Professional Documents
Culture Documents
izradila:
Kristina Kučanda ,
PMF-Kemijski odsjek,
Preddiplomski studij kemije,
1. godina 2010/11.
pregledale:
Tea Prohaska, prof.,
Martina Bračid, prof.,
I. gimnazija Zagreb
Autor: prema:
Kristina Kučanda, Ispitni katalog
PMF-Kemijski odsjek, za državnu maturu
Preddiplomski studij kemije, u šk. god. 2010./2011.,
1. godina 2010/11. Fizika,
kristina-kucanda@hi.t-com.hr NCVVO
Objavljeno na:
www.drzavna-matura.com Kontakt : info@drzavna-matura.com
Skripta se može koristiti samo za individualne potrebe korisnika uz poštivanje svih autorskih i
vlasničkih prava. Zabranjeno je mijenjati, distribuirati, prodavati, licencirati ili koristiti sadržaj
u komercijalne ili bilo koje druge svrhe bez dozvole autora. Skripta se koristi na vlastitu
odgovornost i autori se ne mogu smatrati odgovornima za bilo kakvu štetu koja na bilo koji
način može nastati korištenjem.
Zagreb, 2010.
Sadržaj
1 Matematička i eksperimentalna znanja i vještine u fizici .................................................. 1
1.1 fizikalne veličine i njihove SI mjerne jedinice ............................................................. 1
1.2 elementarne eksperimentalne vještine ..................................................................... 2
1.3 primjena osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike ..................................... 2
2 Mehanika ............................................................................................................................ 3
2.1 pravocrtna gibanja ..................................................................................................... 3
2.2 jednoliko kružno gibanje ............................................................................................ 6
2.3 Newtonovi zakoni ....................................................................................................... 7
2.4 zakon očuvanja energije i zakon očuvanja količine gibanja ....................................... 9
2.5 složena gibanja ......................................................................................................... 10
2.6 opdi zakon gravitacije ............................................................................................... 11
2.7 mehanika fluida ........................................................................................................ 12
3 Termodinamika ................................................................................................................ 15
3.1 plinski zakoni i opda jednadžba stanja idealnog plina .............................................. 15
3.2 osnove molekularno-kinetičke teorije tvari ............................................................. 16
3.3 unutrašnja energija, toplina, spec. topl. kapacitet , latentna toplina, rad plina ...... 17
3.4 I. i II. zakon termodinamike ...................................................................................... 17
4 Elektromagnetizam .......................................................................................................... 20
4.1 osnovne pojave u elektrostatici ............................................................................... 20
4.2 osnovni pojmovi i zakoni elektrostatike................................................................... 21
4.3 strujni krugovi........................................................................................................... 24
4.4 krugovi istosmjerne struje ........................................................................................ 25
4.5 magnetske i elektromagnetske pojave .................................................................... 27
4.6 izmjenične struje ...................................................................................................... 33
5 Titranje, valovi i optika ..................................................................................................... 36
5.1 osnovni pojmovi vezani uz harmoničko titranje ...................................................... 36
5.2 mehaničko i električno titranje ................................................................................ 36
5.3 postanak i širenje mehaničkog i elektromagnetskog vala ....................................... 40
5.4 zakoni geometrijske optike ...................................................................................... 46
5.5 zakoni valne optike ................................................................................................... 52
6 Moderna fizika.................................................................................................................. 57
6.1 specijalna teorija relativnosti ................................................................................... 57
6.2 kvantna fizika............................................................................................................ 57
6.3 nuklearna fizika ........................................................................................................ 61
drzavna-matura.com 1
- skalarne veličine – imaju samo iznos (npr. masa, gustoda, temperatura, tlak, količina tvari,
vrijeme...)
- vektorske veličine – imaju iznos, smjer i orijentaciju (npr. brzina, akceleracija, sila, količina
gibanja...)
drzavna-matura.com 2
2 Mehanika
2.1 pravocrtna gibanja
- referentni sustav – izabrani koordinatni sustav u kojem promatramo i opisujemo pojave
- materijalna točka – tijelo bez dimenzija koje pojednostavljeno predstavlja tijelo koje
promatramo
- položaj – točka u koordinatnom sustavu gdje se tijelo nalazi (relativan je – ovisi o
referentnom sustavu)
- vremenski interval – vremensko razdoblje u kojem promatramo i opisujemo neku pojavu
(npr. gibanje)
- vremenski trenutak – najmanji vremenski interval, koji teži nuli
- pomak (x) – najmanja udaljenost između početne i završne točke gibanja
- put (s) – dio putanje koji je tijelo prešlo u određenom vremenskom intervalu, dio putanje
između određene dvije točke na putanji
- putanja – crta koja povezuje sve točke kroz koje tijelo prolazi tijekom gibanja
- srednja brzina – prosječna brzina
- po putu
- po pomaku
- trenutna brzina – prijeđeni put/pomak u vremenskom intervalu koji teži nuli (vremenskom
trenutku)
- srednja akceleracija – prosječna promjena brzine u jedinici vremena – smjer: vektor brzine
– može biti pozitivna (ubrzavanje) ili negativna (usporavanje)
- srednja brzina
(v0=početna brzina)
jednoliko ● ● ● ● ● ●
sporije ●●●●●●
brže ● ● ● ● ● ●
jednoliko ubrzano ●● ● ● ● ●
jednoliko usporeno ● ● ● ● ●●
nejednoliko ● ● ● ● ●●
drzavna-matura.com 5
brzina=nagib
s=vt
a=0 a=konst.
drzavna-matura.com 6
- period (T) – vrijeme trajanja jednog okreta (t=ukupno vrijeme, n=broj okreta)
- obodna brzina
hvatište orijentacija
pravac djelovanja
- zbrajanje vektora sila (i oduzimanje=zbrajanje s vektorom suprotne orijentacije)
- dijagram sila – nacrtati sve sile koje djeluju na tijelo kao odgovarajude vektore
- Newtonovi zakoni
I. Načelo tromosti: sila postoji
Ako na tijelo ne djeluje sila, tijelo miruje ili se giba jednoliko pravocrtno. ↔ Ako tijelo
miruje ili se giba jednoliko pravocrtno, rezultantna sila na njega je 0.
II. Temeljni zakon gibanja: sila ima iznos
Sila je po iznosu i smjeru jednaka promjeni količine gibanja u vremenu.
- sila teža – sila koja opisuje međudjelovanje Zemlje (vedeg nebeskog tijela) i tijela na
površini Zemlje ili u blizini površine Zemlje
- privlačna sila – Zemlja privlači tijelo (i tijelo privlači Zemlju, ali ona praktički miruje
jer ima mnogo vedu masu)
- težina – sila kojom tijelo djeluje na vodoravnu podlogu ili ovjes – po svemu jednaka sili teže
=mg
- elastična sila – sila kojom se tijelo opire promjeni oblika zbog djelovanja okoline na tijelo i
koja tijelu vrada prvobitni oblik nakon prestanka djelovanja okoline
- sila trenja – opisuje međudjelovanje tijela koje se giba ili teži pokretanju, a u dodiru je s
podlogom
μ=koeficijent trenja
=sila pritiska tijela na podlogu (okomita komponenta sile)
smjer sile trenja: suprotan smjeru sile koja pokrede ili teži pokrenuti tijelo
- slobodni pad – jednoliko ubrzano gibanje s ubrzanjem g okomito prema površini Zemlje
- inercijski sustav – sustav koji miruje ili se giba jednoliko pravocrtno – ukupno djelovanje
okoline na sustav jednako je nuli – u svim inercijskim sustavima vladaju iste fizikalne
zakonitosti
- akcelerirani sustav – sustav na koji je ukupno djelovanje okoline različito od nule – giba se
ubrzano ili usporeno
drzavna-matura.com 9
- inercijska sila – sila koja svim tijelima u akceleriranom sustavu daje ubrzanje koje je
jednakog iznosa i smjera kao i ubrzanje sustava, ali suprotne orijentacije
- količina gibanja – fizikalna veličina koja opisuje stanje gibanja tijela – jednaka je umnošku
mase i trenutačne brzine tijela
- zakon očuvanja količine gibanja – ukupna količina gibanja svih tijela u zatvorenom sustavu
(sustav iz kojeg tijela ne međudjeluju s okolinom izvan sustava) je konstantna
- rad – fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile na tijelo na nekom putu
drzavna-matura.com 10
- zakon očuvanja energije – ukupna energija u zatvorenom sustavu je konstantna (ne mijenja
se bez obzira što se događa u sustavu)
- snaga – fizikalna veličina koja pokazuje koliki je rad obavljen u jedinici vremena (brzinu
kojom sila djeluje)
- gravitacijska potencijalna energija blizu površine Zemlje (energija koju tijelo ima zbog
djelovanja sile teže)
- elastična potencijalna energija (energija koju tijelo ima zbog djelovanja elastične sile)
- korisnost – fizikalna veličina koja karakterizira stroj (uređaj koji pretvara energiju u rad ili
obrnuto) i pokazuje koliki dio uložene energije (rada) stroj vrada u korisnom obliku
- akceleracija:
- položaj:
- brzina:
- akceleracija:
- položaj:
- brzina:
- domet: (H=maksimalna visina)
- prva svemirska (kozmička) brzina – najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje
kako bi ostalo kružiti u orbiti oko Zemlje
- Arhimedov zakon: težina tijela uronjenog u fluid manja je od težine tijela u vakuumu za
veličinu uzgona (za težinu tijelom istisnutog fluida)
drzavna-matura.com 14
- uvjet plivanja: ako je uzgon na dio tijela uronjen u fluid jednak težini tog tijela, tijelo pliva
na površini fluida
- Bernoulijeva jednadžba
drzavna-matura.com 15
3 Termodinamika
3.1 plinski zakoni i opda jednadžba stanja idealnog plina
- promjena stanja plina
- izotermna
- izobarna
- izohorna
drzavna-matura.com 16
- Avogadrov zakon: jednake množine molekula plina zauzimaju jednake volumene pri istoj
temperaturi i istom tlaku bez obzira o kojem se plinu radi
- površinsko
- volumno
3.3 unutrašnja energija, toplina, spec. topl. kapacitet , latentna toplina, rad
plina
- unutrašnja energija – zbroj kinetičke i potencijalne energije svih čestica sustava
- termički kontakt sustava (tijela) – mogudnost prelaska topline između 2 sustava (tijela) do
izjednačenja temperatura
- termička ravnoteža sustava – stanje u kojem sustavi imaju istu temperaturu pa među njima
nema prijenosa topline iako su u termičkom kontaktu
- toplina (Q[J]) – dio unutrašnje energije koji se izmjenjuje između sustava u termičkom
kontaktu zbog razlike u njihovim temperaturama
- latentna toplina – količina topline potrebna da određena masa određene tvari promijeni
agregatno stanje pri odgovarajudoj temperaturi, pri čemu se temperatura ne mijenja
- latentna toplina taljenja , λ=specifična toplina taljenja (za 1 kg tvari)
- latentna toplina isparavanja , r=specifična toplina isparavanja (za 1 kg tvari)
- latentna toplina sublimacije
- načini prijenosa topline: kondukcija (vođenje u čvrstim tijelima), konvekcija (vođenje u
fluidima), radijacija (elektromagnetsko zračenje)
- toplinska vodljivost
- toplinska izolacija
- I. zakon termodinamike: energija ne može nestati ni nastati ni iz čega nego samo mijenjati
oblik; unutrašnja energija može promijeniti oblik toplinom i radom
- povratni proces – proces koji završava u istom stanju u kojem je krenuo – nema gubitka
energije – idealiziran Carnotov kružni proces je povratan (aproksimacija), ali u stvarnosti
idealni povratni proces nije mogud
- nepovratni proces – proces koji se ne može vratiti u stanje posve isto početnom – svi
stvarni procesi
- rad toplinskih strojeva u kružnom procesu
- toplinski strojevi – uređaji koji toplinu prevode u mehanički rad
- kružni proces – konačno i početno stanje sustava je jednako ne mijenja se
unutrašnja energija (ΔU=0) W=Q
- nepovratnost – plin se u početno stanje ne može vradati po istim stanjima po kojima
je napuštao to stanje
- rad je pozitivan ako plin ekspandira po višim, a komprimira po nižim tlakovima (p,V
graf procesa u smjeru kazaljke na satu)
drzavna-matura.com 19
- korisnost
- II. zakon termodinamike: spontani prijelaz topline mogud je samo s toplijeg na hladniji
spremnik
drzavna-matura.com 20
4 Elektromagnetizam
4.1 osnovne pojave u elektrostatici
- vrste električnog naboja
- pozitivan (na staklu koje se trlja amalgamiranom kožom ili svilom)
- negativan (na plastici koja se trlja krznom ili vunom)
- nositelji elementarnog naboja
- proton (e+=+1,6×10-19 C)
- elektron (e-=-1,6×10-19 C)
- električno međudjelovanje različito nabijenih tijela: privlačenje
- elektriziranje – narušavanjem ravnoteže naboja, razdvajanje pozitivnog i negativnog naboja
- dodirom – vodiče
- influencijom
- vodiče
- izolatore – polarizacijom
drzavna-matura.com 21
- elektrostatska potencijalna energija – energija koju ima naboj na koji djeluje električna sila
drzavna-matura.com 23
- napon – razlika električnih potencijala dvije točke električnog polja – fizikalna veličina koja
pokazuje koliki de rad obaviti električna sila kad jedinični naboj prijeđe iz jedne točke
električnog polja u drugu
- električni kapacitet – fizikalna veličina koja pokazuje koliki naboj može kondenzator primiti
po jedinici napona
- spajanje kondenzatora
- serijski
drzavna-matura.com 24
- paralelno
realni izvor:
- električni otpor
- Kirchhoffova pravila
I. zbroj jakosti struja koje ulaze u čvor jednak je zbroju jakosti struja koje izlaze iz
čvora
drzavna-matura.com 26
II. u svakoj zatvorenoj petlji zbroj svih padova napona na otporima jednak je zbroju
svih elektromotornih napona
- spajanje otpornika
- serijski
- paralelno
drzavna-matura.com 27
× u ravninu, ● iz ravnine
- pravilo desne ruke: postavimo desni dlan tako da prsti pokazuju smjer i orijentaciju
silnica magnetskog polja (B) a palac smjer i orijentaciju struje (I): sila (F) ima
orijentaciju od dlana
drzavna-matura.com 30
- magnetska (Amperova) sila između dviju paralelnih ravnih žica kojima teče struja
- Lorenzova sila – sila kojom magnetsko polje djeluje na česticu naboja q koja se u njemu
giba brzinom v
drzavna-matura.com 31
- pravilo desne ruke: ako je naboj pozitivan, isto kao i za Amperovu silu samo palac
pokazuje v umjesto I; ako je naboj negativan, sila ima suprotnu orijentaciju
- magnetski tok - količina silnica magnetskog polja koje prolaze kroz neku površinu
- Lenzovo pravilo: električna struja koja nastaje zbog induciranog elektromotornog napona
ima takvu orijentaciju da nastoji spriječiti promjenu magnetskog toka zbog koje je nastala
(dakle suprotan predznak od uzroka indukcije)
drzavna-matura.com 32
i0
-i0
u0
-u0
- efektivna snaga izmjenične struje = snaga istosmjerne struje koja bi proizvela isti efekt
(učinak)
drzavna-matura.com 34
2) induktivni – dodatni otpor koji se stvara u zavojnici kojom protječe izmjenična struja
(C=kapacitet kondenzatora)
- ravnotežni položaj – položaj tijela u kojem je ukupna sila koja djeluje na nj jednaka nuli
- elongacija – pomak promatrane čestice od ravnotežnog položaja – y (ili x)
- amplituda – maksimalna elongacija – najvedi pomak od ravnotežnog položaja – y0 ili A
- titraj – gibanje od ravnotežnog položaja do jedne amplitude i nazad te zatim do druge
amplitude i nazad – gibanje promatrane čestice tijekom jednog perioda
- period – vrijeme potrebno za jedan titraj – T
- faza – kutni pomak od ravnotežnog položaja
- ukupna
drzavna-matura.com 39
- rezonancija – pojava koja se javlja kad na titrajni sustav djeluje vanjska periodična sila
približno iste frekvencije – dolazi do maksimalnog prijenosa energije
- longitudinalni val – čestice sredstva titraju u smjeru širenja vala – ima "zgušnjenja" i
"razrjeđenja" – npr. zvučni valovi
drzavna-matura.com 41
- u plinovima
- grafički prikaz
- odbijanje na čvrstom kraju: pomak u fazi λ/2 (brijeg se reflektira kao dol i obrnuto)
- superpozicija valova – vektorsko zbrajanje amplituda svih valova koji se istovremeno nađu
u istoj točki prostora, vrijedi za titranja kod kojih je veza između elongacije i povratne sile
linearna
drzavna-matura.com 44
- stojni val – val koji nastaje kad se u prostoru sastanu dva vala jednakih frekvencija i stalne
razlike faza koji se šire u suprotnim smjerovima; njegova interferentna slika je
nepromjenjiva; neke točke (čvorovi) uvijek miruju, neke (trbusi) titraju s maksimalnom
amplitudom, a ostale sa stalnom amplitudom između nule i maksimalne
- nastaje npr. kad se val odbija od čvrstog kraja
- primjeri stojnog vala
- prag čujnosti – najmanji intenzitet zvuka koji normalan čovjek može čuti
- relativna razina zvuka – deseterostruki logaritam omjera intenziteta zvuka i praga čujnosti
- totalna refleksija – pojava pri prijelazu iz optički gušdeg u optički rjeđe sredstvo
(n1>n2v1<v2), kad je upadni kut vedi od graničnog kuta, svjetlost se u potpunosti odbija (a
ne prelazi u optički rjeđe sredstvo)
- spektralni sastav bijele svjetlosti – valne duljine raspona od 400 nm (ljubičasta) do 750 nm
(crvena) – čiste boje: ljubičasta (najviše se lomi u prizmi), plava, zelena, žuta, narančasta,
crvena (najmanje se lomi u prizmi)
drzavna-matura.com 48
- disperzija (rasap) svjetlosti – nastaje jer brzina svjetlosti u sredstvu (NE u vakuumu) ovisi o
njenoj boji (valnoj duljini)
- osnovne vrste leda
- konvergentne – pozitivne – skupljaju paralelni snop svjetlosti u jednu točku – žarište
je realno
drzavna-matura.com 49
- jednadžba lede
drzavna-matura.com 50
f=žarišna duljina
a=udaljenost predmeta od lede
b=udaljenost slike od lede
n2=indeks loma lede (stakla)
n1=indeks loma sredstva (za zrak se uzima 1 kao za vakuum)
r1=polumjer zakrivljenosti 1. sfernog dioptra (onog na koji prvo upada svjetlost koja se širi
slijeva nadesno)
r2=polumjer zakrivljenosti 2. sfernog dioptra
1. zraka koja dolazi na ledu paralelno s optičkom osi lomi se kroz ledu kao da je došla
iz virtualnog žarišta slike F'
2. zraka koja prolazi kroz optičko središte lede ne lomi se (prolazi kroz ledu bez
promjene smjera)
3. zraka koja bi prolazila kroz virtualno žarište predmeta F lomi se paralelno s
optičkom osi
- interferencija svjetlosti = superpozicija svjetlosnih valova (kad se dva svjetlosna vala nađu
u istoj točki prostora) – može biti konstruktivna (pojačavanje) i destruktivna (poništavanje)
- Youngov pokus
- valnoj duljini
- udaljenosti od zastora
drzavna-matura.com 54
- interferencija na tankim listidima – npr. mjehuridi sapunice, ulje na vodi – upadne zrake
svjetlosti se djelomično lome na površini a djelomično na dnu tankog sloja te između nastalih
lomljenih zraka dolazi do interferencije zbog koje se vide različite boje
- ogib svjetlosti – svjetlost "zaobilazi" pukotinu ili prepreku čije su dimenzije usporedive s
valnom duljinom
- na pukotini – prema Huygensovom načelu, pukotina na koju nailazi val može se
smatrati izvorom novog vala – svjetlost se kroz pukotinu ne širi samo pravocrtno nego
se raspršuje
- na niti – svjetlost dopire iza niti, sjena niti nije oštra nego se unutar nje vide pruge,
osobito izraženi središnji maksimum
drzavna-matura.com 55
6 Moderna fizika
6.1 specijalna teorija relativnosti
- načelo relativnosti: svi zakoni fizike imaju jednak matematički oblik u svim inercijskim
sustavima (sustavima koji miruju ili se gibaju stalnom brzinom) – svi inercijski sustavi su
ravnopravni – u njima se sve prirodne pojave odvijaju na isti način
- stalnost brzine svjetlosti: brzina svjetlosti u vakuumu (c≈3×108 m/s) najveda je moguda
brzina u prirodi i ništa se ne može širiti vedom brzinom od nje te je jednaka u svim
referentnim sustavima
- kontrakcija duljine
L0=vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet)
L=duljina mjerena iz sustava koji miruje
- dilatacija vremena
b) Wienov zakon
n=prirodni broj
h=6,626×10-34 Js Planckova konstanta
- koncept fotona – čestica svjetlosti ili kvant energije elektromagnetnog zračenja
mase nula koja se u vakuumu giba brzinom svjetlosti – ne može se cijepati u dijelove,
ne može se ne gibati
energija jednog fotona:
- de Broglieva ideja o valno-čestičnoj prirodi tvari: svaka čestica koja se giba ima i valna
svojstva – za materijalne čestice mase m i brzine v vrijedi jednadžba ovisnosti valne duljine o
količini gibanja (de Broglieva relacija) kao i za fotone:
- atom
, ,
drzavna-matura.com 62
- izotopi – atomi istog atomskog, a različitog masenog broja (isti broj protona, a različit broj
neutrona u jezgri)
- energija vezanja (energija potrebna za razbijanje jezgre na nukleone):
- defekt mase (masa za koju je masa jezgre manja od zbroja masa protona i neutrona od
kojih se sastoji):
- uzrok radioaktivnosti: nestabilnost jezgre zbog prevelikog ili premalog broja neutrona u
odnosu na broj protona
- osnovne vrste radioaktivnog zračenja
sastav naboj doseg
-19
α jezgre helija +2×1,6×10 C ≈5 cm u zraku
- +
β elektroni e ili pozitroni e ≈5 m u zraku
≈0,1 cm u Al
γ elektromagnetni valovi / jako velik (4 cm Pb smanjuje
intenzitet za 10%)
1) α
npr.
2) β
a) β-
npr.
b) β+
npr.
3) γ
npr. ,
drzavna-matura.com 63