6. Nauni skup sa meunarodnim ueem Sinergija 2010.

PRAVNA DRAVA: IDEAL ILI STVARNOST

Maa Alijevi Pravni fakultet Univerzitet u Zenici Fakultetska broj 1 Telefon: +387 32 444 710 E mail: m.alijevic@gmail.com

Saetak Pravna drava je ona u kojoj se openito potuju ustavne slobode i prava ovjeka i graanina , u kojoj se potuje naelo ustavnosti i zakonitosti, u kojoj su sudovi nezavisni i u kojoj djeluje podjela vlasti, te u kojoj su svi nosioci dravnih funkcija politiki i pravno odgovorni za takvu dravu se kae da je pravna drava tj. drava gdje sve slubene osobe djeluju samo na temelju pravnih normi, a ne samovoljno i gdje je veoma ogranieno diskreciono odluivanje. Osnovno naelo pravne drave je zapravo to da sva pravna pravila koja su doneena i koja su na snazi, imaju podjednako dejstvo kako za one koji upravljaju, tako i za one kojima se upravlja. Rad sadri i ostala naela koje jednu dravu ine pravnom. Bosna i Hercegovina jo uvijek nije pravna drava, ali uz dosadanje pozitivne pomake, na dobrom je putu da to postane. Ohrabrujua je injenica da zapravo pravna drava prema definiciji ne postoji. Jo uvijek se radi samo o idealnoj dravi ija sva naela nijedna drava nije ispunila u potpunosti. Kljune rei: pravna drava, idealna drava, Bosna i Hercegovina, vladavina prava.

Abstract The legal state is one in which are generally respected constitutional rights and freedoms of man and citizen, in which are respected the principle of constitutionality and legality, in which the courts are independent and the separation of powers exists, and in which all holders of public functions are political and legal responsible -- for such a state is said to be a legal state, that state where all officials act only on the basis of legal norms, not arbitrarily, and where is discretion in making of decisions limited. The basic assumption of the legal state is actually that all legal rules which are made and which are in force, have effect as equally for those who govern, and those that are managed. Work also includes other assumptions that a single country made as legal. Bosnia and Herzegovina is not a legal state yet, but there are positive steps in that way. Bosnia and Herzegovina is on the way to become one. Encouraging is the fact that the legal state by definition, actually does not exist. Still it is just about the ideal state which all assumptions are not completely fulfilled in any state. Key words: legal state, ideal state, Bosnia and Herzegovina, rule of law.

1. UVOD Korijeni pravne drave seu jo u vrijeme Aristotela i Platona, osnove pravne drave postavio je Kant, dok je sam pojam definisan u Njemakoj u 19. stoljeu. Za poetak, najprikladnija je nabrajajua definicija pravne drave (zapravo se radi o nabrajanju naela koje je neophodno
Raje Baniia bb, Bijeljina, Tel. +387 55 21 31 32, 55 21 31 33 -mail: univerzitet@sinergija.edu.ba www.sinergija.edu.ba.

471

6. Nauni skup sa meunarodnim ueem Sinergija 2010. ispotovati da bi pravna drava zaivjela u praksi). U pravnoj dravi neophodno je ispunjenje slijedeih naela: zakonitost rada uprave, naelo podjele vlasti, ali prije svega u smislu nezavisne sudske vlasti, naelo sudske zatite prava i sloboda, naroito u pogledu nezakonitih intervencija uprave, odreena svojstva zakona, naelo da nema ni kanjivog djela ni kazne bez zakonske norme, politiki poredak predstavnike demokratije i najzad, naelo ogranienja dravne suverenosti dostignutim meunarodnim standardom zatite ljudskih prava i sloboda.1 Sva naela su usmjerena prema ostvarenju potpune vladavine prava. Bosna i Hercegovina ispunjava neka od nabrojenih naela, ali je to jo uvijek daleko od toga da bi se ona mogla nazvati pravnom dravom. Utjeno je da nijedna drava nije u potpunosti pravna, jer je ona jo uvijek ideal. Meutim, to ne umanjuje potrebu angaovanja nae drave da radi na ostvarenju naela pravne drave koje su ujedno i garant za stabilnu i demokratsku dravu. 2. PRAVNA DRAVA Pojam pravne drave je u dananje vrijeme veoma atraktivan, posebno u dravama u kojima je dolo do promjene socijalistikog reima. Postoji bezbroj definicija pravne drave i za svaku od njih je bitno naglasiti da imaju prije svega filozofsko-teorijsku vrijednost. Sutinu ovjekovog postojanja u drutvu ini ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, jednakost ljudi pred dravom i zakonima, zatita pred dravnom samovoljom. Teko je stvoriti takvu dravu koja bi bila idealna za ostvarivanje ovih ciljeva, ali pravna drava daje optimalne okvire za njihovo ostvarenje. To je drava u kojoj ne vlada nijedan pojedinac ili grupa, nego vlada pravo i svi su obavezni da se pokoravaju toj vladavini... Pravna drava kao drutvena tvorevina ne dozvoljava nikome da bude izvan ili iznad demokratskog pravnog sistema , a to je najvea garancija ljudskih prava i sloboda2. Da bi se jedna drava mogla nazvati pravnom, mora ispuniti naela koja e je uiniti takvom. Prije svega, podjela vlasti mora biti glavno naelo u dravnoj organizaciji. Odnos izmeu pojedinih vlasti je jedno od najvanijih politikih ili drutvenih pitanja koje odraava karakter svake drave i drutvene zajednice. Za podjelu vlasti je kljuno da nijedna vlast nije naspram druge u nadmonijem poloaju. Nije rije, dakle, o mehanikoj razdvojenosti i apsolutnoj nezavisnosti, nego o uspostavljanju saradnje jednakih3. Nezavisno, nepristrasno, kompetentno sudstvo, koje se protee od osnova pa do vrha drave, neophodan je uvjet respekta ljudskih prava kao nezaobilazne komponente pravne i demokratske drave.4 Nezavisnost sudstva podrazumijeva da je sud u svom radu vezan samo ustavom i zakonima, a da je nezavisan od svih vrsta pritisaka, naruito politikih. Da bi sudstvo bilo nezavisno potrebno je da sudije i nain njihovog imenovanja, budu nezavisni.5 Nezavisnost sudstva znai i nezavisnost sudija, koja se obezbijeuje posebnim sistemom izbora i stalnou sudija. Umjesto nosilaca drugih vlasti (zakonodavne i izvrne) sudije bi u
1

Preuzeto: Tri lica pravne drave, (pristup 12.01.2010.) [dostupno na http://www.ius.bg.ac.yu/prof/Materijali/dajgor/o%20pravnoj%20drzavi.htm] 2 Je, Z. (2004) : Kako razmiljati o pravnoj dravi, Pravni informator broj 6, godina VII, struno-informativni asopis za savremene pravnike, Beograd. 3 Cit. Trnka, K. (2006): Ustavno pravo, Sarajevo : Fakultet za javnu upravu.str. 220 . 4 Sadikovi, .: Za dravu novog stoljea-Bosna i Hercegovina kao savremena demokratska drava, (pristup 12.01.2010.), [dostupno na http://www.soros.org.ba/pravo_ustav_bih_01.htm] 5 Preuzeto: Alijevi, M. (2009): Naelo nezavisnosti sudstva prema relevantnim meunarodnim dokumentima,Pravna misao, broj 1-2, Sarajevo str. 42. 472 Raje Baniia bb, Bijeljina, Tel. +387 55 21 31 32, 55 21 31 33
-mail: univerzitet@sinergija.edu.ba www.sinergija.edu.ba.

6. Nauni skup sa meunarodnim ueem Sinergija 2010. skladu sa naelom nezavisnosti sudstva trebalo da biraju nezavisni struni sudijski kolegijumi.1 Naelo legaliteta u pravnoj dravi zauzima vano mjesto, zapravo se radi o tome da je ustav najvii pravni akt koji sadri osnovna drutvena pravila ije potivanje obezbijeuje da se dravna vlast sprovodi objektivno. Isto tako svi pravni akti nii od zakona moraju biti u skladu s njim. Dakle, potivanje naela ustavnosti i zakonitosti u velikoj mjeri doprinosi ostvarenju pravne drave. Jedan od osnovnih zadataka pravne drave je dosljedno potivanje ustavom zagarantovanih ljudskih prava i sloboda. Ljudska prava nisu otkrie novijeg doba, jer su prisutna u ivotu ovjeka od formiranja prvih civilizacija. Svaki ovjek posjeduje neotuiva prava koja svi drugi lanovi drutva moraju potovati. 2 U lanku 1. Ope deklaracije o ljudskim pravima stoji da se sva ljudska bia raaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima, te da su obdarena razumom i svijeu i da treba jedan prema drugom da postupaju u duhu bratstva. 3 Sva navedena naela su usmjerena prema ostvarenju potpune vladavine prava. Pod vladavinom prava se misli na ideju o valjanom pravnom poretku koji pravnim ogranienjima dravne vlasti, odgovarajui svojstvima zakona i institucionalnim garancijama obezbjeuje ljudsku sigurnost i slobodu.4 Pravna drava predstavlja takav oblik organizovanja drutva u kojem su svi podjednako obavezani pravom. Ona nije nastala davno, ali predstavlja poseban obrazac drave koji oliava civilizacijske vrijednosti kojima i sama pripada. Pravna drava je postala poeljan pravni obrazac, iji je zadatak da unaprijedi sve ovjekove mogunosti.5 3. BOSNA I HERCEGOVINA KAO PRAVNA DRAVA Osvrui se na prethodno poglavlje, moemo rei da su brojni principi koje je potrebno kumulativno ispuniti da bi se jedna drava nazvala pravnom. BiH je na dobrom putu da jednog dana postane pravna drava, ali to jo uvijek nije. Razlog tome nisu samo aktualni problemi kao to je npr. injenica da Bosna i Hercegovina jo uvijek nije uspjela da formira jedinstveni pravosudni sistem, a bez kojeg nije mogue zamisliti postojanje pravne drave.6 Bosna i Hercegovina jo uvijek trpi negativne posljedice tranzicije i to je jedan od glavnih razloga koji koi njen napredak. Zapravo, BiH nastoji da se to vie priblii poeljanom

Cit., Mike, M.(2002): Politiko pravne pretpostavke nezavisnosti sudstva, Atlantik, Banja Luka, str. 129. (Markovi,Ratko: Ustavno pravo i politike institucije). 2 Opa deklaracija o ljudskim pravima, ( pristup 25.08.2009.) [dostupno na http://www.ffzg.hr/hreedc/Deklaracijaljp.pdf] 3 Opa deklaracija o ljudskim pravima, ( pristup 25.08.2009.) [dostupno na http://www.ffzg.hr/hreedc/Deklaracijaljp.pdf] 4 Preuzeto: Vladavina prava, ( pristup 15.01.2010.) [dostupno na www.ius.bg.ac.yu/prof/Materijali/dajgor/vladavina%20prava.ppt] 5 Preuzeto: Mitrovi, D.(1998): O pravnoj dravi i drugim pravnim temama, Beograd,str.29. 6 Umjesto jedinstvenog pravosudnog sistema imamo tri entitetska, posve odvojena, meusobno nepovezana, i vrlo esto suprodstavljena pravosudna sistema i to Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Distrikta Brko.Vie o tome: Sadikovi, .: Za dravu novog stoljea-Bosna i Hercegovina kao savremena demokratska drava, (pristup 12.01.2010.), [dostupno na http://www.soros.org.ba/pravo_ustav_bih_01.htm]
Raje Baniia bb, Bijeljina, Tel. +387 55 21 31 32, 55 21 31 33 -mail: univerzitet@sinergija.edu.ba www.sinergija.edu.ba.

473

6. Nauni skup sa meunarodnim ueem Sinergija 2010. pravnom obrazcu, iji je zadatak da unaprijedi sve ovjekove mogunosti, ali jo uvijek kaska za evropskim trendovima u toj oblasti. 4. ZAKLJUAK Sve ovo naprijed izneseno o pravnoj dravi ukazuje na potrebu da se ona konstantno prouava i prate njena naela i ciljevi. Cilj postojanja pravne drave jeste vladavina zakona, ali ne bilo kakvih zakona, ve zakona koji nee ugroavati slobode i prava graana.1 Na kraju bi se moglo zakljuiti da je pravna drava bila i ostala jedan ideal, ijem ostvarenju treba teiti. Pravna drava jo uvijek nije stvarnost jer se uglavnom zasniva na teoriji. Nema niti jedne drave koja bi se mogla pohvaliti da u potpunosti ispunjava sva naela pravne drave. To ne umanjuje potrebu angaovanja nae drave da radi na ostvarenju naela pravne drave koje su ujedno i garant za stabilnu i demokratsku dravu.

LITERATURA [1.] Trnka, K. (2006): Ustavno pravo, Sarajevo : Fakultet za javnu upravu. [2.] Mike, M.(2002): Politiko pravne pretpostavke nezavisnosti sudstva, Atlantik, Banja Luka. [3.] Mitrovi, D.(1998): O pravnoj dravi i drugim pravnim temama, Beograd. [4.] Je, Z. (2004) : Kako razmiljati o pravnoj dravi, Pravni informator broj 6, godina VII, struno-informativni asopis za savremene pravnike, Beograd. [5.] Alijevi, M. (2009): Naelo nezavisnosti sudstva prema relevantnim meunarodnim dokumentima,Pravna misao, broj 1-2, Sarajevo. [6.] Tri lica pravne drave, (pristup 12.01.2010.) [dostupno na http://www.ius.bg.ac.yu/prof/Materijali/dajgor/o%20pravnoj%20drzavi.htm] [7.] Sadikovi, .: Za dravu novog stoljea-Bosna i Hercegovina kao savremena demokratska drava, (pristup 12.01.2010.), [dostupno na http://www.soros.org.ba/pravo_ustav_bih_01.htm] [8.] Opa deklaracija o ljudskim pravima, ( pristup 25.08.2009.) [dostupno na http://www.ffzg.hr/hre-edc/Deklaracijaljp.pdf] [9.] Vladavina prava, ( pristup 15.01.2010.) [dostupno na www.ius.bg.ac.yu/prof/Materijali/dajgor/vladavina%20prava.ppt]

Preuzeto: Internet, www.ius.bg.ac.yu/prof/Materijali/dajgor/vladavina%20prava.ppt, 15.01.2010.

Raje Baniia bb, Bijeljina, Tel. +387 55 21 31 32, 55 21 31 33 -mail: univerzitet@sinergija.edu.ba www.sinergija.edu.ba.

474