
- pozitivna očekivanja od učenika
- pozitivno razmišljanje učitelja
- osjećaj osobnog postignuća i važnost posla
 Mozak i emocije
 Negativne emocije smanjuju kapacitet mozga za
razumijevanje, uočavanje značenja, pamćenje i više
misaone procese

 Zaplašeni, zbunjeni učenici ne mogu jasno razmišljati

 Emocije određuju zašto učimo i imamo li samopouzdanja

i sigurnosti u rezultat učenja
 Pozitivne emocije
 Pozitivne emocije (ugoda,veselje, sigurnost)
povećavaju mogućnosti za uspješnijim učenjem

 Pozitivne emocije stvaraju visoko samopouzdanje

i samopoštovanje kod učenika
 Osobine djeteta niskog
samopoštovanja
 Nije zadovoljno sobom
 Podcjenjuje se
 Ima negativno mišljenje o sebi
 Uspjeh pripisuje sreći
 Neuspjeh pripisuje vlastitoj nesposobnosti
 Stalno očekuje da će doživjeti neuspjeh
 Zatvoreno u sebe ili agresivno
 Ne zaboravite

 Pozitivne informacije povećavaju, a negativne

smanjuju samopoštovanje.

 Najvažnije su nam informacije koje dolaze od

nama važnih ljudi (učeniku od roditelja i učitelja).
 Emocije i učenje
 Razlika između emocija i osjećaja:

 EMOCIJE se stvaraju u biološkim automatskim

putovima: ugoda, strah, iznenađenje, ljutnja,
žalost.

 OSJEĆAJI su kulturalno i okolinski razvijeni

odgovori na okolnosti: zabrinutost, predviđanje,
frustriranost, cinizam, optimizam.
 Emocije i učenje
 Emocije utječu na učenikovo ponašanje jer
stvaraju različita duševno-tjelesna stanja
 Pozitivne emocije potiču sposobnost
učenja
 Kretanje, učenje i pamćenje
 Istraživanja pokazuju da dio mozga koji obrađuje
pokrete/kretanje obrađuje i učenje.

 Tjelesna aktivnost poboljšava kogniciju, tj. učenje

 Nedostatak kretanja može uzrokovati probleme u

ponašanju i učenju

 Vježbanje puni mozak kisikom i hrani ga visokohranjivim

tvarima potrebnim za njegov razvoj
Literatura
 1. Jensen, E. (2005.) Poučavanje s mozgom na umu,
Zagreb, Educa
 2. Jensen, E. (2003.) Super nastava, Zagreb, Educa
 3. Dryden G., Vos J. (2003.) Revolucija u učenju, Zagreb,
Educa
 4. Andrilović, V. (1988.) Psihiologija učenja i nastave,
Zagreb, Školska knjiga