Professional Documents
Culture Documents
Bullen-Akcija I Reakcija
Bullen-Akcija I Reakcija
Akcija i reakcija
u budistikom uenju
Prevod
Branislav Kovaevi
www.yu-budizam.com
Leonard Bulen
Leonard Bulen
Lina volja je, otuda, jedan vid volje za ivotom, slepe ei za postojanjem koja se u ovome ljudskom ivotu ispoljava putem linih
instinktivnih i emocionalnih faktora. Svi oni skupa sainjavaju
dinamike elemente mentalnog ivota.
Budistika psihologija prihvata sistem klasifikovanja dinamikih
faktora uma koji je poneto drugaiji od sistema sa kakvim se sreemo u zapadnoj psihologiji. On ukljuuje ne samo instinktivne
elemente, ve i mentalne navike razvijene iz instikata, kao i obrasce miljenja slobodno razvijane nasuprot tim instinktima.
Ova se klasifikacija generalno javlja u budistikoj literaturi kao
spisak pedeset aktivnih mentalnih faktora (nasuprot receptivnim
mentalnim faktorima znanim kao oseaj i opaaj) i svih tih pedeset faktora sainjavaju dinamike komponente uma. Neki od
Leonard Bulen
I opet, ako mislite, govorite ili postupate na egoistian nain doputate sebi da budete motivisani obmanutou, jer obmanutost
u ovome kontekstu znai prvenstveno obmanu o postojanju sopstva, zajedno sa samoobmanom i oseanjima supreiornosti i inferiornosti koja je prate. Otuda vama sve vie ovladava obmanutost,
poto postaje jaa no to je bila.
Kada, sa druge strane, nastojite da razaberete pravu prirodu iluzije o sopstvu i oslobodite se samoobmane jaate i suprotni faktor razumevanje. Tako razumevanje - ili neobmanutost, kako se esto
naziva - postaje jaa odrednica vaih misaonih procesa.
Kao to vidite, moralno nepoeljne odrednice koje postoje kao
delovi vaeg mentalnog sklopa ometaju vae napredovanje ka konanom oslobaanju; tako o njima moete govoriti kao o smetnjama. Na isti nain, moete videti da moralno poeljni faktori
uma podstiu vae napredovanje ka konanom oslobaanju, te ih
otuda moemo nazvati podsticajima. Iz ovoga ete zakljuiti da
ispoljavanje neke odrednice odmah daje svoj efekat untar uma.
Taj neposredni efekat je jaanje te odrednice, to joj naravno ubudue olakava da dejstvuje.
Meutim, nije to sve. Svaka od odrednica o kojima smo govorili,
svaki od aktivnih ili dinamikih faktora koji pomau u konstituisanju uma kao celine, moe se prikazati kao nagomilavanje energije unutar uma. Moete svaku odrednicu - velikodunost, sa jedne, ili pohlepu, sa druge - posmatrati kao akumulaciju specifine
vrste sile unutar uma i svaka takva sila e kad-tad u budunosti
doneti odreenu vrstu iskustva.
To budue iskustvo je rezultat prvobitne voljne aktivnosti - reakcija na prvobitni postupak. voljna aktivnost na prvome mestu
podstie nagomilavanje specifine mentalne sile, a ta sila sa svoje
Leonard Bulen
I dok je svaki tip faktora uma odreena sila reakcije, u celini ih moemo podeliti u dve velike grupe - prva, sile reakcije koje vode ka
srei, i druga, sile reakcije koje vode ka patnji. esto se o njima govori kao o dobrim delima i gresima, pa tako kaemo de e neko ko
ima veliku koliinu dobrih dela u budunosti uivati u velikoj srei,
dok e drugi, koji je nagomilao mnotvo grehova kad-tad pretrpeti
veliku patnju. Inae, energije reakcije koje postoje unutar uma su
uskladitene, da tako kaemo, ispod nivoa dostupnog svesti. Podsvesni aspekt uma u budistikoj terminologiji naziva se ivotnom
podstrujom. To je tok mentalne energije koji postoji ispod praga
svesti i tu je skladite posledica svih prolih postupaka i iskustava.
Ova ivotna podstruja moe se uslovno nazvati skladitem energije reakcije preostale od svih ranijih voljnih postupaka, a ne
smete ideju o skladitu uzeti suvie doslovno. Iskustva naeg ivota nisu bukvalno smetena nigde na nain kako je voda smetena
u rezervoaru, ve potencijalno, dakle kao to plod jabuke postoji
u drvetu. Vi naravno ne verujete da su jabuke uskladitene na
nekom mestu u drvetu. Tek uz odgovarajue klimatske uslove,
povoljno tlo i ishranu, energije unutar drveta jabuke e izazvati
da se plod jabuke pojavi na granama; na isti nain, uz povoljne
spoljne uslove, energije unutar ivotne podstruje e zasnovati i
pospeiti iskustva u skladu sa svojom prirodom.
11
Leonard Bulen
Vetar nije nigde uskladiten u vazuhu, ali pri odreenim toplotnim uslovima vazduh e se iriti ili skupljati i stvarati vetar. Isto
tako, vatra nije uskladitena u zrnu ibice, ali u odgovarajuim
uslovima trenja ibica e dati vatru.
Tako ivotna iskustva, zajedno sa njima odgovarajuom sreom
ili patnjom, nisu bukvalno uskladitena u ivotnoj podstruji, ali u
odgovarajuim uslovima ona e doneti plod, kao to se to dogaa
na granama jabuke. Sada je jasno da energija reakcije ne moe
izazvati efekat sve dok se ne steknu odgovarajui uslovi za njeno
delovanje ili pranjenje. Ako se ti uslovi ne steknu u ovom ivotu,
to znai da u njemu ne moete da anjetezadovoljstvo ili patnju
kao posledicu dotadanjih postupaka.
Uviate, dakle, da e na kraju vaeg sadanjeg ivota preostati
mnogo energije reakcije, pozitivne i negativne, koja nije imala
prilike da se isprazni. ta se dogaa sa tim neutroenim i neispranjenim energijama reakcije? Kada umrete vae telo e se
raspasti, naravno, ali Buda ui da razliite komponente uma preivljavaju u obliku ivotne struje, struje mentalne energije, koja se
sastoji od neispranjenih energija reakcije. To je ono to ivotna
struja zapravo jeste, jedan stalno menjajui tok energije reakcije, a
posle vae smrti ta ivotna energija e pokrenuti novi ivot i tako
izazvati roenje novog bia. Novo bie ste vi sami, poto ivotna
struja nije prekinuta. Novo bie nasleuje sve energije reakcije sve mogunosti za sreu, za patnju i za nove voljne aktivnosti - od
prethodnog bia, koje ste takoe bili vi. Sa gledita kontinuiteta
novo bie je isto kao prethodno (iako u drugom telu), jer se kontinuitet ivotne struje ne prekida ni smru niti roenjem.
Ve smo videli da moralni zakon akcije i reakcije, kako je izloen u Budinom uenju, tvrdi da svako od nas doivljava sreu i
patnju u tanoj srazmeri sa moralnim kvalitetima svojih ranijih
12
Leonard Bulen
ve rekli, energija reakcije se ne moe utoiti dok se ne stvore odgovarajui uslovi za njezino dejstvo; a pod uslovima podrazumevamo i one spoljne, odnosno uslove okoline, kao i one unutar
samog uma. To znai da ako ste postupili moralno neispravno - a
to je, na primer, pljaka - tokom vremena dok uivate blagodeti
serije prolih moralno ispravnih postupaka ne moete da anjete
suprotne efekte nemoralnih postupaka. Kaete tada da vas prati
srea i to je tano samo utoliko ukoliko shvatate da je srea zaista
plod vaih ispravnih postupaka.
Slino ovome, ako postupite velikoduno moete da oekujete
nekakav vid sree kao rezultat, ali ona moda nee doi u bliskoj
budunosti, ak moda ni u sadanjem ivotu. Moda ste u sred
dugog perioda frustracije i padova kao posledice neke prole faze
moralno neispravnih postupaka, ija energija reakcije mora da
doe do izraaja i iscrpi se.
Tako Budin nauk ui da se posledice nekih postupaka oseaju
odmah i da se njima posledine energije reakcije iscrpljuju ubrzo poto su nastale; ali mnoge voljne aktivnosti su sa odloenim
dejstvom, jer energije reakcije koje su njima proizvedene imaju
svoje dejstvo u obliku sree ili patnje tek nakon nekoliko ivota.
Posledice slabijih voljnih aktivnosti mogu biti neutralisane jain
energijama reakcije suprotne prirode. Tako ako se slaboj ometajuoj energiji reakcije suprotstavi jaa unapreujua, tada jaa
moe slabiju da neutralie, gubei pri tome i deo svoje snage.
Ovo se, ipak, ne moe primeniti na jaku energiju reakcije izazvanu veoma odreenom moralno ispravnom ili neispravnom
aktivnou. Energije reakcije pokrenute u mentalnoj strukturi takvim aktivnostima nikada ne mogu biti neutralizovane i ak ako
se ni tokom vie narednih ivota ne steknu odgovarajui uslovi
za njihovo pranjenje, one e se kad-tad ispoljiti nesmanjenom
14
estinom. Zbog toga se one nazivaju energijama reakcije sa neogranienim dejstvom i sve dok su pritajene ubrajaju se u rezerve
energije reakcije. Pored energija reakcije sa neogranienim dejstvom, postoje i druge snane energije reakcije izazvane veoma
jakom negativnom voljnom aktivnou ili pak veoma uzvienim
stanjima uma. Pokretanje ove energije reakcije, tvrdi se u Budinom uenju, ima prvenstvo nad svim ostalim vrstama. Tako
uovate da koliko god bilo vreme izmeu uzroka i njegove posledice krajnji rezultat voljne aktivnosti jeste neizbean.
Na prvi pogled vam se moe uiniti da su sadanjost i budunost
potpuno i bez izuzetka odreeni prolou, da moete doiveti
samo ono to je ve uslovljeno vaim prolim delima. Ovakvo fatalistiko shvatanje, meutim, nije deo Budinog uenja o uzroku
i posledici.Istina je da se delom - veoma velikim delom - pod uticajem energija reakcija proizvedenih vaim prolim voljnim aktivnostima, ali one nisu jedina energija unutar vaeg uma; postoji
takoe i mogunost vae sadanje volje.
Volja ili elja postoji kao energija unutar uma, kao to postoje
panja i usredsreenost. Ne ulazimo u diskusiju o slobodnoj volji,
izuzev podseanja da je sve ono to uinimo uslovljeno unutranjim i spoljanjim faktorom; ali moramo shvatiti da volja postoji
u smislu da je sainjena od energijeelje usmerene prema nekom objektu. Poto volja postoji kao energija elje upravljena ka
objektu, jasno je da moemo koristiti tu volju da manipuliemo
sadanjim rezultatima prolih aktivnosti. Pod manipulisanjem
sadanjim rezultatima prole aktivnosti ne podrazumevamo da
moemo da ponitimo te rezultate, ve da iskoristimo naa sadanja iskustva kao pomo u napredovanju ili da dozvolimo nekom
od tih iskustava - prijatnom ili neprijatnom - da uspore nae napredovanje.
15
Leonard Bulen
16