Meusveuilini prediplomski studij Mediteranska poljoprivreda Ak. god. 2011./2012.

Modul: Tehnika u hortikulturnoj proizvodnji

Seminarski rad: PRIMJENA SUVREMENE OPREME U PRERADI MASLINOVE KOMINE U BIOPLIN PRI ULJARI BOI- SVIRE

Mentor: doc. dr. sc. Sito Stjepan Student: Cari Marijo, mat. br. 150

U Splitu, prosinac 2011.

Sadraj
1. Uvod 1.1. Kljuni pojmovi........................................................................................3 1.2. Znaaj proizvodnje el. energije iz bioplina........................................3 1.3. Projekt Solution na Hvaru..................................................................4 2. Sirovina za proizvodnju 2.1. Karakteristike i izvori sirovine za proizvodnju bioplina.................5 2.2. Naini prerade biomase
2.2.1. Anaerobna razgradnja..........................................................................6 2.2.2. Ostali naini dobivanja energetski iskoristivih spojeva iz biomase.....7

2.3. Porijeklo biomase pri proizvodnji bioplina pri uljari Boi u Svirima........................................................................................................7
2.3.1. Maslinina komina............................................................................7 2.3.2. Introdukcija sudanske trave (Sorghum vulgare var. sudanese)...................................................................................................8 2.3.3. Rezni otpadni materijal i ugostiteljski otpad...................................8

3. Tehnika i tehnologija u proizvodnji bioplina pri uljari Boi..........9 3.1. Spremnici za razgradnju biomase......................................................10 3.2. Jedinica za proizvodnju el. energije iz bioplina s jedinicom za iskoritenje otpadne topline.........................................................................11 4. Ekonomski pokazatelji.....................................................................................13 5. Zakljuak..............................................................................................................14 6. Popis priloga........................................................................................................15 6. Literatura..............................................................................................................15

1. Uvod 1.1. Kljuni pojmovi

Na samome poetku dat e se ogled o kljunim pojmovima rada. Tako kada govorimo o bioplinu podrazumijevamo plinovitu fazu procesa digestije biomase, a koja je bogata energijom. Ovdje se pod pojmom biomase podrazumijeva svaki vid otpada i ostataka biorazgradivih tvari, bilo iz umarstva, poljoprivrede ili prehrambenog te ugostiteljskog sektora.

1.2. Znaaj proizvodnje el. energije iz bioplina

Sukladno globalnim trendovima, ali i realnoj potrebi smanjenja emisije staklenikih plinova te injenici da su energetski bogati organski rudimenti u litosferi oskudno dobro, razvijali su se razni pristupi alternativnoj, ekoloki prihvatljivoj, proizvodnji energije za potrebe dananje uljudbe. Na prvi pogled, u procesu proizvodnje bioplina, stjee se dojam istobitnosti s klasinim sagorijevanjem kalorijski bogatih rudarskih sirovina u pogledu emisije staklenikih plinova. Pri tom se zanemaruje injenica da je, u vidu proizvodnje koji e biti opisan u nastvaku rada, emisija staklenikih plinova u pogledu emisije ugljik (IV) oksida ekvivalentna onoj koja bi se dobila prirodnim ciklusom razgradnje ugljika, a i za razliku od izgaranja fosilnih goriva nema emisije sumpornih spojeva. Takoer ugljik (IV) oksid koji se dobije izgaranjem metana, kao jednog od proizvoda razgradnje biomase, ima manje stakleniko djelovanje nego sam metan. Proizvodnjom bioplina uvelike podiemo i ljestvicu racionalnosti bilo koje proizvodnje koja kao nusprodukt ima biomasu. Ovu injenicu moemo promatrati bilo s ekonomskog, bilo s ekolokog aspekta. Dakle, proizvodnja bioplina iznalazi ulogu u mnogim aspektima odrivog razvoja. U prvom planu to su racionalno koritenje resursa, zajedno sa poveanjem efikasnoti onih djelatnosti koje proizvode biomasu te doprinos kao udio u razvoju alternativnih, obnovljivih i ekolokih rjeenja u osiguravanju potreba za energijom.

Grafikon 1: Udio energije biomase u ukupnoj potronji primarne energije u svijetu 2000

Izvor: http://www.aweres.net/Preuzmi/OIE_biomasa.pdf

Grafikon 2: Strategija proizvodnje el. energije iz biomase u HR 2000-2030

Izvor:

1.3. Projekt Solution na Hvaru

Projekt Solution zamiljen je kao pilot projekt energetski samoodrivih zajednica diljem EU-a. Meu tim zajednicama, a ujedno i jedina van okvira EU-a, je ona na Hvaru. Mnoge posebnosti utjecale su na odabir Hvara kao pogodne lokacije. U prvom redu to se 4

odnosi na ekoloke uvjete, poglavito klimu. Takoer, na odabir je utjecala i varijabilnost pristupanosti biomase, osnovnog preduvjeta za proizvodnju biomase. Isto tako, velika insolacija otvara i mogunosti postavljanja solarnih elektrana, a to je ujedno i dugoroni cilj ovoga projekta na hvaru. U korelaciji s tim, jedan od aspekata projekta jest i vid samoodrive kue, a to pak podrazumijeva instalaciju solarnih i fotovoltainih panela. U vidu ovog projekta konanim korisnicima se subvencijama omuguava snienje ulaznih trokova za 2/3 cijene kotanja. Sukladno spomenutom, u nastavku rada bavit e se proizvodnjom bioplina na Hvaru, pri uljari Boi, a kao jednim od vidova solution programa.

2. Sirovina za proizvodnju 2.1. Karakteristike i izvori sirovine za proizvodnju bioplina

Kao to je ve reeno biomasa je svaki vid otpada i ostataka biorazgradivih tvari, bilo iz umarstva, poljoprivrede ili prehrambenog te ugostiteljskog sektora. Skica 1: Put biomase u procesu proizvodnje bioplina

Izvor: http://www.aweres.net/Preuzmi/OIE_biomasa.pdf Tako izvor iz umarstva predstavlja otpad drve industrije ili nusprodukte gospodarenja i odravanja uma. Takoer, znaajniji je izvor iz poljoprivrede. To su pak svi nusprodukti uzgoja i prerade, kao to su slama, kukurozovina, ljuske, razne komine, etc... U nedostatku pak nusprodukata postojee proizvodnje sade se energetski nasadi. To su najee nasadi uljane repice, jablana, topola ili brzorastuih trava kao to su kineska trska ili sudanska trava. 5

Kada govorimo o izvorima biomase iz poljoprivrednog sektora onda to ne moraju nuno biti izvori biljnog porijekla, ve mogu biti i ivotinjskog. Ova injenica se svodi na anaerobnu digestiju ivotinjskog izmeta ili spaljivanje leina, to se zna koristiti primjerice na peradarskim farmama. Potencijalni izvor biomase takoer nije nuno ni primarna sirovina, ve moe biti i preraevina tipa biodizela, bioetanola, no onda mijenja i ekonomski aspekt proizvodnje. Poeljno je da je biomasa visoko kalorina, tj. energetski bogata te da je brzo razgradiva. To pak podrazumijeva da je energetska vrijednost biljne biomase vezana u to veem omjeru u eerima manjih struktura, tj. u to manjem udjelu celuloze koja je teko razgradiva te usporuje proces.

2.2. Naini prerade biomase

2.2.1. Anaerobna razgradnja
Anaerobna razgradnja proces je, kako mu i naziv navodi, anaerobni put proizvodnje bioplina. Pod bioplinom u ovakvom sluaju podrazumijevamo plinsku smjesu koju ine najveim dijelom metan, koji je i cilj proizvodnje, a ini 45-70% udjela, te ugljik (IV) oksid, koji ini 25-60% udjela. Tu dolaze jo i neki elementi u tragovima, meu kojima najobimniji vodik, svi ukupno oko 2%. Velika pogodnost ovakvog naina iskoritenja biomase jest ta da se po zavretku digestije dobiva visokokvalitetno organsko gnjojivo, sa povienim udjelom duika. Sam proces, kao to e se kasnije podrobnije opisati u studiji sluaja pri uljari boi, zahtjeva zatvoren sustav koji se sastoji od spremnika, tj. fermentera te jedinice za pretvorbu bioplina u iskoristivi vid energije, ili pak jedinice za skladitenje bioplina. takoer, ovaj proces zahtjeva i specifine okoline uvjete u digestorskom sustavu, tj. optimum za korisne mikroorganizme koji provode digestiju. Ti se uslovi obino kreu u pH vrijednostima 6-7, temperaturi 25-35 stupnjeva cellzius-ovih te zahtjeva provjetravanje i mijeanje u aerobnim fazama procesa. Usporedbe radi kalorijska vrijednost zemnog plina je 34-38 MJ/Nm3, dok je ona bioplina, u prosjeku, 20 MJ/Nm3.

2.2.2. Ostali naini dobivanja energetski iskoristivih spojeva iz biomase

Meu znaajnije naine dobivanja energetski iskoristivih spojeva iz biomase, a koji nisu predmet ovog rada su fermentacija i esterifikacija kao biokemijski procesi, sa alkoholnim i uljnim pruktima (bioetanol, biodizel). Od termeokemijskih procesa tu su sagorijevanje (sagorijevanje peleta i briketa) te rasplinjavanje i piroliza, dva procesa temeljena na poretvorbama plinova pri visokim temperaturama.

2.3. Porijeklo biomase pri proizvodnji bioplina pri uljari Boi u Svirima
U uvodu je ve spomenuto da je jedan od razloga dolaska Solution programa na Hvar i varijabilnost u izboru obnovljivih izvora energije. U zadanome projektu dane su potrebne kvote odreenih izvora biomase. Naime, za proces anaerobne digestije potrebna je biomasa koja prua povoljne uvjete za rad mikroorganizama razgradnje. Budui sama maslinina komina takve uslove ne prua javila se potreba za primjesama komini, a kako bi se dobila biomasa povoljna za ulazak u proces.

2.3.1. Maslinina komina

Predvieni projekt proizvodnje bioplina pri uljari Boi u Svirima sa realizacijom e zapoeti nadolazee, 2012., godine. Prva proizvodna godina zamiljena je kao pokusna te e kao takva raditi sa 50% projektnog kapaciteta. Najvei dio biomase porijeklom e biti komina iz uljare Boi. Problem kod ove vrste komine jest visoka razina fenolnih spojeva. Naime, pri digestiji maslinine komine ti se fenoli oslobaaju te latentno djeluju na mikroorganizme, ime znatno usporuju proces. Da bi se koncentracija fenola u digestoru smanjila, komini se mogu dodati razne druge vrste biomasa, a niskofenolnog sadraja.

Fotografija 1: Deponij komine u blizini Sviraa

Izvor: Vlastita fotografija

2.3.2. Introdukcija sudanske trave (Sorghum vulgare var. sudanese)

Problem stvaranja idealne smjese biomase oduzeo je relativno dosta vremena. Naime, trebalo je rijeiti problem nabave biomase, niskoceluloznog i niskofenolnog sadraja, a da ujedno ima i visok prinos po jedinici povrine te da je pogodna za uzgoj u hvarskom klimatu. Inzistiralo se na uvjetu uzgoja na Hvaru, budui bi trokovi prijevoza sirovine znatno povisili cijenu kotanja konanog proizvoda. Rjeenje se pronalo u sudanskoj travi, kod nas poznate kao sirak. Ona se u Hrvatskoj uzgaja u kontinentalnom dijelu no njeno porijeklo je iz sutropskog pojasa te je kao takva izuzetno pogodna za uzgoj na Hvaru. Procijenjeno je da u klimatskim uvjetima Hvara moe dati prinos od 60-80 t/ha. Time bi se dakle s uzgojem na cca 2-3 ha rijeio problem dodatne biomase.

2.3.3. Rezni otpadni materijal i ugostiteljski otpad

Kao dodatna rjeenja u stvaranju povoljne smjese javile su se i ideje iskoritenja poljoprivrednog reznog materijala te sakupljanjem ugostiteljsko- prehrambenog otpada kojeg na Hvaru u ljetnim mjesecima ima u znatnim koliinama. Fotografija 2: Dovoz biomase

Izvor: Projektna dokumentacija

3. Tehnika i tehnologija u proizvodnji bioplina pri uljari Boi

Fotografija 3: Plan budueg postrojenja u Svirima

Izvor: Projektna dokumentacija

3.1. Spremnici za razgradnju biomase

Pri uljari u Svirima, koristit e se dakle postupak anaerobne razgradnje biomase. Ovim procesom dobiva se tzv. 3A- bioplin. Tri slova A u nazivu oznaavaju aerobnu, anaerobnu te konano jo jednu aerobnu fazu kao kraj procesa. Taj proces se odvija u tzv. digestorima. U Svirima ih je predvieno 5, svaki zapremnine 30m3. Sam proces traje 4 tjedna, dakle za normu obrade 1000 t/god potrebno je ostvariti 7 ciklusa punjenja. U prvoj aerobnoj fazi zatvorena masa se prozrauje. Nadalje, u drugoj anaerobnoj fazi ukljuuje se sustav grijanja u spremnicima kako bi se potaknula mikrobioloka razgradnja. Usto se ukljuuju i prskalice da bi se ostvarila potrebna vlaga. U ovoj se fazi oslobaa ekonomski bitna koliina. U posljednoj, jo jednoj aerobnoj fazi ponovno vrimo prozraivanje digestora i praznimo ga. Kao to je ve reeno po zavretku ovog procesa dobivamo veoma kvalitetno organsko, duikom obogaeno gnjojivo. Tablica 1: Tehniki podaci o digestoru

Izvor: Projektna dokumentacija Fotografija 3: Digestori

10

Izvor: Projektna dokumentacija Fotografija 4: Digestor

Izvor: Projektna dokumentacija

3.2. Jedinica za proizvodnju el. energije iz bioplina s jedinicom za iskoritenje otpadne topline
Proizvedeni plin, po postupku frakcioniranja, skladiti se ili se pak iskoritenjem pri pokretanju agregata njegova kemijska energija transformira u elektrinu. Dakle uz predvienih 5 digestora u Svirima biti e smjeten jedan dodatni kontejner. U njemu se nalazi agregat pokretan na proizvedeni plin te jedinica za iskoritenje topline koja se razvija prilikom anaerobne digestije. Agregat se spaja na distributorni sustav HEP-a te se ekonomska dobit ostvaruje prodajom elektrine energije Hrvatskoj elektroprivredi.

11

U istome kontejneru nalazi se i kotao s vodom. Cijevima se do njega doprema otpadna toplina iz procesa digestije te se on grije. Pri tom se iskoritava toplinska energija konvertirana u mehaniku vodene pare te naposljetku konvertirana u elektrinu.

Skica 2: Sustav digestora i jedinice za konvertiranje energije

Izvor: Projektna dokumentacija

12

4. Ekonomski pokazatelji
Tablica 2: Kalkulacija proizvodnje

13

Izvor: Projektna dokumentacija Iz priloenog vidimo da je cijena ukupne investicije 320000 eura. Proizvodna cijena 1 kWh el. energije je 0,007 eura. Linija e zahtjevati utroak ljudskog rada od 5 h/tjedan s brutto cijenom rada od 30 eur/h u koju su ukljueni svi doprinosi. Ostali trokovi odnose se na odravanje, osiguranje te obveze spram dravnom proraunu. Amortizacija je procijenjena na rok od 10 godina, dakle iznosila bi 32000 eur/god. Naravno ova brojka moe uvelike varirati. Tako bi ukupni godinji troak iznosio cca. 50000 eura. Netto proizvodnja energije, to iz bioplina, to od topline, iznosit e 391000 kWh/god, to pri cijeni od 0,165 eura daje prihod od cca. 60000 eura. Na prodaji nastalog humusa (cca 700t) uz cijenu od 20 eur/t planira se prihod od 15000 eura. Brutto prihod tako bi ukupno iznosio cca. 75000 eura. Poslovni rezultat naposljetku bi iznosio dakle oko 25000 eur/god. Naravno ova brojka uvelike ovisi o amortizacija koja moe podosta varirati od one procijenjene, a koja predstavlja i najvei troak. Fotografija 5: Otkup preverele biomase

Izvor: Projektna dokumentacija

5. Zakljuak
Svjedoci smo sve veeg interesa ulagaa, ali i javnosti za proizvodnjom energije iz obnovljivih, ekolokih izvora. Ulagai pak interes vide u lakom ulasku u posao zahvaljui subvencijama te u konanici i zajamenim otkupom proizvoda. Istovremeno takvi projekti nailaze na odobravanje javnosti te za razliku od drugih energetskih postrojenja, ona ovakvog tipa, od strane javnosti poeljna su u naseljenim sredinama. 14

Zahvaljujui svemu tome ovakva i slina postrojenja budunost su pri stvaranju energetski samoodrivih zajednica, kao doprinos odrivom razvoju.

6. Popis priloga
Grafikon 1: Udio energije biomase u ukupnoj potronji primarne energije u svijetu 2000 Grafikon 2: Strategija proizvodnje el. energije iz biomase u HR 2000-2030 Skica 1: Put biomase u procesu proizvodnje bioplina Skica 2: sustav digestora i jedinice za konvertiranje energije Tablica 1: Tehniki podaci o digestoru Tablica 2: Kalkulacija proizvodnje Fotografija 1: Deponij komine u blizini Sviraa Fotografija 2: Dovoz biomase Fotografija 3: Plan budueg postrojenja u Svirima Fotografija 4: Digestori- pogled iz vana Fotografija 5: Digestor- oprema Fotografija 6: Otkup preverele biomase

6. Literatura
Projektna dokumantacija http://www.aweres.net/Preuzmi/OIE_biomasa.pdf

15