POLITICKA FILOZOFIJA, MEDIOLOGIJA, KNJIZEVNOST

Vodece discipline u Krlezinom djelu su: politicka filozofija i mediologija .Ljudi se okrecu kracim
i laksim formama
-James Joyce smatra da se slika moze gledati pa kaze zatvori oci i gledaj
-danas se desava trijumfalizam videosfere nad knjigom i kulturom
Michel Fauchalt-slika nam okrece ledja, iako slikara vidimo ispred platna, slikar nije vidljiv na
oplatnu, ne vidi sliku koju stvara jer stoji izmedju 2 vidljivosti.- Slikar je taj koji stvara virtuelni
trokut: oci slikara koje gledaju sliku, nevidljivi model i crtez na platnu.
Krleza analizira intelektualnu sujetu i pretencioznost.
Witold Gombrowicz u Memoarima- kriticku ironiju usmjeruje na poljsku aristokraciju (pamet po
liniji porijekla, nasljedja il tradicije, a ne po umijecu) i na poljski patriotizam, a i na parizofobiju.
Za Simica Gombrowiczevi Dnevnici odmahs toje do Krlezinih djela- preko ovladavanja njima
stizemo u mediolosku situaciju (pojedinac se moze slobodno kretati formama).

KNJISKA TEZINA, TELEVIZIJSKA LAKOCA I ESEJISTICKA SREDINA

Esej- akademski nikad posvecena forma, forma koja moze komunicirati sa drugim formama,
cuvajuci vlastito dostojanstvo i pribranost. George Lukac ga poistovjecuje sa kritikom. U srednje
forme spada i kritika, publicistika i hronika. Odlikuje ih umijece komuniciranja izmedju
disciplinirane zrelosti i disciplinarne mladosti, pripadujuci podjednako i jednom i drugom. Preko
njih mogu se citati ostale forme. Esej je najvisa forma od svih srednjih formi. Esej je i
mediologija jer posreduje izmedju znanja, misljenja i ljepote (Luka)- dostupan je sirem
citateljstvu. Esej spada i u publicistiku jer ga zanima konkretan povod, dogadjaj ili popularna
licnost. Politicka filozofija i mediologija pomazu nam da dokucimo tezine i lakoce knjizevnog
djela, koju posmatraju knjiga i tv. Glavne goropadnice postmoderne su: tv, radio, racunar. Ovom
knjigom zeli se pokazati Ledina tjelesna ljepota i duhovna lakoca.

POLITOLOGIJA, POLITICKA NAUKA, MEDIOLOGIJA

Mediologija je disciplina koja cita medije kroz njihovu tradiciju. U vrijeme kad je Krleza
djelovao nije bilo videosfere (ekranizacije). Politologija je disciplina koja kriticki otkriva
danasnje postojanje politike i politickoga sluzeci se vlastitom povijescu. Poslije Gutembergove
prese nastaje moderna drzava, politicka ekonomija iz koje isijava moderna nacionalna ideologija
dok Rim i Knjiga prestaju biti centar svijeta.
Krlezijanska mediologija- podrzava stranu duhovnosti, kulture i knjige, dok Debrayova
mediologija preko sadanjsih formi cita sve opne prosle forme i uzdite tjelesno iznad duhovnog na
stetu knjiskog, klasicnog itd. Debray uvodi kategoriju transmisije koja sadrzi ipak i ono duhovno.
Filozofija pragmatizma je amricki proizvod i temelje je anglosaksonske kulture.
Politicka nauka danas gubi sposobnost kritickog citanja jer se spaja sa informativizmom, i
predala se empirijskim ciljevima i politickoj ulozi, a istisnula j ono filozofsko, teorijsko iz
svog predmeta.
1

Leda predstavlja Meku, hodocasce za citanje onog politickog.

Politologija je uspjela sacuvati i naucno i teorijsko bivstvo i ne libi se politicki citati preko
knjizevnosti,jer zeli pronaci samu sebe.

MEDIOLOGIJA REGISA DEBRAYA I KRLEZOLOGIJA

Nju karakterizira traganje za unutrasnjim umjesto izvjanjskim. Videosfera nema previse
naklonosti prema kritickom racionalizmu, jer informatika se danas velica. Kriticki racionalizam
otvorila je Gutembergova stamparija.
Debrayov mediolog je arheomodernist, koji u sebi spaja tradicijsko, moderno i historijski
aktuelno. Debray odbija i filozofiju i ekonomiju i estetijku, odnosno kriticko-dhovni potencijal
filozofije. Debray kaze da neku nauku ne nadaje njen predmet, vec stanovist. Covjeka shvata kao
prenosioca koji razdvaja ono vrijedno od nevrijednog.
Transmicjija predstavlja kolektivno pamcenje ili prenos informacija u vremenu.
Digitalizacija pruza samo informacije, a ne saznajno umijece.
Cim pocne cuvati sjecanje od zaborava, medij djeluje na tragu kulturne antropologije.
(medijacija je bivanje u sredini).
Politicka filozofija posreduje izmejdu knjizevnog i politickog. Debray koristi Hegelov pojam
medijacije kroz koji treba proci kako bi se dospjelo do transimije. Debray se razilazi s Krelzom
kad uvodi pojam tehno kulture, odnosno tehnike kao forme, stila - kulture. Zagovara
anglosaksonsku i njemacku odredbu tehnike kao tradicije, kulture, umjetnosti.. Debray odbija i
Sosirovu lingvistiku gdje govor prethodi pismu. Rijecju se komunicira. A kemnom
komunicira- citira on Rolanda Barthesa, koji videosferu razlikuje od tradicije jer videosfera
pamcenje ili sjecanje zapisano u kamenu nadomjesta fotografijom na papiru.
I Aurelu nedostaje ono unustrasnje umjetnicko i eticko unutrasnje (Urban pise kriticke koje nisu
istinite).
Tehno kultura- pojam po kojem objekt prethodi subjektu, tjelesno duhovnom, tako je za Dbraya
pismo forma, tehnika.
Debray u slikarima, kiparima vidi prve mediologe, a Walter Benjamina kao njihovo
ucitelja. Materijalno prethodi ideji u slikarstvu, kiparstvu itd. I Milan Kunder je za njega
mediolog koji je rekao da su ljudi uvijek postupali kao da ih neko snima.
Medijacija- unutarnja energija publicistike. PO Debrayu sve treba posrednika poput Krista koji je
bio posrednik izmedju Boga i ljudi. Profana kristologija- znaci da je tijelo glavni medij, a ne
duh!
Krlezin koncept intelektualca implicira intelektualca koji je neovisan od svake moci. Svaka
disciplina koristi mediologiju.
KNJIZEVNA KRITIKA, KNJIZEVNA NAUKA, HISTORIJA KNJIZEVNOSTI
Pojam iskrivljavanja. Pojam knjizevne kritike sastoji se u citackoj deklinaciji i slobodi u odnosu
na autorski tekst djela kojeg kriticarska subjektivnost iskrivljuje.. Knjizevna nauka iskrivljava
svoj predmet kad uvodi nove zakonitosti. Estetke prosudbe knjizevne nauke imaju duzi vijek
trajanja od kritickih. Nekad su knjizevni kriticari bolji od novinara-kriticara.
2

Historija knjizevnosti svodi se na hronologiju knjizevnih djela i biografije- rijetko doseze ono
smisaono.
Sokrat-je imao pozitivistciku, realisticku svijest
Eurpid- posjeduje pesimisticku, negativnu kriticku svijest.
Ni 1 proizvoda ne moze biti bez 2 glavne dimenzije- sudbine i prigode. Iz knjizevne nauke
(knjizevna djela) prelazimo na knjizevnu kritiku koju cine : knjizevni pravci, skole,
stilovi..Debrayova mediologija najbliza je knjizevnoj kritici.
Pojam tajkunstva do Blakana vjerovatno je stigao preko japanske politike i kulture.

KNJIZEVNA BIOPSIHOLOGIJA, SLIKARSTVO I FOTOGRAFSKA DESKRIPCIJA

Fukoovo istrazivanje se svodi na to da se pormatracev pogled s onog vanjskog pomjera na no
unutrasnje, udubljivanje u stvar. Fokalt svoju studiju zapocinje od slikarstva ili nacela slicnosti.
U knjizevnosti komuniciraju sve discipline covjekovog znanja (pridaje znacaj Don Kihotu).
Fotografija je realna, povrsna i recizna slika necega. Umjetnicka fotografija unosi duh
iskrivljavanja, gdje se doticu informatizam. Realizam i pozitivizam. Fuko kaze da slika ima
svoj jezik i dusu, ali i govor svoju- likovnost nije svediva na tekstualnost.
Politicka filozofija izgubila je dusu i zato se obraca fotografiji. Slikarstvo je danas postalo
produkcija robe, kao i svaka produkcija robe. Sta ce jednom trgovackom pomocniku koji ima
svoj Kodak Gnjile narandze- LEDA.
Biopsihologija-predstavlja novu jednost i zajednistvo pomocu koje dospijeva svaka
individualnost, bila rijec o fotografiji, TV-u i sl. Biopsihologija je kriticarka onog
unutrasnjeg, u odnosu na vanjsko, spektakularno. Psihologija je rodila modernu knjizevnost.
A knjizevnost je utrla put psihologiji kao nauci. Po ovoj konstataciji najveci pisci su ekspir i
Dostojevski- jer su uspjeli prodrijeti u najmracnije predjele ljudske prirode.
Humanisticke nauke su vise kulture. Kulturne nauke nego prave nauke kako ih vidi americka,
engleska i njemacka moderna, jer se nalaze izmedju, dok je recimo u slikarstvu, knjizevnosti
unutarnja istina uvijek svedena i vidljiva (realna).
POLITICKA FILOZOFIJA KAO POSTMODERNA CITATOLOIJA I TEKSTOLOGIJA
Egzistencija teksta djelu podaruje danasnju vrijednost i vaznost. Knjizevna kritika vraca djelo
u zivot i sve to kroz svoj tekst. Politicka filozofija knjizevno djelo cita kao tekstualnu
egzistenciju. Debray staje na stranu citanja kao kritike i eseja, kao i politicka filozofija kao
mediologije u analiziranju ,citanju jednog djela. Aktivnost citanja vise pripada onom
spoljasnjem. Nego unutrasnjem, dok umijece teksta pripada unutrasnjem, autorstvu, sebstvu. U
danasnje vrijeme tekst reditelji ekraniziraju (nakon sto ga iscitaju iskoriste ga) i time razaraju
tekstualnu autenticnost i stvaraju novi tekst preko vlastitog nacina citanja.
Kategorija razdjelovljena- nju uvodi Nancy koji vraca smisao komunikajskoj ili medioloskog u
svijetu sekularizacije, spektakularizma. Postaje pasivna potrosnja artikala kao obicne robeekranizacija.
Tekst predstavlja ugradjivanje samog sebe u stvaranje teksta. Na radiju preteze govor u
odnosu na tekst, Njablizi govor drami je kazaliste i to ga distancira od romana. Roman je blizak
teoloskoj tradiciji koja je puna ispovijesti, povijesti i opisa, a sto postmoderna ne trpi bas
3

najbolje. U Americi prepustaju gledaocu da sam rezira ishod filma, a sve to kako bi ostavrili
svoj profit, a time povecala i gledanost. Prije su govorili da ce digitalizacija pomoci ljudima da
sami biraju, ustvari to je bila varka, to je donijelo samo zaradu. Internet je spoj TV-a , radija i
teksta, nastao je 1960- ih godina XX stoljeca u Americi, postao je popularan u vrijeme afere
Clinton-lewinsky a u masovnu upotrebu je usao pronalaskom world wide weba. Treba zapamtiti
da je citanje i gledanje i slusanje.

**************KNJIZEVNOST, POLITICKA FILOZOFIJA I TEORIJA SPEKTAKLA

Politologija se obraca filozofiji kako bi pomocu nje usla u knjzevni predmet, sobom ga zhavatila,
ali zbog nje same. Poltcika filozofija i knjizevnost manje su podlegle utjecaju spektakla nego
ostale discipline i moderna politicka nauka, koja je i sama postala spektakl. Politika dosta duguje
medijima i nije se jednostavno odmaknuti od medijske lakoce, posto su obje sfere nastale u doba
moderne. Videosfera svakodnevno konstruira medijski i politicki spektakl. To je pocelo jos od
stampe , u vrijeme kad je puno ljudi bilo nepismeno (posebno zene) preko radija, TV-a. Doslo je
vrijeme kad knjiga gubi znacaj. Mi svakodnevno svjedocimo politickom spektaklu koji je
izreziran i isplaniran i sami se nalazimo u toj predstavim gdje knjiga vise nije ni bitna, jer je
prevagnulo ono vanjsko. Krleza se najvise bojao onih koji su procitali samo 1 knjigu. Evropski
citac se prepustio tom spektaklu bez otpora, sto govori da se danas ismijava onos to je tragicno
npr. Filma Gori vatra. Politicka filozofija mora odrzati ravnotezu izmedju politickog i knjizevnoumjetnickog. Politicka filozofija u knjizevnom predmetu otkriva ono sjenovito, tamno i
nedovoljno osvjetljeno. To isto radi i knjizevnost. Politicka relanost znaci prisutnost politike kao
moci u svakom tekstu i nasem citanju- to Debray imenuje medijacijom. (Lacan). Tako zena nije
paralela sa muskarcem nego manjak: - lijepa zena je simbol njegove kastracije. Iz svake
covjekove kretnje progovara njegova povijest i toga covjek nije svjestan. Svaki pisac svjestan je
toga sta pisem ali za citace to skriveno je u djelu ono najvaznije. Pisanje je pojam koji dodiruje
mas medije, a citanje se odnosi na svijet publike. Politicki i medijski spektakl raspolazu rijecima
brzine i lakoce. Leda je posjedovala unutarnju lakocu i bila je model iz egzistencijalnih razloga,
gdje bi nakon svakog poziranja isla u krevet sa slikarom. Svaka frajla, zahvaljujuci ne samo
medijskoj vec i duhovnoj lakoci i brzini preko noci postaje slavna, tj medijski predmetom
popularna faca, medijska figura sa unutarnjom prazninomm forma bez sadrzaja- a to i jeste sam
spektakl. Osobenost spektakla je da iznosi ono sto se pokazuje u igri. Spektakl je izlazenje iz
samog sebe i ostajanje na povrsini.

POLITICKA ARHEOLOGIJA, KNJIZEVNOST, POLITICKA KOMUNIKOLOGIJA

Politicka estetika- je disciplina koja upotrebljava sposobnosti i politicke filozofije i politicke
poetike, trazeci njima svoju individualnost, slobodu- Prva knjizevna poetika je stasala u teoriju
drame.U ledinu unutrasnjost ne mogu prodrijeti medijska i politicka mediologija jer zahvataju
samo ono vanjsko, moze prodrijeti samo politicka filozofija i politicka estetika., koja se udjeno
bavi i istrazivanjem medijskih, politickih, literarnih i ljudskih sjena, pukotina, ne prateci ono
pozitivno, vec se prepustajuci analizi oksimorona, antipodu i sl. Ispituje dubine, ono sto ocima
nije vidljivo. Polticiku mediologiju nominiramo politickom komunikologijom zbog vece
naviknustosti nase sredine na taj pojam. Politicka estetika mora posjedovati smisao za ono
konkretno, a tek onda za apstraktno u pristupu 1 djelu.

POLITICKA ESTETIKA, KNJIZEVNA POETIKA, KULTUROLOGIJA

4

Politicka estetika je politoloska i literarna disciplina. Knjizevna poetika je mjera knjizevnosti.

Aristotelova Poetika. Knizvnost se jedva uspijeva osloboditi utjecaja historiografije, filozofije i
sl. Marx je istrazivao pojam robnog fetisizma-svijet robe i robna svijest proizvodi gradjansko
drustvo i to drustvo odgaja gradjanina u skladu s tim.Robni svijet znaci dostizanje robn
egzistencije i ostvarenja kreativne slobode na trzistu robe.

KRLEZA, MARX .NICE I POSTSTRUKTURALISTI

Kritika i kriticko citanje povezuje ove autore. Marxov esej nadaje formalnu stranu,
sposobnost da preko poznatog dosegne dosljednu formu i disciplinu. Ima sposobnost
kombiniranja filozofske dubine i literarne lakoce u analizi odredjenih fenomena. Zizek kaze
da Marx u kapitalistima vidi subjekte koji proizvodnjom mogu promijeniti i drustvene odnose,
uspostavljajuci svjetsko trziste kapitala. Ericsson ,Toyota i holivudksa kultura- su 3 metafore
svjetske kulture i negativni moment kapitalista: sebicnost u koji se utapa, kada licno
dostojanstvo postaje trgovacka vrijednost. Dvije najutjecajnije filozofije:_ poststrukturalizam
i fenomenologija. Nice je bio Krlezin ucitelj.

TRADICIJA I MODERNOST POLITICKE ESTETIKE

Glavni protagonist kulturologije je Fridrih Kitler. Giambatista Vico je osnivac kultrne
nauke. Svaka knjizevnost posjeduje velicinum pa joj nikakva naknadna interpretacija i citanje ne
moze naskoditi. Politicka etstetika u Ledi pronalazi svoj istrazivacki majdan, ogledalo-. Politicka
estetika se pojavljuje kao komunikacijska, medioloska. Mostarska disciplina. Stavljajuci Ledu
ispred ogledala mi ustvari vidimo samo 1 stranu.
LEDIN UNUTARNJI GOVOR UI IZVANJSKO POJAVLJIVANJE
Sve izvanjsko treba promatrati preko onog unutrasnjeg. Krlezin knjizevni artizam brani
unutarnji govorom kako bi mogao ocuvati estetsku cistocu i dostojanstvo.

IDEJA POLITICKE ESTETIKE: SHMITT, NICE, MAN, ADORNO...

Schmitt je bio njemacki filozof koji j svoj zivotni vijek zavrsio u znaku politicke estetike. Poceo
je razmisljati kad je procitao Polarnu svjetlost Theodora Daublera i Hamleta. Adorno je
uveo pojam viska smisla- umjetnost ne bi bila to bez viska smisla, dvojnih znacenja svojih
rijeci, recenica, znakova.. Nema teksta koji nije podlozan manipulaciji,. Do izokretanja,
VIDEOSFERA: u Jergovicevom romanu princip videosfere ulazu u tkivo knjizevnosti na jedan
blag, dovitljiv nacin- TV, radio pracenje Titove smrti, u Matijevicevom romanu dogadja se manir
klasicnog TV soka ili politickog puca covjek s pistoljem koji drzi u ustima djevojke koju cuva
pas...Spisicev roman- pun je psovki sve kako bi se priblizio citaocima.
U sva tri ova romana politicka estetika zauzima vazno mjesto- jer tretira odnos politicke vlasti,
umjetnosti, kritike i djela. Edelman nalazi u umjetnosti protulijel za medijsku i politicku
manipulaciju ljudima- politicki jezik se bavi strahom ili radom, umjetnost pruza vise znacenja.
Neki Raskoljnikova u Zlcinu i kazni vide kao ubojicu i konkretni cin ubistvam dok ga drugi vide
kao problem ljudske u drustvene bijede, zrtve, profita...
5

Edeleman kaze da umjetnost, znanje i kultrua sami kreiraju politicku misao. NiceSokratov optimizam je dokrajcio grcku tragediju. Euripid-covjekov zivot je lose uredjen i nema
mu lijeka ni na zemlji ni na nebu. Sokrat- misli da se mislju covjeka moze sve popraviti.

HEGELOVSKO NACELO RECIPROCITETA I POJAM ROBE

Robni odnos egzistira kao najznaciji odnos Lede. Predstavlja kljucni medij u kojem se ogleda
svaki lik drame i njihov odnos., jer roba u gradjanskom drustvu poprima fetiska svojstva.
Hegel- je bio totalitarist, umjetnosti nenaklonjen filozof. Princip moderne sastoji se u slobodi
svake subjektivnosti da razvije one najbitnije crte i aspekte vlastite individualnosti koja zivi
unutar duhovnog totaliteta.

NACELO AUTARHIJE I OKSIMORONSTVA

Autarhijsko nacelo- je nosivo nacelo svake modrne subjektivnosti. Stojna kuca. Raspinje se
izmedju svog posjedovnog i svog ljudskog bivstva, kuce kao pojma stvaralackog doma i kao
pojma robmng stanista. To je potraga za kucim koja ce pribaviti mogucnost autarhijske
covjekove egzistencije.
Prica o zeni spartanskog kralja Tindareja-Leda-Zeus-Helena(uzrocnica Trojanskog rata)
Lady i ledicnost- su primjeri oksimoronske egzistencije. Mas emdiji u temama zenskog tijela
nalaze vrelo svoije proizvodnje. Covjek sve radi kao povijesno naucenu igru i glumu. Stalno
ponavlja nesto iz proslosti. Covjekovu egzstenciju odredjuju roba i lutke- koje su 2 metafore.
Niceov stav- u svakom covjekovom postupku zivi i boluje cjelokupna povijest civilizacije.
Napredjujuci, covjek se ustvari stalno vraca unazad, u svoju povijest.

KRLEZINO NICEANSTVO: KRLEZA I NICE

Ideja politicke bastine i politicke dresure-pociva na stavu da u sjecanju ostaje samo ono
sto ne prestaje da boli. Svaka civilizacija je produzavala svoje postojanje kroz covjekovo
ponasanje, brige...Mjesto najstarije psihologije predstavlja podsjecanje na bol. U svakoj
covjekovoj kretnji ima 70 miliona godina dresure i batina. Nice polazi od stava da se odgoji
zivotinja koja smije obecati. Tj. Covjek sklon sebi i drugima, covjek koji bi bio slobodan.
I nice i Krleza bili su na strani ljevice,Nice je bio pozitivan prema Wagneru, a Krleza je imao
jegativan odnos prema knjizevnosti.

KRLEZIJANSKI ANGAZMAN I LAPURLARTIZAM

Tek danas do izrazaja dolazi Krlezina kritika gradjanskog drustva u kojem dominira pojam robe.
Pisac se prikalnja larapurlaristima kada ga njegovi pritisnu uza zid. On u drami ide duboko u
povijest, ali se forma mijenja samo izvana, bitak uvijek ostaje isti. Svaka dispciplina pristupa
angazmanu preko vlastite svrhe. Leda dopire do nas. Jer i mis e vracamos talno u proslost. Leda
je nastala u vrijeme ljevicarsko-desnicarskih sukoba.
6

KRLEZIN HISTORICIZAM I NOVI HISTORICIZAM

U Krlezinim djelima nalazi se Niceova pesimisticka vizija, gdje ljudi ponavljaju greske iz
proslosti, uprkos pameti is jecanju,. Novi historicizam. Je jedna od najvaznijih kritickih
formu u postmoderni. Javlja se sredinom XX stoljeca kad knjizevna kritika obnavlja
povijest. U americkom novom historicizmu nalazi se povratak historije u analizu knjizevnosti.
Stehen Grenblatt Zivot koji knjizevno djela zive dugo nakon smrti autora, hstrijski je ishod
Montrose ce u pisanju, citanju teksta prepznati historijski rad u kulturi, jer je svaka teorija
uronjena u ideologiju. Montrose misli da je americkom historicizmu glavni saveznik feminizam.
Androgino citanje Lede- musko-zensko citanje, tekst koji je prilagodjen podjednako za oba pola.
Danas smo svjedoci porobljavanja svijeta, umjetnosti,kulture...

IDEJA O KRAJU UMJETNOSTI, DUHOVNOSTI I KULTURALNOSTI

Urban govori o porobljenju slikarstva- pocetak kraja duhovnosti. U drustvu robem ljudima
nisu potrebne slike, imaju Kodak aparat. Gombrowict se pita zasto se ispred originala okuplja
gomila i zasto to vise nije bilo interesantno kad se saznalo da je njegov ucenik naslikao sliku Da
Vinci), a kopijama se niko ne divi. Zanima ga neobrazovano stanovnistvo, koje ne poznaje prave
vrijednosti slika, a koje se klanja necemu jer su ga to naucili . Gombrowitz vise postuje realnost.
Nego izvjetsacenost,. Autenticne ljepote se ne mogu klonirati. Urban govori kako nikad nije bilo
savrsene ljepote. Tu govor o historiji instrumentalizacije, iskoristavanja, novcane i trgovacke
razmjene...

********************ANALIZA LEDINOG SKIDANJA: FEMINIZAM I ANDROGINOST

Kod Krleze bolje rpolaze slobodne zene, nego one koje zive zivot u lazi (Klara i Melita).- Zeni
treba dati slobodu da sama donosi odluke , ali ne pod pritiskom egzistencijalnih razloga.Mitska
Leda dovodi se u vezu s danasnim frahlicama, sto preko noci postaju popularne i zvijezde. Slavu
postizu razgolicavanjem, tijelo izlazu pogledu zudnje. Leda je pozirala i poslije svakog poziranja
isla je u krevet, a to joj ej Aurel placao. Slobodne zene su nocne dame, a to moze biti i zena koja
je u nebracnom stanju. Feminizam traga za sobom, androginost zeli uskladiti muskost i
zenskost u sebi. Patrijarhat je samozaljubljenost, musko se psoatvlja na jedan vladavinski nacin
spram zene. Ako zena ostane unutar seb, sacuvat ce svoju intimu, ali ce ostati usidjelica. Ako
iznese svoje JA doboit ce neko drugo zauzvrat. Jer zatvorenu zenu onaj Drugi nee upoznati. Ako
zena stupi u odnos s muskarcm gubi svoju cistcu, a ako ne stupi nikada nece osjetiti uzitak
odnosa. Sadeov roman Justine ili nedace kreposti- govori o djevoci koja je vjernica, ne daje
nikom svoje drugo Ja ali zudi za tim. Sestra Juliette je puka suprotnost,, koja uziva u
raskalasenosti, sretna je. Na kraju kaze da Justine to prozivljava kako bi poslije bila nagradjena, a
ruga se prije toga ako ljudi misle da mogu bez drugogo Ja (Sade). Simic govori o Krisu i Judi,
prvi je manipulator i pozitivna licnost, dok ej drugi izmanipuliran ali negativan.
Leda implicira ginokritiku-zenski tekst. Vlastita soba- Virginije Volf- ispituje poziciju zene u
knjizevnosti koju su pisali muskarci, patrijarhalni koncept ne dopusta da zena ima svoju radnu
sobu. Gombrina estetika zena je majka i dopuna muskog. Feministicka knjizevna kritika
postaje ginotekst ili ginokritika- zensko citanje zenskog teksta- Francusku ginokritiku zanima
zensko pismo, a americku zenska knjizevnost. Luce Irigiray ispituje zenstvenost u kulturi, ali se
centrira na zensko tijelo, a ne na zenu spream muskarca. Novija feministicka kritika odbit ce
7

esencijalizam isticuci razlike izmedju zene i zene. Elaine Showalter- bavi se feministickom
kritikom u divljini: Crnkinje vole crnacku feministicku etsteiku. Za nju zenska kutlra postoji
unutar muske i zenske tradicije. Preko koje se zenski tekst moze citati kao dvojni diskurs. Juliet
Michel smatra da ne postoji zensko pismo. Vec muski glas zene u svijetu gdje zena mora govoriti
muski. Svi smo dvospolna mogucnost onog drugog, a jednost dolazi tek smrcu.

ANDROGINI KNJIZEVNI DISKURS: ANDREJ BLATNIK

Feministicki ili androgini tekst O cemu govorimo. Pisac je citao knjigu duze nego je trebao.
Knjiga O cemu govorimo kad govorimo ljubavi. On opazazenu ispred koji stoji knjiga
Female ciriticsm. Kad je susrela njegov voyerski pogled on ej pita voli li zensku knjizevnost
na sta on odgovara da voli samo tu knjizevnost.Kaze da se u tim tvarima umije iskazati, kaze
preveo je 2 knjige Anais Nin. Kaze i da je ljubitelj zenske knjizevnostim a nije patrijarhalni tip.
Poziva je na kafu, koju ona placa sama. Ona mu en zeli reci cime se bavi. Idu kod nje u stan i on
se zeli ljubiti. Ona to smatra zastarjelim i zeli pricati o ljubavi, njen stan je jako razbacaan, na sta
on nije navikao. Odlaze i u kino, rundu pica placa on pa ona. Nekog vodica u bandi udara
polugom da se napravi vazan, a ona mu ranu povija cipkastim rupcicem. Na kraju saznaje da je
ona prostitutk, da radi na sexifonu, slusa price drugih a ond aih objavljuje u oglasniku. Brane
ipak ostaje sa svojom curom koja se vratila.

*****************LEDA KAO FENOMEN PROSTITUIRANJA GRADJANSKE KULTURE

Ledina tjelesna osobnst potvrdu svoje drustvene vrijednosti dozivljava tek na slikarskom
trzistu roba kao segmentu kapitalistickog drustva. Robnom odnosu ne moze umaci ni 1 robna
egzistencija, sto zna Aurel koji je manipulator Ledinom osobnoscu. Ni jedna knjiga, slika ne
postoji dok se ne oglasi njen kriticar. Ocima TV-a ne mogu se kriticki valjano sagledati
umjetnicki dometi jedne slike. Prostitucija je izlazenje iz sebe van, oglasavanje antropoloski
fenomen.urbanova kriticarska sposobnost- je robnonovcana proizvodnja i Leda se dvostruko
ponistava- poslije poziranja odlazi u krevetm protiv svoje volje, ali iz egzistencijalnih razloga.
Estetsku ljepotu mijenja za robnonovcani prdmet. Savremeno drustvo opstaje zahvaljujuci
masmeidjskoj eksploataciji. Kapitalisticko drustvo nagovjestava kraj za ljepotom.
(Spomenuti i Ledu, Melitu, Klaru i Klanfara).

ZIVOTNO SVAKODNEVLJE I DUHOVNA VELICINA

Paralla izmedju covjekovog bozanskog nadahnuca u procesu stvaranja umjetnickog djela sa
jedne strane i svakodenvnog zivota u kojem se zbrinjava zivotna egzistencija. S druge strane.
Raste materijalno bogatstvo, a opada potreba za umjetnoscu-danas. Egzistencija ogranicava
genije da se realiziraju kao kreativna bica- primjer Urbana i Lede. Sve se prodaje kao najobicnija
roba-Aurelove slike. Kapitalisticka civilizacija potiskuje ljepotu erosa i stvaralackog zanosa.
Nocne dame- cekaju muskarce dubljeg dzepa. Sve Lede vijekovima okcekuju iste sudbine.

POLITICKA ESTETIKA, TEORIJA NAUKE I DIPLOMATIKA: KRLEZA I ERAZMO

Fuko-prvi moderni roman bio je Iskusenje sv. Ivana. Koji nastaje u biblioteci citanjem
tekstova. Katol Izinovski- U kulturi postoje pojave interpretacije mrlja. Razvoj jezika donosi
8

nove rijeci-mrlje. Za Krlezu je Erazmo ostao intelektualno superioran, psiholoski razborita i

diploamtski mudra figura. Svaki oblik pristanka i nepristanka filof. imena od znacaja oduvijek je
bilo shvacen kao akt politickog angazmana, a ne vlastitog izbora.

TRAGICNA SUDBINA COVJEKOVE EGZISTENCIJE

Krlezina artistika i politicka filozofija najcesce zavrsava u tragediji. Postoje dva reda
uzroka koji odvode Krlezine likove u tragediju;: prvi je sljubljivanje s pozitivitetom, drugi
red uzroka proizvode apsolutne svrhe koje pred njih stavlja Krlezijanska estetika. Covjek
je bice koje je okrenuto ideji slobode, i zato tragicno zavrsava. Kod Krleze ljudski stvor
uvijek je na gubitku. Ono najtragicnije je estetski najljepse. U Areteju Krlezina politicka
estetika polazi od ideje apsoultne slobode, a zavrsava idejom covjekove tragedije.

POLITICKA PEDAGOGIJA, POLITICKA KULTURA I POLITICKA ANTROPOLOGIJA

U drami Leda Krlea opisuje uzbudljive odnose izmedju muskarca i zene,slikara i slikarskog
modela,jedinka i drustva,subjekta i objekta ,duha i tijela ,slike i robe.
Politicka filozofija zadobija vlastitu slobodu i pravo da preko svojih vlastitih spoznajnih
mogucnosti cita i iterpretira krelezijansku fenomenologiju povijesti politicke batine i
drustvene dresure.Tako ono fino psiholosko,antropolosko, filozofsko ,politicko i artisticko
vezivo Krlezinog pera dospjeva ispod samih carsafa gradjanskih loznica ,zavirujuci u zastrti
,skriveni i fizickim okom nevidljivi prostor loznice kako bi covjek u
najintimnijem,najskrivenijem,kutku covjekove privatne egzistencije otkrilo dublju povezanost
socilogije i psihologije ,drustvenog odgoja i individuuma ,politickog nadzora i intime sexa itd.
Sve relacije i njihove zive personalizacije pocivaju na kategoriji robe i na njezinoj proizvodnji i
reprodukciji ,odnosno na robonovcanom posredovanju i proizvodnji otuenog i postvarenog
odnosa kao sume cijele drame.Leda nam pruza predodbu postojanja moderne egzistencije i to
preko prereza citavog niza svojih junaka.Idejnu konzistentnost drame odrzava na okupu
dijagnoza apstrofirajuci vladajuci drustveni i politicki odnos robe,novca,kapitala kao temeljnog
razloga takvog nacina bivstvovanja.Estetska i filozofijaska ljepota Lede satsoji se u njenom
predocivanja intezivnog dozivljaja sukoba izmedju jednog erotskog i slikarskog akta
,historijskog i aktuelnog postojanja,u vjecitoj prepreci koja svjetli izmeu artizma i
covjeka,zene i muskarca,jedinke i drustva-u sjeni politicke pedagohije,i politicke kulture
,drustvenog odgoja i politicke vlasti.U sredistu Lede i pripadnih joj klanfarskih novela figurira
teza prema kojoj je muskarac paradigmatsko olicenje vladarske svijesti kao i sveukupno
covjekove povijesti ,koja proizvoljno raspolaze zenom kao svojevrsnom robom.Kada raspravlja
o eni,Leda raspravlja o muskarcu i vice versa buduci da njegova literarna i filozofska analiza
egzistencije moderne zene i muskarca prerasta u analizu situacije suvremenog covjeka
,drustva,kulture, i odgoja.Ledino misljenje odnosa izmedju spolova ne prozima samo estetska
uvjerljivost ,nego i refleksivna orginalnost Krlezinog djela,za koje smo rekli kako ono prije
cijele postmoderne i gotovo na njen nacin razvija temu zene i patrijarhata.Onaj sloj drame Lede
koji ispostavlja fenomen prostitucije slikarske i slikarsko kriticarske egzistencije koji se odatle
prosiruje prema analizi prostitucije odnosa izmedju covjeka i drustva u kojem on zivi,gradeci
sebe i politicku zajednicu kao covjekovo prebivaliste.Odatle se politicko-filozofska analiza Lede
9

probija do signiranja fenomena drustvene prostitucije kao historijskog i konkretnog aktualizma

sveopce depersonalizacije ,deindividualizacije,i rasprirodjenja covjeka.:zena i muskarac.
Politicka filozofija se uzima kao najmeritornija disciplina spoznaje politickog pojma u
Krlezinom artizmu,sto znaci da se mediologija prosljedjuje u analizi Lede i klanfarskih
novela kao njena sosptvena metoda.

POLITICKA FILOZOFIJA, KNJIZEVNOSTM POLTICKA ESTETIKA I MEDIOLOGIJA

Krzelogija se jo nije naucila politicko-filozofski misliti.
Vracajuci pogled na kriticko razmatranje estetizanske svijesti ,treba spomenuti da nju definira
ispostava estetskog gledista aktivne rezistencije koju karakterizira ono poimanje estetskog
predmeta koje se odupire svakom citanju knjizevnosti izvan njenih disciplina ,dok drugu
odbijajucu soluciju odreduje glediste pasivne apstinencije koju determinira lijenost istrazivanja i
teorijski komfor svojevrstan modernosti u cjelini.Ne treba zanemariti jedan broj neopragamtista
koji okrecu svoj pogled prema knjizevnosti i jeziku kao disciplinama i formama koje otvaraju
prostor fragmentarnosti i metodi dekonstrukcije kao pouzdanicama projekta decentralizacije
esejizacije i estetizacije itd cijele zapadne epistemologije ,filozofije ,logike itd.Svoju valjanost
politicka filozofija provjerava u predmetu Krlezine knjizevnosti i misljenja politike ,ciju zbiljnost
ispostavlja angazirana estetika krlezijanstva i cinjenica da u politicko predstavlja najmanje
polovicu Krlezine politicke estetike.Problem politicko-filozofske interpretacije knjizevne
umjetnosti ,moze se reci kako svaka poetika sadrzi makar najapstraktniji ,skriveni,imanentni
pogled na drustvo i politiku,na covjeka i Boga,zbilju ,povijest i slobodu.Svaka moderna se
naslanja na prethodno iskustvo i ne moze mu se niakd oteti i kad to svjesno pokusava.Pojam
novogradnje ima drugacije znacenje od onog kojeg posjeduje Leda .Oko
novogradnje,doma,stojne kuce,krova and glavom,vile,vode Aurel i Urban jedan od
najinteresantnijih politicko-teorijskih i arstistickih dijaloga drame.U Ledi citav niz rijeci ima
status pojma.Ovaj status nemaju sve riejci ,vec samo one koje su se uspjele dici do razine
pojma.Ovaj status su izborile one rijeci koje su dosegle razinu sredisnjih kategorija
drame.Politicka filozofija uzeta je kao kljucna diciplina interpretacije jednog knjizevnog djela
zato sto je forma eseja najbliza literarnom stilu i zato sto politicka filozofija ne inzistira
tvrdoglavo na tradiciji znanstvene hiperracionalnosti ni na iskustvu ekonomije i kalkula
modernosti i postmoderne.U aktualizmu analize Krlezine umjetnosti valja pridrzavati svetog
pravila kojeg na stanoviti nacin izrazava sredisnji motiv Lede i sama Leda kao slikarski motiv i
kao artisticki objekat.Leda je objekat koji je istovremeno subjekt,Ona je estetski subjekt zene sto
pozira kao objekt
odnosno subjekt-objekt koji se nalazi ispred jedne artisticke
subjektivnosti.Ovo se dogadja onda kada robni odnos prerasta u fetiku moc i kada roba zadobija
erotska i metafizicka svojstva koja caraju i plave ljudsku egzistenciju ,svijet i svijest s
mogucnoscu univerzalne razmjene i upotrebne vrijednosti u podrucjima koja izgledaju
nerazmjenjiva.Na taj nacin se robu-novac razmjenjuje ,prodaje,trguje ,kupuje odgovarajuci
vrijednosni ekvivalent u obliku prirodne ljepote i cula ljubavi ,zivota i smrti ,posto je novac
drugobivstvo robe i bivstvo robe kao kapitala.
Ova diskusija je parafraza Lede u aspektu njenog razumjevanja relacije subjekt-objekt.Na takav
nacin bivstvuje i Aurel kojeg priroda nije obdarila slikarskim darom ali on nastavlja slikati i
trgovati svojim slikama.Aurel tako postupa iako njegove slike ne stvara niti prodaje artisticki
dar,nego vrijednost njegovu artizmu priznaje umjetnosti i slikarstvu strana stvar koja se zove
roba ili Aurelovo robnonovcano stanje i finansijsko umjece kao nesto sto je izvanjsko
10

artizmu.Sve to je ostvarivo preko Urbanova likovnokritickog subjekta,kojega on saam

iznevjerava i razmjenjuje za Aurelov novac robu kada pise lazne i pohvalne kritike
Aurelovu slikarstvu.Na to je Urban prisiljen jer on nema drugog nacina da prezivi buduci da mu
fale materijalna sredstva egzistencije.Na taj nacin bivstvuje i Melita i svaka druga Ledina
egzistencija koja se zaplela u zacarani krug robnoga bivsta i njenog sasvim realnog robnog
fetisa.
Svi smo mi igracke u bazaru civilizacije i to igracke koje se micu po pravilima te iste
civilizacije.Navinuli su nas,igraju se sa nama ,onda nas bacaju u smece.Na taj nacin postupa
kapitalisticka graanska civilizacija i cijela dosadasnja povijest ,kada se zastiti nama i potrosi nas
kako se inace trosi svaka roba dok sluzi svojoj svrsi.Tradicija kod Krleze vise prijeci i muci
svakodnevno covjekovu egzistenciju nego sto pomaze covjeku u njegovom teskom prohodu kroz
hladni objekat trajuce povijest.Moderna predocena u Klanfarskoj svijesti ,robi i novcu,birokraciji
i tehnici,novogradnji ceku,uspjehu postimpresionizmu itd.poprimaju pod Krlezinim perom
oblike nijemih i pasivnih produzetaka utvrenog i iskusenog poretka stvari Roba vlada ili je na
putu da ovlada svijetom i svakom pojedinacnom svijescu ,politikom i privredom,artom
,erosom,i onog najtanijeg prizora ljudskog svijet koji se zove osjetila priroda erosa i erotika
umjetnickog nadahnuca.Pojam robe lezi u samoj poduminiti i temelju Lede uzdrmavajuci
sobom svaku njezinu svijest i bivstvo ,bilo na djelu ljudska ,artisticka ,erotska,privredna ili
kriticka egzistencija ,objekt i subjektivna strana doticnog fenomena.Stvari i roba
,novac,bogatstvo i moc kao ispostava robnoga odnosa melje ljepote,ljubav i srecu .Ali roba
pruza i priliku moci i bogatstvu da prirodnu ruznocu zamijeni ili otkupi za
ljepotu,duhovnost ,pamet,intelekt,krijepost.Priroda i sloboda postaju roba.Ono sto se
dogaa sa jednim Klanfarom ,inteligencijom i narodom takoer se zbiva sa Aurelovim artizmom
kao robom i sa dojednim likom Lede.Ljepota i ljubav takoer su roba.Svaka zena u Ledi u
legitimnom je braku radi materijalnog interesa i nuzde egzistencije.Politiku pisac inace
razumijeva pretezno preko fenomena vlasti i vlasnistva.Leda iznosi tezu da su elite kroz
cijelu hostoriju do danasjeg dana posjedovale i kupovale slikare ,umjetnike itelektualce i
da su te elite vlastitim svrhama podvrgavale ljudsko tijelo,dar i dusu.Leda iznosi stav da su
se glavnom toku povijesti ljudske egzistencije suprostavljali tek oni slobodni i odvazni
individuumi kojima nije falilo hrabrosti da se izdignu iznad surove zbilje i ljudske pasji
podvijene egzistencije.Drama cvrsto stoji na strani covjeka i zene kao one prezrene i ponizene
vecine,pokazujuci kako je istrajavanje na tom putu ravno golgostkom hodu po trnju ,da bi se
stiglo do ljepote,ljubavi i srece.

EGZISTENCIJA KAO ROBA

Aurelove slike. Ikao su mu slike nekvalitetne. Jer je on slikarsko mazalo, on posjeduje NOVAC.
Urban je jedini lik koji se subjektivno pokusava oteti robnom fetiizmu. Klara, Mellita i Leda
se sljubljuju s robom i zude za njom. U Ledi likovi su pomireni svojom sudbinom. Nocne dame
su profesionalno postene. Robni fetisizam je potreba za materijalnim, kada se potisne ono
duhovno. Roba se pojavljuje kao ljudsko prokletstvo. Heraklitova dijalekticka ontologija-ne
mozemo biti na dvije strane u isto vrijeem sve je predodredjeno kako ce nam biti. Marxov robni
fetisizam. Jeste psiholoski aspekt. Postoji i fenomen ljudskog porobljenja intelektualne
egzistencije. Zakon nivelacije- bolje prolazi slikarsko mazalo poput urela od jednog Urbana
koji sam kaze da je slikarstvo postalo produkcija robe kao svaka druga produkcija.
11

Treba napraviti paralelu izmedju Mikelandjela i pape (Papa hvalio Mikelandjela iako nije imao
pojma o slikama) i izmedju Aurela I urbana (Urban pise pozitivne kritike jer je primoran). Svi
Ledini likovi su umjetnici bez taletna. Sve sto izgleda jednostavno i prirodno, to je najteze
postici- to je srz KOSTOBOLNE LJEPOTE.

*****************************************LJUBAV I ENA KAO ROBLJE

Ljubav predstavlja uzjamanu privlacnost dvije osobe. Kod Krlee je prostitucija egzistencija
i erotsko, nema ljubavnog . Roba pobjedjuje nad odnosom ljubavi, odredjuje drustvene odnose
pa osjetilo ljubavi, ona moze zamijeniti ljubav za neljubav, rugobu za ljepotu i sl. (primjeri iz
drame).Drama posjeduje estetski intenzitet i politicko-filozofsku vrijednost. Pojam pravne
garancije oznacava socijalnu sigurnost-Klara. Primjer Lenbaha i Laure u Agoniji- gdje se zena
pojavljuje kao patrijarhalni gazda. Svaka ljuab u Ledi realizira se preko egzistencije.
Danasnja frajla se prostituira cim otkrije nago tijelo preko medija. Ljubav u Ledi je u
obliku flerta. Melita i Klanfar. Ona mu posteno kaze da ga vara i da je iz egzistencijalnih
razloga s njim. Klanfar kupuje Melitnu ljepotu i nepostojecu ljubav,. U Ledi najpostenije zive
nocne dame-nikome ne lazu. Erotskiji je cistije onos to se cini na prvi pogled pokvarnije. Trnovit
je put do ciste ljubavi. Ideju samosnatlnosti nalazmo kod primjera Klare i Klanfara. Klara u
buntu kaze zasto zena ne moze biti samostalna, zene su uvijek u gorem polozaju od
musakarac, jer zive u tezj socijalnoj situaciji. Polozaj zene u civilizaciji i patrijarhatuvladavinski polzaj ima muskaracm, zahvaljujuci novcu. Muskarac je prema zeni njezan sve dok
je ne dobije patrijarhalno i ne zagospodari njome kao svojim vlasnistvom. Leda stremi
ravnopravnosti, samostalnosti i jednakosti zene i muskarca, najprije u ekonomskoj i
socijalnoj sferi. U flertu Klare i Urbana ima ljubavi- jer njije s njim iz egzstencijalnih razloga,
on je siromah. Klarina pobuna protiv patrijarhata- izrazava je buntom. Medijska i politicka
kultura ukidaju kategoriju stida.

KLANFARSKO KMETOBOGATSTVO: DIJALEKTIKA SLUGE I GOSPODARA

Klanfar- dozivio je vrtoglavi uspon od ciglarskog sina do nivoa provincijskog advokata- tu
porpiam funkciju kontrasta. Klanfarovski princip jedino sto stavis na sebe i us ebe to vrijedi.
On je godinama zivio bijedno, ali je stedio. Biti Klanfar znaci bubati, dobivati stipendije, postici
cilj u zivot, makar gladovao i bio bez sobe. On je jedna konzervativna svijest, nije posjedovao
unutarnju snagu da se emancipira. Njegove odlike su: vlastiti materijalni interes iznad svega,
uspjeh u karijeri, reducirati se na epikurejstvo.. Temeljnu odrednicu klanfarovstine

predstavlja epikurejstvo-materijalizam. Klanfarovstina se odnosi i na druge

likove: Aurel, Klaru, Melitu. Klanfar na Varadijevu- njega razara Melita jer ga ne voli,
on ljubuje s 22. Godisnjom Veronikom, ljudi ga posmatraju samo kao obicnog cigalorskog sina
iako je stekao bogatstvo i postao gaazda. Za Simica je on pak jedna od drustveno i
politicki najzdravijih lica. Postao je zupan neradm i pasivno (dobio je zemljiste)
negalno...Meliti je rekao da kome nije ispod casti da jede moj kruh. Tome nek ne bude ispod
casti da se pokorava mojim zahtjevima- tp pokazuje kako nema gradjanskih manira. Krleza je
mrzio rijec progres- i izrugivao se Klanfaru kroz cijelu dramu. Meliticnom ocu je bilo jako
teskos to se udaje za Klanfara, pred smrt je bankrotirao i prodao je vilu i vinograd. Novo
gradjansko drustvo uzdiglo je Klanfara do nebesa. Majka Klnafarova nije bila na njegovoj
12

svadbi. Jer je on tako htio- Njegovo bogatstvo donijelo je distancu izmedju njega i majke- ona je
id alje ostala stara siromasna Klanfarica.

PLEBEJSTVO KRLEZINE ESTETIKE U SVJETLU ODGOJA I DRESURE

Klanfarska egzistencija sljubila s sa tehnifikacijom svijeta, modernizacijom svijesti, umjesto da
pozivi plebejski prirodno i slobodno. Stara Klanfarica- je tradicionalno odgojena i imala je
izdresiranu svijest koju olicava ropsko bice- nije se zeljela pomjerii s tog tla, za razliku od
Klanfara. Pojam dresure najbolje mozemo shvatiti u IV cinu drame kad svirac kaze nocnim
damam 2da smos vi lutke bazarske civilizacije, da nas bace kao smece nakon sto nas iskoriste.Melita i Klara ne zeli pasti na niske grane jer su odgojene kao gospodjice. Klanfarica je pak
simbol zene koja plebejski ponizeno podnosi svoje stanje! Klanfar jednim dijelom zivi svoj
plebejski odgoj, ali drugim dijelom potvrdjuje mentalitet gradjanskog plemstva kojem pripada.
Vradijevi pjebejci boje se grofovske gospostije cak i nakon njegove smrti (od grofa je Klanfar
uzeo dvorac)-to nam pokazuje kako su oni odgojeni da im je u svijesti i dlaje da postuju ex
gospodara. Plebejska svijest se pouzdaje u autoritet, vezuj se uz proslost i ne voli modrnizacije.
Klanfar je stilskiji i morlaniji od Aurela jer se bavi privredom iako nema aristokratskih manira.

EPIKUREJSTVO, MALOGRADJANSTVO, PROVINCIJALIZAM

Epikurejski fenomenpojavljuje se preko Klanfarovske egzistencije. Klanfarova svijest- jeste
epikurejska svijest. Melita. Je bila s Klanfarom iz epikurejskih razloga. Klara je gradila s
Aurelom vilu iz istih razloga. Klanfar je koncentriran na tjelesno, na probavu i sec s drugima. Bit
Klanfarovskog epikurejstva cini zivotni princip: use, nase i podase! To je odlika
hedonistickog uzivanja. Slugeranska filozofija smatra da treba sluzuiti drugom da bi se sluzilo
sebi samom. Eticki problem Krlezinog epikurejstva- lakse je slusatidrugog i zivjeti kao gospodin,
nego se boriti za svoju domovinu ,ali po cijenu da se ne bude gospodinom.Epikur razlikuje
tjelesno i duhovno uzivanje, ali smatra da duhovno ne vrijedi ako ne pociva na culnosti.
Uzitak trbuha je izvor svake mudrosti rekao je Epikur. Mallogradjantsvo je nnastalo na
razmedji grada i sela. Svi su malogradjani koji su ni na zemlji ni na nebu, osim Urbana. Melita
zeli otici s Aurelom u Pariz, iz provincije. Aurel je samo obicno slikarsko mazalo i
malogradjanin jer ljubi Urbanove ruke kad ovaj pise pozitivne kritike o njemu. Malogradjanstvo
postoji u drugom licu preko onoga drugog.

INTELEKTUALNO ROBLJE
Svi likovi u Ledi su intelektualci, ali sa tragicnom sudbinom. Milan Kunder u romanu
Nepodnosljia lakoca psotojanja.. pita se sta je ljudski zivot u klopci u koju se pretvorio svijet?
On uvodi i pojam konlogora- kao metafore odsutnosti privatnosti. Inteligencija se javlja kao
subjektivnost koja obavlja teorijski, filozofski, duhovni i naucni dio posla. Aurelovu
slikarsku laz ce Urba obrazloziti kao slikarsku istinu. Intelektualna egzistencija traje kao roba
i intelektualno rbolje. Urban se slobodnom voljom, intelektom odupire materijalizmu, on je
jedan relativno slobodan intelektualac, jer ipak mora lagati za one Aurelove slike. Ne moze kod
Krleze biti intelektualaca ako unaprijed covjek nije ekonomski slobodan tj. Nezavisan.
Intelektualci moraju ici preko provincije, preko malogradjanstva ka duhovnoj slobodi.
13

-pise u djelu Svdba velikog zupana Klanfara. Krlezina pliticka filozofija trazi apsolutnu
slobodu intelekta.
ATEIZAM I SEKULARIZAM
U djelu Svdba V.Z.K. dosta paznje se prdiaje crkvenom obredu-vjencanju Melite i Klanfara.
Krlezina literatura ne moze bez religijskog pojmovlja. Klanfar s pojavljuje kao ateista koji se
prodaje robi, karijeri, egoizmu. Postaje on i teista cije bozanstvo predstavlja svijet robe.
Sekularizam je prikladniji Klanfaru. Ateizmom se proteze politicko i ideolosko pojmovlje.Sve
ono sto nije zarada Klanfara uopste ne zanima. Sekularni ateista je i epikurejski materijalista.
Klanfar nakon majcine smrti misli na utrobu, dok Melita svira klavir. Odmah govori o pokretanju
pitanja majcinog nalsjedtsva-to potvrdjuje njegovu sekularnu prirodu. Dolazi do ideje da ljudi
nisu i u smrti jednaki-jer ne sahranjuju se svi jednako. Melita je licnost koja posjeduje ateistickosekularisticku svijest. Plebejsko postovanje grofa kao Boga susrecemo u djelu Klanfar na
Varadijevu. Zatucanost, neobrazovanost, kmetski primitivizam su uzroci primitivne plebejske
religioznosti. Melitin tac je presao na kalviniste zbog karijere. Ti se ocitava veza izmedju
religije i politike. Vidimo povezanost politike s religijom. Klaraje odgojena u religijskom duhu
aristokratske porodice. Gradjansko plemstvo komunicira rijcima koje upucuju na svetosti. Uskrs
je u drami simbol bijega iz drustvene stvarnosti- ovaj pojam se veze za nocne dame!Za njim zude
svi koji su dohvatili samo dno.

KUCA IZMEDJU DOMA I VLASNISTVA

Kategorija kuce javlja se kao sinonim egoizma, robe i vlasnistva u Ledi kako je odredjuje sam
Urban- on osjeca odbojnost prema novogradnji, on je beskucnik, nema krova nad glavom.
Novogradnja Aurelou i Klari predstavlja zivotni ideal kojim uvecavaju materijalno bogatstvo i
drustveni ugled. Dom oznacava covjekovu samostalnost. Krov nad glavom. Aurelovo
kucevlasniscko bogatstvo ali s druge strane se nalazi duhovno siromastvo, i slabo slikarsko
umijece. Kuca je za Krlezu oksimoron. Aurel je kucevlasnicki lirik koji je los umjetnik ali
uspjesan kucevlasnik, dok je Urban kucevlasnicki prozaik koji je beskucnik. Lirika je sinonim
umjetnosti i intelekta, a proza sinnim umjetnickog. U kuci uziva Aurelova epikurejska svijest, to
je statusni simbol za njega. Krov nad glavom je najelemnatrnija stvar u zivot, prvi je covjekov
izum,. Kad je covjek sagradio prvu kucu prestao je biti zivotinjom. Kuc i dom nemaju dodirnih
tacaka s posjedovnim i vlasnickom stranom kuce, i u dodiru s robom kuca prestaje biti dom
ljudskom bicu. Svi likovi su stranc bez obzira imali ili ne kucu. Za Aurela je vila roba za koju
bobiva protuvrijednost (Ledu govori se po gradu zeli je ozeniti). U Areteju- apatridi su oni koji
nisu uz vladajucu politicku vlast, koji nemaju kuce ni domovine, traze dom po svijetu. I bjeze iz
Evrope.

UMJETNOST I TEHNIKA
Tehnifikacija- irucivanje nove stvarnosti tehnickih proizvoda. To je nesto novo naspram svega
psotojeceg. To je kao pojava nekog stranca koji donosi ensto novo. Tehnifikacija izrucuje svoja
nacela, preoblikuje svijest covjeka. Tehnika pravljenja umjetnickog djela-koje autor recimo nudi
publici je jedna d tehnika. Krlezine tehnikesu : kriticka, pesimisticka. Nihilisticka svijest.- Krleza
tehniku oblikuje kao knjizevnik. Politicka estetika tehniku razumije i dohvata prejko vlastitog
odnosa. Robno.novcano bivstvo nije moguce zamisliti bez tehnike, ona je odlika gradjanskokapitalistickog drustva. Postmoderni svijet je ustvari tehnicki svijet. Postoji tenika analiziranja
sadrzaja u drami. Knjiga je poptuno potsnuta u tehnickom dobu. Ona je najavila kapitalisticko
14

drustvo. Kome trebaju slike poznatih slikara kad svako ima svoj aparat? Slikarstvo je postalo
produkcija robe kao i svaka druga pordukcija. Klanfar gleda slike kao kmet fotografije-on je
malogradjanin. Aurel gfradi kucu po najnovijim tehnickim nacrtima. Klanfras se sluzi telefonom
i ima dobro auto- to odredjuje drustveni status. Bazar civilizacije mogao bis ezvati bazar
tehnicke civilizacije. Tehnika donosi osloboadjanja od muke rada-Kada Klanfar navodi kako je
sve tehnificirano u Holandiji! Klanfari odlaze sa sela u civilizaciju tehnike, tamo Klanfar postaje
gazda. Klanfar se pojavljuje kao hipermoderni tehnokrat- kojem je npoznata sfera duhovnosti,
umjetnosti...Krleza motri na negativne ucinke tehnike!

PRAVNA SIGURNOST I MATERIJALNO BOGATSTVO

Klanfar se pojavljuje kao pravnik u provinciji-dobro poznaje zakone. Fenomen prava Krleta
uzima kao psiholoski i socioloski pojam, konomsku pojavu koju izrazava data socijalna situacija
i materijalna.- Klara posjeduje kategoriju pravne garancije zbog koje je u braku s Aurelom
Pogospodjeno seljatsvo- Klanfar koji srlja naprijed bez obzira na cijenu. Klanfar kaze da je
smrt otvoreno pravno pitanje, ja sam jedini pravni nasljednik moje majke. Njegovu ljudskost
podredio je malogradjanski materijalizam, nema osjecanja prema majci, njime dominiria
egoiszticni privatni interes i karijera. Meliti kaze da je brak pravni ugovor- to j brak bez
ljubavi. Moze se napraviti paralela ozmedju Klare. Kao jedne temperamentne zene koja se u
gnjevu zeli razvesti od Aurela i u sebi nosi ideju samostalnosti i arlote iz Glembajevih kao
mudrje zene od Klare- U rban hvali Klaru da je inteligentna i da joj je pravna garancija jasan
pojam. Roba i novac uredjuju drustvene odnose. Klanfar je od advokata postao gazda.
Klanfarovska pravna lutka on jedino pismenom nalogom ispunjava sve zahtjeve, pa je tako dao
ustrijeliti 3 Zidova. Iza pravnickog nazoiva krije se lice lopova, pravnog grabezljivca i nitkova.

TAJNA EROSA I ZENSKA TAJNA

Poceti sa pricom o antickoj Ledi i Zeusu. Adam i Eva su pocinili grijeh zbog kojeg ispastaju svi.
Ledu niko ne nagovara na grijeh- to je njena zenska priroda koja svoju realizaciju pronalazi u
muskarcu. Leda je raljica ljepote i erosa, ali ona nije sretna zena.prodaje se. U njenom tijelu
moze uzivati cak i neki starkelja koji ima kesu novca- a danas tako postupaju i frajlice. Leda je
erotska roba koja postupa na nacelima robnog svijeta i logike, kao i svaka druga roba. Ono
erotsko tjera Melitu da ostavi Klanfara- ona je zaljubljena u Aurela. To je uvidjela Klara koja
steze Aurela uz sebe koja ga ne moze napustiti iz pravnih razloga. Aurel zeli izgraditi vilu zbog
Lede i erotske pozude-Leda pak dolazi sa bogatim covjekom, a zatim sa trenerom. Erotski su
cisti samo Klara i Urban. Jer oni svojevoljno flertuju. Nocne dame se pojavljuju kao prodavaice
erosa. Kad je Aurel bio najsretniji,Leda mu odlazi, Klanfar ostaje s Melitom iako mu je rkela da
ga vara, Klara ostaje s Aurelom jer joj ne prijeti opasnost zvana Leda. Robna civilizacija otvara
vece mogucnosti za ispoljavanje eroa. Erosje uvijek bio uslovljen materijalnim stanjem
individue, ljudska priroda se nikada konacno ne potcinjava prevlasti robe. Drustvo je
odgovornije za stanje individuuuma, nego individuum za drustvo. Klara je varijanta pametnog
erosa-vlada sobom a ima i lijep glas koji uzbudjuje Urbana. Poenterstvo je ostatak patrijarhalnog
u muskom erosu (Urban se ako ponio prema Klari).- Urban Klaru sanja kao hermafrodita- njena
culna priroda prelazi u racionalno.- Leda u Aurelu bude oni animalno koje posjeduje svaki
covjek. Urban kaze da je tijelo mudrije od onog sto se zbiva u nama.

GRCI, EVROPA, AMERIKA I TAJKUNI

15

Krleza Leud uzima iz starogrcke mitologije. Amerikanstvo je put ka novom pocetku, najvisi
domet evropskog duha. Epikur kao grcki filozof u Ledi dobiva negativno znacenje. Evropa i
Antika- su neiscrpna inspiracija za Krlezu. Tradicija Grka predstavlja polaziste evopologije.
Evropa zivi nacinom oksimoronske egzistencije kod Krleze. Uako je bio upucen u evropsku
filozofiju Krleza je kritizirao Evropu. Aretej je Grk koji je svjestan agonije koroz koju prolazi
Evropa prije fasizma, iste one kao u vrijeme Helade. Krleza se oslanja na najvrjednije domete
evropske misli. Tmanu stranu Evrope predstavlja prosudba da je lsikarstvo produkcija robe kao i
svaka druga produkcija. Klara iznosi idelu slobodne Evrope kad govori o evropskim zakonima.
Klanfar podsjeca na Amerikanca koji se predaje samo poslu i koji pput vraga bjezi od politike i
politicnosti. Evropska dotjeranost intelektualna sirina, nasminkanost, tradicija renesanse- to je
ono sto Evropa ima, a Amerika nema.

BIROKRATIZACIJA, SMRT I LJUDSKO DOSTOJANSTVO

Fenomen birokratizacije- izrazava proces drustvene prostitucije drustva i prces propadanja etike i
smrt antropologije u gradjanskom drustvu. Krleza birokratizaciju vezuje uz pojam ljudske srti i
dostojanstva. Smrt Klanfarice i skromna sahrana u skladu s drustvenim statusom-samo se sucut
placa novcem a to predstavljaju oni placeni oglasi u novinama. Smrt- dojava se placa i ona je
JAVNA, oglasena, prostituirana stvar. To je ustvari birokratizacija same ljudske egzistencije.
Kultura psmortalne sahrane- nadgrobni spomenici- novac se uzima kao mjera smrti; ko ima novc
pravi te spomenike. Klanfar je pristupio izvrsenju smrtne kazne za Jevreje tek kad je dobio
pismeni nalog- on tim cinom postaje drustveni lutak, birokrata kojim neko upravlja. Drustvo od
pravnika pravi zlocince, kao us lucaju Klanfara. Svirac nocnim damama kaze da smo svi
igracke u bazaru civilizacije-nama upravljaju. Melita pita Klanfara kliko ce potrajazti
inkvizija to jeste njegovo birokratsko naislnistvo. Z Klanfara je brak pravni ugovor. Uzrocnike
borkratizacije nalazimo u drustvenom odgoju i dresuri nase civilizacije. Klanfar ce uraditi sve
po zakonu samod a ostvari svoje vlastite interese. Dostojanstvo je uslovljeno ekonomskim i
materijalnim faktorom i odgojem. U danasnjem svijetu tesko je zivjeti dostojanstveno. Ideja
dostojanstva identicna je ideji slobodne covjekove egzistencije. Krlezino nacelo
dostojanstvebosti:
sretan i lijep zivot, gdje ce covjek imati drugog pored sebe i erotski
i slobodno bice. Postoje tri horizontale: gradjansko plemstvo (iako su propali drze do
dostojanstva), plebejstvo (dstojanstvo se gazi) i mlada burzoazija (klasa u usponu kao sto je
Klanfar). Iza njegovog dostojanstva stoji autoritet robe. Urban gazi svoje dostojanstvo pisuci
lazne kritike. Dostojanstvo moze opstati samo u jedinstvu forme i sadrzine.

MEDIOLOGIJA IZMEDJU AUTARHIJE I OKSIMORONSTVA

Drzga po vaznosti disciplina kojom istrazujemo Krlezino djelo je mediologija. Mediolgija je
disciplina koja posreduje izmedju djela i discipline. Novitologija se pojavljuje kao publicistikadisciplina koja pronalazi sredinu izmedju akademske klasike i medijske proze. Esej, kritika,.
Hronika su forme koje gaje publicisticko novitolosko, meidolosko iskustvo. Krlezijanska
mediologija vise se pridrzava duhovne strane. Autarhija i oksimoroni su karakteristike
mediologije. Mediolog traga za svojom autarhicsnoscu, iako je mostareca, posredujuca
disciplina, jer u potrazi za sobom prispijeva u druge discipline. Politicka filozofija kad ulazi u
podrucje knjizevnosti, ustvari istrazuje ono politicko sto pripada objema disciplinama i tako
pronalazi svoje oksimorone. Feminologija svoj smisao nalazi u androginetici kao onom
meioloskom u musko-zenskom medioloskom kao autarhijskom. Ljudima vise vlada
16

jednodimenzionalna svijest. Hegel,Nice. Euripid, Heraklit spadaju u najvece aforisticae.Za

duhovnu ljepotu najvise se pita disciplinarna starost (nauka nor.) dok za tjelesnu ljepotu najvise
odlucuje disciplinarna mladost-postmoderna. Oksimoroni kod Krleze su: pametna zena, slobodna
ljubav...Androginost predstavlja vrhunac u ispitivanju musko-zenskih odnosa kod Krleze.
Mediologija traga za onim unutrasnjim, oku nevidljivim.Intermedijalni pristup- znaci da
jedna disciplina ulazi u predmet one druge. Ovo ce ubiti ono- roman Viktor Hugoa ima
kljucni znacaj za mediologiju.Debrayova mediologija ukazala je da mediologija ne zastaje na
sadasnjosti, vec priziva povijest u sjecanje i postupanjem uozbiljujuci brznu,spktakl i dramatiku.

SPEKTAKL ZENSKOG TIJELA-TRG GRADJANSKE KULTURE

Spektakl zenske ljepote presao je u slikarsku samosvijest i objektivizralo se preko kista u
umjetnicko djelo koje se prodaje kao svaki drugi artikl na trzsitu. Mediologija je povezala
anticku ledu i danasnje Lede. Ledino skidanje treba shvatiti u dubljem kontekstu- kao
razglasavanje, publiciranje, prostituiranje, medijalizrianje, pojavljivanje jedne kulture i
civilizacije kao njeno otkrivanje svakom pogledu, svakom onom ko kuci ima tv. Mas mediji
posreduju u otkrivanju tijela danasjih frajlica. Muskom, patrijarhalnom pogledu hedoniziranog
publiciteta. Pri skidanjem ne treba misliti samo na skidanje maski,. Vec na skidanje kao proces
duhovnog, kulturnog i intelektualnoh hedoziranja svijeta u kojem je nestalo stida i kulture.danas
je tijelo sasvim otkriveno. Sv. Pavle je rekao treba znati posjedovati tijelo u postovanju, a
ne u pohotnoj strasti. Individualno je pravo da li ce se neko pokriti ili pak tkriti. Proces
skidanja pocinje sa slikarima koji slikaju Djevicu Mariju kao jednu obicnu zenu.seljanku,
nenasminkanu i nesredjenu. U gradjansko-kapitalistickom drustvu tjelesno odnosi pobjedu
nad duhovnim. Leda se pojavljuje kao antropoloski zenski medij, bice koje iz sebe emitira
mrezu znacenja i dnosa. Danas se desava i trijumf videosfere nad tiskom i knjigom, upravo
zahvaljujuci lakim formama. Joyce kaze kako treba zatvoriti oci i pogledati sto znacid a bit nije u
vidjenju slike golim okom. Fokalt kazte da djelo nastaje izmedju kista i pogleda koji slikar
pucuje ka modeli. A to nama nije vidljivo. Esej posreduje izmedju znanja, milsjenja i ljepote.
Eesej spada i u publicistiku jer ga zanima povod, aktuelni dogadjaj i poznata licnost. Leda
posjeduje tjelesnu ljepotu i duhovnu lakocu.Mediologija cita medije preko njihove tradicije.

DEBRAYOVA MEDIOLOGIJA I KRLEZOLOGIJA

Ova mediologija preko tjelesnog cita ono duhovno- priklanja se tijelu, dok Krlezina mediologija
drzi stranu duhovnosti, kulture i knjige.. Leda poakzuje kulturno-kriticki pogled na medijski
fenomen. Mediologiju je utemeljio Regis Debray. On zapusta kriticko duhovni potencijal
filozofije. Transmisija-ne moze se do nje doprijti golim okom, nego nadilazenjem tjelesnosti,
komunikacije. U Fokaltovoj mitskoj bibliotec Debray vidi cuvara nasljeda. Debrayova
mediolgija uvodu kulturnu antropologiju. Za Debraya se mediolog pokazuje kao
arheomodernist koji spaja tradiciju i modernu, transimiju i komunikaciju...Mediologija se
krece antroplogiji jer kulturu, religiju i umjetnost nije moguce prenijeti na brzinu. Zvodi
Hegelov pojam medijacije- kao procesa samoostvarivanja, proces koji treba proci da se dodje do
transmisije. Debray se odvaja od evropskog tumacenja kultue, koja ima crtu duhovnosti- izlaze
anglosaksonsku i njemacku odredbu tehnike kao tradicije i kulture, sto niej svojstveno evropskoj
kulturi. Uvdi pojam tehnokulture- u kojoj objekt prethodi subjektu. Aurelu nedostaje ono
unutarnje umjetnicko i ono unutarnje eticko. U Platonovoj osudi Debray ce vidjeti prvi
medioloski esej kad papir zamijeni filozofski tekst, tekst govor, fotografija sliku...debray se
17

prikanja amerikanizmu,, udlajuje se od evropologije. Krleza odbija njegov stav da je spolaj ono
sto je znutram da mislimo tijelom, da je lnjizevno vaznije od knjizevnosti..Kategorija uspjeha
kod Krleze negira knjigu (primjer Klanfara i njegovog uspjeha). Debrayova disciplina bliska je
knjizevnoj kritici, eseju i publicistici jer i one sadrze previse akademizma, pretenciioznosti. Za
Debraya sve uvjetuje posrednika. Sahrana odlazi u sferu privanosti, moderni gradovi sve manje
paznje pridaju tome.

FROJDOMARKSISTICKA ESTETIKA ROBNOG TIJELA: FR. JAMESON

Frojdomarksizam predstavlja spektakularnu potrebu za onim spoljasnim, tjelesnim, kao oblik
napustanja duhovnog i unutarnjeg. Frederic Jameson pisao je tekst o fenomenu globalizacije.
Teza glasi da se u amerikanskoj postmoderni kultura zeli spojiti sa ekonomijom, sto dovodi do
kolapsa ekonomije u kulturi i kulture u ekonomiji. Robna proizvodnja postaje kulturalni
fenomen gdje se nesto kupuje zbog imidza a ne zbog upotrebne vrijednosti. Procese oglasavanja
vode strucnjaci koji poznaju publiku, a to su frojdomarksisti. Tu ulogu ima i SERIJALNOST, jer
ima udjela u odluci da se nesto kupi, samo zbog toga sto to imaju i drugi. Jameson Ameriku
opisuje kao drustvo imidza, spektakla koji se estetski konzumiraju Zabavljacki bznis
predstavlja americku izvoznu granu. Amerika ima monopol na infrmacije, dok je Holivud
potisnuo evropski film vec dvije decenije. John gray protivi se potiskivanju domace knjige
bestseleima i holivudizaciji. Sve je pasivna potrosnja artikala. Filmski reditelji pustaju publici da
nadopisuje tekst ali to ne rade da se priblize publici,vec da ostavre profit. Digitalna tehnologija
je prosudila d ce ljudi sami birati, ustvari oni samo profit zele. Trgovacko-.meidjski spektakl
predvode najjace drzave svijeta. Zozek kaze globalizacija je nametanje ujedinjenog
svjetskog trzista koje ugrozava lokalne tradiicje

BIOPSIHOLOGIJA, TJELODUHOVNOST, SPEKTAKL

Umjetnicka fotografija unodi duj umjetnosti iskrivljavanja, nikad ne mozeo procitati sliku
rijecima:_ rezultat Fokaltovih istrazivanja daje otkrice skretanja pogleda s nekog predmta,
povrsno na ono unutrasnje Politicka filozofija zeli vratiti dio duse koji je izgubila u moderni
priblizavajuci se knjizevnosti i priblizavajuci se fotografiji kao krajnjem dometu modernosti. Tu
politicka filozofija postaje politicka mediologija. Sta ce covjeku slika kad posjeduje
Kokad..Biopsihologija i tjeloduhovnost su kljuc svake nauke. Psihlogija je oridla modernu
knjizevnost, i knjizevnost je utrla put psihologiji kao nauci., tragajuci za duhovnim, ulazeci u
duse, unutarnje! Unutarnja istina je uvijek svedena u umjetnosti, slikarstvu, vajarstvu,
knizevnosti i nije vidljiva. Fenomen spektakla kao prirodno lijepog. Biopsihologija i
tjeloduhovnost imaju odgovornost da utvrde pozicije unutarnjeg u odnosu na vanjsko ili tjelesno.
Tekstualno umijece pripisuje se autorstvu.

SPEKTAKL DRUSTVENOG TIJELA: JEAN LUC NANCY

18

Zli povratiti smisao komunikacijskom, socioloskom, drustvenom, medioloskom u svijetu

sekularizacije, spektakularizma koji zeli razoriti to komunikacijsko, socioloski aspekt onog
individualnog u postmoderni.
Esej kao formu tekso je doseci u umjetnickom smislu, Spektakl je cin kojim drustvo neposredno
ili simbolicno predstavlja i izlaze sebe. Ni jedno drustvo ne moze postojati bez figure kao sto su:
crkva, narod, kultura itd. Ili ispoljavanje kao samopredstavljanje. Nancy misli da je Marx
spoznao spektakl kao varku, iluziju, odbacujuci i mogucnost da drustvo bude prisvojeno od
samog sebe. Kriticarima spektakla zamjera sto ne odredjuju to autenticno. Za spektakl grckog
polisa kaze da se kuplja u zajednicu. Nancy traga za unutrasnjm kod spektakla, odbacuje kritiku
javnosti. Drustveni bitak nastupa pred samim sobom kao simultanost;: biti u isto vrijeme na
istom mjestu. Nema drustva bez spektakla, jer je samo drustvo spektakl. Postoji dbri i losi
spektakl- u dobrom ima unutrasnjosti, zivota tijela i bljestavila, a los spektakl vidi bitak drustva
kao interes, strast losu slavu. Teatr okupljanja.- je nacin na koji drustvo sebi daje spektakl.
Misljenja nas samih prethodi svakom misljenju . Kazivanje je tjelesno, a kazano je beztjelesno.
Zapad je naspram grckog postavio rimski model: igre u areni, rimsko je americko i njemacko,a
grcko je evropsko.

POLITICKI SPEKTAKL: EDELMAN

Politicki spektakl je paradigma manipulacije ljudima. U kulturno.kritickoj formi nazvan je
madiokarcijom, porobljavanjem onog politickog il medijskom kolonizacijom. Krleza bi ga
nazvao mediokraturom gdje vladaju mediokriteti. Tjelenski spektakl Lede o tome svjedoci,
kao i danasnja TV koja nam ne da da dahnemo. Medijsko u politici i politicko u medijima je
definicija Edelmanovog spektakla. Ne moze se umaci medijskoj i politickoj manipulaciji.
Gradjani su izgubili subjektivitet kod glasanja, manipulacija dolazi do izrazaja posebno u
vrijeme glasanja. Uvjeti nastajanja politickog spektakla su masovna pismenost i obrazovanje,
pojava TV.a i radija kao mas medija koj izvjestajima obuhvataju cio svijet. Spektakl ispituje
psiholoske ucinke vijesti na ljude, ljudi ne reagiraju racionalno na izvjestaje, Informacije koje
svakodnevno gledamo nisu objektivni prikaz nego kreacija publike koja percipira na
neujednacen nacin. Protulijek se nalazi u bavljenju cinjenicama. Politicki jezik ce pak uvijek
ciniti isto. Publiku politickog spektakla cine novinari, politicari, gledaoci, slusaoci..Subjekt je
lomna strukutra. Povjerenje u politicko vdstvo potice mastu i discplinaira masu. Politiku i medije
ne zanima drustveni odnos vec trenutni dramatski spektakl. Politicki spektakl prezire drustvenu
dinamiku, i posvecuje se licnim svojstvima voda, prateci njihove tjelesne crte, da se paznja
skrene s pravih problema. Neke zene su stekle prestiz na patrijarhalni nacin, poput Tecer , Indire
Ghandi..Konstrukciju spektakla cine vijesti kojim se privlaci pazanja, jezik ima veliki znacaj u
konstruisanju spekltakla. Politiku ne oblikuje ono sto se moze vidjeti, nego konstrukcija jezika.

ANGLOAMERICKO POLITICKO TIJELO: BRIAN MC NAIR

Javnim mnijenjem se moze manipulirati- to je uvezeno iz Amerike u Evropu. Povecanu ulogu
medija u politici mnogi vide kao degradaciju demokracuije u besmislen spektakl. Mc Nair se
ogradjuje od onih koji medije svode na spin doktore. Politicka komunikacija je politicki govor,
govor tijela i opozicije, tj. Politicari, novinari i MC Nair istice intenciju poruke spram izvora.
Politicku komunikaciju sacinjavaju tekstovi, bizualni znakovi-elementi komunikacije koju cini
politicki imidz. Kategorija politicke stvarnosti. Objektivna ili politicki dogadjaj, subjkektivna ili
dogadjaj u svijesti aktera i gradjana i konstruirana ili medijski oblikovan dogadjaj.
Pesudodogadjaj- medijsko izvjestavanje o nestvarnim dogadjajima. Politicka komunikacija tekso
19

izmice spektaklu. TezaSilera je da se kapitalisticki politicari prodaju kao roba, trziste i

menadzment vladaju politikom. Politicki marketing stvara potrosacem a ne porizvodjace
politike- Postoji tabloidno novinarstvo i kvalitetno novinarstvo (pruza informacije).
Komercijalizaciju medija Mc Nair vidi kao prodaju robe. Politicki oglasi funkcioniraju u Americi
i Birtaniji zahvaljujuci mas edijima. Mediji se nalaze u ulozi trgovackih putnika.- oglasi
uvjeravaju. Americki Tv oglasi nazivaju se prodavaci spotova. Politicko oglasavanje je amricki
nacin proizvodnje robe kao masovne komunikacije kojeg cini politicki oglas koji pociva na
imidzu a ne na poruci. Zaljevski rat jeprikazan kao vojni spektakl americke tehnicke moci, gdje
dominiraju udari bez prikazivanja irackih zrtava. Lipmann govori o stvaranju pristanka kod
publike. Politici zaista fali racionalnost. Smisao demokratije Mc Nair vidi u
masmedijskom uvlacenju gradjana u politicki proces.

MEDIJSKA KOLONIZACIJA POLITIKE- THOMAS MEYER

Meyer propituje fenomen mediokracje, Njemacka medijska i politicka kultura opire se prisilama
anglosaksonstva. I drzi se i dalje vlastite kulture i tradicije. Meyerovo nastojanje drzi stranu
duhovnosti, potiskujuci ono tjelesno, Odredba njemstva je i fenomenologija- vrsta sklonosti
prema tjelesnom. Desava se danas medijsko probljavanje politike. To je ujedno medijska
kolonizacija politike. Medijsko drustvo je ono u kojem svakodnevnu zbiljnost predocuju politicki
i medijski spektakl. Smisao kulturne kritike Meyer vidi u suzbijanju medijskog i politickog
spektakla. Bez komunikacijskog politickog vrha i gradjana nema demokratije.Uloga medija u
politici razmatra se u kontekstu medijske demokratije, medijskog drustva i mediokracije.
Medijska kolonizacija politike nastupa kad logika medija gospodari lgikom politickoga. Sto se
desava u Americi. Mediokracija izrazava politicki stav o medijima. Njemacka kultura nalazi
srodnosti i razlike s angloamerickim pojmom demokracije. Demokracija nije moguca bez
politicke javnosti. Razlkuje se : americki model demokracije (izbor izmedju 2 elite),
oparticipacijski model( ucsce gradjana) i civilni model (dijalog gradjana)- Svaki publicisticki
artefakt postaje roba. Novinar svaku informaciju kreira kao privlacan medijski proizvod. I to
dovodi do degradacije politike. Politika se izlaze medijskoj prisili- tako anstaju OSJ. Publika teze
odvaja politicko od reklame. Pliticari sami stvaraju spektakl. Politicka estetika medija moze biti
politika, ali pod pritiskom medija postaje kolonizirana. Politicki spektakl je neizbjezan jer je
politika dostupna publici. Publika tesko razlikuje ono pravo politicko od isceniranog.

KULTURNO-KRITICKA TRADICIJA MEDIOLOGIJE: FRED INGLIS

Okrenut je tradiciji kulturalne kritike,. Inglis se nije predao lakim formama. Pojam meidjske
slobode u politici dobija liberalno i demokratsko znacenje. Politika kao izucavanje kraljevstva
javnosti.- Politika izucava javne odnose, odnos je posredovan javnom komunikacijom, gdje se
politika i mediji spajaju. Medije razumije kao posredniek poruka-Inglis. Poslije Gutmebergove
prese stampa postaje izvor javnog misljenja, knjiga se potiskuje Novne i romani tumaciji su nas
zivot publici. Novine donose dnevne vijesti, a kroz romane su dobivani odgovori iz proslosti.
Novine Inglis naziva bestselerima. Elitno srediste drustva proizvodi kuluru. Drugi vazan izvor
teorije medija nalazi se u Frankfurtskoj skoli.

POLITICKA FILOZOFIJA, KNJIZEVNOST, I TEORIJE SPEKTAKLA

20

Fenomen cije djelovanje ne zahvata samo medijski i polticki predmet, nego se proteze i na
mnoge druge dimenzije i oblike covjkovog skupnog i individualnog ponasanja. Politicka
filozofija i knjizevnost manje su podlegli nalozima libralno gradjanskog spektakla nego neke
druge discipline, poput moderne politloske nauke. Danasnji americki marketing, teorije javnosti,
imidz vec odavno egzistiraju kao spektakl. Politika i politicko mnogo toga dugujumdijima i
medijskom, tako da se policiti nije jednostavno odmaknuti od medija. Izlazak gradjanske politike
dogodio se kad je gradjansku politicku reprezentaciju mogla osmotriti stampa, sto se ponovo
promijenilo pojavom radija i nastupanjem tv-a, kada danasnji spektakl svako moze pratiti iz svog
doma. Knjiga, kultura visu nisu potrebni jer u spektaklunosi ono spoljasnje-bljestavilo.Cak se i
ono tragicko poima kao spektakl. Torija teksta i teorija citanja imale su namjeru da oslobode
nasu hrabrost citajuci tezu i zahtjevniju filozofiju jednim opustenijim stilom- kao tekstologiju i
citatologiju. . Spektakl je ustvari manipulacija ljudima, i taj spektakl najvise odlikuje brzina i
lakoca rijeci. Leda posjeduje svoj tjelesnki spektakl kad se skida pred slikarom., ali u njemu
stvara samo erotski uzitak, ne i duhovni! I danas svaka frajla zahvaljujuci svojoj lakoci ostaje
preko noci slavna.

DIJALEKTIKA DUHA I TIJELA KAO MEDIOLOGIJA

Tijelo ima iznimnu vaznost u nasem svakodnevnom zivotu. Postmoderna tijelo percipra u
njegovoj nagosti bez intelektuanog napora da se tijelu pristupi u njegovoj poptpunosti, a ono je
potpuno kada se zahvati i ono duhovno. Hegel kaze da se dusa realizira u tijelu. Nasom
tjelesnoscu ovladava ideja imaginarnog prisustva pokrecuci nas na nesto. Meetaforicka smrt je
smrt u kojem su dusa i tijelo razdvojeni, okrenuti svako svojim putem. U seksualnom cinu
tjelesno dolazi vise do izrazaja, kao sto u citanju nekog dobrg teksta udhovno vlada nad
tjelesnim. Nase tijelo se ponekad odaje potrosackoj i materijalistckoj zelji kad zemilo imati nesto
jer to i drugi posjeduju. Postoji i politicko tijelo na primjeru Busha gdje su nafta i geopolitika
stajale u pozadini njegovog politickog tijela. Povijest duhovne kulture vecu vaznost pridaje
duhovnom u ljudskom bicu u ondosu na ono tjelesno, dok tradicija kulture tijela zabacuje
duhovno.U kulturnoj industriji tijelo biva roba koju se oglasava i izlaze poradi
konzumeristickigrazloga. Masovni mediji i moderna kultura tijlo razumiju preko iskoristavanja
tijela u medijske svrhe. (primjer Dnevnog avaza koji je prvi poceo prikazivati ljepoticino tijelo
na zadnjoj strani, pa su ga pocele pratiti i ostale novine u BiH). Nihilistcki odnos prema tijelu
sugerira cojekovu nezahvalnost prema vlastitom tijelu i odrazava njegov slabi duh. Mediologija
se suredocuje da udje u samo tijelo. Postavlja se pitanje sta je duhovno lajepota a sta tjelesna
ljepota? Jel to neka medioloska stilistika? Postoji narodna izreka koja kaze uh kako je lijepa sve
odk ne progovvori , to znaci lijepa vanjstina, a duhovn rugoba, neodgojenost. Nekad se tijelo
previse uredjuje, pa ond abiva izvjestaceno i do izraza dolazi Ruznoca. Nice kaze da se samo
slab duh divi onom vanjskom raskosnom i lijepom, a ne pzanje i ne gleda ono unutrasnje.
Danjasnja kultura forsira videosek- primjr Severine- zar je to zaista potrebno? Danas se tijelom
trguje kao i svakom drugom tijelu. Do izrazaja dolazi i Gombrina parizofobija, gdje on ne voli
prenasminkanost. Preodjevenost. Vazno je da danas i najgor enovine povecavaju tiraz
zahvaljujuci tijelima. Krleza se podruguje onima koji pljescu necemu za sta ne znaju koja mu je
prava vrijednost.
21

APOLOGIJA TJELESNE LJEPOTE I NAGOSTI: WITOLD GOMBROWICZ

Pisac Dnevnika za koji je trebao dobiti Nobelovu nagradu, u to vrijeme dok je pisao to djelo
meidokracija jos nije preplavila svijet kojem se Poljak obracao, jer su posao tadasnje televizije
nadomjestale novine i radio. Gombrina parizofobija- kritika pariske odjevenosti, za njega je pariz
za ljude poslije 40-te a za omladinu su plaze. Gombo je ipak za nagost koja zaziva kulturu.etiku,
vjeru i zivot. Za njega ce filozofija uvijek biti apstraltna dok nas knjizevnost uvtrdjuje sto boli i
ushicuje. Slijedi Hegevolovo poimanje tijela kojeg nadaje hegelovska dijalektika tijela i duse. U
denvniku opisuje jednu novogodisnju igranku gdje plesu stariji plesni parovi, a pisac ipak cuje
samo odjek muzickih udaraljki. To znaci da Gombro staje uz strranu onog duhovnog. Uz duh
muzike mora psitajati duhovno tijelo slaze se Gombro. Dok seta argentinskom alejom on gleda
plavuce i primjecuje zensko uzvisivanje koje je sala i ozbiljnost onda se on ushicuje i odglumi
razdraganost kao svojstvo mladosti, samo kako bis e priblizio tim plavusama. On vise voli gorku
slatkost nego ukrocenu cistocu. Najvecu ljepotu pruza mladost kao takva, Zatim on na
argentinskoj plazi posmatra tijela koja mu se gade svojom masivnoscu, dolazi do tjelesne gadosti
prema tim tijelima. Ovdje dolazi u polemiku Nancyevog poimanja spekltakla kao drustvenog
cina kao cina samoprikazivanja. Zatim gleda slike katedrale i uzivkljuje se u slike, a dolazi do
izrazaja dvije vrste individualnosti :jednu nadaje samo uzivljavanje a drugo to da se radi samo
repordukcijim a ne o originalu. Spominje se i prica o 2 zene, jednoj sirmoasnoj Poljakinji koja
slikarsko posjedovanje obgacuje tako sto kopira i biljezi umjetnicka djela, a malogradjanka koja
je bogata sliku cijeni samo kao robno tijelo. Ljude tijelo na tjelesno privlacne i tjelesno odbojne,
i smatra da nista ne moze otkupiti tjelesnu ruznocu. Govori Gombro i o studentu kojem je
primijetio ruke. To su prijateljske ruke, koje zeli izvuci iz tjelesnosti i pretvoriti u egzistecniju.
Za njega je mlafda ljepota naga, i ko je sjedinjen s maldoscu on ne voli odjecu.

BRITANSKA KULTURA SPORTSKOGA TIJELA

Britanske studije kulture istrazuju kulturno sportsko tijelo i tjelovjezbu kao organsku sastavnicu
samog britanskog identiteta. U Britaniji sport ima vazno mjesto: fliperi. Trke pasa,. Derbiji i sl.
Tvrdnja Dzejmsa je kako su kriket i fudbal u Britaniji imali veci kulturni utjecaj od Tenisove
pjesme.Do izrazaja dolazi politicki i ideoloski moment sporta. Tomlinson kaze da su temelji
atletizma postavljeni jos u 19 stoljecu i tako je oformljena ideologija atletizma koja sa sportskog
tijela prelazi na drustveno tijelo. Misicavo bijel tijelo izlagalos e kao vladajuce tijelo u odnosu na
svako drugo. Do prmjene tradicionalne sportske kulture dolazi ondakad masovni mediji pocnu da
se okrecu ka sportu, a konzumerizam ulazi u sport i na tv. Sportskot ijelo se tretira kao
individualno sebstvo, kao faktor gradnje politickog tijela i gradjansko poimanje kljucnih
informacija o drustvu preko sportskog tijela-kaze Tollinson Alan. Sport postaje stil postupanja
masovnih medija, kada dolazi do pojave sportskih casopisa. Tjelovjezba dobija znacaj preko
zdravlja ali i prkeo mod ei imidza. Posebno do izrazaja dolazi spajanjekulturne i modne
industrije sa sportskom industrijom,u zenskom sportu, gdje nastaje aerobik kao omiljeni zensko
sport. Sportsko tijelo implicira modni kntekst_ trike, tene, sportsku opremu. Sportski porizvod
vidljiv je simbol drustvenog prestiza i pirpada svijetu vrijednosti i ideja. Sportski stil pruzaju
zvanicne slike preko kojih mi percipramo drustvo. To tvoje: sport, sponzori, televizija i
marketing. Sportsko tijelo pretvara u objekt konzumerizma, gdje mnogi sportasi postaju zvijezde
u masmeedijima reklamirajuci odredjenu sportsku opremu. Dolso je do porasta prodaje sportskih
casopisa.

SRPSKO POLITICKO TIJELO: ZARANA PAPIC

22

Kkao funkcionira srpsko politicko tijelo pkazuje tekst Zarane Ppaic koja ispituje politiku
meidjskog prisvajanja realnosti u Srbiji. U Srbiji je doslo do manipualcije kolektivnog tijela
protiv drugog kao neprijateljskog. Rat kojeg su Milosevic i sprspka politicka lita vodili bio je
isplaniranm a rat se vodio potcinjavanjem gradjanina kroz manipulaciju, gledackim politickim
tijelom. Televizija kao najmasovniji medij dobila je ogromnu vaznost, jer je provodila plan
politick elite da od relativno miroljubivog indivduuma stvori agresirano i ratnicki raspolozeno
politicko tijelo. To se cinilo preko amsovnog stravanja spektakla i slika koje su pobudjivale
reakciju gradjana. Tu je u pitanju kalsicna politicka kolonizacija medija i masovne kulture,
kolonizacija koja je ostavila jso neagledive posljedice. Herojicki androcentroizam i zensku
herojku impliciraju da se srpsko politicko tijelo analiziraju preko unutarnje strukture tog tijela na
njegov muski i zenski segment. Bivsi patrijarhalni sistem sprjecavao je zene da postanu politicki
sistemi, a Papicka raspravlja o segmentu popularne kulture kojeg nadaje novokomponovcana
narodna muzika i turbofolk pjevacice. Emancipatorni feminizam Zarane Ppaic tvrdi da su zene
porobljene od strane patrijarhalnog androcentrizma. Muskarci su postajali ratna esencija Nacije a
zene su bile u sferi nevidljivosti. Javni prostor iz kojeg su zene bile iskljucene nisu zaposjeli
muskarci vec nacionalisticki govor jednog covjeka. Turbofazizacija turbofolk tumaci kaopsoj
ruralnog i urbanogm pop kultur ei herojikem a srpska verzija fasizma je imala svoje konclogore.
Turbofasizam je konstruiran zabranom uvoza slovenskoga mlijeka, i Srbe se ucil kako mrziti
slovensko tijelo. Veliku uklogu imala je i pravoslavna crkvam uceci narod kako se postaje pravi
srpski muskarac i zena, jer biti Srbin je zvanje i zrtvovanje. Ppaicka analizira i 2Brenu i cecu,
kao 2 politicka tijela, jer te pjevacice prikazuju politicke ideje i vrijednosti vladajuce politicke
elite. Oni su samo metafore i simbli kaoji nastipaju kao medijski spektakl u reziji vladajuce
politike. Krleza Ledino tijelo vidi kao robno tijelo, dok Papicka govori o politickom tijelu i o
muskom dijelu tijela sprskog pol. Tijela koje 2 turbofolk zvijezde zavode-politicki. Lepa Brena
je bila miroljubivo politicko tijelo voljeno od svih i politicki je definirana njena urbanizacija
tijela jer j udata za tenisera,, dok su Cecu udali za ratnog zlocinca Arkana i politicki je ocitavala
nasilje i nacionalizam. Ceci je muz dozvolio da seksualizira na estradijer je to dobro za narodPapic.

NEPODNOSENJE VLASTITOGA TIJELA: HANIF KUREJSI

Hanif Kurejsi je Pakisatanc koji sagledava genomen tijela u brtanskoj kulturi. Razmatra tijelo u
prosedeu knjizevnosti. Kroz glavni lik romana Tijelo, Ralfa, pisac nas podsjeca da anse tijelo nije
podrucje ispoljavnja tehonologje i emdincine, vec i podrucje i stvar kulture, i duhovnog
elementa. Kurejsi je ujdno i filmski reditelj i on artikurira odnos koji postoji izmedju filma i
knjizevnosti u kojem vlada konzumerizam kojim vlada tijelo robe i robno tijelo nad tijelom
teksta i filma U romanu Tijelo Kurejsi staje na stranu knjigem tj. Onog duhovnog kao regulatora
nase tjelesne egzsitencije. Roman govor o Adamu koji ima 65 godina ali koji je dobio priliku da
dobije novo mladalcko tijelo i on postaje Adam-Leo. On zeli napisati sta je dozivio , medjutim to
mu nikako ne polazi za rukom jer je ono tjelesno ovladalo duhovnim. Leo odlazi u Pariz ali ne
uspijeva pisati jr se okrenuo slikanju i fotografiji, jer je njegovo ostarjelo tijelo podmladjeno i
njime ovladava pshologija mladosti. On oladzi u Bec, Amsterdam, berlin Italiju i predaje se
knjizi i duhovno se pokusava izgraditi. U Rimu susrece britanskoga profesora koji mu ponudi da
bude ass. Na fakultetu ali pod uvjetom da porfesor lize njegove usi i tako Leo postaje jedna
pornografska igracka. On tako podmladjen raspolaze mnostvom muskih i zenskoih tijela.
Uposljava se u jednom zenskom Centrui pretvara se u seks,gdje ne flertuje sa zenama, vec
postaje njihova striptizeta. Ledo odlazi i na brod Metija koji je mafijasm plejboj ali on cita
getehea, Nicea i toje jedan paradoks moderne. Tu susrece feministicu Patrisu koja je patrijarhalna
i Alisu do clanaka obucenu djelvjku koja ce mu se predati usred pomahnitalog erosa. Leo joj je
uzeo nevinost ali je taj trenutak bio rezultat njene volje, sto se ne bi moglo reci za spoj sa
23

Metijem sto je bio rezultat samo tjelesne zudnje. Postaja je zenom svladana njenim tijelom. Na
kraju romana pisac sugerira Ledu da pocne pisati stilom magijskog realiste. Nije ovdje rijec o
kritici popularne kulture kao kulture tijela vec u zudnji za dostizanjem onog nedostiznog i od
Boga. Radi se o potjelovljenju duhovnog i ljudski normalnog umjesto produhovljenja onog
tjelesnog erotskog u nama. Kurejsi misli da je danas lakse biti mladim muskarcem zato sto su
zene manje agresivne nego u ranoj feministickoj fazi, objasnjavajuci to cinjenicom d azene danas
zaradjuju. U jednom dijelu romana pojavit ce se lik i naratove majke koju Kurejsi opisuje kao
gladnu zenu i debelu, koja je uvijek bila gladna i puno jela jer nije znala kad ce opet jesti. Ona
svoje tijelo kontrolira putem posta, ali posta shvcenog kao izraz siromastva, a ne kutturnog,
religijskogh sebstva. Rijec je o metafori koja opisuje sttanje Treceg svijeta, gdje se vrsi
eksploatacijia sirotinje od strane razvijenog svijeta. Jer Kurejsi sam naznacuje da odjecu koju
nosimo i hranu koju jedemo pakuju robovi iz Treceg svijeta. Leo je u Parizu susreo i jednog
Alzirca koji posjecuje barove kako bi uzivao u posmatranju tijela i to onih crnackih. Adam
shvata da mu je njegovo staro tijelos asvim odgovaralo, jer ga novo tijelo stavlja pred razna
iskusenja i probleme. Kaze nam da se starost ne moze mehanicki andomjestiti mladoscu. Pored
prave smrti postoji i ona simbolicka koja pruzna onu situacija u kojoj tijelo zagospodaruje
duhom. Spominje se i teza o zivim mrtvacima koji zive iako vise nemajus ta reci. Gledajuci sebe
u sobi s vise ogledala, Adam je opazio da je kloniran u niz novih Ja. On ima fobiju spram drugih
tijela i vlastitog tijela, stojeci izmedju dva tijela. Leo se vraca u Londonali ga zena i sin ne
prpepoznajum ali njeno tijelo savrseno pristaje Leovom. Kurejsi zakljucuje da je bio covjek koji
nigdje ne pripada, samo tijelo, osudjeno na novi pocetak, u nocnoj mori vjecnog zivota

V Rad i politika paralela krleze-Fink

Radi se o njemackom filozofu i antropologu Eugenu Finku i onih njegovih pet osnovnih
fenomena ljudskog postojanja ,kako i glasi znamenito njegovo djelo u kojem takav status
zauzimaju jos :eros,igra i smrt.Fink pojmove vladavine i rada stavlja skupa,napominjujuci da se
tako postupa zato sto se ti pojmovi inace precesto koriste radi svoje meusobne interpretacije
tj.Finkova mediologije kao filozofske antropologije.Prva Finkova ideja koja skrece na sebe
pozornost jeste opaska da rad i vladavina spadaju u svjetske fenomene koji predodredjuju
,prozimaju i obiljezuju svaki postojeci socijalni sistem ,i da se njihovo takvo bivstvo nama
pokazuje i ocituje u svojoj empiriskoj datosti ,ali da se do filozofskog pojma rada i vladavine
treba tek probiti i to misljenjem koje se drzi onog pokazujuceg se onog predstavljivog
,vidljivog,predmetnoga,fenomenalnog ali ga ono ujedno nadilazi .Fink naglasava kako je na
temelju ropskog rada antika imala svoje slobodne gradjane koji su uzivali zahvaljujuci odricanju
onih koji su ropski,bolno i pokorno radili,pruzajuci dokolicu onim kojim suvladali i bavili se
umjetnoscu ,mislju i igrom itd.Istinski je slobodan samo onaj tko je sebi dovoljan kao sto je
Urbanu trebuje jedan Aurel bez kojeg Urban naprosto ne bi prezivio.Krleza i Fink nadolaze do
filozofske istine i dohvatanja rada i vladavine i do onoga bitnog kod svake kategorije
egzistencije ,ukljucujuci i likove ove drame.Za nekog covjeka mozemo reci da je slobodan kada
on sacuva izvjesnu nezavisnost spram drugih ljudi i slijepih strasti i ako covjek istrajava na
sebstvu porucjuje Fink..Fink slobodu ne moze zamisliti bez njene veze s priodom,zbog cega se
zapadnoj metafizici predbacuje sto potcjenjuju culnost,favorizirajuci duhovnost i
znanstveno.Finkova postavka da ljudsku egzistenciju cini jedinstveno tijela i duse moze se
slobodno pripisati Krlezi,kao sto bi Krleza potpisao Finkovu misao prema kojoj covjek nije
bozanski duh zatvoren u tijelo zivotinje.Fink se zadrzava na opisu prokletsva ljudskog rada i na
24

osnovi nastale covjekove egzistencije koja svjedoci o bijedi i velicini rada i ljudskog
postojanja.Fink konstantira da ljudsku sreca uvijek nastaje na tlu patnje i da se lijepo srece nikad
ne moze osloboditi od patnje.Kod Finka prometejski mit simbolizira potrebu ljudkse slobode da
se potvruje i ne miri sa dostignutim a najvecu pobjedu nad divljinom covjek slavi kad prirodu
izlaze u kavezu kao turisticku atrakciju.Prvi pojam kulture Fink nalazi u zemljoradnji kao onom
obliku rada kojim egzistencija potvruje svoju slobodu u borbi i divljinom,isticuci kako je veza
izmedju kulture i zemlje toliko oslabila da je kulture postala otmjena aktivnost koja iskljucuje
fizicki rad.Ovi koji rade ne mogu pribaviti sredtsva za egzistenciju njima se dogadja ono sto i
Krlezinom Urbanu,Ledi,Meliti klari pa i klanfaru dok je bio provincisjki advokat kad istupa
stanje koje ponizava dostojanstvo covjeka i dovodi u pitanje odnose u kojima covjek biva rob s
pravom glasa.Pod pojmom moci Fink ne misli znanje kao moc gdje rad prirodu privodi kulturi
,nego na izvirbnu moc kad covjek vlada nad covjekom.Fink prispjeva do difeirencije i identitea
Hegela i Marxa isticuci da je kod Hegela misljenje prauzor vladavine doj je kod Marxa misljenje
otudjeno od drustva i perverzija vladavine.Fink smatra da je Hegelova teorija rada srodna
Platonovoj.

25