SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA KROATISTIKU

Zagreb, svibanj 2006.

RUDOLF FILIPOVI: TEORIJA JEZIKA U KONTAKTU

STUDENTICA: Imelda Matizovi

MENTOR: mr. Ivan Markovi

Rudolf Filipovi: Teorija jezika u kontaktu

Istraivanja jezinog posuivanja na naem tlu s osobitim obzirom na anglicizme u
hrvatskom jeziku zapoinje Rudolf Filipovi ezdesetih godina prolog stoljea. Iz toga se
razvija prva faza njegovog znanstvenog projekta Engleski element u hrvatskom koja ubrzo
prerasta u drugu fazu pod naslovom Engleski element u hrvatskom i drugim jezicima.
Monografijom Teorija jezika u kontaktu (1985) predstavlja Filipovi sintezu svih svojih
dotadanjih istraivanja.
U uvodnom dijelu saznajemo kako prouavanje stranih elemenata u pojedinim europskim
jezicima poinje porastom interesa europskih lingvista za leksikografiju, dakle tek u 18 st., jer
upravo izrada velikih historijskih rjenika raznih europskih jezika i odreivanje etimologije
pojedinih rijei oznaava poetak istraivanja jezika u kontaktu. Filipovi izlae i pregled
posljednja dva stoljea istraivanja tog podruja iz kojeg se vidi koliko je nesuglasja u
gleditima, tvrdnjama i terminologiji kod lingvista pratilo veinu tog vremena. Zaetnici
teorije jezika u kontaktu i bilingvizma u Americi i Kanadi javljaju se svojim djelovanjem tek
etrdesetih i pedesetih godina prolog stoljea, a termin jezici u kontaktu postaje uobiajen od
pojave klasine monografije Uriela Weinreicha Languages in contact.
Poglavlje nakon uvoda upuuje u osnovna naela odnosno glavne pojave klasine
teoretske literature kontaktne lingvistike, iji su nositelji lingvisti utemeljitelji moderne teorije
jezika u kontaktu, prije svega Leopold, Weinreich, Haugen i Mackey . Za centralnu i polaznu
toku istraivanja kontakta jezika navedenih lingvista postavljen je bilingvizam. Jezici su u
kontaktu ili dodiru kada ih naizmjenino upotrebljava isti govornik ili govornici pri emu je
mjesto dodira takav govornik. Govornika koji naizmjenino upotrebljava dva jezika zovemo
bilingvom, a pojavu bilingvizam. Lingviste u bilingvizmu najprije i najvie zanima u kakve
odnose ulaze dva jezika pri emu je jedan u ulozi jezika davaoca (Ld), a drugi u ulozi jezika
primaoca (Lp). Pojam usko vezan uz bilingvizam je lingvistika interferencija koju U.
Weinreich definira kao devijacije od norme koje se javljaju u govoru bilingvnih govornika
kao rezultat njihova poznavanja vie od jednog jezika. Termin interferencija ukljuuje i
preureenje uzoraka jezika do ega dolazi stoga to su u fonoloki sustav, morfologiju,
sintaksu i leksik uneseni strani elementi.

Najjednostavniji lingvistiki utjecaj realizira se kada se element jezika davaocamodel

preuzme u jezik primalac (posueni element kako ga izgovaraju govornici jezika Lpreplika).
Time poinje vrlo sloen proces jezinog posuivanja reguliran dvjema osnovnim jezinim
operacijama: supstitucijom i importacijom. Svaki aspekt modela moe se prenijeti na repliku
ili se moe zamijeniti nekim ekvivalentom jezika koji prima. Svaki aspekt koji se prenosi
zovemo importacija, a svaki koji je zamijenjen nekim ekvivalentom jezika zovemo
supstitucija, (Haugen, 1956). Posueni elementi, poto su preuzeti, tee da neko vrijeme
ostanu u nestalnom lingvistikom statusu, tj. u obliku kompromisne replike.
Idua poglavlja slijed su rezultata vlastitih istraivanja nekih pojava jezinog
posuivanja od kojih je, kako tvrdi Filipovi, veina traila nova objanjenja i dalja
istraivanja, koja su opet dovela do nekih novih teoretskih stavova i nuno drugaijeg
pristupa, ili su pak zahtijevala reinterpretaciju i revalorizaciju nekih postojeih naela.
Usprkos inovacijama u teoriji autor istie kako svoje rezultate duguje upravo tome to je
polazio od principa opepoznate literature ve spomenute etvorice lingvista. Pristup i metoda
rada, naglaava, kreu prije svega od dvojice nositelja teorije jezika u kontaktu i njihovih
kljunih monografija (Haugen 1953, Weinreich 1953). Dakle, one se dalje razrauju i
dopunjavaju rezultatima analize korpusa projekta Engleski element u europskim jezicima.
Prouavajui jezine dodire izmeu engleskog, britanske i amerike varijante, i
europskih jezika bez direktnog kontakta dvaju jezika, pa zatim istraujui bilingvitet raznih
generacija hrvatskih iseljenika u SAD te utjecaj amerikog engleskog na njihove govore u
direktnim govorima, Filipovi jasno uvia razliite uvjete u kojima se odvijaju spomenuta dva
projekta jer, iako je engleski jezik davalac u oba sluaja, poloaj i funkcija mu nisu isti. Dok
se dodir izmeu britanskog i amerikog engleskog i europskih jezika u Evropi realizira preko
jezika posrednika ili masovnih medija, dakle indirektno, dodir izmeu amerikog engleskog i
jezika europskih doseljenika u SAD provodi se u direktnom kontaktu govornika dvaju jezika,
dakle bez posrednika. Iz toga slijedi nunost uvoenja potrebne nove terminologije i
terminolokog razlikovanja. Dalje se navodi saeti pregled analize tih odnosa u navedenim
projektima kao i odgovora na pitanje to je posredno a to neposredno posuivanje i, kao
izuzetno bitno, kako se ta razlika odraava u teoriji jezika u kontaktu. To je jedna od prvih i
najvanijih inovacija kao doprinos ugraenih u teoriju jezika u dodiru i izloenih u
Filipovievoj Teoriji.

Drugi vaan problem rijeen na osnovi rezultata analize anglicizama u europskim

jezicima, a koji je izvan H-W-ove teorije (HaugenWeinreichova teorija), proizlazi iz
istraivanja promjena u procesu adaptacije modela i klasifikacije istih. Radi se o uvianju
nunosti potrebe razlikovanja primarnih od sekundarnih adaptacija. Naime, u toku adaptacije
modela, od njegova transfera u jezik primalac, preko stadija kompromisne replike do
integracije replike u sustav jezika primaoca, javlja se velik broj promjena koje su najee
vezane uz razine na kojima se javljaju. Analiza replikeposuenice pokazuje da njezina
adaptacija nije zavrena na tom stadiju, ve da ona moe proi kroz nove promjene razliitog
tipa karakteristine za razinu na kojoj se javljaju i u skladu sa sustavom jezika primaoca.
Jasna slika procesa adaptacije zahtijeva analizu, definiciju i klasifikaciju svih tih promjena.
Kako dotadanja podjela H-Wove teorije u tri stadija adaptacije: model, kompromisna
replika, replika, nije u potpunosti zadovoljila analizu korpusa projekta adaptacije engleskih
posuenica, jer su neki rezultati ostali izvan analize, u metodu istraivanja i teoriju jezika u
kontaktu uvodi se nova pojmovna podjela na primarnost i sekundarnost. Pojmovna podjela
temelji se na spoznaji steenoj u toku analize kako se sveukupne promjene koje se javljaju u
toku adaptacije mogu podijeliti na one koje se javljaju od momenta transfera modela u jezik
primalac sve do integracije replike u sustav tog jezika (primarne promjene), te na one
promjene koje se javljaju u repliciposuenici od integracije u sustav jezika primaoca nadalje
(sekundarne promjene). Bez obzira na to na kojoj se razini javljaju, primarne promjene su
nestalne te uzrokuju varijante koje predstavljaju kompromisne replike i vezane su uz
bilingvnog govornika. Nasuprot tome, sekundarne promjene po kvaliteti su sasvim drugaije
stalne su i nepromjenljive, a ako se neka promjena i javi, vezana je uz monolingvnog
govornika i njegov jezik koji u tom sluaju nema uvjeta da doe u kontakt. Dakle, kvalitativan
element, koji se javlja uz kronoloki ove nove pojmovne podjele, odluan je za klasifikaciju
promjena u toku adaptacije. Prema njemu se uspjenije provodi razlikovanje i klasifikacija tih
promjena u primarne i sekundarne, a primjenom te podjele kako e se dalje i pokazati,
dobivaju se mnogo bolji i precizniji rezultati u klasifikaciji promjena na svim razinama.
Opirna analiza koja obuhvaa preostali dio Filipovieve Teorije, analiza je jezinog
posuivanja provedena na etiri razine: fonolokoj, morfolokoj, semantikoj i leksikoj koja
prua ilustrativne primjere primarnih i sekundarnih promjena u adaptaciji anglicizama u
hrvatskom jeziku. Na fonolokoj razini engleske posuenice u hrvatskom knjievnom jeziku
podlijeu primarnim promjenama u podruju adaptacije fonema i mjesta akcenta, a
sekundarnim promjenama u podruju prozodije i distribucije fonema. Kako je ve spomenuto,
4

proces jezinog posuivanja reguliran je dvjema operacijama: supstitucijom i importacijom, a

s njima zapoinje svoju analizu i Filipovi. Pri adaptaciji modela u repliku supstitucija je
mnogo ea pojava od importacije, a u posrednom se posuivanju supstitucija javlja na
fonolokoj i morfolokoj razini. U tenji za veom preciznou u klasifikaciji i kvalifikaciji
pojava kao rezultata supstitucije, ponovno se uvode novi pojmovi: transfonemizacija
(supstitucija na fonolokoj razini) i transmorfemizacija (supstitucija na morfolokoj razini).
Potom je provedena analiza tri tipa transfonemizacije koja je pokazala kako nije dolo ni do
kakvih strukturalnih promjena u jeziku primaocu kao posljedice jezinog posuivanja. Tu
slijedi ponovni osvrt na drugu spomenutu lingvistiku operaciju importaciju koja, prema H
Wovoj teoriji djeluje u toku adaptacije modela u repliku. Kako istie spomenuta teorija,
jezino posuivanje moe djelovati na strukturalne promjene u fonologiji, a one se javljaju u
dva oblika: fonemska importacija i fonemska redistribucija. Fonemska importacija bit e
ovdje reinterpretirana kao razvoj novih fonema ili aktiviranje latentnih fonema i kao takva
ugraena u teoriju jezika u kontaktu kao jo jedna vana inovacija, a o fonemskoj
redistribuciji zakljuuje Filipovi kako je dana analiza potvrdila da je redistribucija fonema u
suglasnikim skupinama redovna pojava i njezina analiza se dakle mora ukljuiti u teoriju
jezika u kontaktu stoga to predstavlja dio importacije i jedan od oblika strukturalnih
promjena u fonolokom sustavu jezika primaoca.
PRIMJERI POTPUNE TRANSFONEMIZACIJE (PRVI TIP).
FONEMI
E
/i:/
/e/
/b/
/f/
/l/

H
i
e
b
f
l

engleski
team /ti:m/
dress /dres/
bar /ba:/
film /film/
lord /lo:d/

hrvatski
tim
dres
bar
film
lord

PRIMJERI DJELOMINE ILI KOMPROMISNE TRANSFONEMIZACIJE (DRUGI TIP).

FONEMI
E
/u/
/b/
/t/
/d/
/a:/

H
u
b
t
d
a

engleski
pudding /'pudin/
box /boks/
test /test/
dock /dok/
start /sta:t/
5

hrvatski
puding
boks
test
dok
start

PRIMJERI SLOBODNE TRANSFONEMIZACIJE (TREI TIP).

FONEMI
E
/ei/
/au/
/ai/
/oi/
/w/

H
ej
a-u
aj
oj
v

engleski
grape /greip/
cowboy /'kauboi/
nylon /'nailen/
boycott /'boikot/
whiskey /'wiski/

hrvatski
grejp
kauboj
najlon
Bojkot
viski

Analiza na morfolokoj razini provedena je po sustavu transmorfemizacije i njezina tri

tipa to ini jednu od dvije glavne inovacije unesene u staru metodu analize na morfolokoj
razini. Druga je spominjana primarna i sekundarna adaptacija prvi put primijenjena i
razraena u analizi semantike razine i kasnije proirena na ostale razine. Ovim novim
teoretskim pristupom i na osnovi tih inovacija razraenom metodom dalje je izloena analiza
pojedinih vrsta rijei ( imenica, glagola i pridjeva), njihovih osnovnih oblika i za njih
karakteristinih morfolokih kategorija.
PRIMJERI NULTE TRANSMORFEMIZACIJE (PRVI TIP).
ENGLESKA RIJE
osnova + nulti sufiks
bridge
cup
nylon
scout

POSUENICA U HRVATSKOM
slob. morfem + nulti vezani morfem
brid
kap
najlon
skaut

PRIMJERI KOMPROMISNE TRANSFONEMIZACIJE (DRUGI TIP).

ENGLESKA RIJE
osnova + sufiks
box-er
farm-er
sprint-er
park-ing
train-ing

POSUENICA U HRVATSKOM
slob. morfem + E vezani morfem
boks-er
farm-er
sprint-er
park-ing
tren-ing

PRIMJERI POTPUNE TRANSMORFEMIZACIJE (TREI TIP).

6

ENGLESKA RIJE

TUICA U HRVATSKOM

POSUENICA U

model
osnova + sufiks

kompromisna replika
slobodni morfem + E vezani

HRVATSKOM
replika
slobodni morfem + H vezani

box-er
strik-er

morfem
boks-er
-

morfem
boks-a
trajk-a

Primarna od sekundarne adaptacije jako je naglaena u analizi adaptacije znaenja kod

posuenica, dakle na semantikoj razini. U sluaju znaenja engleskih posuenica analiza je
pokazala kako se i na toj razini moraju uvesti inovacije u teoriji jezika u kontaktu. Te su
inovacije rezultat pomne analize promjena u semantikoj ekstenziji, i to suenja ( restrikcije )
i proirenja ( ekspanzije ) znaenja posuenice. Naime, navodi Filipovi, ustanovljeno je da se
unutar obje promjene mogu javiti jo dvije promjene: jedna je u broju znaenja a druga unutar
jednog polja znaenja.
PRIMJERI ZA ILUSTRACIJU ADAPTACIJE MODELA NA SEMANTIKOJ RAZINI:
a/ NULTE SEMANTIKE EKSTENZIJE I b/ SUENJA ZNAENJA ( znaenje modela
prema treem izdanju Websterova rjenika)
a/
E beefsteak

H biftek

ketchup

keap

fair play

fer plej

rugby

ragbi

bridge

brid

businessman

biznismen

pullover

pulover

b/
E folklore sb

H folklor ( prvo znaenje )

hobby sb

hobi ( tree b/ znaenje)

strike sb

trajk ( sedmo a/ znaenje )

fit adj

fit ( tree znaenje )

Kratkim posljednjim poglavljem osvre se Filipovi ponovno na inovaciju posredno

neposredno te na razine istraivanja koje su preostale rezervirane za podruje neposrednog
posuivanja. Naime, gore navedena istraivanja vrena su na posrednom posuivanju koje se
uspjeno provodi na ve spomenute etiri razine, dok se analiza jezinih dodira u
neposrednom posuivanju moe proiriti na petu i estu razinu: sintaktiku i stilistiku, no
rezultati proizili analizama navedenih razina tek trebaju uslijediti i, zakljuuje Filipovi, taj
e doprinos, povezan s gore obraenim razinama, zaokruiti teoriju jezika u kontaktu i
omoguiti joj da prui teoretsku osnovu za sva istraivanja u podruju jezinog posuivanja.