Professional Documents
Culture Documents
SAVREMENI OBAVEŠTAJNI SISTEMI Skripta
SAVREMENI OBAVEŠTAJNI SISTEMI Skripta
4) Nadgledanje uslova koji mogu uticati na prihvatanje politike ili toka operacije od drugih
subjekata medjunarodnih odnosa.
5)
24. Koje zadatke moraju da izvre obavetajni rukovodioci?
1) Obezbeivanje i ostvarivanje vostva u procesu prikupljanja;
2) Usklaivanje obavetajnih aktivnosti sa zahtevima politikih kreatora, ime se obezbeuje da
obavetajni analitiari mogu izraditi zavrne obavetajne studije, neophodne i znaajne za donoenje
politikih odluka;
3) Izrada visoko kvalitetnih i objektivnih obavetajnih izvetaja i procena;
4) Izrada tih izvetaja i procena u prihvatljivom obliku to je znaajno s obzirom na nastajanje zavrni
obavetajni podaci ostvare uticaj u procesu odluivanja.
25. Koje zadatke moraju da izvre politiki kreatori u vezi sa obavetajnim strukturama?
Su procenjivanja vrednosti utvrenih globalnih spoljno politikih programa, ocene uloenih napora i
efikasnosti, realizacije celokupnog procesa odluivanja, rasporeivanja odgovornosti svih uesnika za
posebne faze odluivanja i realizaciju pravaca utvreno spoljno-politike akcije koja sledi.
26. Od ega zavisi uspenost delovanja obavetajnih slubi u kreiranju politike?
U zavisnosti je od kvaliteta odnosa izmeu politikih kreatora i obavetajnih struktura, pri emu ti
odnosi moraju biti utemeljeni na iroko prihvaenom sporazumu oko zadataka koji imaju obavetajni
rukovodioci.
27. Kako politiki kreatori mogu da narue standard institucionalnog ponaanja?
U pojedinim situacijama vre pritisak na obavetajne strunjake da kreiraju svoje odluke ili procene tako
da podravaju postojeu politiku. Takoe, ne uspevaju uvek da izbegnu izazovselektivnog korienja
rezultata obavetajne aktivnosti u cilju osiguranja podrke za svoju politiku od strane javnosti ili
meunarodnih aktera.
28. Koji su strateki ciljevi obavetajnih slubi?
1. Drutveno-politiko ureenje jedne drave.
2. Poloaj i stavovi odreene drave u meunarodnim odnosima.
3. Geostrateki poloaj drave.
29. Koji su taktiki ciljevi obavetajnih slubi?
1. Dravna elita
2. Pripadnici administrativnog, vojnog i policijskog aparata.
3. Novinari
4. Naunici
5. Mladi i perspektivni strunjaci svih profila.
30. Koja su osnovna shvatanja o nastanku obavetajnih slubi?
Postoje dva shvatanja, i to:
1. Obavetajna aktivnost je prirodno ovekovo svojstvo, obavetajna sluba e postojati dok postoji i
ovek.
2. Bazira se na sagledavanju drutveno-ekonomskih okolnosti.
Kardinal Rielje (1585.-1642.) je bio biskup u jednom francuskom gradu, 1622. godine postao
je kardinal. Od 1624. do smrti bio je svemoni ministar Luja XIII. Osnovao je prvo ministarstvo
spoljnih poslova. Ograniio je i uticaj rimskog pape, katolike crkve i plemia na dravne
poslove. Njegov cilj bio je uiniti Francusku prvom silom u Evropi. Izgraujui apsolutnu
monarhiju sredio je administraciju, podigao poljoprivredu, trgovinu, obrt, prosvetu. Godine 1635.
osnovao je Francusku akademiju. Napisao je "Politiki testament", delo koje se smatra zaetkom
diplomatologije. Je ustanovio Crni kabinet, tajnu policiju francuske. Njegovi pijuni su
pijunirali plemike porodice.
Oleg Gordijevski kao oficir KGB, Gordijevski je postao najvaniji britanski agent u poznoj fazi
hladnog rata. Njegovo hapenje omoguilo je upozorenje na aktivnosti agenta MI5 koji je slao tajna
dokumenta Sovjetskoj ambasadi. Godine 1983, kada su sovjetski lideri pogreno protumaili vojnu
vebu NATO saveza kao pripremu za nuklearni udar, upozorenje koje je Gordijevski uputio Zapadu
omoguilo je da se situacija smiri. Konano je postao sumnjiv pa je pozvan da se vrati u Moskvu, gde su
ga ispitivali pod dejstvom droga, pre nego to mu je polo za rukom da pobegne preko finske granice.
delovanje institucija kontrole utie da same bezbednosno obavetajne organizacije vode rauna o
zakonitosti svojih aktivnosti. Ovakva drutvena kontrola ima pre svega preventivnu funkciju
55. Kakav je znaaj principa koordinacije?
Princip koordinacije koji je uslovljen postojanjem vie obavetajnih organozacija, nametnuo je potrebu
za stvaranjem tela- organa koji planira, rukovodi i usmerava aktivnosti. Takvo telo je politikog
karaktera i njega ine kljuni nosioci politike vlasti u odreenoj dravi.
56. ime je uslovljen princip razgranienja nadlenosti?
Princip razgranienja nadlenosti uslovljen je postojanjem veeg broja organizacija i neophodan je iz
razloga ostvarivanja to vee efikasnosti i svrsishodnosti sistema. Uslovljen je i naglaenom potrebom
specijalizacije i profesionalizacije. Posledica nepotovanja ovog naela u praksi znaila bi da se dve ili
vie slubi istovremeno usmeravaju prema identinim ciljevima, to moe dovesti do ometanja u radu.
57. ta znai princip tehnologije rada?
To je objektivno dato jer je prakticno nemoguce organizovatiobavestajnu aktivnost nepostujuci njene
faze kao relativno zasebne celine: planiranje prikupljanje analiziranje, objedinjavanje izrada zavrsnih
obavestajnih dokumenata I njihovo ustupanje krajnjim korisnicima kao I druge aktivnosti vitalnih
interesa.
58. Kako veina autora definie integralnu bezbednost?
Organizacija koju ine pojedini elementi ili delovi od kojih svaki ponaosob obavlja svoju linu
bezbedonosnu funkciju a sve one zajedno rezultiraju optom funkcijom kojom se efikasno tite osnovne
vrednosti dravne i drutvene zajednice.
59. ta je to nacionalni obavetajni sistem?
Propisima definisan delokrug nadlenosti i meusobnih prava svih obavetajnih organizacija i drugih
ustanova date drave koje su angaovane na prikupljanju proceni i prezentiranju obavetajnih podataka i
informacija kao i na izvravanju drugih zadataka koji im se stave u dunost.
60. ta su to nadnacionalni obavetajno-bezbednosni sistemi?
Institucionalni oblik vojno politikog udruivanja u okviru koga se ostvarauje zajedniki rad I saradnja
obavetajnih slubi I slubi bezbednosti drava lanica.
61. Koji su pristupi subnacionalnom nivou obavetajno-bezbednosnog delovanja?
Postoje dva pristupa :
- Supranacionalno organizovanje obavetajnih slubi politikih partija koje su u opoziciji,
oslobodilakih pokreta, secionistikih I slinih pokreta I organizacija.
- Supranacionalno organizovanje kao fenomen prostiranja van same obavetajne slube .
62. Na koje naine se vri specijalizacija savremenih obavetajnih slubi?
Vri se na dva naina :
- Unutar obavetajnih sistema kada su obrazovane posebne grupe strunjaka za odgovarajue
oblasti obavetajnog istraivanja oruanih snaga protivnika. Tipian primer predstavlja razvoj
obavetajne sluzbe SAD.
10
piramide" svake obavetajne slube. Iz nje idu svi zahtevi niim nivoima i u nju se, ujedno, stiu sva
znanja tih organizacionih delova. Od funkcionisanja centrale zavisi rad svih ostalih nivoa, tj rad
obavetajne slube u celini.Centrale obavetajne slube su uglavnom locirane u nekim od ministarstava.
81. Kakva je struktura centrale?
Strukturu centrale ine:
1. Rukovodei organ ili telo (kolegijum, komitet, inspektorat, direkcija)- to je rukovodni tab
obavetajne slube kiji ine neposredni rukovodioci organizacionih jedenica centrale;
2. Organizacione jedinice centrale obavetajne slube (uprave, sektori, odeljenja, biroi) a najvanije
su: jedinica za operativne poslove, jedinica za analitike poslove, jedinica za dokumentaciju,
jedinica za tehnike poslove i jedinica za kadrovske poslove.
82. Koje su najvanije organizacione jedinice centrale?
Postoje brojne organizacione jedinice, a najvanije su:
jedinica za operativne poslove (sastavljena od najkvalitetnijih kadrova obavetajne slube;
neposredno prati i planira realizaciju obavetajnog istraivanja);
jedinica za analitike poslove (vri selekciju, obradu, analizu i zavrnu procenu prikupljenih
podataka na niim instancama i izradjuje obavetajna dokumenta);
jedinica za dokumentaciju (banka podataka; vodi rauna o korienju podataka koje je
obavetajna sluba sakupila dugogodinjim radom);
jedinica za tehnike poslove (planira i izradjuje operativno tehnika sredstva za obavetajno
istraivanje);
jedinica za poslove veza (zaduena je za interni i eksterni sistem veza obavetajne slube);
jedinica za kadrovske poslove.
83. ta je obavetajni centar u uem, a ta u irem smislu?
Obavetajni centar u uem smislu posrazumeva telo koje stvara obavetajne slube van svoje central u
zemlji i inostranstvu, koje sainjava profesionalni obavetajni kadar.
U irem smislu mogao bi da podrazumeva telo koje sainjavaju ne samo profesionalni obavetajci, ve i
druga lica agenti ili druga angaovana lica.
84. U emu se razlikuju centar i centrala?
Centar ima gotovo sve funkcije kao i central. Koordinaciju podinjenih, finansiranje, objedinjavanje
podataka, meutim ne raspolae funkcijama kolovanja kadrova i saradnje sa drugim slubama i
razlikuje se po broju pripadnika. Ako je u centralama odnos operativnog i neoperativnog sastava 30%
prema 70%, onda je u centrima taj broj obrnut. Centar obavetajne slube je najee u funkciji
twritorijalne specijalizacije. U centrima je prisutan horizontalni nivo organizovanja, kao i u centrali, s
tim to je obim aktivnosti ogranien na odredjenu teritoriju. Centar ima gotovo sve funkcije kao i
centrala, meutim ne raspolae funkcijama kolovanja kadrova i saradnje sa drugim slubama, a
razlikuje se i po broju pripadnika (50 do preko 200 ljudi), ali i po tome to predstavlja osnovu
operativnog delovanja svake slube.
85. Koje su primarne funkcije obavetajnog centra?
1) Realizacija programa prikupljanja obavetajnih podataka definisanih u centrali.
2) Izvravanje drugih zadataka pored osnovnog istraivanja na odreenom pravcu (npr. subverzivna
dejstva).
12
14
U Senatu:
-Izabrani komitet za obavetajne aktivnosti (SCI) osnovan je 1976.;
- Izabran komitet za procenu vladinih operacija u pogledu obavetajnih aktivnosti i
U Predsednikom domu:
- Stalni izabrani komitet za obavetajne aktivnosti (HPSCI).
124. Koja je uloga Predsednika SAD u obavetajno - bezbednosnom sistemu SAD?
S obzirom na mo koju poseduje, predsednik ima neposrednu vlast i kontrolu nad radom obavetajnih
ustanova koja se ogleda u diskrecionom pravu da:
1. Donosi izvrne naredbe o nainu realizujue obavetajne aktivnosti i drugim znaajnim pitanjima
vezanim za obavetajne aktivnosti uopte
2. Samostalno bira linosti na funkcije savetnika predsednika za nacionalnu bezbednost i direktora CIA
3. Predsedava Savetom za nacionalnu bezbednost i drugim telima zaduenim za nadzor i kontrolu rada
obavetajne zajednice IC.
125. ta je Savet za nacionalnu bezbednost i ko su njegovi lanovi?
Predstavlja centralni deo izvrne vlasti i najuticajnije telo izvrnog ureda, ovlaeno da se bavi
spoljnopolitikim pitanjima. Zadueno je za utvrivanje spoljnopolitikih ciljeva, odnosno pruanje
saveta predsedniku u pogledu objedinjavanja domae, spoljne i vojne politike, vezane za nacionalnu
bezbednost.
ine ga:
-Predsednik;
-Podpredsednik;
-Dravni sekretar;
-Sekretar za odbranu.
126. Kada je osnovan savet za unutranju bezbednost SAD i koji su njegovi lanovi?
Savet za unutranju bezbednost (HSC) osnovan 08. 10. 2001., a lanovi su:
-Predsednik i podpresednik SAD;
-Sekretar dravnog trezora;
-Sekretar odbrane;
-Vrhovni tuilac;
-Sekretar slube za zdravlje i socijalnu pomo;
-Sekretar transparenta;
-Direktor FMA;
-Direktori FBI, DCI;
-Pomonik predsednika za unutranju bezbednost i dr.
127. Ko je neposredni rukovodilac Obavetajne zajednice SAD?
U okviru temeljne reforme obavetajno bezbednosnog sistema i obavetajne zajednice SAD 2005.,
ustanovljena je funkcija direktora za nacionalni obavetajni rad - DNI koji je neposredni rukovodilac
obavetajne zajednice SAD.
128. Kako se dele lanice Obavetajne zajednice SAD?
Dele se u tri grupe.
U prvu grupu spadaju obavetajne ustanove nacionalnog nivoa (Centralna obavetajna agencija CIA;
Nacionalna agencija za bezbednost NSA; Nacionalna bezbednost za geoprostorni obavetajni rad NGA;
Nacionalni ured za izvianje NRO).
U drugu grupu spadaju obavetajno - bezbednosne ustanove civilnih ministarstava, osim onih koji
deluju u okviru DOD (Sekretarijat unutranje bezbednosti DHS, Tajna sluba SAD (Secret Service),
17
Obalska Straa (Coast Guard), Biro za obavetajni rad i istraivanje dravnog sekreterijata HNR, ured za
obavetajnu podrku ministarstva finansija, obavetajne ustanove ministarstva energije i FBI u okviru
ministarstva pravde).
Treu grupu ine agencije obavetajne i bezbedonosne slube i ustanove ministarstva odbrane; Sluba
bezbednosti odbrane DSS; kopnene vojske; ratne mornarice; Ratno vazduhoplovstvo; Obavestajna
sluba pomorsko-desantnih snaga i obavetajni elementi objedinjenih i specijalizovanih komandi.
129. Kada je i sa kojim ciljem osnovana CIA?
Osnovana je 1947. Godine kao glavna obavetajna i kontraobavetajna agencija u SAD. Njoj je
zabranjeno da skuplja obavetajne podatke na tlu SAD, jer je to nadlenost FBI. Odgovorna je za
pripremanje analize za nacionalni savet bezbednosti. Njen glavni cilj je prikupljanje obavetajnih
podataka.
130. Koje su osnovne organizacione jedinice CIA?
Organizacione jedinice CIA su veoma sloene i moe se podeliti na dva osnovna elementa:
1. Kabinet direktora i;
2. etri direkcije CIA.
- Direkcija za obavetajne poslove;
- Direkcija za administraciju;
- Direkcija za nauku i tehnologiju;
- Direkcija za operacije.
131. Koje vrste dokumenata proizvodi CIA?
CIA je angaovana na izrada dnevnih, sedminih i mesenih publikacija za potrebe informisanja
spoljnopolitikih odluilaca:
U dnevne dokumente spadaju:
1. Predsedniki dnevni bilten
2. Ekonomski refererntni obavetajni bilten
3. Obavetajni bilten za najvie funkcionere izvrne vlasti
Periodini dokumenti su:
1. Regionalni pregledi;
2. Izvetaj o terorizmu;
3. Nadzor narkotika;
4. Pregled o proliferaciji naoruanja;
5. Izvetaj o meunarodnoj trgovini naoruanja.
132. Koje su glavne obavetajne slube Ministarstva odbrane SAD?
To su:
-Obavetajne agencije odbrane (DIA)
-Obavetajne slube odbrane za HUMINT aktivnosti (DAS)
-Obavetajne zajednica kopnene vojske (AIC)
-Obavetajna zajednica ratne mornarice (NIC)
-Obavetajne zajednice ratnog vazduhoplovstva (AFIC)
-Obavetajne slube pomorsko desantnih snaga (MCI)
-Obavetajne organizacije objedinjenih snaga amerike vojske (UCIO).
133. ta je NSA u SAD i gde je smetena njena centrala?
To je agencija za nacionalnu bezbednost (National Security Agency) koja deluje u okviru ministarstva
odbrane i zaduena je za kriptologiju i presretanje komunikacija kao i izrade i otkrivanje ifri, poruka i
dr. Smetena je u Fort Midu.
18
u savetu. KGB je rasputen zbog uea njegovog efa, general-pukovnika Vladimira Krjukova, u
pokuaju pua u avgustu 1991. iji je cilj bilo svrgavanje Mihaila Gorbaova i sprevanje raspada
Sovjetskog Saveza. On je koristio znaajne resurse KGB-a da pomogne pu. Kriukov je uhapen, i
general Vadim Bakatin je postavljen za predsedavajueg 23. avgusta, 1991, sa mandatom da rasformira
KGB. 6. novembra 1991, Ruski KGB je zvanino prestao da postoji, mada je organizacija koja ga je
nasledila, Federalna sluba bezbednosti, ili FSB funkcionisala na nain vrlo slian KGB-u. Zadaci
KGB-a su bili pijunaa, kontra-pijunaa, likvidacija antisovjetskih i kontra-revolucionarnih formacija
unutar SSSR-a, zatita granica, i zatita voa partije i drave i kljune dravne imovine. KGB je takoe
istraivao i procesuirao one koji su krali dravnu ili socijalistiku imovinu. Za razliku od zapadnih
obavetajnih slubi, KGB (u teoriji) nije bio zainteresovan za otkrivanje namera neprijatelja, ve samo
njegovih sposobnosti. Koristei ideoloko privlaenje, Sovjeti su uspeno regrutovali veliki broj pijuna
na visokim funkcijama. Najznaajniji su uspesi KGB-a u sakupljanju amerikih atomskih tajni, i
Kembrid pet, posebno Kim Filbi u UK. Ova ideoloka metoda vrbovanja je zakazala nakon slamanja
Maarske revolucije, 1956. Umesto toga, KGB je morao da se osloni na ucene i podmiivanje kod
veine svojih pijuna. Ovaj metod je takoe doneo znaajne uspehe, poput krtice CIA, Oldriha Ejmsa i
krtice FIB, Roberta Hansena, ali su ovi uspesi bili znatno rei nego ranije.
139. Koji su osnovni zadaci Saveta Bezbednost Ruske Federacije?
a) razrada osnovnih pravaca strategije globalne bezbednosti Ruske Federacije i definisanje federalnih
programa za njihovo ostvarivanje;
b) razmatranje pitanja unutranje, spoljnje i vojne politike Ruske Federacije u oblasti bezbednosti,
ekonomske, socijalne i ekoloke politike;
c) koordinacija razrade strategije u oblasti unutranje, spoljnje i vojne bezbednosti Ruske Federacije;
d) Ostvarivanje uvida u vrenje analiza i obrada informacija o funkcionisanju sistema bezbednosti Ruske
Federacije;
e) realizacija zadataka iz oblasti ostvarivanja bezbednosti i zatite linosti, privrede i drave u celini od
unutranjih i spoljnih ugroavanja.
140. Koji su stalni lanovi Saveta Bezbednosti Ruske Federacije?
- Zamenik predsednika Republike
- Prvi zamenik predsednika vrhovnog saveza RF
- Predsednik Vlade Ruske Federacije
- Sekretar Saveta Bezbednosti
141. Gde se nalazi glavna tehnika uprava Ruske Federacije i ta radi?
U okviru Dravno - tehnike komisije nalayi se Glavna tehnika uprava RF. Koja deluje unutar
predsednikog ureda za oblast zatite tajnih informacija. Radi i utvrivanje prioriteta iz oblasti tehnike
zatite informacija i ostvarivanje meuresorske koordinacije i saradnje i odreivanje osnovnih pravaca
naunih istraivanja u oblasti tehnike zatite informacija.
142. Ko nadzire rad obavetajno - bezbednosnog sistema RF?
Rad obavetajno - bezbednosno slube Ruske Federacije nadzire komitet za bezbednost Dravne Dume
Federalne Skuptine RF, Komitet Vrhovnog Saveta RF za odbranu i bezbednost.
143. Kada je osnovan SVR i ime se bavi?
Osnovana je 18. 12. 1991., ukazom predsednika Ruske Federacije. Odgovorna je za prikupljanje i
obradu informacija o ugroavanju vitalnih interesa RF od stranih potencijalnih i stvarnih protivnika , o
delatnostima, planovima i namerama stranih drava, organizacija i pojedinaca.
144. Kakve su i ije su jedinice Barjak i Alfa?
- U okviru Spoljno obavetajne slube Ruske Federacije SVR deluje specijalna antiteroristika jedinica
Barjak, zaduena u vreme postojanja prvog glavnog direktorata KGB za realizaciju aktivnosti
infiltracija, sabotaa, drugih obavetajnih operacija na teritoriji drugih drava.
20
- Alfa je u okviru FSB od 1995., a deluje kao elitna antiteroristika jedinica koju ine glavna udarna
formacija od 250 ljudi, i manji odredi locirani u Jekaterinburgu, Krasnodaru i Habrovsku.
145. Kada je osnovan i ime se bavi FSB?
Aprila.1995. nastala je FSB (Federalna Sluba Bezbednosti) i predstavlja operativnu autonomnu
centralnu kontraobavetajnu slubu i slubu bezbednosti potinjenu predsedniku Ruske Federacije i
Vladi.
146. Kakva je sluba GRU i ime se bavi?
GRU (Vojna Obavetajna Sluba) odnosno glavna uprava za obavetajni rad generaltaba oruanih
snaga Ruske Federacije koja je zaduena za prikupljanje vojnih obavetajnih podataka, prikupljanja
obavetajnih podataka putem elektronskih sistema, osmatranje i izvianje aktivnosti oruanih snaga
zemalja iz neposrednog okruenja, objedinjavanje, procena i analiza informacija dobijenih preko
osmatranja putem satelita.
147. ta je FAPSI i kako je organizovan?
FAPSI - Federalna Agencija za Dravne Komunikacije i Informacije.
Na njenom elu je:
- direktror i njegova 3 zamenika,
- prvi glavni direktorat,
- operativni direktorat,
- glavni dravni administracioni direktorat,
- nauno - tehniki centar - ATLAS,
- sluba bezbednosti zaduena za fiziku zatitu i
- finansijsko ekononska uprava.
148. iji je naslednik FSO i ime se bavi?
FSO - Federalna Sluba Zatite, naslednica 9-te uprave KGB. Bavi se:
- Obezbeivanjem Kremlja i zatitom najznaajnijih federalnih organa dravne vlasti u sferi
ostvarivanja bezbednosti vitalnih dravnih objekata;
- Obezbeenje objekta, ustanova, prevoznih sredstava;
- Zatitu znaajnih privrednih objekata; i
- Utvrivanja kretanja lica, prolaska transportnih i drugih sredstava u objektima koji se tite.
149. Ko vri parlamentarni nadzor nad radom obavetajnih slubi Velike Britanije?
Vri ga predsednik Vlade koji rukovodi i predsedava Ministarskim komitetom za nadzor i upravljanje
obavetajnihm slubama.
150. Kakva je uloga premijera u britanskom obavetajno - bezbednosnom sistemu?
Premijer rukovodi i predsedava Ministarskim komitetom za nadzor i upravljanje obavetajnim
slubama (PSIS).
151. Ko je najvii kolektivni organ u britanskom obavetajno - bezbednosnom sistemu?
Ministarski komitet stalnih podsekretara za nadzor i upravljanje obavetajnim slubama(PSIS).ine ga :
- Premijer;
- Podsekretari MUP;
- Podsekretari ministarstva finansija;
- Podsekretari ministarstva odbrane.
21
22
24
27
29