Na kraju svakog poglavlja dani su odgovori na postavljena pitanja.

Ako
studentima nije jasno kako se doslo do rjesenja, to je pouzdani znak da gra-
divo nije u cjelini svladano te da se treba vratiti na pocetak i traziti pomoc
1. UVOD
svojih nastavnika.
Pisanje prirucnika trajalo je dulje od godine, a trajalo bi i dulje da nije bilo
nesebicne pomoci docenta dr. Dure Medica koji je napisao tekst 28. i 29.
CILJEVI IZLAGANJA
poglavlja. Njegovo sudjelovanje u pisanju ove knjige pridonijelo je vecoj raz-
nolikosti teksta i poboljsanju njegove kvalitete.
Koristim prigodu da zahvalim i svojoj kceri Andrei Polovini koja mi je po- Definirati ekonomiju.
mogla u tehnickim poslovima u pripremi prirucnika. Raz/ikovati normativnu od pozitivne ekonomije.
Ocekujemo da ce prirucnik biti koristan kako studentima u pripremama za
Razlikovati makroekonomiju od mikroekonomije.
polaganje ispita tako i nastavnicima u izvoaenju seminarske nastave.
Prihvacamo sve dobronar'njerne primjedbe ciji je cilj poboljsanje. kvalitete Odrediti osnovne metode kojima se slui:i ekonomija.
ovog rada uz istodobnu ispirku za nehoticne propuste i greske koje, i uz Utvrditi glavne pogreske u zak/jucivanju pri proucavanju
najbolju volju, nismo mogli izbjeci. ekonomskih problema.
Ukazati na zakon oskudnosti kao temeljni zakon ekonomije.
Prof. dr. Svetislav Po!ovina

Ekonomija je znanstvena disciplina koja proucava kako drustvo koristi os-

kudne prirodne resurse radi proizvodnje dobara i usluga te njihova raspod-
jeljivanja meau clanove drustva. Definicija ekonomije ima vise, ali svaka od njih
mora sadl'Zavati barem dva elementa: 9skudnost i izbor meoy mogucnostima.
Ekonomija je mlada drustvena znanost lako njene pocetke nalazimo jos
u anticko vrijeme, smatra se da je njen zacetnik Adam Smith (1723.-1790.).
Njegovo glasovito djelo Bogatstvo naroda (1776.) jos se u njegovo doba
smatralo svojevrsnom ekonomskom Biblijom. Adam Smith je bio teoretiCa(
ekonomskog liberalizola..i.~<>-v,aroik t~isn.Qg,.Q.9..Q.Qdarstva. Suprotno njemu
nastupao je Karl Marx (1818.-1883.) koji je svoje stavove izlozio u djelu Kapi-
tal (1867.). SustinaMarxove kritike svodila se na dokazivanje neracionalnosti
tcfilnog QQROdarS~<;!J.J;>lQJ.azo.osti ~.QQ.trebi njegove zam~~
~osom. Najznacajniji ekonomski teoreticar 20. stOlfecaoTojeJOfin M.
Re 883.-1946.) koji je u svom radu Opca teorija zaposlenosti, kamate i
novca (1946.) e<:>st~vio tem~lje suvremer1~ makrq~kcmo.mije i ~~~.9_.l)a pot-
rebu sustavne i::ll'Zavne interve,ncije u goi?podarstv.1.tkak.o_.b.i_~~-~blazile li:iKJO:
nlle slabosti tr"Zisne ekonomije. ~..__
Ekonomija se moze podijeliti u dvije skupine: u normativnu i pozitivnu.
Normativna ekonomija je ona ekonomija koja pojave i procese u gospo-
darstvu ocjenjuje etickim i vrijednosnim sudovima, dok pozitivna ekonomija
pojave i procese u gospodarstvu opisuje vrijednosno neutralno. Prva objas-
njava kako bi trebalo biti, a druga kako jest.
Ekonomija se takoaer moze podijeliti na makroekonomiju i mikroekonomiju.
Makroekonomija je onaj dio ekonomije koji proucava funkcioniranje gos-
podarstva kao cjeline, dok mikroekonomija proucava ponasanje pojedinih
njenih dijelova: pojedinaca, kucanstava, ekonomskih subjekata i sektora.

8 n

l
 ,,
t
;i;
OSNOVE EKONOMIJE
I
Osnovne metode ekonomskog lstra!lvanja
jesu: promatran atisticka analizai....ekonomska Bl}.~ll~a. e.~E~riment.
Proma ranje se sastoji od prikupljanja i pra6en]a podataka u proslosti. Ti
se podaci statisticki sistematiziraju i obraduju, da bl se potom podvrgli eko-
nomskoj analizi kako bi se izveli odgovarajuci zakljucci. Ekonomija ima ogra-
nicene mogucnosti primjene eksperimentalne metode, za razllku od prirodnih
znanosti u kojima je eksperiment jedna od najvaznijih metoda analize.
Pogreske u ekonomskom zakljucivanju
Prigodom ekonomskog zakljucivanja moguce su pogreske od kojih su ce-
tiri najcesce:
nesposobnost da se odl"Ze "ostale stvari jednakima" odnosno ceteris
paribus klauzula
post hoc pogreska
pogreska poopcavanja
i !
subjektivnost
Prva vrsta pogreske obicno se cini onda kada je neka ekonomska pojava
funkcija vise nezavisnih varijabli. Da bi se izolirao utjecaj jedne nezavisne va-
rijable od utjecaja ostalih determinanti mora se pretpostaviti da je djelovanje
ovih drugih zadano i stalno. Ako se to ne ucini, moze doci do pogresnog zak-
ljucivanja pa se utjecaj jedne nezavisne varijable na analiziranu ekonomsku
pojavu moze pripisati drugoj.
Druga vrsta pogreske, tzv. post hoc pogreska nastaje ako se uzrocnost
medu pojavama izvodi iz puke cinjenice sto je jedna pojava prethodila drugoj.
Treca vrsta pogreske, pogreska poopcavanja, nastaje uslijed pogresne
prosudbe da se ono sto vrijedi za dio odnosi i na cjelinu.
Cetvrta pogreska u zakljucivanju jest subjektivnost. Ona je posljedica sta-
vova i opredjeljenja onoga tko donosi zakljucak. Kako se stavovi i opredjelje-
nja pojedinaca cesto ne podudaraju, to i individualna prosudba istih pojava
ne mora nuzno biti jednaka.
Temeljni zakon ekonomije je zakon oskudnosti koji kaze da su dobra za
zadovoljenje ljudskih potreba ogranicena uslijed cinjenice sto u prirodi nema
dovoljno resursa da se proizvede sve sto ljudi zele i u kolicini kojoj zele.
Buduci da su resursi ograniceni, potrebno je izabrati izmedu postojecih
mogucnosti. Dobra koja su rijetka zovu se ekonomskim dobrima i nisu
besplatna, za razliku od neekonomskih dobara kojih ima u izobilju i besplatna
su. Samo ekonomska dobra imaju cijenu i predmetom su proucavanja
ekonomije. Ova podjela dobara na ekonomska i neekonomska je relativna i
nije zauvijek dana.
1
10
I
uvoo
DODATAK: Kako citati grafove?
Stara kineska poslovica kaze da jedna slika govori cesto vise od tisucu ri-
jeci. Jednako je s grafovima koji su najcesce sredstvo prikazivanja odnosa i
dinamike ekonomskih kategorija u ekonomiji. Oni omogucuju da se jednos-
tavno i brzo prikaze ono sto bi zahtijevalo stranice teksta.
Sto je graf?
Graf je dijagram koji pokazuje medusobni odnos medu varijablama od-
nosno njihovu funkcionalnu meduovisnost. Postojanje funkcionalne veze me-
du ekonomskim varijablama znaci da je jedna od njih uzrok iii nezavisna va-
rijabla (X), dok je druga posljedica iii zavisna varijabla (Y). Uzrocno-poslje-
dicna veza moze se prikazati u obliku funkcije
Y = f(X)
Primjerice, ako kazemo da potrosnja (C) ovisi o visini dohotka (Y), tada tu
ovisnost mozemo izraziti kao
C = f(Y)
Numericki se ta veza maze prikazati uz pomoc linearnih i nelinearnih jed-
nadzbi. Graf linearne funkcije uvijek je pravac dok je graf nelinearne fukcije
krivulja razlicitog oblika.
Kako se mijenja zavisna varijabla u odnosu prema nezavisnoj varijabli po-
kazuje ~ pravca odnosno krivulje. Nagib definiramo kao promjenu ya~
jable Y 1J. o..d.no.s!.i...Prerut12Lo.mie.r:J.i .varijabl~ _x, ~Nagib pravca jeuvijek isti, za
razllku-od nagiba krivulje koji moze poprimiti razlicite vrijednosti. Nagib prav~
ca odnosno krivulje pokazuje takoder da Ii je odnos izmedu zavisne i neza- .
visne varijable izravan iii inverzan.
Ako se obje- varijable krecu u istom smjeru, tj. zajednicki rastu iii padaju,
tada medu njima postoji izravan odnos. Ako se varijable krecu u suprotnim
smjerovima, tj. kada se jedna povecava a druga smanjuje, medu njima tada
postoji inverzan odnos.
Treba razlikovati pomak krivulje od kretanja uzduz krivulje. Pomak krivulje
se ocituje u promjeni njena polozaja u odnosu prema prvotnom stanju tako
da se cjelokupna krivulja pomice blize iii dalje od ishodista. Pri kretanju uz-
duz krivulje potonja se ne mijenja ali se mijenjaju tocke na krivulji cije koordi-
nate pokazuju odnos zavisne i nezavisne varijable.
Jedan od prvih grafova s kojima se treba upoznati je granica proizvod
nih mogucnosti (PPF = Production-Possibility Frontier). 9n~_ar3E~.!s.Lp.aka
zuje _l'.!1-9.9Y.CnQs.ti ~roi~yodnje. ctvil1J do~c:i.~~-- u_~~!?t ogran~
postojeci _gospodarski kapacitet. PretpostavKa Je pritom da su svi prorzvodni
resursrzapOslenT i da7iemaneiskoristenih kapaciteta. Uz tu pretpostavku
kao i onu da gospodarstvo proizvodi samo dva dobra (A i B) ona ima sljede-
ce mogucnosti:
da gospodarski kapacitet koristi isklucivo za proizvodnju dobra A
da gospodarski kapacitet koristi iskljucivo za proizvodnju dobra B.
da gospodarski kapacitet koristi za proizvodnju obaju dobara pri cemu
moze proizvoditi vise jednog a manje drugog dobra iii obrnuto.
OSNOVE EKONOMJJE
UVOD

8. Prema zakonu oskudnosti dobra se dijele na - - - - - - - - - - -

I

I 9. Cinjenice i funkcioniranje gospodarstva proucava - - - - - - - -

;t
A 0 10. Vrijednosne i eticke sudove u analizi ekonomskih pojava i procesa prim-
B 10 i
I jenjuje ekonomija.
c 20
D
E
F
30
40
50
lI T ocno - Netocno (T - N)
1. _:;__ Ekonomija je znanost izbora najpovoljnijih rjesenja u uvjetima
postojanja materijalnih ogranicenja.
Navedene mogucnosti u tablici zapravo su tocke na krivulji PPF koje svo- 2. _;_}_John M. Keynes je jedan od osnivaca ekonomskog liberalizma i
jim koordinatama odreduju kombinacije proizvodnje dvaju dobara. Poveziva- trfisne ekonomije.
njem naznacenih tocaka dobiva se krivulja PPF koja je konkavna prema is-
3. J Eksperiment je jedna od najcesce koristenih metoda ekonomskog
-
hodistu.
istrazivanja.
Svaka tocka na krivulji PPF pokazuje da gospodarstvo radi punim kapaci-
tetom pa povecanje proizvodnje jednog proizvoda nije moguce bez smanje- 4. __I Subjektivnost je vrlo cesta pogreska u ekonomskom zakljucivanju.
nja proizvodnje drugog. Ako gospodarstvo, medutim, ne koristi sve svoje pro-
izvodne mogucnosti, odnosno aka postoje nezaposleni proizvodni resursi, 5. .1__ Neekonomska su dobra ona s neogranicenom ponudom.
njena ce proizvodnja biti predocena tockom koja ce se nalaziti ispod krivulje
PPF. Tocka koja lezi izvan krivulje PPF pokazuje da se kombinacija dobara
6. _rl Zakon oskudnosti vrijedi za sve vrste dobara kojima se zadovoljavaju
covjekove potrebe.
ne maze proizvesti s postojecim kapacitetom te da ga je potrebno povecati.
Osim standardnih grafova koriste se i posebni: 7. _.::f. Funkcija pokazuje uzrocno-posljedicni odnos medu varijablama.
1. vremenske serije koje pokazuju dinamiku promjena jedne varijable ti- 8. .J:::!. Nagib nelinearne krivulje u svim njenim tockama je uvijek isti.
jekom vremena.
2. dijagrami rasipanja koji pokazuju dinamiku kombinacija dviju varijabli
9. rJ
.;"
lzmedu pomaka krivulje i kretanja po njoj nema bitnih razlika.
tijekom vremena. 10. _I_ Pri inverznom odnosu medu varijablama zavisna varijabla se krece
3. visekrivuljni dijagrami. suprotno od nezavisne.
Visestruki izbor
ZADA Cl
1. Kaja se definicija ekonomije maze smatrati najtocnijom:
Nadopunitel a) Ekonomija je znanost koja proucava ekonomske zakone i izvodi zak-
ljucke kako na temelju njih zadovoljiti individualne i drustvene potrebe.
1. je drustvena znanost koja b) Ekonomija je vjestina bogacenja.
objasnjava kako drustvo alocira svoje oskudne resurse radi proizvodnje c) Ekonomija je disciplina koja opisuje i analizira ekonomske pojave i
dobara i raspodjeljuje ih medu svoje clanove. procese u nekom drustvu.
2. Osnivac ekonomije kao znanstvene discipline je - - - - - - - - ' Ekonomija je disciplina koja proucava kako drustvo alocira oskudne resur-
/"
se da bi proizvelo
"
dobra i usluge te ih raspodijelilo medu svojim clanovima.
3. Funkcioniranje gospodarstva kao cjeline proucava - - - - - - - - / 2. Oskudnost znaci:
4. proucava ponasanje pojedinaca, a) da su resursi u svojoj ponudi ograniceni.
kucanstava i poduzeca. ~ da postoji neravnoteza izmedu zelja i mogucnosti zadovoljenja tih zelja.
c) da izbor medu mogucnostima nije nuzan.
5. Osnovne metode ekonomskog istrazivanja jesu - - - - - - - - -
d) da pojedinci nemaju mogucnosti zadovoljenja svojih potreba.
6. Zakljucivati da dogadaj koji prethodi drugom uvjetuje potonji znaci uciniti e) ni jedno od navedenoga.
logicku pogresku.
3. Mikroekonomija je grana ekonomije koja proucava:
7. Poistovjecivanje pojedinacnoga i opcega svojstveno je logickoj pogresci a) inflaciju i nezaposlenost
~ ponasanje i odlucivanje individualnih gospodarskih subjekata
4'!1
1-:t
 UVOD
OSNOVE EKONOMIJE
Rijesite!
c) konjunkturne cikluse
d) ekonomsku politiku d!'Zave 1. Ako su vrijednosti varijable X za dvije tocke pravca 2 i 4, koliki ce biti na-
gib pravca ako su odgovarajuce vrijednosti varijable Y:
4. Makroekonomija je grana ekonomije koja proucava: a) 2 i 4
a) formiranje cijena b) 2i1
Q) analizu troskova poslovanja c) 3i5
&} funkcioniranje gospodarstva kao cjeline d) 7i1
d) kako gospodarski subjekti stjecu svoje dohotke e) 2 i6
5. Koja je od navedenih tvrdnji normativnog znacaja: 2. Prikazite graf funkcije
a) Visoke kamatne stope destimuliraju investicije. a) koja pokazuje izravan odnos izmedu varijable X i varijable Y.
b) Visoke kamatne stope trebalo bi smanjiti kako bi se stimulirale investicije. b) koja prikazuje inverzan odnos izmedu varijabli Xi Y.
c) Visoke kamatne stope su posljedica nedovoljne novcane pc;mude. c) koja pokazuje da promjena varijable X ne dovodi do promjene varijable Y.
d) Visoke kamatne stope su posljedica monetarne politike drtave. d) koja pokazuje da se varijabla Y mijenja cak i onda kada se varijabla X
6. Koja je od navedenih tvrdnji pozitivnog znacaja: prakticno ne mijenja.
a) Porezi moraju biti toliki da ne destimuliraju privatno poduzetnistvo. e) ciji nagib nije stalan.
b) Porezi bi trebali biti instrument preraspodjele narodnog dohotka i ukla- . 3. Njemacka je po dolasku Hitlera na vlast bila suocena s pitanjem: naoru-
njanja nepravednih socijalnih razlika. zavati se pod cijenu "stezanja remena" gradana iii nastaviti s mirnodops-
c) Porezni sustav u vecini zemalja je progresivan. kom gospodarskom politikom (dvojba "topovi iii maslac").Tu dvojbu predo-
d) Porezi u Republici Hrvatskoj trebali bi biti nizi zbog promijenjene vojno- cava sljedeca tablica:
politicke situacije.
:fop'~'vi<u;Qo~J<6mad"a ;~ %ifras

I
r0:MSg;'
,;:;,,'<.'.~
,,
tle"nost\:::;.:
'', ,'<',>'('. ~S :,-("~ .~.J,?,,,v_,.~,x.'~ ,~'%~'
,,)~/,,,'
'.',,,,,
aQ[ri/rt(]O!to'rfa'' 1
,,~ ""fl!tf~'''' ,".l''.~':;-f
. . ,,,.. ..
7. U tvrdnji "Ako INA ima gripu, tada i cijela Republika Hrvatska ima povise-
A 6 0
nu temperaturu" sad!'Zana je: B I 5 I 3
a) greska subjektivnosti
C I 4 I 5
b) post hoc pogreska
c) neprid!'Zavanje postavke ceteris paribus D I 3 I 6
d) greska poopcavanja E I 0 I 8
8. U casopisu New England Journal of Medicine primijeceno je da Romi u t. a) Na temelju podataka u tablici nacrtajte krivulju PPF .
Bostonu, (SAD) puse vise od ostalih dijelova populacije, ali da iznimno ri- b) Zahvaljujuci porastu produktivnosti u proizvodnji topova za 50 % pri

l
jetko obolijevaju od raka pluea. To dovodi u sumnju tezu da izmedu pre- istom kapacitetu gospodarstva Treci Reich je mogao proizvesti vise
komjernog pusenja i ucestalosti raka pluca postoji medusobna poveza- topova sto je izmijenilo oblik krivulje PPF. Nacrtajte novi PPF.
c) Godine1938. Hitler je anektirao Austriju i proglasio Veliku Njemacku.
nost. U gornjoj tezi se krije:
l Gospodarstvo Austrije ukljuceno je u ratni napor Velikonjemackog
a) greska subjektivnosti 'I Reicha sto je izazvalo pomicanje krivulje PPF. Nacrtajte krivulju PPF
b) post hoc pogreska
c) neprid!'Zavanje postavke ceteris paribus Velikonjemackog Reicha ako je gospodarski potencijal Austrije dan
sljedecom tablicom te uz pretpostavku iz zadatka 3b.
d) greska poopcavanja
9. Koje je od navedenih dobara neekoAOmsko: ' 2 ~~~~ ,i;J!'op~ifi.robp;~~amad~,:;: 1~ 8 M~~raoYu:b.69.tS>9~)i,;
a) kruh A 2,0 0
b) meso B I 1,5 I 1
c) mlijeko C I 1,0 I 2
d) nijedno D I 0,5 I 3
10. Koje je od navedenih dobara ekonomsko: E I 0,0 I 4
a) zrak d) Godine 1945. Treci Reich je izgubio rat i njegovi su gospodarski kapaci-
b) izvorska voda teti bili prepolovljeni u odnosu prema 1933. Gubitkom rata dvojba "topovi
c) sunceve zrake iii maslac" postala je bespredmetnom. Prikazite gospodarstvo okupirane
d) destilirana voda Njemacke pod pretpostavkom da spomenuta dvojba i dalje postoji.

u. a 1,;
OSNOVE EKONOMIJE -~
I
ODGOVORI
Nadopunite: 1. ekonomija, 2. Adam Smith, 3. makroekonomija, 4. mikroeko-
ti 2. TEMELJNI PROBLEMI
nomija, 5. promatranje, statisticka i ekonomska analiza, eksperiment. 6.
post hoc, 7. poopcavanje, 8. ekonomska, neekonomska, 9. pozitivna eko- EKONOMSKE ORGANIZACIJE

'
nomija, 10. normativna ekonomija.
Tocno - Netocno: 1. t, 2.n, 3. n, 4. t, 5. t, 6.n, 7.t, 8.n, 9. n, 10. t.
Visestruki izbor: 1d, 2b, 3b, 4c, 5b, 6c, 7d, 8b, 9d, 10d.
f: CILJEVI IZLAGANJA
Rifesite:
1. a)1;b)-1/2;c)1;d)-3;e)2.
f, ~ Formulirati osnovne ekonomske probleme s kojima se
l
suocavaju sva drustva.

'
2. a) Krivulja ima pozitivan nagib.
b) Krivulja ima negativan nagib. ~,,
~ Raz/ikovati tri osnovne vrste ekonomskih sustava.
c) Krivulja je okomita na os Y. ~ Raz/ikovati inpute od outputa.
d) Krivulja je okomita na os X. ~ Upoznati krivu/ju koja predstav/ja granicu proizvodnih
e) Funkcija je nelinearna pa je njen graf zakrivljen. mogucnosti.
3. b) Tablica proizvodnih mogucnosti je sljedeca: ~ Razumjeti znacaj (a) specijalizacije, (b) podjele rada,
I J ,, . ,I . ".~> d!L '.;/J&'1 (c) novca, (d) faktora proizvodnje, (e) kapitala u
funkcioniranju suvremenog gospodarstva.
,,
Svako drustvo, bez obzira na oblik svoje politicke i gospodarske organiza-
cije, mora rijesiti tri osnovna problema:
sto proizvoditi
kako proizvoditi
c) Tablica proizvodnih mogucnosti Velikonjemackog Reicha poslije prik- za koga proizvoditi
ljucenja Austrije izgledala je:
Drustva ova pitanja razrjesavaju na razlicite nacine - iii putem zapovijedi iii
,riri\'JrJ1~4 putem tr-Zista. Shodno tome i razlikujemo dva osnovna tipa ekonomske orga-
~ nizacije:
A I 11
B I 9 k9mandpj._
C I 7
D I 5 ~
E I O Komandnim gospodarstvom upravlja (fda~putem odreJ!?!!?_~. ~]!.E:!~!'@ i
~I!Ji~. Pretpostavlja visok stupanj ce11fraiizacije i strogu subordinaciju
d) Tablica proizvodnih mogucnosti Njemacke u granicama od 1933., pos- svih nositelja ekonomskog odlucivanja. ..
lije poraza 1945., izgledala je: Tl'Zisno gospodarstvo je ono kojim upravlja ~~'1..Rf.Q.fita. a odlu-
.............. ,.... ,..,
;. ''
ke samostalno donose gospodarski subjekti, sukladno svojim infeiesima, bilo
;;&fop
k\,_l.\;,_:;:,,/, , kao potrosaci bilo kao proizvodaci.
A I 3.0 Danas, medutim, ne postoje cisti modeli komandnoga odnosno tr-Zisnog
B I 2.5 gospodarstva nego prevladava model tzv. -fa.~tUQs.,gospodarstva. To je
C I 2.0 model u kojemu se gospodarske aktivnosti odvijaju prema tr-Zisnim nacelima
D I 1.5 ali unutar okvira i institucija koje je odredila drZava. Ukratko, mjesovito gos-
E I 0.0 podarstvo predstavlja svojevrsnu kombinaciju elemenata tr-Zisnoga i komand-
nog gospodarstva.

18
1 EKONOM~r~I f AK'.'!.rn - l ~f'P.FB 17 '--

\ l -~- \
OSNOVE EKONOMIJE
Svako drustvo, da bi opstalo, mora proizvoditi, a da bi proizvodilo ono mo-
ra kombinirati proizvodne resurse. Oni su pretpostavka svake proizvodnje i
zovu se J!l1U!&l Rezultat kombiniranja inputa odredenim tehnikama proizvod-
nje zove se output. Nacini kako se kombiniraju inputi nazivaju se tehnikama
...projzvodnje.
granicenosti prirodnih proizvodnih resursa ni jedno drustvo ne mo-
ze proizvesti toliko da bi se zadovoljile sve ljudske potrebe. Drugim rijecima,
postoji granica proizvodnih mogucnosti (PPF), o cemu je vec bilo rijeci. Toc-
ka na krivulji PPF pokazuje radi Ii gospodarstvo punim kapacitetom i da Ii je taj
rad efikasan iii nije. Efikasno gospodarstvo je ono u kojemu je povecanje
proizvodnje jednog proizvoda moguce jedino naustrb proizvodnje drugoga. Ne-
efikasno gospodarstvo je pak ono gdje je moguce povecati proizvodnju bilo
oba proizvoda istodobno bilo samo jednog a da se pritom proizvodnja drugog
ne smanji. Svako go~anje 9fPiz:it.Qdnih k,SPaciteta pomaknut ce krivulju PPF
uQP. dok ce njihovo smaiijenje pomaknuti krivulju~. Krivulja PPF mo-
ze se koristiti za objasnjeri1ft1 probietna sto, kako i za koga proizvoditi.
Kombiniranje proizvodnih inputa odredeno je zakonom opadajucih pri-
nosa. Prema tom zakonu svako povecanje jednake kolicine jednog proizvod-
nog inputa uz pretpostavku da su kolicine drugih proizvodnih inputa nepromi-
jenjene daju sve manji dodatni prinos (pretpostavka ceteris paribus).
Novcani izdaci ne pokazuju uvijek stvarne ekonomske troskove. U svijetu
oskudnih prirodnih resursa uvijek se mora donositi odluka izmedu postojecih
mogucnosti jer se prihvacanjem jednog izbora odricemo drugoga. Vrijednost
dobr_g_jli ~~q_se lillij,da.. bi!) mo _stek}!iii:lilE&PQ naz1va se
~.$!P~~R';'! I r.eme i jnventara. Finan~~i ka_pital je pr.a'iCL oa fiziCki kapital te se javlja u_
Primjeri
1. dvojba: vojska profesionalaca iii masovna vojska? Mala vojska dobro
placenih i obucenih profesionalaca jeftinija je od velike vojske slabo obucenih
i placenih vojnih obveznika zbog niskih oportunitetnih troskova. Brojna vojska
znaci manju zaposlenost i proizvodnju, a time i veci neostvareni drustveni
bruto proizvod. S profesionalnom je vojskom obrnuto.
2. dvojba: studirati iii raditi? Studirati se isplati ako buduci prihodi diplomira-
nih studenata budu veci od neposrednih troskova studija i oportunitetnih tros-
kova u vidu propustene dobiti zbog studiranja. U protivnom se stu.diranje ne
isplati. Konkretno, ako troskovi cetvorogodisnjeg studija u SAD-u iznose npr.
40.000 dolara a prosjecni je cetvorogodisnji dohodak radnika sa srednjom
strucnom spremom 60.000 dolara, primanja buducih diplomanata u cetiri godi-
ne moraju biti veca od 100.000 dolara kako bi studij bio ekonomski isplativ.
3. dvojba: vise potrosnih iii kapitalnih dobara? Opredijeli Ii se drustvo za
proizvodnju vise potrosnih dobara, to ce moci ostvariti smanjenjem proizvod-
nje kapitalnih dobara i obrnuto. Taj ce se manjak javiti kao oportunitetni tro-
sak. Ovu dvojbu ilustrira tablica:
ta
I
TEMELJNI PROBLEM/ EKONOMSKE ORGANIZAC/JE
I
.1.
0 60
I 10 50
~ I
20
30
38
20
ti 40 0
~. I Zeli Ii se povecati proizvodnja p~trosnih dobara sa 10 na 20, morat ce se
I smanjiti proizvodnja kapitalnih dobara sa 50 na 38. Razlika (12) predstavlja
oportunitetni trosak povecane proizvodnje potrosnih dobara.
Bez obzira na to kakav bio ekonomski sustav, tri su njegova obiljezja uvi-
jek nazocna:Jrgovj.na,,JW& ~ Trgovina je posljedica specijalizacije
i podjele rada. Podjela rada omoQ'ij'Cuje da se jedan radni zadatak rasclani na
vise operacija u kojima sudjeluje vise ljudi. Neposredna posljedica sirenja
podje~~~ porast pro_g\:l~.tiYD9Sti, zivotnog standarda i razvoj trgovine.
OsinJ~1 postoji i edunarod podjela rada koja kroz djelovanje za-
kona 'f<Omparativnih pre ffo 1 omogucuje specijalizaciju pojedinih zemalja u
proizvodnji odredenih proizvoda. Pojavom trgovine kao kontinuiranog proce-
sa nastao je i novae kao opce prihvaceno sredstvo razmjene. Pojavom nov-
ca uklonjeni su nedostaci izravne razmjene roba - trampe. .
Temeljni cinitelji proizvodnje SU 'ad.j1WIU i ~;~e proizve-
deni ciniteU koji nije namijenjen nepbsre ~MJ potrosnJI neg~ projzvod_-
nji potrosnih dobara, Treba razlikovat(ffzickl)d.!imfO~kapjtala, Eizjfil
. ~fejedan od proizvodnih in.Q)Jta i J8Y[a se u ol5Ti u tvorri_ica, z_g_rada, .9.Q::-
i .-0..bJlku o nica dionica, depozita i sl. Da bi se kapital formirao treba se uz-
df'Zati od tekuce potrosnje i te 1e 1. Koristenjem kapitala povecava se zaobi-
laznost proizvodnje i njegova produktivnost. Kapital ima svog vlasnika - poje-
dinca, poduzece iii df'Zavu. Pravo vlasnistva omogucuje vlasniku da kapital
prodaje i uziva korist od njega. lake je privatno vlasnistvo temelj trzisnog gos-
podarstva, ono nije neograniceno.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. Svako drustvo mora odgovoriti na tri pitanja: - - - - - - - - - -
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - proizvoditi.
2. Osnovni tipovi gospodarstva jesu: - - - - - - - - - - - - - -
3. Nacin kombiniranja proizvodnih inputa naziva se - - - - - - - - -
4. Gospodarstvo gdje je porast proizvodnje jednog proizvoda moguc samo
naustrb proizvodnje drugog proizvoda je gospodarstvo.
~Cl
OSNOVE EKONOMIJE
TEMELJN/ PROBLEM/ EKONOMSKE ORGANIZACIJE
5. Gospodarstvo u kojemu se odluke gospodarskih subjekata donose isklju- 2. Ekonomski problem sto proizvoditi je:
civo kroz sustav cijena i profita odnosno troskova i gubitaka je _ _ __
_ _ _ _ _ _ _ _ _ gospodarstvo. a) problem profitabilnosti pojedinog poduzeca, ali ne i drustva kao cjeline
b) problem izbora tocke na krivulji PPF
6. Zakon prema kojemu se dobiva sve manje dodajnog outputa, ako se po- c) problem specijalizacije proizvodnje
vecava koristenje jednog inputa dok su ostali inputi nepromijenjeni, je za- 'I d) problem koji proizlazi iz djelovanja zakona opadajucih prinosa
kon -----------------------~ 3. Krivulja PPF pokazuje:
7. Vrijednost dobra iii usluge koje smo se izborom odrekli jednaka je _ __ a) kolicinu dvaju dobara koju neka privreda namjerava proizvesti.
b) kombinaciju dvaju dobara najvece vrijednosti koju neka privreda moze
-1 proizvesti.
8. Primarni cinitelji proizvodnje jesu - - - - - - - - - - - - - - c) moguce kombinacije proizvoda koji se mogu proizvesti iz dane kolicine
a je izvedeni cinitelj. GUtputa- /~7",Q
9. je pretpostavka formiranja kapitala. d) nijedno od navedenog.

10. Tri su osnovna obiljezja suvremenoga industrijskog gospodarstva: _ _ 4. Ratna dogadanja u Republici Hrvatskoj 1991. su krivulju PPF
a) pomakle desno
b) pomakla ulijevo
Tocno - Netocno {T - N) c) izvrsili pomak duz nje
-r d) nisu imala utjecaja
1. _L Tr:Zisno gospodarstvo je znacajka suvremenog kapitalizma.
5. Ako se strogo pridr:Zavamo definicije zakona opadajucih prinosa, tada je
2 . ..:1_ Komandno gospodarstvo temelji se na dr:Zavnom vlasnistvu i strogoj porast outputa;
subordinaciji svih nositelja ekonomske politike. a) posljedica razmjernog povecanja svih inputa
3. l!f_ Efikasno gospodarsvo je ono koje omogucuje porast proizvodnje. b) posljedica porasta nekoliko inputa pri cemu je jedan input nepromijenjen
<J!1) posljedica porasta jednog inputa dok su drugi inputi nepromijenjeni
4. JV Kapital je finalni proizvod namijenjen potrosnji. d) posljedica porasta cijena svih angaziranih inputa
- Prema zakonu opadajucih prinosa porast angaziranih inputa daje sve
5. .....::._ 6. Tocka koja se nalazi ispod krivulje PPF ukazuje na:
manju kolicinu outputa. a) neiskoristenost proizvodnih kapaciteta
,...- b) postojanje pune zaposlenosti
6. _._J Poveeavanje drustvenog proizvoda pomice krivulj PPF udesno prema
c) efikasno gospodarstvo
gore.
d) inflaciju
7. ..::.__ Novae omogucuje ubrzanje procesa razmjene i prevladavanje potes- e) nemogucnost povecanja proizvodnje drustva
koca koje uzrokuje trampa . 7. Krivulja PPF je:
. -- a) pozitivnog nagiba
8. _} Podjela rada uzrokuje specijalizaciju i porast produktivnosti.
b) negativnog nagiba
9. -p Stvarni ekonomski troskovi izrazavaju se visinom novcanih izdataka. c) konveksna prema ishodistu
10. ~ Oportunitetni trosak studiranja obuhvaca i propustenu zaradu tijekom d) konkavna prema ishodistu
studija.
8. Ako vlada prestrukturira dr:Zavni proracun u korist zdravstva a naustrb vi-
Visestruki izbor sokog skolstva i znanosti, ta promjena je u svezi s:
a) oportunitetnim troskovima
1. Tri glavna ekonomska problema - sto, kako, za koga proizvoditi - odnose se: b) normativnom analizom
a) na zemlje u razvoju c) efikasnoscu proizvodnje
b) na zemlje u kojima prevladava tr:Zisno gospodarstvo d) zakonom opadajucih prinosa
c) na zemlje komandoga gospodarstva e) nijednim od navedenog
<di na sva drustva, neovisno o stupnju njihove razvijenosti i politicko-
drustvenog ustrojstva.

20 ...
 OSNOVE EKONOMIJE TEMELJN/ PROBLEM/ EKONOMSKE ORGANIZACIJE

9. Proizvede Ii se neko dobro a da se pritom ne smanji proizvodnja iii potros- 3. Sljedeca tablica daje podatke za neku driavu:
nja ostalih dobara
a) oportunitetni trosak je jednak nuli
b) oportunitetni trosak je pozitivan
c) oportunitetni trosak je negativan 0 70
d) nista od navedenog 10 60
20 45
1O. Troskovi studiranja ekonomije iznose 1O tisuca DEM. Propustena
primanja kroz cetiri navedene godine iznose 72 tisuca kuna. Ako je tecaj 30 25
1 DEM jednak 3.70 kn, tada su ukupni troskovi studija ekonomije: 40 0
a) 19.459,45 DEM a) Nacrtajte krivulju PPF!
b) 31.459,45 DEM b) lzracunajte koliko se potrosnih dobara dobiva odnosno koliko se kapi-
c) 29.459,45 DEM talnih dobara gubi ako se krecemo
d) 27.459,45 DEM 1. od tocke A do tocke B
2. od tocke B do tocke C
Rijesite!
c
3. od tocke do tocke D
1. lzracunajte koliki je dodatni output po dodatnoj jedinici rada. Ovaj zadatak 4. od tocke D do tocke E
ilustrira djelovanje zakona opadajucih prinosa.
5. Koliki je oportunitetni trosak prelaska iz iz tocke A u tocku E i obrnuto u

:~s~~irii~.~~~!;~,
' . - /.. ;i)!d~ .,;\,'.!.-?,.,
prethodnom zadatku?
~w~~JQic;;l .;f~9a,,,
:'< ,.,-, ~..,. ,~~ ', ' ')"'. :'
6. Na danoj povrsini obradive zemlje 10 radnika maze proizvoditi psenicu iii
0 0 kukuruz odnosno kombinaciju tih dvaju proizvoda. Njihova produktivnost
1 3000 vidljiva je iz tablice:
2 4500
3 5250 1~~lw~i~r1?~:Q.:f~9~ro!'..;;; fJ~:9.t6tia~4't;:!
4 5625 .=,oo
5 5925 e_,T.o.;;;, 0 I 0 0
1 I 5 10
2. Posto je 1938. Treci Reich anektirao Austriju, godinu dana kasnije 1939. 2 I 10 20
prikljucio je i Cesku i Moravsku povecavsi svoj proizvodni kapacitet i po- 3 I 15 30
makao svoju krivulju PPF. Proizvodni kapacitet Cesko-moravskog protek- 4 I 19.5 40
torata u dvojbi "topovi iii maslac" dan je u tablici : 5 I 23.5 48
6 I 26.5
~r~~au6n6~'~f: ;~rop~~1~'~.~61 ~~~:~d~::I 7 I 29
55
61
A 3,0 I O 8 I 31 66
B I 2.0 I 1 9 I 32 70
C I 1,0 I 2 10 I 32.5 72
D I 0,5 I 3 Opadajuci prinosi u proizvodnji psenice nastupaju pri zaposljavanju __.'.:!.
E I 0,0 I 4 radnika, a u proizvodnji kukuruza kad se zaposli __1 radnika.
a) Nacrtajte krivulju PPF Velike Njemacke u ozujku 1939. uz pretpostav-
ku danu u zadatku 3 c, poglavlje 1.
b} Uslijed rastucih potreba izazvanih napadom na SSSR povecana je
produktivnost u proizvodnji topova za 20% a u proizvodnji maslaca za
10 %. Nacrtajte PPF krivulju Velikonjemackog Reicha u ljeto 1941.
poslije tih promjena .

.,., .....
OSNOVE EKONOMIJE
l
ODGOVORI
Nadopunite: 1. sto, kako i za koga, 2. tl'Zisna, komandna i mjesovita, 3. tehni-
3. TRZISTA I DRZAVA u
ka proizvodnje, 4. efikasno, 5. tr-Zisno, 6. opadajucih prinosa, 7. oportuni-
tetnom trosku, 8. rad i zemlja ... kapital, 9. stednja, 10. trgovina, novae i
MODERNOJ PRIVREDI
kapital.
Tocno - Netocno: 1. n, 2. t, 3. n, 4. n, 5.-b, 6. t, 7. t, 8. t, 9. n, 10. n.
CILJEVI IZLAGANJA
Visestruki izbor: 1 d, 2 b, 3 c, 4 b, 5 c, 6 a, 7 d, 8 a, 9 a, 10 c
Rijesite: ~ Upoznati kako triiste rjesava osnovne ekonomske probleme.
1. Dodatni output po dodatnoj jedinici rada: 3000, 1500, 750, 375, 300, 250. ~ Kruini tok triisnog gospodarstva.
2. a) Tablica proizvodnih mogucnosti Velikonjemackog Reicha 1939.: ~ Nevidi/jiva ruka i "savrsena konkurencija".
~ Ekonomska u/oga driave (promicanje efikasnosti, jednakosti
, M~~~~:~Q~l:i ';t~~~\~ ;~(1~-~~~i~ i uravnoteienoga gospodarskog rasta).
A I 14 I 0
Tl'Zisno gospodarstvo je sustav'-u~mu brojni kupci i prodavaci dobro-
B I 11 I 5
voljno stupaju u proces razmjene.~k~zan:i__k<?,iLQ!!!9QU6uje da
c I 8 I 9
se kroz djelovanje ponude i potraznje odre~~Sll~nell<olicine razm1J~nJ_en_e
D I 5.5 I 12 robe.l<ar<ve_ce_oaruKeaonijetf proizvod'a6r f potrosacrovisf-o cijenama. sto
E I O I 16 SU cljene vise, proizvodnja i ponuda bit ce veca, dok ce potraznja biti manja i
b) Treba pomnoziti podatke iz prethodne tablice sa 1.2 za topove i 1.1 za obrnuto. Ako se ponuda i potraznja izjednace javit ce se tl"Zisna ravnoteza.
maslac pa se dobiva sljedeca tablica proizvodnih mogucnosti: Cijena u uvjetima tr-Zisne ravnoteze naziva se ravnoteznom cijenom. To je
cijena po kojoj kupci zele kupiti upravo onoliko roba koliko su prodavaci
spremni prodati. Kolicina dobara i usluga koje se kupuju pri ravnotefoim cije-
nama naziva se ravnoteznom kolicinom.
A 16.8 0 Tl'Zisno gospodarstvo istodobno rjesava sto, kako i za koga proizvoditi.
B 13.2 5.5 (Stq>ce se proizvoditi odreduju pgtrosaci kolicinom novca koji su spremni pot-
c 9.6 9.9 ro~iti za kupnju pojedine robe.(15_B!g1ce se proizvoditi odreduje konkurencija
D 6.6 13.2 medu proizvodacima. Konkurencija prisiljava proizvodace da izaberu onu
tehniku proizvodnje koja omogucuje najnize troskove odnosno najvise profi-
E 0 17.6
te . ..Zs liJga ce se proizvoditi odreduje se na tr-Zistu proizvodnih cimbenika.
3. b) Ako se krecemo iz tocke Au tocku B dobivamo 10 jedinica potrosnih Na njemu seJarmir:aj11 cijeRe proi~cinitelja: rada, kapitala i zemlje koji
dobara i gubimo 10 jedinica kapitalnih dobara. se nazivaju nadnica, kamata i renta.
Ako se krecemo iz tocke B u tocku C dobivamo 1Ojedinica potrosnih Fu ioniranje tr-Zisnog gospodarstva ilustrira njegov kruzni tok~-
dobara i gubimo 15 jedinica kapitalnih dobara.
Ako se krecemo iz tocke C u tocku D dobivamo 1Ojedinica potrosnih
\ odars 'Lsa_adtr:Zi.$t~J!na._l_n_ib_gQ~@_i__l}_~~ i tl'Zista proizvodilifl c1mbe-
nika na kojima u razlicitim ulogamanafil!J.p_i.l:L~_l,ICg.!lSlva i.poaUieea: Kaea11stva
dobara i gubimo 20 jedinica kapitalnih dobara. kupuju finalna dobra i usluge i prodaju proizvodne cinitelje, dok poduzeca prodaju
Ako se krecemo iz tocke D u tocku E dobivamo 1ojedinica potrosnih finalna dobra i kupuju proizvodne cinitelje. Kretanje roba i usluga kao i proizvodnih
dobara i gubimo 25 jedinica kapitalnih dobara. cinitelja praceno je istodobnim kretanjem novca ali u suprotnom smjeru.
Cjelokupni proces funkcionira automatski, bez upletanja sa strane. Otac
4. 70 kapitalnih odnosno 40 potrosnih dobara. ekonomike Adam Smith odusevljeno je konstatirao da tl'Zisni sustav djeluje
5. Opadajuci prinosi u proizvodnji psenice nastupaju pri zaposljavanju cetvr- kao da je voden nevidljivom rukom. Sintagma "nevidljiva ruka", postala je si-
toga radnika, a u proizvodnji kukuruza kad se zaposli peti radnik. nonim za djelotvornost tl'Zisnog gospodarstva u kojemu se poticanjem privat-
nog interesa osigurava sklad izmedu pojedinacnoga i opceg interesa. Svako
upletanje sa strane remeti taj sklad pa je bilo kakav oblik dr-Zavne intervencije

24 l 71'\
 OSNOVE EKONOM/JE
u suprotnosti s doktrinom "nevidljive ruke". Meautim, da bi "nevidijiya ruka"
.bila djelotvorna mora 12ostojati savrsena ili~_yna konkurenciia. Pod-Hm
se pojmom podrazumijeva takvo tl'Zisno stanje u kojemu ni jedan gospodar-
ski subjekt, bilo na strani ponude bilo na strani potrafoje, nije dovoljno velik
da bi utjeeao na tl'Zisne eijene. Sudionik savrsene konkureneije na strani
ponude ne odreauje eijenu, nego kolicinu proizvoda koju ce iznijeti na tl'Ziste.
Suprotna je nesavrsena iii nepotpuna konkurencija. To je takvo tl'Zisno
stanje u kojemu jedan iii vise gospodarskih subjekata imaju mogucnost da
kontroliranjem ponude iii potraznje utjecu na tl'Zisne eijene.
Premda je tl'Zisni oblik organizaeije gospodarstva najdjelotvorniji od svih
poznatih, on ipak nije idealan. On nije u stanju izbjeci pojavu_monopola i eks~ Tocno Netocno (T - N)
nalija, neeravednu raslj!odjelu i makroekonomsku nest~ilnost Manj\(avosu
tl'Zisnog metianizma ispravljaju se v1cilJ1V61'11 i"tlRom'"m=Za"ve, to"'Ona ostvaruje
promieanjem efikasnosti ogranicavanjem monopola i eksternalija, osiguranjem
pravednije raspodjele i stabilizaeijom gospodarstva. Pojava monopola ocituje
se u smanjenoj efjkasnosti, u visokim eijenama i proizvodnji manjoj od one u
potpunoj konkurenei'i. ava se bori protiv takvih pojava QrotumonopolistigJsim
tvom. erna 1 su drugi oblik neefikasnosti, a oznacavaju one
ucinke koji uzrokuju trosak iii korist mimo tl'Zista. Dl'Zava 'se i protiv njih bori
normativnim putem. 'Qseban_Qbli~ne intery_~~\fnih 4. _
dobara Javna dobra su sva ona koja su drustvu potrebna, a privatni kapital ia
njih nije zainteresiran iii zato sto su neprofitabilna iii zato sto su preskupa.
- -~vaintenlenjra u sferiras.R9_9Jete Qore~~hanizmgm nastojeci ublaziti
dohodovnu nejednakost. Osim progresivnog oporez1vanja, dl'Zava nastoji pomoci
najsiromasnijim i ugrozenim dijelovim.a drustva kroz sustav\[an!tt!!!b ~tear]ta)
Dl'Zava takoae.r nastoji svojom rnonetarnom ifiskalnom p6l11 _9m u. aZitLl<o-
njunkturne eikluse, potaknuti gospodarski rast i povecati produktivnost. Teo-
rijska utemeljenost ovakve ekonomske politike nalazi se u tzv. keynezijanskoj
revolueiji. Stalna nazocnost dl'Zave u privrednim proeesima je pridonijela da
danas u svim razvijenim zemljama dominira model mjesovitog gospodarstva.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. je eijena po kojoj su prodavaci
spremni prodati onoliko roba koliko su kupei spremni platiti. \, "-
2. StanJe na t~istu kada je ponuda jednaka potraznji naziva se n>_'2.-1i; t01\
IP .f\ h.\1-:iy ";LA
3. je takvo tl'Zisno stanje gdje se svaki
gospodarski subjekt prilagoaava tl'Zisnim eijenama.
4. Stanje na tl'Zistu gdje gospodarski subjekti mogu diktirati cijene naziva se
5. Funkeioniranje tl'Zisnog gospodarstva maze se ilustrirati _ _ _ _ __
<9esavr~enosti tl'Zi~nog gospodarstva jesu - - - - - - - - - - -
~A ...
TRttSTA I DRZAVA U MODERNOJ PRIVRED/
7. Ucinci koji mimo tl'Zista uzrokuju korist iii troskove nazivaju se _ _ __
8. Dobra koja finaneira dl'Zava jer privatni kapital za njih nije zainteresiran je-
su _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
9. Nedovoljnu efikasnost nastalu pojavom monopola dl'Zava regulira _ __
10. Dl'Zava potpomaze najugrozenije dijelove drustva kroz sustav _ _ __
1. _ Za koga se proizvodi odreaeno je ponudom i potraznjom na tl'Zistu fi-
nalnih dobara.
2. _ Adam Smith je tvrdio da se maksimaliziranjem drustvenog interesa
istodobno maksimalizira i privatni interes.
3. _ Laissez-faire doktrina kaze da je dl'Zavna interveneija u gospodarstvu
pozeljna ako tl'Zisni mehanizam nije djelotvoran.
Sto ce se proizvoditi odreauje se na tl'Zistu proizvodnih inputa.
5. _ Kako ce se proizvoditi odreauje konkureneija meau proizvoaacima.
6. _ Na tl'Zistu finalnih proizvoda poduzeca nastupaju kao kupei a na tl'Zis-
tu proizvodnih cinitelja kao prodavaci.
7. _Na tl'Zistu finalnih proizvoda novae se krece od kucanstava k poduzecima.
8. _ Na tl'Zistu proizvodnih cinitelja kucanstva nastupaju kao prodavaci, a
na tl'Zistu finalnih proizvoda kao kupei.
9. _Na tl'Zistu proizvodnih cinitelja novae se krece od poduzeca ka kucanstvima.
10. _ Subveneioniranje poljoprivrednih proizvoaaca jedan je od oblika
transfernih placanja.
Visestruki izbor
1. Adam Smith je smatrao da promoeija osobnog interesa u proizvodnji:
a) donosi korist pojedineima ali stetu drustvu kao ejelini
b) donosi korist pojedineima ali i drustvu kao ejelini
e) donosi korist pojedineima i nekim dijelovima drustva
d) povecava dohodovne razlike paje zato egoizam potrebno zamijeniti altruizmom
2. ~podarstvu za koga ce se proizvoditi odreaeno je:
a) na meaunarodnom tl'Zistu
b) na tl'Zistu finalnih proizvoda
e) na tl'Zistu proizvodnih cinitelja
d) odlukama vlade
3. U uvjetima savrsene konkureneije gospodarski subjekti odreauju:
a) eijene proizvoda
b) kolicinu proizvoda .
ercijenu i kolicinu proizvoda
d) visinu proizvodnih troskova
 l
OSNOVE EKONOMJJE (
4. Transferna placanja su namijenjena:
a) financiranju gospodarskog rasta
J 4. TEMELJNI ELEMENTI V'
b) otplacivanju medunarodnih dugova
c) gospodarskoj stabilizaciji
d) potpomaganju najsiromasnijih dijelova drustva
PONUDEIPOTRAZNJE
5. Tl"Zisni sustav ne moze rijesiti jedan od sljedecih problema:
a) socijalnu diferencijaciju u drustvu
b) racionalnu alokaciju proizvodnih cimbenika CILJEVI IZLAGANJA
c) povecanje produktivnosti
d) pravodobno informiranje gospodarskih subjekata ~ Definiranje potrai.nje i njen tabelami i graficki prikaz.
~- \Protumonopolisticko zakonodavstvo usmjereno je: ~ Odredenje determinanti potrai.nje.
_)a) povecanju efikasnosti
~ Razlikovanje promjene potrai.nje od promjene trai.ene
b) ravnomjernijoj raspodjeli narodnog dohotka
c) osiguranju makroekonomske stabilnosti kolicine.
d) nijedno od navedenog ~ Definiranje ponude i njen prikaz - graficki i tabelarni.
7. Tl"Zisni sustav uspjesno rjesava jedan od sljedecih problema: ~ Odredivanje determinanti ponude.
a) pravednu raspodjelu dohotka ~ Razlikovanje promjene ponude od ponudene kolicine.
b) pojavu eksternalija
~ Ravnotei.na cijena.
c) racionalnu alokaciju proizvodnih cimbenika
d) proizvodnju javnih dobara ~ Greske u analizi ponude i potrai.nje.
8. Mjerama monetarne i fiskalne politike postize se:
U tctiSnom sustavu promjene cijena i profita daju potrebne informasije
a) pravednija raspodjela dohotka
.gospodarskim sub ma na strani ponude i potrazne. Na temelju tih infor-
b) stvaranje monopola
macija oni donose odluke kojirlla e oe koristi. Kako cijene
c) stvaranje sustava transfernih placanja
d) makroekonomska stabilnost ovise o potraznji i ponudi potrebno je analizirati posebno svaku o njih.
Pod potraznjom se podrazumijeva kolijna dobara i usluga koje su kupci
9. Kruzni tok gospodarstva obuhvaca: spre~Ri r:ilatiti~enoj cijeni. Qdnos jzmed11 tl"Zisne cijene dobra i traze-
a) tl"Zi~te usluga i tl"Ziste finalnih dobara i:i.e kaljl:jne dG9ra uz pretpostavku da se ostale stvari ne mijenjaju prikazuje
b) tl"Zi~te dobara i usluga te tl"Ziste proizvodnih cimbenika -:-tablica potraz~.

I
c) trZi~te proizvodnih cimbenika i financijsko tl"Ziste Tablica potraznje psenice
d) domace i medunarodno tl"Ziste
10. Javna se dobra financiraju iz:
a) sredstava namaknutih porezima
A 10 2

'\
b) sredstava namaknutih donacijama
c) sredstava namaknutih carinama ' 8 8 5
d) sredstava namaknutih dotacijama ' c 6 8
D 5 10
ODGOVORI E 4 15
Nadopunite: 1. ravnotezna cijena, 2. tl"Zisna ravnoteza, 3. savrsena konku- F 3 20
rencija, 4. nepotpuna konkurencija, 5. kruznim tokom gospodarstva, 6.
monopoli i eksternalije, nejednakost raspodjele i makroekonomska nesta- Pri cijeni od 1O $ trazena ce kolicina biti samo 2 milijuna busela, dok ce
bilnost, 7. eksternalije, 8. javna dobra, 9. protumonopolistickim zakono- pri nizoj cijeni od samo 3 $ trazena kolicina iznositi 20 milijuna busela.
davstvom, 10. transfernih placanja. lz tablice potraznje moze se izvest~krivu!@ potraznje. Ona daj~ grafiki
. prikaz odnosa trazene kolicine i cijena. Na apscisnoj osi prikazuje se trazena
Totno - Netotno: 1. n, 2. n, 3. n, 4. n, 5. t, 6. n, 7. t, 8. t, 9. t, 10. n.
kolicina, dok se na ordinatnoj osi prikazuje cijena. Krivulja ima negativan na-
Viestruki izbor: 1. b, 2. d, 3. b, 4. d, 5. a, 6. a, 7. c, 8. d, 9. b, 10. a. gib priblizavajuci se apscisnoj osi. Ovakav oblik.kriyulja potrafoje ima yslijed
----

21
29
 OSNOVE EKONOMIJE
djelov~akona~J?ad!I""uee pat@zn~ Prema tom zakonu porastom cijene
- trazena se kolicinsmanJUJe, a njenim padom trazena kolicina raste. Traze-
na kolicina opada kako cijene rastu uslijed djelovan@._efekta supstitu~i
~te~. U prvom slucaju porast cijena pri danom dohotku preusmie-
ruje potraznju na srodna iii slicna dobra, a u drugom slucaju dolazi do sma-
njenja kupovne moci, sto u oba slucaja izaziva smanjenje trazene kolicine.
Potra:Znja ne ovisi samo o cijeni dobra nego i o nizu drugih cimbenika. To su:
1. prosjecni dohodak
2. cijene supstituta i komplemenata
3. velicina tr:Zista J SS fT<rivulje potraznje DD. T~lsna cijena u toj tocki naziva se ravnoteznom
4. ukusi i preferencije
5. posebni utjecaji
Promjene Ii se cijene dobra doci ce do promjen_e trazene kolicine.Ta ce se
promjena iskazati kao pomak uzduz krivulje potraznje. Promijene Ii se, medu-
tim, drugi cimbenicil<oji utjecu na potraznju a c1iena dobra ostane ista, doci
ce do_Q!:9mjene potr.aznje. Ona ce se iskazati kao pomak krivulje.potraznje uli-
jev6ili udesno. Poveca Ii se potraznja, njena krivulja ce se pomaknuti udesno,
a ako se potraznja smanji n]ena krivulja ce se pomaknuti ulijevo.
Pod ponudom se podrazumijeva kolicina dobara i usluga koju su gospo-
darski subjekti spremni iznijeti na tr:Ziste pri odredenoj cijeni. Odnos izmedu
tr:Zisne cijena.LkoJiCine--dobara koje su. pmizvodaeivoljni proizvesti i prodati
pol<azuje tabJicaponude.
Tablica ponude psenice
kif~rj-~:~1mt
20
15
/1
10
I potraznJe odnosno po_riude, tako da su sve kombinacije moguce.
E I---/ 8)
F 6
Za razliku od potraznje, ponudena kolicina i cijena nalaze se u..rnec145ob-
no izravnorn.Qdno.s11.
TEMELJN/ELEMENTIPONUDEIPOTRAtNJE
,.
1
Promjeni Ii se cijena proizvoda promijenit ce se ponudena kolicina, na-
j
ravno ako se pridr:Zavamo pretpostavke ceteris paribus. Dode Ii, medutim, do
~ promjene ostalih cinitelja koji utjecu na ponudu, a cijena ostane nepromije-
njena, promjefilit ce se ponuda. U .prvom slucaju doci ce do pomaka po kri-
vulji ponude, a u drugom do pomaka krivulje ponude desno iii lijevo u odnosu
prema prvobitnom stanju. Kao i u potra2:nji, porast ponude izazvat ce pomak
Jsrivulje ponude udesno, dq_k ce njeno.sn:ianjenje pomaknuti krivulju ulijevo.
Kaaasu Q...onudat.pofraznja izjednacene na trzistu ce doci do tr:Zisne rav-
noteze. Graficki se tr:Zisria-raVrioteza .odredu]e u presjecistu krivulJe,ponude
cijenom, a kolicina ravnoteznom kolicinom. Dode Ii do promjene tr:Zisne ci-
.jene u odnosu prema ravnoteznoj doci ce do l"lestabilnosti ... Ako je tr:Zisna cije-
na veca od ravnotezne javit ce se visak ponude, a ako je tr:Zisna cijena ma-
nja od ravnotezne javit ce se visak potraznje
U konkretnim primjerima danima u tablicama ravnoteza ce biti u tocki D,
dok ce ravnotezna cijena iznositi 5 $ po buselu, a ravnotezna kolicina 1O mili-
juna busela. Poraste Ii cijena sa 5 na 6 $ po buselu (tocka C) javit ce se visak.
ponude od 5 milijuna busela (13 - 8 = 5). Padne Ii cijena sa 5 na 4 $ po buse-
lu (tocka E) doci ce do viska potraznje od 7 milijuna busela (15 - 8 =7). Da bi
proizvodaci uklonili svoje viskove, moraju sniziti cijene isto kao sto kupci mo-
raju pristati na porast cijena kada se pojavi visak potrafoje. Cijeli ovaj proces
prilagodavanja cijena i kolicina dogada se automatski. hez intervencije sa..
~- tnterv~ni@J!_dr:Zava u aUfO"m~n!zam trz~g_mehani~~~neOYisoo o .
_njenim ciljevima i namjerama,-q~-~~ CIO~~ ponude iii potraznje. Slobod-
no djelovanj frZistifK:roz:odre(1ivanjer:_~vnot.ezne ciJ~ne alocira odnosno ra-
. cion ira osJsud.na.d.obra u..drus.tvu.na.namgljLmqguLnacliif<gri~fenja~ -
Ravnotezna cijena nije dana, fiksna veli.CiQa .. Ona se mijenja prornjenom
..---prr~rnalizq:>Citra!nje i ponude mora se paziti na nekoliko mogucih pogre-
saka. J~dna je od njih nepridr:Zavan.j13pQ..sJavJs.e~~-.Paribus..sto. . re.zt:Jftira
pojacanim utjecaJeili-}ecfoe-vcifilajjfe, ublazavani~ITI UL neutraliziranJem djelo-
vanja druge varija1;1e.0ruga je pogreska nerazlikovanje kreta~o .. krivulji
_ponude mpo_tr~~-nJe ad rtj~~9PQIJlaka, tJ:..:f:i~rai.fH<ov~\fiif~~p-romJerie_p9trafoje
od promjene trazene kolicine iii promjene ponude_Qd promjeneLponudene ko-
liclne. Treca greska je":rrep~.Q:Q"Z:@yc:im!:f"rav.ci.Oiehie_cijene odnosno kolicine.

tivno zakrivljeffifPfe111:aas1 -x:-zafo ce"svakO

--
lz t.~blice ponude graficki se izvodi krivulja ponude. Ova krivulja j.e. pozi-
povecanje cijena biti praceno
povecanjem ponudene-kolitlne i obrnuto.~Y!!.li.13 po-
nude je posljedica djelovanja zakona opadajucih prinosa.
' ZADA Cl
Nadopunite!
Ponuda ovisio cijenidObrac;m na nju ut]ecu i drugi elementi. To su: 1. Promjena cijene trazenog dobra izazvat ce - - - - - - - - - -
1. troskovi proizvodnje koji se mijenjaju ovisno o tehnologiji proizvodnje i 2. Porast dohotka potrosaca imat ce za posljedicu - - - - - - - - -
cijenama inputa
2. cijene supstituta i komplemenata 3. Ako se poveca cijena supstituta krivulja potraznje nekog dobra pomaknut
cese _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
3. organizacija tr:Zista
4. posebni utjecaji 4. Smanjenje tr:Zista pomice krivulju potraznje - - - - - - - - - -

30 ., 'l~
 I

OSNOVE EKONOMIJE ~' TEMELJN/ ELEMENT/ PONUDE I POTRAZNJE

5. Poboljsanje tehnologije ima isti ucinak kao i - - - - - - - - - - 2. Smanjenje ponude izaziva:
pa ce se uslijed toga krivulja ponude pomaknuti - - - - - - - - - a) povecanje, ravnotezne cijene i povecanje ravnotezne kolicine
6. Smanjenje ponudene kolicine posljedica je - - - - - - - - - - @ povecanje ravnotezne cijene i smanjenje ravnotezne kolicine
pa ce doci do po krivulji ponude. c) smanjenje ravnote2:ne cijene i povecanje ravnotezne kolicine
d) smanjenje ravnotezne cijene i smanjenje ravnotezne kolicine
\ 7. -
\J t je potraznja 3. Povecanje potraznje izaziva:
a) povecanje ravnotezne cijene i povecanje ravnotezne kolicine I
I
8. Ako se smanji ponuda, cijena ce se a ponudena b) povecanje ravnotezne cijene i smanjenje ravnote2:ne kolicine l
ce se kolicina - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c) smanjenje ravnotezne cijene i povecanje ravnote2:ne kolicine
d) smanjenje ravnotezne cijene i smanjenje ravnotezne kolicine
9. Plafoniranje stanarina ad strane dr2:ave potraznju ce _ _ _ _ _ _ _ ,
a ponudu stambenog prostora - - - - - - - - - - - - - - - 4. Smanjenje potraznje izaziva:
a) povecanje ravnotezne cijene i povecanje ravnotezne kolicine
10. Odredivanje najnizih nadnica ad strane dr2:ave - - - - - - - - - b) povecanje ravnotezne cijene i smanjenje ravnotezne kolicine
ce potraznju radne snage. c) smanjenje ravnotezne cijene i povecanje ravnotezne kolicine
d) smanjenje ravnote2:ne cijene i smanjenje ravnotezne kolicine
Tocno - Netocno (T - N)
1 5. Cijena krumpira zimi je veca nego ujesen jer se:
'J 1. _ Rodna godina poboljsava polozaj poljoprivrednika zbog povecanja a) povecala potraznja za krumpirom
ponude zitarica. b) smanjila ponuda krumpira
2. _ Zakon opadajuce potra2:nje utjece na oblik krivulje potraznje. c) smanjio dohodak potrosaca
d) promijenili ukusi potrosaca
3. _ Povecanje cijena automobila smanjit ce potraznju za njima pod pret-
postavkom da se nisu promijenili visina dohotka i preferencije potrosaca. <:"'""'1
6. Ako povecanje dohotka pomakne krivulju potraznje udesno tada je rijec o:
a) normalnom dobru
4. _ Porast dohotka povecat ce trazenu kolicinu roba sto ce dovesti do b) inferiornom dobru
pomaka krivulje potraznje. c) ekonomskom dobru
d) neekonomskom dobru
5. _ Povecanje cijena PC-ja povecat ce njihovu ponudu, a krivulju ponude
e) a) i c)
pomaknuti udesno.
f) b) i c)
6. _ Porast cijene teletine pri nepromijenjenom dohotku izazvat ce pove-
7. Ako povecanje dohotka pomakne krivulju potra2:nje ulijevo tada je rijec o:

,,
canje potraznje za pilecim i govedim mesom.
a) normalnom dobru
7. _ Pomicanje ponude pri nepromijenjenoj potraznji promijenit ce polo:Zaj b) inferiornom dobru
ravnotezne cijene. c) ekonomskom dobru
d) neekonomskom dobru
8. _Ako je tr2:isna cijena veca ad ravnote2:ne javit ce se visak ponude.
9. _ Ravnotezna cijena ne maze pasti aka ponuda i potraznja rastu.
I e) a) i c)
f) b) i c)

10. _ Ravnotezna cijena ne maze ostati nepromijenjena iako su se ponuda
i potraznja promijenile.
Viiestruki izbor
1. Povecanje ponude izaziva:
a) povecanje ravnotezne cijene
b) povecanje ravnotezne cijene
O smanjenje ravnotezne cijene
d) smanjenje ravnotezne cijene
8. Ako porast cijena dobra A pomakne krivulju potraznje dobra El udesno:
a) A i B su supstituti
b) Ai B su komplementarna dobra
c) A i B su neovisna dobra
d) nijedno ad navedenog
i povecanje ravnotezne kolicine 9. Ako porast cijena dobra C pomakne krivulju potraznje dobra Duhlcc.X?
i smanjenje ravnotezne kolicine a) C i D su supstituti
i povecanje ravnotezne kolicine b) Ci D su komplementi
i smanjenje ravnotezne kolicine c) C i D su neovisna dobra
d) nijedno ad navedenog .

32 ....
OSNOVE EKONOMIJE TEMELJN/ ELEMENT/ PONUDE I POTRAtNJE

10. Koje ce promjene izazvati pomak krivulje ponude ulijevo: 4. Pretpostavite jedan od sljedecih dogadaja:
a) poboljsanje tehnologije a) cijena benzina raste
b) smanjenje nadnice radnika b) cijena benzina pada
c) poskupljenje sirovina c) sva su ogranicenja brzine ukinuta
d) smanjenje poreza d) izmisljeni su automobili s manjim utroskom goriva
e) povecanje cijena roba supstituta e) stanovnistvo se udvostrucilo
f) povecanje zaposlenosti f) troskovi proizvodnje automobila su se smanjili
g) uvoz jeftinih automobila iz Japana je ukinut
Rijesite! h) osiguranje automobila je poskupjelo za 100 %
1. Tablica potraznje i ponude je sljedeca: i) cestovna infrastruktura je poboljsana
j) povecanje dobne granice za vozace sa 18 na 21 godinu
;.;> . ,;,(, ;. .
i. . t''P' .. ,; A)\,,.
k) otkrice novih naftnih polja
c1Jel'fa'roiiJe,k,a u . :., :\Potra~n I) cijena automobila je povecana
<~0r~~ir .. m) cijena automobila se smanjila
3.60 37 16 n) FIAT i Opel su zatvoreni i ne proizvode vise automobile
3.70 32 20
Posljedice tih doga<1anja jesu:
3.80 28 23.
3.90 25 25 1. porast tra:Zene kolicine benzina
4.00 23 28 2. smanjenje trazene kolicine benzina
4.10 20 33 3. porast trazene kolicine automobila
4.20 16 38 4. smanjenje trazene kolicine automobila
5. povecanje ponudene kolicine benzina
a) Koliko ce se mlijeka traziti po cijeni od 3,60 kuna, a koliko po cijeni od 6. smanjenje ponu<1ene kolicine benzina
4, 10 kuna? 7. povecanje ponu<1ene kolicine automobila
b) Koliko ce se mlijeka nuditi pri istim cijenama? 8. smanjenje ponu<1ene kolicine automobila
c) Kolika je ravnotezna cijena odnosno kolicina? 9. povecanje potraznje benzina
' d) Koliki ce biti viskovi potraznje pri tr:Zisnim cijenama manjima od 10. smanjenje potraznje benzina
;; ravnotezne? Koliki ce biti viskovi ponude pri tr:Zisnim cijenama visima 11. povecanje potra:Znje automobila
od ravnotezne? 12. smanjenje potra:Znje automobila
e) Stace se dogoditi s ravnoteznom cijenom 13. povecanje ponude benzina
1. aka se dohodak potrosaca poveca za 20 % pri pretpostavci 14. smanjenje ponude benzina
nepromijenjene ponude? 15. povecanje ponude automobila
2. aka dr:Zava ukine dotacije proizvo<1acima mlijeka tako da se 16. smanjenje ponude automobila
troskovi proizvodnje povecaju za 30 % pri pretpostavci 17. porast cijene benzina
nepromijenjene potraznje? 18. smanjenje cijena benzina
19. povecanje cijena automobila
=
2. Ako je jednadzba potra:Znje Qd 200 000 - 80 000 P, a jednad:Zba ponude
20. smanjenje cijena automobila
Qs = 11 O 000 + 40 000 P, gdje je Qd trazena kolicina, Qs nudena kolicina, a
P tr:Zisna cijena, izracunajte ravnoteznu cijenu i ravnoteznu kolicinu. 5. Sta ce se dogodi~i 11a tr:Zistu duhanskih proizvoda (navedite promjene.
ravnotezne cijene i kolicine) aka se:
=
3. Neka funkcija potraznje dobra X glasi Qx 3 848 - 2 Px + 0.004 I + 3 Py,
a) zabrani pusenje na javnom mjestu
gdje je Qx trazena kolicina proizvoda X, Px njegova cijena, I visina dohot-
b) poskupe cigarete
ka, a Py cijena dobra Y koje je u vezi s dobrom X.
c) smanje porezi na duhanske proizvode
a) Napravite tablicu potraznje aka se Px mijenja od 800$ do 400$ (racu-
d) urod duhana smanji uslijed lose godine
najte promjenu cijene za svakih 100$), dok je 1=12.000$, a Py=600$.
e) liberalizira uvoz duhanskih proizvoda
b) Nacrtajte krivulju potraznje na temelju izracunatih podataka!
f) pokrene intenzivna protupusacka kampanja

34 i. '211:
OSNOVE EKONOMIJE
6. Sto ce se dogoditi na tl"Zistu bijele tehnike (navedite promjene ravnotezne
cijene i kolicine) ako se:
a) uvede nova tehnologija proizvodnje
b) liberalizira uvoz
c) povecaju nadnice zaposlenima u proizvodnji bijele tehnike
d) poveca ukupna potrosacka moc pucanstva
e) povecaju cijene
f) smanji porez na promet
g) drasticno poveca cijena elektricne energije
7. Nacrtajte grafove triju slucajeva:
a) kada porast ponude i potra:Znje povecava ravnoteznu cijenu
b) kada porast ponude i potraznje smanjuje ravnoteznu cijenu
c) kada porast ponude i potraznje ne mijenja ravnoteznu cijenu
ODGOVORI
Nadopunite: 1. promjenu trazene kolicine, 2. promjenu potraznje, 3. udesno, 4.
ulijevo, 5. smanjenje cijena inputa, udesno, 6. pada cijena, pomaka, 7. tr-
zisna cijena, manja, 8. povecati, smanjiti, 9. povecati, smanjiti, 10. smanjiti.
Tocno - Netocno: 1. n, 2. t, 3. 'Tr, 4. t. 5. n, 6. t, 7. t, 8:b:, 9. n, 10. n
Visestruki izbor: 1. c, 2. b, 3. o,..4. d, 5. b, 6. e, 7. f, 8. a, 9. b, 10. c.
Rijesite:
1. a) 37 odnosno 20 milijuna litara
b) 16 odnosno 33 milijuna litara
c) Ravnotezna cijena je 3.90 kuna, a ravnotezna kolicina 25 milijuna
litara
d) Viskovi potraznje ce iznositi 21, 12 i 5 milijuna litara pri cijenama 3,60,
3,70 i 3,80 kuna, a pri cijenama 4,00, 4, 1O i 4,20 kuna javit ce se visak
ponude od 5, 13 i 22 milijuna litara
e) 1. Pri porastu dohotka od 20 % potraznja ce se povecati pri navede-
nim cijenama na 44.4, 38.4, 33.6, 30, 27.6, 24 i 19.2 milijuna litara. Ka-
ko se ponuda nije promijenila, ravnotezna cijena ce iznositi priblizno 4
kune (27.6:28).
2. Prebace Ii se troskovi na proizvodace, oni ce smanjiti ponudu za
30% pace ona pri navedenim cijenama iznositi 11.2, 14, 16.1, 17.5,
19.6, 23.1 i 26.6 milijuna litara. Kako je potraznja ostala ista, ravnotez-
na cijena ce se formirati na razini izmedu 4 i 4.1 O kuna.
2. Treba izjednaciti jednadzbu potraznje i jednadzbu ponude. Ravnotezna
cijena je 0.75, a ravnotezna kolicina 140.000.
3. Qdx:4096,4296,4496,4696,4896.
Px: 800, 700, 600, 500,400.
4. Kako je rijec o benzinu i automobilima koji su medusobno komplementar-
ni proizvodi, to c'.:e svaki dogadaj imati vise posljedica:
36
TEMELJNI ELEMENT/ PONUDE I POTRAZNJE
a) Smanjenje trazene kolicine benzina, ali i smanjenje potraznje automo-
bila.
,
b) Porast trazene kolicine benzina, ali i porast potraznje automobila.
c) Bl"Za voznja povecava potrosnju benzina, pa se moze ocekivati veca
potraznja i za benzinom i za automobilima.
d) Veca potraznja za ekonomicnijim automobilima izazvat ce porast njiho-
ve cijene.
e) Povecanje potraznje i automobila i benzina.
f
~} t
f) Povecanje ponude automobila i pad njihovih cijena.
g) Smanjenje ponude automobila i skok njihovih cijena.
h) Skuplje odl"Zavanje automobila smanjit ce potraznju za njima, ali tako-
I
der i benzina.
i) Povecanje potraznje automobila i benzina.
j) Smanjenje potraznje automobila i benzina.
k) Povecanje ponude benzina i smanjenje njegove cijene.
d I) Pad trazene kolicine i porast nudene kolicine automobila.
m) Povecanje trazene kolicine i smanjenje nudene kolicine automobila.
n) Smanjenje ponude automobila i porast njihovih cijena.
5. a) Smanjenje potra:Znje.
b) Smanjit ce se trazena kolicina i povecati ponudena kolicina, tako da ce
se javiti visak ponude.
c) Povecat 6e se ponuda. Pri istoj potrainji smanjit 6e se ravnotezna cijena.
d) Smanjit ce se ponuda, pa ce se pri istoj potraznji povecati ravnotezna
cijena i smanjiti ravnotezna kolicina.
"
...
'j
~
6.
e) Povecat ce se ponuda, pace se ravnotezna cijena smanjiti a ravnotez-
na kolicina povecati.
f) Smanjit ce se potraznja, pa ce se ravnotezna cijena povecati a ravno-
te:Zna kolicina smanjiti.
a) Porast ce ponuda pa ce ravnotezna cijena pasti a kolicina porasti.
b) lsto kao a).
'!
f:
c) Porast troskova proizvodnje smanjuje ponudu, pa ce zato ravnotezna
cijena porasti a kolicina opasti.
d) Porast ce potraznja, pa ce se povecati i ravnotezna cijena i kolicina.
t e) Doci ce do smanjenja trazene kolicine i porasta nudene kolicine.
f) Smanjit ce se cijene i povecati potraznja.
g) Smanjit 6e se potraznja bijele tehnike i porasti potraznja za robama
~
supstitutima.
7. a) To se dogada ako je porast potraznje relativno veci od porasta ponude.
b) To se dogada ako je porast ponude relativno veci od porasta potra:Znje.
c) To se dogada ako je porast potraznje relativno jednak porastu ponude.
'2"7

5. PONUDA I POTRAZNJA NA
POJEDINACNIM TRZISTIMA
CILJEVI IZLAGANJA
~ Definiranje e/asticnosti potrai.nje.
~ lzracunavanje elasticnosti potrai.nje.
~ Analiza odnosa elasticnosti i ukupnog prihoda.
~ Analiza odnosa ukupnog prihoda i elasticnosti.
~ Determinante elasticnosti.
~ Definiranje elasticnosti ponude i njeno izracunavanje.
~ Primjena analize ponude i potrai.nje:
a) Utj1Jcaj poreza na cijenu i kolicinu
b) Zakonsko utvrdivanje cijena.
Promjena cijena roba izazvat ce promjenu trazene kolicine. Ovo svojstvo
potraznje da se mijenja pod utjecajem promjene cijena uz pretpostavku ceteris
paribus naziva se cjenovna elasticnost potraznj)lljezimo je simbolom Ed.p
(Price elasticity of demand). Nju mozemo izraziti kao odnos izmedu postotne
promjene trazene kolicine i postotne promjene cijena. Mjerimo ju kodici-
jentom elasticnost>n moze biti veci od 1, jednak 1 i manji od 1. Ako je koe-
ficijent elasticnosti veci od 1, tada je potraznja elasticnaJ.J tom slucaju prom-
jena cijena od 1% izazvat ce promjenu trazene kolicine vecu od 1%. Ako je
koeficijent elasticnosti jednak 1, tada je potra:Znja jedinicno elat:iena, pa ce
promjena cijena od 1% uzrokovati istu toliku promjenu trazene kolicine. Ako je
koeficijent elasticnosti manji od 1, tada je potraznja neelasticnfl pa ce
promjena cijena od 1% izazvati promjenu trazene kolicine u manjem iznosu.
Radi lakseg racunanja, sve postotne promjene uzimaju se kao pozitivne
tako da je koeficijent elasticnosti uvijek pozitivan. Cjenovna elasticnost pot-
raznje mote se izracunavati pomocu formule za lucnu elasticnost.
Ona glasi:
01-0o
E (01+0o)/2
d- P1-Po
(P1+Po)/2
gdje su Poi 0 0 pocetna cijena i kolicina, a P1 i 0 1 nova cijena i kolicina.
Posebni slucajevi cjenovne elasticnosti potraznje su slucaj savrseno ne-
elasticne i slucaj savrAeno elasticne potraznje. Savrieno neelasticna pot
38
PONUDA I POTRAZNJA NA POJEDINACNIM TRZISTIMA
raznja je ona gdje trazena kolicina ne reagira na promjenu cijena bez obzira
na to kolika ona bila. Savl'Seno elasticna potraznja je ona u kojoj besko-
nacno mala promjena cijena uzrokuje beskonacno veliko povecanje trazene
kolicine. Graficki savrseno neelasticna potraznja prikazuje se pravcem koji je
okomit na apscisnu os, dok se savrseno elasticna potraznja prikazuje prav-
cem koji je paralelan s apscisnom osi. Sto je krivulja potrai:nje polozenija,
to je elasticnost potraznje veca i obrnuto, sto je krivulja potrai:nje str-
mija to je elasticnost potraznje manja.
Posebno treba paziti da se ne mijesaju pojmovi nagib krivulje i njena elastic-
nost. Naime, nagib ovisi o apsolutnim promjenama cijena i kolicina, a elastic-
nost o njihovim postotnim promjenama. Potvrdu gornje razlike pokazuje elastic-
nost pravca potraznje. Sve tocke na pravcu imaju isti nagib, ali ne i elasticnost.
lznad polovista pravca potraznja je elasticna s koeficijentom elasticnosti vecim
od 1. U samom polovistu pravca potra:Znja je jedinicno elasticna s koeficijentom
elasticnosti jednakim 1. lspod polovista je potraznja neelasticna s koeficijentom
manjim od 1.
O elasticnosti potraznje ovisi kakav ce biti ukupan prihod (On je jednak
umnosku kolicine i cijene). To pokazuje sljedeca tablica~
o~~ ~- ;~f>y~0;~}'.j,,.',., '.'
PromJ~nw:~i<upnog
prinoaa
.' .'
,, :
~ f~<.:.,J:
Smanienie Porast
Neelasticna Porast Porast
Smanienie
Jedinicno elasticna Porast
Smanienie Bez oromiena
Elasticnost potraznje razlcitih dobara ovisi o:
1. intenzitetu potreba, odnosno je Ii rijec o nuznim iii luksuznim dobrima
2. postojanju supstituta
3. duljini vremena reakcije ponudaca
4. relativnom udjelu dobra u ukupnim izdacima potrosaca.
Potraznja ce biti elasticna ako je intenzitet potreba manji, ako postoje
supstituti, ako je dulje vrijeme i ako je relativni udio dobra u ukupnim izdaci-
ma potrosaca manji. Obrnuto, potraznja ce biti neelasticna ako je intenzitet
potreba velik, ako nema supstituta, ako je vrijeme kratko i ako je relativni
udio dobra u ukupnim izdacima potrosaca veci.
Ono sto vrijedi za potraznju vrijedi i za ponudu. lsto onako kako potraznja
reagira na promjene cijena, to isto cini i ponuda. Svojstvo ponude da se mije-
nja pod utjecajem cijena naziva se elasticnoscu ponude. Elasticnost ponu-
de mjerena koeficijentom elasticnosti ponude pokazuje odnos izmedu postot-
ne promjene ponudene kolicine i postotne promjene cijena. Ponuda takoder
moze biti elasticna, neelasticna i jedinicno elasticna, ovisno o tome je Ii pos-
totna promjena ponudene kolicine veca, manja iii jednaka 1. Takoder moze
39
OSNOVE EKONOMJJE
PONUDA I POTRAt.NJA NA POJEDINACNJM TRt.JSTIMA
biti savrseno elasticna i savrseno neelasticna. U savrseno elasticne ponude
3. Trazena kolicina ne reagira na promjenu cijena ako je potraznja
beskrajno mala promjena cijena izaziva beskrajno veliku promjenu ponudene
_____ , odnosno ako je krivulja potraznje na apscisnu os.
kolicine, pa je zato i krivulja takve ponude usporedna s apscisnom osi. Ako je
ponuda savrseno neelasticna tada ponudena kolicina ostaje ista bez obzira 4. Krivulja elasticne potraznje je - - - - - - - - - - - - - - -
na to kolika bila promjena cijena, pa je i krivulja takve ponude okomita na
5. Ako je ukupni prihod nakon smanjenja cijena manji, tada je rijec o dobri-
apscisnu os. Elasticna ponuda imat ce krivulju polozenog oblika, dok ce ne-
elasticna ponuda imati krivulju strmog oblika. ma cija je potraznja - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Na elasticnost ponude utjecu: 6. Luksuzna dobra imaju elasticnost potrafoje od nuznih,
egzistencijalnih dobara.
stupanj do kojeg se moze povecavati proizvodnja u nekom privrednom
sektoru 7. Elasticnost potraznje za solju je od elasticnosti potrafoje
vrijeme. za mesom, jer je udio potrosnje soli u ukupnom budzetu potrosaca
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ od udjela mesa.
Ponuda ce biti tim elasticnija sto su mogucnosti povecavanja proizvodnje
vece i sto je vrijeme dulje. Obrnuto, ponuda ce biti neelasticna ako su mo- 8. Elasticnost potraznje je tim sto je vrijeme
gucnosti povecanja proizvodnje ogranicene a vrijeme krace. reakcije ponudaca dulje.
Analiza ponude i potraznje ima brojnu primjenu u ekonomiji. Jedna od njih 9. pokazuje odnos izmedu beskonacno
je objasnjenje nazadovanja poljoprivrede. Naime, iako je tehnoloski napre- male promjene cijena i neograniceno velike promjene ponudene kolicine,
dak u ovoj gospodarskoj grani bio spektakularan i izazvao povecanje ponu- sto krivulju ponude Cini na apscisnu OS.
de, on nije poboljsao polozaj poljoprivrede, jer je neelasticnost potraznje uz-
rokovala nize cijene poljoprivrednih proizvoda kao i nize dohotke poljopriv- 10. Sto je vrijeme reakcije dulje, time je elasticnost ponude - - - - - -
_ , jer su mogucnosti prilagodavanja proizvodnje tijekom vremena vece.
rednika. Da bi poboljsala polozaj poljoprivrede driava potice smanjenje proiz-
vodnje kako bi se smanjila ponuda i povecale cijene. Tocno - Netocno (T - N)
Analizu ponude i potraznje mozemo primijeniti i u analizi poreznog
opterecenja. Koliko ce se od poreza prevaliti na potrosace ovisi o relativnoj 1. _ Ako je krivulja ponude savrseno elasticna, povecanje potraznje ce
elasticnosti ponude i potraznje. Porez se tim vise prevaljuje na potrosace sto uzrokovati promjenu i cijena i trazene kolicine.
je potraznja relativno neelasticnija od ponude. Obrnuto, porez se vise 2. _ Ako je krivulja potraznje savrseno elasticna, smanjenje ponude ce ut-
prevaljuje na proizvodace ako je ponuda relativno neelasticnija od potrafoje. jecati samo na trazenu kolicinu, ali ne i na cijene.
Driava moze, osim posredno, kada djeluje na cijene preko ponude i pot-
raznje, i neposredno djelovati na triisne cijene. Moze, primjerice, odrediti 3. _ Ako je krivulja ponude savrseno neelasticna povecanje potraznje ce
maksimalne odnosno minimalne cijene. lako driava intervenira u dobroj djelovati na povecanje ponudene kolicine, ali ne i na cijene.
namjeri, posljedice toga su manjkovi i viskovi na triistu, neefikasnost i nera- 4. _ Ako je krivulja potraznje savrseno neelasticna, povecanje ponude ut-
cionalnost. Odredivanje cijena povrh ravnoteznih rezultirat ce viskovima po- jecat ce na povecanje tra:Zene kolicine, ali ne i na cijenu.
nude, dok ce odredivanje cijena ispod ravnoteznih izazvati viskove potrafoje,
racioniranje i pojavu usporednoga ilegalnoga, tzv. crnog triista. Slobodno 5. _ Krivulja potraznje koja ima oblik pravca ima istu elasticnost u svim
djelovanje ponude i potraznje omogucuje cijenama optimalno alociranje os- svojim tockama.
kudnih resursa, cineci to uvijek bolje i efikasnije od driave.
6. _Ako se ukupni prihod poveca i uz smanjenje cijena rijec je o dobrima
cija je ponuda elasticna.
ZADA Cl
7. _ Zbog nemogucnosti prilagodavanja promjenama trzisnih cijena ponu-
Nadopunitel da je u kratkom roku neelasticna.

1. je odnos izmedu postotne promjene trazene 8. _ Elasticnost potraznje za zivotnim namirnicama ne razlikuje se od
kolicine i postotne\promjene cijena. elasticnosti potraznje za odmorom i razonodom.

2. Ako se trazena kotlina poveca za 1O % uslijed pada cijena za 5 %, 9. _ Rodna godina poboljsava polo:Zaj poljoprivrednika i povecava njegov
potraznja je - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ukupni prihod, jer i uz neelasticnosti njihovih proizvoda povecava ponudu.
10. _ Uvodenjem poreza na dobra cija je potrafoja savrseno neelasticna u
cjelosti ce porez prevaliti na teret potrosaca.

40
41
 OSNOVE EKONOMIJE
Visestruki izbor
1. Ako porast cijena od 5 % izazove smanjenje trazene kolicine za 1O %,
ukupan prihod ce se:
a) povecati, jer je potraznja elasticna
b) povecati, jer je potraznja neelasticna
rif smanjiti, jer je potraznja elasticna
d) smanjiti, jer je potraznja neelasticna
2. Ako smanjenje cijena od 5 % izazove porast trazene kolicine za 1O %,
ukupni prihod ce se:
a) povecati, jer je potraznja elastitna
b) povecati, jer je potraznja neelasticna
c) smanjiti, jer je potraznja elasticna
d) smanjiti, jer je potraznja neelasticna
3. Ako smanjenje cijena od 5 % izazove porast trazene kolicine u istom pos-
totku:
a) ponuda je elasticna
b) ponuda je neelasticna
c) ponuda je jedinicno elasticna
d) nista od navedenog
PONUDA I POTRAt.NJA NA POJEDINACNIM TRL.t$T/MA
'
'l.:.:
d) brzom tehnoloskom napretku i neelasticnosti potraznje za hranom
e) ogranicavanju sjetve od strane dr:Zave i smanjenjem dotacija poljopriv-
~ rednim proizvodacima
8. Postojanje crnog tr:Zista je posljedica:
a) viska ponude
b} viska potraznje
c) zamrzavanja cijena na razini ni:Zoj od ravnotezne
d) racioniranja dobara
e) b),c) id)
:::,~''
9. Ako ponuda nekog dobra ima jedinicnu elasticnost i ako se cijena dobra
"jl poveca za 10%:
I a) ponudena kolicina ce se povecati za vise od 10%
i~ b) trazena kolicina ce se smanjiti za 1O %
j c) ponudena kolicina ce se povecati za 10 %
d) trazena kolicina ce se povecati za 1o %
~I
10. Ako je potra:Znja savrseno neelasticna, teret poreza bit ce:
a) u cijelosti prebacen na proizvodace u vidu povecanih troskova
-~I
b) u cijelosti prebacen na potrosace u vidu povecanih cijena
I c) srazmjerno ravnomjerno podijeljen izmedu proizvodaca i potrosaca

4. Ako se moze kupiti bile koja kolicina dobara po fiksnoj cijeni, to znaci da ~\ d) nije moguce utvrdit

je krivulja ponude:
a) savrseno neelasticna ~ Rijesitel
1. Tablica potraznje naranaca je sljedeca:

'(
b) savrseno elasticna
c) jedinicno elasticna
~
,, ?K;~: 1\,,
i, ~()Jl~1oao
d) elasticna, ali ne i nuzno savrseno elasticna ~'. ,;~'" .~, : . , ,;
8
e) nista od navedenoga 3 10
5. Krivulja savrseno neelasticne ponude graficki ce biti prikazana kao: 4 9
a) okomiti pravac 5 8
b) vodoravan pravac 6 7
c) polozeni pravac u odnosu prema apscisi 7 6
d) parabola 8 5
~ 6. Nakon prvog naftnog soka 1973., kada je OPEC visestruko povisio cijene
~ nafte, potrosaci su odgovorili smanjenjem kupnje naftnih derivata ali u a) Kolika je cjenovna elasticnost potraznje naranaca izmedu cijena 3 i 4?
manjem postotku. To znaci da je krivulja potraznje bila: b) lzmedu cijena 4 i 5?
a) elasticna l c) lzmedu cijena 5 i 6?
b) pomakla se udesno d) lzmedu cijena 6 i 7?
J
c) pomakla se ulijevo e) lzmedu cijena 7 i 8?
d) neelasticna
'i 2. Angazirani ste za ekonomskog savjetnika od strane OPEC-a. Tablica
svjetske potraznje za naftom je sljedeca:
7. Uzroke dugorocnog zaostajanja poljoprivrede treba traziti u:
a) sporom tehnoloskom napretku i velikoj elasticnosti potra:Znje za hranom
b) sporom tehnolokom napretku i neprimjerenoj agrarnoj politici
c) nepovoljnim demografskim kretanjima i neelasticnosti potraznje za
'1
hranom \

42
') 43
 }
OSNOVE EKONOMIJE

';~1~u~n~,'.~;~~:~~9
10
20
30
60.000
55.000
45.000
iirela 'dnevno
l
,,id
6.POTRAZNJAIPONASANJE
POTROSACA
V' V'

40
50
20.000
5.000
~ !

CILJEVI IZLAGANJA
Kao savjetnik trebate odgovoriti na sljedeca pitanja:
a) Ako se ponuda nafte smanji tako da se cijena poveca sa 10 na 20 $
po barelu, hoce Ii ukupni prihod od prodaje rasti iii padati? ~ Definirati granicnu i ukupnu korisnost.
b) $to ce se dogoditi s ukupnim prihodom ako se ponuda nafte i dalje \1 ~ Objasniti zakon opadajuce granicne korisnosti.
smanji, tako da se cijena poveca na 30 $ po barelu? j ~ Odrediti pravilo maksimiranja korisnosti.
c) $to ce se dogoditi s ukupnim prihodom ako se ponuda nafte smanji
~ Objasniti kako se krivulja ukupne trtisne proizvodnje izvodi iz
tako da se njena cijena poveca na 40 $ po barelu?
d) Pri kojoj ce cijeni ukupni prihod biti najvisi?
e) Koja kolicina nafte ce biti prodana pri cijeni iz 2d)?
! ~
krivulje individua/ne potrai.nje.
Definirati dohodovnu i kriinu elasticnost.
f) Koje su vrijednosti cjenovne elasticnosti potra:Znje pri prosjecnim ~ Objasniti kako efekt dohotka i efekt supstitucije dje/uju na
cijenama od 15 $, 25 $, 35 $ i 45 $?
krivulju potrai.nje.
3. Proizvodaci kave u Brazilu spalili su dio uroda kako bi povecali ukupni pri- ~ lzloi.iti paradoks vrijednosti kao i njegovo rjesenje.
hod. U kojem slucaju uspijevaju u svojoj nakani?
~i ~ Definirati potrosacev probitak.
4. Dnevna krivulja potraznje za dzepnim racunalima iznosi P = 100 - Q. Ako
je p = 70, koliki ce biti ukupni prihod? Bi Ii savjetovali smanjenje iii pove- !~ Svaka analiza potra:Znje polazi od objasnjenja ponasanja potrosaca. Ona

~
canje cijena kao sredstvo povecanja ukupnog prihoda? treba objasniti cime se potrosaci upravljaju pri svom izboru odnosno zasto
neka dobra preferiraju vise a neka. manje.
ODGOVORI Ekonomska teorija objasnjavci izbor po ,, noscu sto ga on pripi-
Nadopunite: 1. cjenovna elasticnost potraznje, 2. elasticna, 3. savrseno ne-
elasticna, okomita, 4. polozena, 5. neelasticna, 6. vecu, 7. manja, manje,
j I
suje nekom dobru iii usluzi. Pod pojmom.
~
odrazumi"ev se sub-
nosno zadovoljstvo sto ga Qotrosa polucuje troseci neko
dobro. Svaka jedinica kon enog o ra:-medutim, ne daje"ls1u"i<onsnost..Nai-
8. veca, 9. savrsena elasticnost ponude, vodoravnom, 10. veca, vece. i
n;e,sv'8ka dodatna jedinica daje sve manju dodatnu korisnost svom potrosa-
Totno- Netotno: 1 n, 2. t, 3. n, 4. n, 5. n, 6. t, 7. t, 8.n, 9. n, 10.t cu. Korisnost dodatne 'edinice neko aziva se granicnom korisnos-
v
Vi$estruki izbor: 1 c, 2 a, 3..0, 4 b, 5 a, 6 d, 7 d, 8 e, 9 c, 10 b. 1 cu i podlozna je onu o ada ce koris
vecane ko
Prema tom zakonu, svako po-
ra sman u ~l;!._9ranicnu kC?rinns.O nfao11to

~
Rije$ite: PrimJerice, zednom covjeku prva casa vode ima naJvecu granicnu korisnost,
1. a) Edp = 0.368, b) Edp = 0.529, c) Edp = 0. 733, dok je granicna korisnost sljedece case znatno manja od prve. Kada je zed
d) Edp = 1.00, Edp = 1.363. zadovoljena, svaka daljnja casa izaziva odbojnost prema vodi pa je njihova
= =
2. a) UP 55 000 x 20 1 100 000 $. Ukupni prihod ce porasti. granicna korisnost negativna. Uslijed djelovanja zakona opadajuce korisnosti
b) UP = 45 000 x 30 = 1350 000 $. Ukupni prihod ce porasti. krivulja granicne korisnosti ima negativan nagib, pa je zato nagnuta prema
c) UP = 20 000 x 40 = 800 000 $. Ukupni prihod ce se smanjiti u odnosu 2.oJl.e. Zb @Jli9J~..Jsorisoos1Ls.v.akoga. kQJ:i.t~n.Q~_c;!~ se
prema a) i b). ll<u na .. __:.~ s Ona pokazuje korisnost cjelokupne kolicine koristenrn
d) p =30 $. o ara. Krlvulja ukupne korisnosti je pozitivnog nagiba i pokazuje kako se
e) Koeficijenti elasticnosti potraznje su 0.130, 0.500, 2.692 i 5.400. povecanjem potrosnje ukupna korisnost povecava ali po sve nizoj stopi.
3. Samo ako uspiju kontrolirati ponudu. Pojam korisnosti uveo je u ekonomsku teoriju engleski filozof Jeremy
=
4. Ako je P 70, tada ce Q biti 30, pace UP iznositi 2100. Pri cijenama iz- Bentham (18/19 st.), a nju su dalje razradili Nijemac Gossen, Englez Jevons i
mec!u 30 i 70 UP ce rastl I blti visi od 2100, dok ce pri cijenama manjima "AusTrijanac Menger. Brojne pristase teorije korisnosti u 19. stoljecu smatrali
od 30 I viima od 70 UP bltl manji od 2100. 1u da se ona moze kvantitativno izraziti kardinalnim brojevima u jedinicama

45
OSNOVE EKONOMIJE
korisnosti, isto onako kao sto se mogu mjeriti duzina iii temperatura. Suvre-
meni ekonomisti smatraju pak da korisnost nije mjerljiva i da se ne maze iz-
raziti kardinalnim brojevima. Moguce je, medutim, utvrditi da Ii potrosaci pre-
feriraju jednu iii drugu kosaricu dobara pa zato oni ponasanje potrosaca ne
izvode iz granicne korisnosti nego iz potrosacevih preferencija.
Ekonomisti smatraju da potrosaci svoj ograniceni dohodak raspodjeljuju na
nacin kojim postizu najvece zadovoljstvo odnosno korisnost. Da bi to ostvarili,
moraju izjednaciti granicnu korisnost posljednje novcane jedinice utrosene na
jedno dobro s granicnom korisnoscu posljednje novcane jedinice utrosene na
bilo koje drugo dobro odnosno kada se ispuni uvjet prema kojemu je:
MUx - MUy - MUa
Px - Py - P0
gdje je MU granicna korisnost dobara x, y odnosno n, a P njihova cijena. Na-
celo maksimaliziranja korisnosti maze se koristiti u razlicitim oblastima zivota
gdje postoji odredeno ogranicenje, pa time to nacelo postaje uvjetom svakog
racionalnog izbora. Naime, aka se neki ograniceni resurs treba raspodijeliti
za zadovoljenje vise potreba, to treba uciniti tako da se postigne ravnoteia
granicnih korisnosti pri svakom koristenju.
Ako su poznate individualne krivulje potraznje moguce je izvesti krivulju
ukupne trfisne potraznje. To se postize njihovim medusobnim zbrajanjem ta-
ke da je ukupna trfisna potraznja jednaka zbroju potrafoji svakog pojedinca.
Graficki se krivulja trfisne potraznje dobiva horizontalnim zbrajanjem krivulje
potraznje svakog potrosaca.
Promjene Ii se odrednice trfisne potraznje njena ce se krivulja pomaknuti
udesno iii ulijevo. Jedna od najvazninih odrednica potraznje je dohodak. Ako se
dohodak poveca pod pretpostavkom ceteris paribus krivulja potraznje ce se po-
maknuti udesno, a aka se on smanji krivulja potraznje ce se pomaknuti ulijevo,
blize ishodistu. Osjetljivost potrainje na promjene dohotka nazivamo dohodov-
nom elasticnoscu. Ona izraZava odnos izmedu postotne promjene traZene
kolicine i postotne promjene dohotka. Nuzna, egzistencijalna dobra manje su
osjetljiva na promjenu dohotka od luksuznih dobara pa je njihova dohodovna
elasticnost niza u odnosu prema potonjima. Osjetljiva na promjene dohotka su i
inferiorna dobra, tj. ona nize kakvoce, cija se potraznja smanjuje povecanjem
dohotka uslijed promjene strukture potrosnje u korist dobara vise kakvoce.
PotraZnja nekog dobra mijenjat ce se takoder pod utjecajem promjene cije-
na supstituta i komplemenata pri pretpostavci ceteris paribus. lntenzitet promje-
ne potraznje nastao pod utjecajem ovog cimbenika pokazuje krizna elastic-
nost.Ova vrsta elasticnosti izrazava odnos izmedu postotne promjene trazene
kolicine nekog dobra i postotne promjene cijena komplemenata i supstituta.
Supstltuti su ona dobra cija se potraznja povecava aka se poveca cijena dob-
ra kojega oni mogu uspjesno zamijeniti (primjerice ulje i mast). Komplemen-
tarna dobra su pak ona koja se medusobno nadopunjuju pa porast cijene jed-
noga od njih smanjuje potraZnju za drugim (caj i secer npr.). Ako promjena cije-
na jednog dobra ne utjece na potraZnju drugog dobra, tada je rijec o neutral-
nom dobru. Za robe supstitute krizna elasticnost je pozitivna, za komplemen-
tarna dobra je negatlvna, a za neutralna dobra jednaka nuli.
"48
POTRAZNJA I PONA$ANJE POTRO$ACA
Negativni nagib krivulje potraznje maze se objasniti efektom supstitucije i
efektom dohotka. Do djelovanja efekta supstitucije dolazi kada potrosaci usli-
jed porasta cijena nekog dobra prelaze na potrosnju drugoga, kako bi zeljeno
zadovoljstvo ostvarili sto jeftinije. Do djelovanja efekta dohotka dolazi kada
pri danom dohotku porast cijena izaziva smanjenje zeljene potrosnje nekog
proizvoda. U vecini slucajeva efekt dohotka i efekt supstitucije djeluju zajed-
no, medusobno se pojacavajuci i uzrokujuci pad potraznje.
U ekonomskoj teoriji jedno od najkontroverznijih pitanja bilo je ono sto ga je
'j Adam Smith postavio prije vise od 200 godina, poznato kao para(l9k~riied
ll.2llli..Njegova sustina se svodi na upit kako objasniti da dobra s velikom koris-
noscu za covjeka, poput vode iii zraka, imaju nisku cijenu iii su cak neekonom-
ska, dok druga dobra, primjerice zlato iii dijamanti, cija je korisnost prakticno
I
nistavna imaju visoku cijenu. Smith nije rijesio postavljeno pitanje jer nije poz-
navao razliku izmedu ukupne i granicne korisnosti. Naime, cijfili_a i \fOQ~ Ldjj~=
.man_aj~_Jlli.e odredena riji!:JQYQIJ'.LJJ.!s1Jpnorn.r:i~_g_q__g[a,Dinor:n Jsqri~n9sg),t Kake
vode ima u izobilju, njena granicna korisnost je mala pa je stoga i njena cijena
i' niska. Obrnuto je s dijamantima, koji su izvanredno rijetki, uslijed cega je njiho-
va granicna korisnost a s njom i cijena veoma visoka. U izmijenjenim okolnosti-
ma, kada bi voda bila rijetka a dijamanata bilo u izobilju, odnosi granicnih koris-
nosti bi se promijenili sto bi vodu ucinilo skupljom od dijamanata. Zakljucak koji
se izvodi iz paradoksa vrijednosti jest taj da se povecanjem obilja nekog dobra
relativna pozeljnost njegove posljednje jedinice smanjuje.
Novcana vrijednost nekog dobra izrazena umnoskom njegove kolicine i cije-
ne ne pokazuje njegovu ukupnu korisnost. Razlika izmedu ukupne korisnosti i
njegove trfisne vrijednosti naziva se J19!!:ohCev probit~ On nastaje zbog to-
ga sto potrosac placa istu cijenu za svaku jedinicu kupljenog dobra. Potrosac je
svaku jedinicu dobra platio po vrijednosti posljednje jedinice, neovisno o tome
sto je vrijednost prije kupljenih dobara za nj veca od ave posljednje. Graficki
potrosacev probitak je jednak povrsini izmedu krivulje potraznje i linije cijena.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. Subjektivni uzitak sto ga potrosac polucuje troseci neko dobro naziva se
2. Dodatna korisnost sto ga daje prirast raspolozive kolicine za jednu jedini-
cu nekog dobra naziva se - - - - - - - - - - - - - - - -
3. Zbroj granicnih korisnosti svih raspolozivih jedinica nekog dobra cini _ _
4. Krivulja granicne korisnosti je zakrivljena prema apscisi.
5. Krivulja ukupne korisnosti je zakrivljena prema apscisi.
6. Jednakost granicne korisno_sti po novcanoj jedinici za razlicite proizvode
je uvjet ,,, 1 ' i ' 1. 1 r 11 \ t: .( I\
7. Nastojanje potrosaca da trosi manje dobara cija je cijena relativno porasla
a vise onih cija je cijena relativno opala zove se b:t:+ ;'J -~'"e<;. -.I\ 1, 'f
\ 47
OSNOVE EKONOMIJE POTRAZNJA I PONA$ANJE POTROSACA

8. Razlika izmeau ukupne korisnosti i tl"Zisne vrijednosti nekog dobra je __
9. Paradoks vrijednosti bio je nerjesiv sve dok se nije utvrdilo da cijena dob-
ra ovisi o njegovoj - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
10. Kada bi granicna korisnost svih jedinica koristenih dobara bila ista tada
potrosacev probitak - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Tocno Netocno (T N)
1. _ Korisnost nekog dobra je subjektivna kategorija koja se moze kvanti-
tativno izraziti kardinalnim brojevima.
c) troseci manje dobara A i B
d) troseci vise dobra A i manje dobra B
3. Korisnost se maksimalizira:
a) kada se dosegne tocka zasicenja pri potrosnji svakog dobra
b) kada se izjednaci granicna korisnost svakog potrosenog dobra
c) kada se izjednace zadovoljstva pri potrosnji svakog dobra
d) nista od navedenoga
71 4. Ako su dva dobra komplementarna, pad cijene jednoga od njih izazvat ce:
a) pomicanje krivulje ponude drugog dobra ulijevo
b) pomicanje krivulje ponude drugog dobra udesno
c) pomicanje krivulje potraznje drugog dobra ulijevo

I
2. _ Potrosnja nekog dobra razmjerna je njegovoj korisnosti. d) pomicanje krivulje potraznje drugog dobra udesno
3. _Suma granicnih korisnosti jednaka je ukupnoj korisnosti. e) ni jedno od navedenoga

4. _ Potrosaceva ravnoteza postize se onda kada se izjednace granicne 5. Ako su dva dobra savrseni supstituti smanjenje cijene jednog od njih do-
korisnosti svih koristenih dobara. vest ce do:
t'. a) pomicanja krivulje potraznje drugog dobra ulijevo
'.\!
5. _ Zbroj granicnih korisnosti povrh tl"Zisne vrijednosti daje potrosacev b) pomicanja krivulje potraznje drugog dobra udesno
probitak. c) pomicanja po krivulji potraznje prvoga dobra
6. _ Povecanje tl"Zisne vrijednosti dobra pri nepromijenjenim ostalim uvje- d) nista od navedenoga
tima povecat ce velicinu potrosaceva probitka. 6. Koja je od navedenih kombinacija primjer dobra supstituta:
7. _ Najracionalnija raspodjela raspoloziva vremena na razlicite aktivnosti a) govedina i cigarete
postize se tako da se izjednace granicne korisnosti posljednje minute po b) osobna racunala i televizori
svakoj aktivnosti. c) automobili i benzin
d) riza i tjestenina
8. _ Povecanjem dohotka smanjit ce se potrosnja inferiornih dobara.
7. Smanjenje tl"Zisne vrijednosti dobra pri nepromijenjenim ostalim uvjetima
9. _ Poveca Ii se dohodak doci ce do pomaka po krivulji potraznje. dovest ce do:
a) smanjenja potrosaceva probitka
10. _ Pri granicnoj korisnosti jednakoj nuli ukupna korisnost doseze svoj
b) porasta potrosaceva probitka
maksimum
c) smanjenja granicne korisnosti dobra
Visestruki izbor d) povecanja granicne korisnosti dobra

1. Sto od sljedecega definira zakon opadajuce granicne korisnosti: 8. Cijena dobra A je 2 $, a cijena dobra B je 5 $.Ako potrosac smatra da je
a) Ukupna korisnost se povecava rastucom stopom pri svakoj dodatnoj granicna korisnost dobra B 25 jedinica i ako zeli maksimalizirati korisnost
potrosenoj jedinici dobra. pri kupnji oba dobra, onda granicna korisnost dobra A mora iznositi:
b) Granicna se korisnost povecava rastucom stopom pri svakoj dodatnoj a) 5 jedinica
potrosenoj jedinici dobra. b) 1Ojedinica
c) Granicna se korisnost smanjuje pri svakoj dodatnoj potrosenoj jedinici c) 15 jedinica
dobra. d) zbog nedostatka informacija nije moguce dati odgovor
d) Ukupna se korisnost smanjuje pri svakoj dodatnoj potrosenoj jedinici 9. Granicna korisnost dobra A je 100 jedinica a dobra B 40 jedinica. Pri cije-
do bra. ni od 4 $ za dobro A u uvjetima ravnoteze potrosaca cijena dobra B ce iz-
2. Ako je granicna korisnost po novcanoj jedinici (MU/P) dobra A veca od nositi:
granicne korisnosti po novcanoj jedinici dobra B potrosac ce povecati ko- a) 1,4 $
risnost: b) 1,5 $
a) ne mijenjajuci kombinacije dobara A i B c) 1,6 $
b) troseci vise dobra BI manje dobra A d) 2,0 $

48
i e) nije moguc odgovor zbog nedostatka podataka.

49
 OSNOVE EKONOMIJE POTRAtNJA I PONA$ANJE POTRO$ACA

1O. Cijena dobra A iznosi 5 $, a cijena dobra B 8 $. Ako potroAae smatra da

je ukupna korisnost dobra A 150 jedinica i ako zeli maksimalizirati koris-
nost pri kupnji oba dobra, onda ukupna korisnost dobra 8 iznosi
1 36 G 49
a) 200 jedinica
b} 240 jedinica 2 29 ~ .~) 42 j l
c) 300 jedinica 3 24 L1 35
d) na temelju navedenih podataka nije moguce dati odgovor 4 20' '!,,'1J 0) 29 '".)
5 17 7. ,,:_, 24
Rijesitel 6 14 .j') 20 ~
1. Pretpostavimo da potrosac ima dohodak od 150$ tjedno koje moze potro- 7 11 ~ ' [ '1) 17 '
8 8 11 t.,,'1-.... 14
siti iii na kosulje iii na pulovere. Cijena kosulje je 5$ a cijena pulovera 25$.
Dohodak se trosi u cijelosti. Pri kojoj kombinaciji kosulja i pulovera potro- 9 5 ~-~" ;/
12
sac maksimalizira svoju korisnost i kolika je ukupna korisnost? 10 2 - , ".
-,j. 11
''""' I ~._., v~~'''~.--~@t,, ""'~JJM<.:::.,,i1:,h~t:t ..~ 1l1 ,,ll,l;,.~!.,~~/: .. rl1 1;, .. :,
1
.:Yt: a) Koju vrstu provoda preferira Tajana?
Jedinice d6~!il~:i'!
,,,;><i<-:,;,, '

'; ~ttr;f.It..,~L'"'
1 60
2 115
3 165
4 210
5 250 1,)
6 285 '!
7 315 .'
a) Pri kojoj kombinaciji kosulja i pulovera potrosac maksimalizira svoju
korisnost ako se dohodak smanji na 115$ i kolika je ukupna korisnost?
b) Pri kojoj kombinaciji kosulja i pulovera potrosac maksimalizira svoju ko-
risnost ako se dohodak poveca na 185$ i kolika je ukupna korisnost?
( 2. )Pri kojoj ce kombinaciji kosulja i pulovera potrosac maksimalizirati svoju
- korisnost ako se cijene spomenutih dobara udvostruce - na 10$ i 50$, a
dohodak poveca na 160 $. Kolika ce biti ukupna korisnost?
, , 3. ~e Ii moguce ostvariti ukupnu korisnost od 1750 pri cijenama kosulja od
'10$ i pulovera od 50$ te dohotku od 280$?
( 4.; $tef Pivopivec je za prvu casu piva spreman platiti 1O kuna, za drugu 8
kuna, za trecu 6 kuna, a za cetvrtu 4 kune. Ako casa piva kosta 4 kune
koliki ce biti $tefov potrosacki probitak? Ako pivo poskupi na 6 kuna koliki
ce tada biti potrosacki probitak Stefa Pivopivca?
(5 . .i Tajana je studentica medicine koja na tjedan ima 10 sati slobodnog vre-
. mena za provod. To vrijeme zeli rasporediti na odlaske u disko klubove i
na posjete umjetnickim galerijama. Granicna korisnost tih dviju aktivnosti
prikazana je u sljedecoj tablici:
1,11~9r1"nPi~rpu(921 b) Ako je posjet disko klubovima odnosno umjetnickim galerijama slobo-
dan, kako ce Tajana rasporediti svoje slobodno vrijeme, zeli Ii maksi-
12 400//. i;
malizirati svoju korisnost?
I! 7501 11 r.
c) Ako je cijena ulaznice u disko klub 6$, a cijena za umjetnicku galeriju
1' 10501 1
1
2$, kako ce Tajana rasporediti svoje slobodno vrijeme?
!;
1300 I'!
'\ 1500 ODGOVORI
1650
'0
Nadopunite: 1. korisnost, 2. granicna korisnost, 3. ukupnu korisnost, 4. nega-
tivno, 5. pozitivno, 6. potrosacke ravnoteze, 7. efekt supstitucije, 8. potro-
sacev probitak, 9. granicnoj korisnosti, 10. ne bi postojao.
Tocno - Netocno (T,N): I. n, 2. n, 3. t, 4. n, 5. t, 6. n, 7. t, 8. t, 9. n, 10. t.
ViSestruki izbor: 1. c, 2. d, 3. d, 4. d, 5. a, 6. d, 7. b, 8. b, 9. c, 10. d.
RijeSite:
1. Potrosac ce maksimalizirati svoju korisnost pri kombinaciji od 5 kosulja i 5
pulovera. Ukupna korisnost ce pri tom maksimumu iznositi 1750. Smanji Ii
se dohodak na 115 $ potro5ac ce maksimalizirati korisnost pri kombinaciji
od 3 kosulje i 4 pulovera, dok ce mu ukupna korisnost iznositi 1465. Po-
veca Ii se dohodak na 185 $ kombinacija od 7 kosulja i S pulovera maksi-
malizira korisnost dok ce ukupna korisnost iznositi 1965.
2. Ako se cijene udvostruce a dohodak poveca na 160 $ maksimum koris-
nosti ce se ostvariti pri kombinaciji od 1 kosulje i 3 pulovera, dok ce ukup-
na korisnost iznositi 1110.
3. Ne, nije moguce jer se ukupna korisnost od 1750 postize pri kombinaciji
od 5 kosulja i 5 pulovera za ciju kupnju je potreban dohodak od 300 $.
4. $tef ce kupiti '4 case dok ce njegov potrosacev probitak iznositi
6+4+2+0=12. Ako pivo poskupi na 6 kuna Stef ce kupiti tri case dok ce
njegov potrosacev probitak iznositi 4 + 2 + O = 6.
5. a) Tajana preferira umjetnicke galerije jer joj je tu granicna korisnost visa
od granicne korisnosti posjeta disko klubovima.

M J:KnNnM~ICI l=!H<lll T~T - 7lHiRFR 51

OSNOVE EKONOMIJE
b} Tajana ce u spomenutom slucaju utrositi 4 sata na odlaske u disko
klubove a 6 sati na odlaske u umjetnicke galerije jer je pri toj kombina-
ciji ista granicna korisnost.
c) Tajana ce utrositi samo 1 sat na posjet diskoklubovima a cak 9 sati na
posjete umjetnickim galerijama (36/6 = 12/2 = 6).
DODA TAK 6: Geometrijska analiza potrosaceve
ravnoteie
CILJEVI IZLAGANJA
~ Definirati krivulju i mapu indiferencije.
~ Objasniti zakon supstitucije.
~ Definirati budzetsku krivulju.
~ Odrediti ravnotezu potrosaca.
~ Analizirati kako promjene u dohotku i cijeni utjecu na
ravnotezu potrosaca.
Kao sto je vec receno, ponasanje potrosaca maze se objasniti na dva naci-
na. Prvi objasnjava teorija granicne korisnosti, a drugi teorija ravnodusnosti (in-
diferencije). Bit ovoga drugoga pristupa cini postavka da je korisnost nemjerlji-
va velicina te da potrosaci mogu rangirati svoje preferencije glede razlicitih
kombinacija dobara. Autor ovoga pristupa je talijanski ekonomist Vilfredo Pare-
to (19/20. st.). Prema teoriji indiferencije potrosac je ravnodusan u izboru kom-
binacija dobara ako mu svaka od njih daje isti stupanj zadovoljstva. Graficki se
taj stav potrosaca maze prikazati krivuljom indiferencije koja je negativnog
nagiba i konveksna u odnosu prema ishodistu. Nagib krivulje indiferencije odre-
den je granicnom stopom suspstitucije (MRS - Marginal Rate of Supstitution},
koja pokazuje koliko je jednog dobra potrosac spreman ustupiti da bi dobio je-
dinicu drugog dobra. Ona je podlozna djelovanju zakona opadajuce granicne
stope supstitucije prema kojemu je potrosac za svaku dodatnu jedinicu jednog
dobra spreman dati sve manju kolicinu drugog dobra. Zato se i krivulja indife-
rencije krece od sjeverozapada prema jugoistoku.
Razliciti stupnjevi zadovoljstva mogu se prikazati nizom krivulja indiferen-
cija koje zajedno cine mapu krivulja indiferencija. Krivulje dalje od ishodis-
ta pokazuju one kombinacije dobara koje daju visu razinu zadovoljstva dok
krivulje blize ishodistu pokazuju kombinacije dobara koje pruzaju nizu razinu
zadovoljstva. Karakteristicno je da se krivulje indiferencije nikada ne sijeku.
Potrosac nastoji ostvariti sto vecu razinu zadovoljstva, pa ce izabrati onu
kombinaciju dobara koja mu to omogucuje. Drugim rijecima, potrosac izmedu
razlicitih krivulja indiferencije bira onu koja je najudaljenija od ishodista. Ovo bi,
naravno, vrijedilo kada potrosac u svom izboru ne bi bio ogranicen velicinom
dohotka odnosno relativnim cijenama dobara koje kupuje. Ako je velicina do-
hotka fiksna, potrosac ga mo:!e trositi bilo na kupnju jednoga iii drugog dobra
odnosno na jednu ad komblnaclja obaju dobara. Kombinacije dobara koje se
POTRAZNJA I PONASANJE POTROSACA
mogu kupiti za fiksni dohodak graficki pokazuje budzetska krivulja odnosno
krivulja budzetskog ogranicenja. Nagib budzetske krivulje odreden je relativ-
nim cijenama. Budzetska krivulja sijece krivulje indiferencije a jednu od njih tan-
gira. U tocki tangencije ostvaruje se ravnoteza potrosaca, jer u njoj potrosac
maksimalizira svoje zadovoljstvo. Krivulje indiferencije dalje od tocke tangenci-
je pokazuju kombinacije dobara koje potrosac svojim dohotkom ne maze do-
segnuti dok krivulje indiferencije koje budzetska krivulja sijece pokazuju nizi
stupanj zadovoljstva od onoga koji se maze postici danim dohotkom.
Uvjet je potrosacke ravnoteze da se granicna stopa supstitucije izjednaci
s relativnim cijenama, odnosno da je
~-_&
MUy - Py
Gornji uvjet je samo preformuliran prije spomenuti uvjet maksimalizacije ko-
risnosti
MUx _ MUy
Px - Py
Budzetska krivulja ce promijeniti svoj polozaj ako dode do:
promjene novcanog dohotka
promjene relativnih cijena.
Poveca Ii se novcani dohodak pri istim relativnim cijenama, budzetska kri-
vulja ce se pomaknuti dalje od ishodista i tangirati visu krivulju indiferencije.
Smanji Ii se novcani dohodak pri istim relativnim cijenama, budzetska krivulja
ce se pomaknuti prema ishodistu i tangirati nizu krivulju indiferencije. Krivulja
koja pokazuje promjene potrosnje u odnosu prema promjenama dohotka
poznata je kao Engelova krivulja. Promjena cijena pri danom dohotku ima isti
ucinak kao kada se mijenja velicina dohotka pri danim cijenama. Smanje Ii
se relativne cijene dobara, potrosac ce moci, uz isti dohodak, kupiti kombina-
ciju dobara koja mu prufa vece zadovoljstvo. Uslijed toga budzetska ce se
krivulja udaljiti od ishodista i tangirati visu krivulju indiferencije. Povecaju Ii
se, uz isti uvjet, relativne cijene, potrosac ce kupovati manje dobara i ostvari-
vati manje zadovoljstva. Budzetska krivulja ce se pribliziti ishodistu i dodirivati
nizu krivulju indiferencije. Ako se promijeni cijena samo jednog od njih bud-
zetska krivulja ce rotirati i promijeniti svoj nagib.
ZADA Cl
Nadopunite!
1. pokazuje razlicite kombinacije dobara koje
pruzaju potrosacu istu razinu zadovoljstva.
2. pokazuje razlicite kombinacije dobara koje
se mogu kupiti pri danoj velicini dohotka.
3. Kombinacija dobara koja pri danom dohotku maksimalizira potrosacevo
zadovoljstvo odreduje - - - - - - - - - - - - - - - - - -
4. Granicna stopa supstitucije odreduje - - - - - - - - - - - -
53
OSNOVE EKONOMIJE POTRAL.NJA I PONASANJE POTROSACA

5. Odnos cijena dobara koje potrosac kupuje odreduje - - - - - - - 5. Ravnoteza potrosaca dogada se kada se:
a) budzetska krivulja i krivulja indiferencije medusobno sijeku
6. U tocki gdje je granicna stopa supstitucije jednaka relativnim cijenama
b) krivulje indiferencije medusobno sijeku
ostvaruje se _ _ _ _ _ - - - - - - -
c) dosegne najvisa krivulja indiferencije
Tocno - Netocno (T - N) d) budzetska krivulja i najvisa krivulja indiferencije medusobno tangiraju

1. _ Ukupna korisnost se ne mijenja ako se potrosac krece niz istu krivu- 6. Porast dohotka ce budzetsku krivulju dalje od ishodista dok
lju indiferencije. ce se potrosena kolicina dobra X ako je ono normalno dobro.
a) rotirati, smanjiti
2. _ U stanju potrosacke ravnoteze nagib krivulje indiferencije jednak je b) rotirati, povecati
nagibu budzetske krivulje. c) pomaknuti, smanjiti
3. _ Promjena granicne stope supstitucije izmjenit ce nagib budietske krivulje. d) pomaknuti, povecati.

4. _ Teorijom ravnodusnosti objasnjava se granicna korisnost pojedinog 7. Porast cijena dobra X ce budzetsku krivulju prema
dobra kao i ponasanje potrosaca. ishodistu i potrosenu kolicinu dobra X:
a) rotirati, smanjiti
5. _ Prema teoriji ravnodusnosti korisnost dobara moguce je samo kom- b) rotirati, povecati
parativno izraziti ali ne i kvantitativno, kardinalnim brojevima. c) pomaknuti, smanjiti
6. _ Engelova krivulja pokazuje kako se mijenja potrosnja izazvana prom- d) pomaknuti, povecati.
jenama relativnih cijena. Rijesite!
Visestruki izbor 1. Andrea ima dzeparac od 400 kuna a trosi ga na gledanje videokazeta i
1. Sto je tocno od navedenoga glede ravnoteze potrosaca: odlaske u kazaliste. Cijena posudene kazete iz videoteke je 1O kuna po
danu, a cijena kazalisne ulaznice 40 kuna po predstavi.
a) MRSxy =MUx =MUy a) Nacrtajte Andreinu budzetsku krivulju cija je funkcija Y =OxPx + OyPy!
b) U meduvremenu se cijena posudbe videokazeta povecala na 20 kuna
b) MRS - MUx -~ po danu, a cijena kazalisne ulaznice porasla je na 50 kuna po predsta-
xy- MUy - Py
vi. Nacrtajte novu Andreinu budzetsku krivulju!
~ c) Ako Andrei roditelji povecaju dzeparac na 600 kuna kako ce izgledati
c) Py + MRSxy = MUx
MU y njena budietska krivulja uz pretpostavku istih cijena?
d) nista od navedenoga d) Moie Ii tim dieparcem Andrea realizirati kombinaciju od 6 predstava i
20 kazeta mjesecno?
2. Ako se cijena dobra na ordinati poveca za polovinu, a cijena dobra na ap-
scisi za trecinu, budzetska krivulja ce se: ODGOVOR/
a) pomaknuti udesno i postati strmijom
b) pomaknuti udesno i postati polozenijom Nadopunite: 1. krivulja indiferencije, 2. budzetska krivulja, 3. ravnotezu
c) pomaknuti ulijevo i postati strmijom potrosaca, 4. nagib krivulje indiferencije, 5. nagib budzetske krivulje, 6.
d) pomaknuti ulijevo i postati polozenijom ravnoteza potrosaca.
3. Ako se cijena dobra na apscisi smanji za cetvrtinu, a cijena dobra na ordi- Tocno - Netocno (T, NJ: 1. n, 2. t, 3. n, 4. n, 5. t, 6. n.
nati za trecinu, budzetska krivulja ce se:
Visestruki izbor: 1. b, 2. d, 3. a, 4. d, 5. d, 6. d, 7. a.
a) pomaknuti udesno i postati strmijom
b) pomaknuti udesno i postati polozenijom Rijesite:
c) pomaknuti ulijevo i postati strmijom
1. Porast cijena posudbe videokazeta odnosno kazalisnih ulaznica pomak-
d) pomaknuti ulijevo i postati polozenijom
nut ce Andreinu budzetsku krivulju prema ishodistu, a povecanje dzepar-
4. Promjena cijena dobra X i Y ce: ca pomaknut ce Andreinu budzetsku krivulju dalje od ishodista. Medutim,
a) pomaknuti krivulju indiferencije ni s povecanim dieparcem Andrea ne moie ostvariti kombinaciju od 6
b) pomaknuti budietsku krivulju predstava i 20 kazeta (6 x 50 + 20 x 20 > 600).
c) rotlratl krlvulju indlferenclje
d) rotlratl bud!etsku krlvulju

.... 55
 PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA PODUZECA

7. PROIZVODNJA I Poduzece se u svom poslovanju rukovodi nacelima maksimalizacije profi-

ta odnosno minimaliziranja troskova. To zahtijeva poznavanje funkcije proiz-
vodnje. Funkcija proizvodnje je odnos izmedu maksimuma outputa (0) i in-
ORGANIZACIJA PODUZECA puta potrebnih za proizvodnju tog outputa {L, K, N) pri danoj razini tehnolos-
kog znanja. Poznavanje proizvodne funkcije potrebno je radi utvrdivanja
ukupnoga, granicnoga i prosjecnog proizvoda.
Ukupni proizvod (TP = Total Product) je ukupna kolicina dobara i usluga
CILJEVI IZLAGANJA izrazena u fizickim jedinicama. Graficki se ukupni proizvod prikazuje kri-
vuljom koja polazi od ishodista i raste po opadajucoj stopi u odnosu prema
povecanju inputa.
~ Definirati poduzeca i njihova klasifikacija. Granicni proizvod (MP = Marginal Product) je dodatni proizvod nastao
~ Teorija proizvodnje i granicnog proizvoda. povecanjem inputa za jednu jedinicu uz pretpostavku da su drugi inputi ne-
~ Analiza ekonomije razmjera, njenih efekata kao i tehnoloskih promijenjeni. Uslijed djelovanja zakona opadajucih granicnih prinosa svaka
dodatna jedinica inputa daje sve manji granicni proizvod, pa je zato i krivulja
promjena. granicnog proizvoda opadajuca i negativnog nagiba. Zakon opadajucih gra-
~ Analiza utjecaja vremena na proizvodni proces. nicnih prinosa je empirijski utvrdeno pravilo a ne univerzalna istina jer postoje
i iznimke od tog zakona.
U tl"Zisnom gospodarstvu proizvodnja se organizira u poduzecima - te- Prosjecni proizvod (AP = Average Product) je ukupni proizvod po je-
meljnim proizvodnim jedinicama svake privrede. Proizvodnja se organizira u dinici varijabilnog inputa. U pocetnoj fazi proizvodnje on, u pravilu, raste da bi
poduzecima zbog vece efikasnosti velikoserijske produkcije (djelovanje eko- nakon tocke gdje je njegova velicina jednaka velicini granicnog proizvoda po-
nomije razmjera), zbog lakseg pribavljanja proizvodnih inputa i financijskih kazivao tendenciju pada.
sredstava te menadzmenta. Zakon opadajucega granicnog proizvoda pokazuje reakciju proizvodnje
Poduzeca se, prema velicini, dijele na mala, srednja i velika. Kao kriterij na porast jednog inputa uz pretpostavku da su drugi inputi nepromijenjeni.
ove podjele uzima se obujam proizvodnje, velicina ukupnog prihoda, broj za- Povecavaju Ii se, medutim, svi inputi zajedno, promjena ukupnog proizvoda
poslenih i sl. Prednost malih i srednjih poduzeca je u njihovoj fleksibilnosti, a bit ce u skladu sa zakonitostima ekonomije razmjera. Ako se ukupni proizvod
nedostatak u nemogucnosti pribavljanja znacajnih financijskih sredstava. U poveca razmjerno promjenama svih inputa, rijec je o konstantnoj ekonomiji
velikim poduzecima je obrnuto, njima je pristup financijskim sredstvima olak- razmjera. Ako se ukupni proizvod poveca po stopi manjoj od stope porasta
san, ali su cesto inertna i tesko prilagodljiva naglim trtisnim promjenama. koristenih inputa javlja se opadajuca ekonomija razmjera. Ako se ukupni
S obzirom na vlasnistvo, poduzeca mogu biti u osobnom vlasnistvu, part- proizvod povecava po stopi vecoj od stope porasta angaziranih inputa dolazi
nerska i korporacije. Njihove prednosti i nedostaci su izlozeni u sljedecoj tablici: do rastuce ekonomije razmjera.
Ekonomija razmjera neposredno djeluje na kretanje produktivnosti. Pod
':Vl"S~'pb<f 1!'.~P~~n~~~!"
produktivnoscu se podrazumijeva odnos izmedu ukupnog proizvoda i ponde-
,.,, \: ,. ' riranog prosjeka inputa. Produktivnost maze biti ukupna i faktorska. U fak-
Lako se formiraju torskoj produktivnosti razlikujemo produktivnost rada koja se izrazava kolici-
U osobnom
Jednostavno odlucivanje nom proizvodnje po jedinici rada i produktivnost kapitala koja izrazava kolici-
vlasnistvu nu proizvodnje po jedinici kapitala.
Jednostavno ooorezivanie
Lako se formiraju Mogucnost nesporazuma Proizvodnja ne ovisi samo o koristenim proizvodnim inputima nego i o
Diverzificirano odlucivanje medu partnerima pri vremenu. S obzirom na vrijeme razlikujemo:
Partnerska Opstojnost u slucajevima odlucivanju a) trenutacni rok koji je tako kratak da ne maze doci ni do kakve prom-
povlacenja partnera Visok rizik jene u proizvodnji.
Jednostruko ooorezivanie Skuoi rad i kaoital b) kratki rok koji je dovoljno dug da se varijabilni inputi poput materijala i
Slozena menadzerska struk- rada mogu prilagoditi promjenama, ali je prekratak da se tim promje-
Ogranicena odgovornost tura maze odlucivanje uciniti nama prilagode fiksni cinitelji kao sto su zgrade i strojevi.
Korporacije Profesionalni menadzment sporim i nedjelotvornim c) dugi rok koji je dovoljno dug da se svi proizvodni inputi, kako fiksni ta-
Lako dostupan kapital Sukob izmedu menadzera i ko i varijabilni, prilagode promjenama.
Niti troAkovi proizvodnje dionicara
Dvostruko ocorezivanie Promjena tehnike proizvodnje izaziva tehnoloske promjene. Tehnoloske
promjene omogucuju vecu proizvodnju uz istu iii manju kolicinu inputa. Teh-

ee f:..7
OSNOVE EKONOMJJE PROIZVODNJA I ORGANIZACJJA PODUZECA

noloske promjene pomicu funkciju ukupne proizvodnje prema gore. Je Ii mo-
guc tehnoloski regres? U trtisnom gospodarstvu to nije moguce jer se inferi-
orne tehnologije zamjenjuju superiornijima.
ZADA Cl
Nadopunitel
8. _ U kratkom vremenskom razdoblju fiksni cinitelji proizvodnje su, za
razliku od varijabilnih, prilagodljivi nastalim promjenama.
9. _ Jedna od prednosti partnerskog poduzeea jer smanjeni rizik poslovanja.
10. _Ako se udvostruci neki cinitelj proizvodnje prosjecni proizvod se nece
promijeniti, dok ce se granicni proizvod smanjiti razmjerno porastu koris-
tenoga proizvodnog inputa.

1. Glavni oblici poduzeca s obzirom na vlasnistvo jesu - - - - - - - Visestruki izbor

1. Granicni proizvod se definira kao:
2. Nedostaci individualnih i partnerskih poduzeca ogledaju se u _ _ __ a) ukupni proizvod podijeljen s brojem jedinica varijabilnog inputa
b) promjena ukupnog proizvoda podijeljena s promjenom varijabilnog inputa
c) prirast ukupnog proizvoda ako se proizvodni inputi povecaju za jedinicu
3. Korporacije su dionicka drustva s odgovornoscu. d) nista od navedenog
4. Poduzeca s neogranicenom odgovornoscu imaju rizik poslovanja _ __ 2. Prosjecni proizvod
- - - - - - - - - nego poduzeca s ogranicenom odgovornoscu. a) raste kada je granicni proizvod veci od prosjecnog proizvoda
5. Odnos izmedu maksimalne kolicine outputa i angaziranih inputa pokazuje b) definira se kao ukupni proizvod podijeljen s brojem jedinica varijabil-
nog inputa
c) doseze maksimum kada su granicni i prosjecni proizvod jednaki
6. je ukupni proizvod po jedinici varijabilnog inputa. d) sve navedeno
7. nekog inputa jednak je porastu e) nista od navedenog
ukupnog proizvoda nastalog povecanjem tog inputa za jednu jedinicu. 3. Zakon opadajucih granicnih prinosa tvrdi da:
8. Ako povecanje svih proizvodnih inputa prouzroci isti porast ukupnog pro- a) ukupni proizvod pocinje padati kao posljedica kontinuiranog angazira-
nja varijabilnog inputa
izvoda kazemo da postoji - - - - - - - - - - - - - - - - -
b) granicni proizvod raste vecim angaziranjem varijabilnog inputa odnos-
9. Proizvodnja istog ukupnog proizvoda s manjim utroskom inputa ukazuje no smanjuje e smanjenjem angazmana varijabilnog inputa
na _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
c) dodatni proizvod nastao iz povecanja varijabilnog inputa ima tendenci-
10. U vrlo kratkom roku proizvodnja je na utjecaj ju pada sto se vise varijabilnog inputa kombinira s fiksnim inputima
d) ukupni proizvod nastao iz povecanja varijabilnog inputa ima tendenciju
promjena.
pada sto se vise varijabilnog inputa kombinira s fiksnim inputima
Tocno - Netocno (T - N) 4. Kretanje granicnog proizvoda podlozno je djelovanju:
1. _ Uslijed djelovanja zakona opadajucih prinosa nagib krivulje ukupnog a) zakona oskudnosti
proizvoda je negativan. b) zakona opadajucih prinosa
c) ekonomiji razmjera
2. _ Odnos izmedu ukupnog proizvoda i jednog od koristenih inputa poka-
d) nista od navedenog
zuje funkcija proizvodnje.
5. Proizvodna funkcija O = f (L,K) dana je sljedecom tablicom
3. _ Nagib krivulje prosjecnog proizvoda pretezito je negativan.
4. _ Prosjecni proizvod svojom velicinom uvijek premasuje granicni proizvod.
5. _ Zakon opadajucih granicnih prinosa pretpostavlja postavku ceteris K=1 K=2 K=3
paribus. 0 0 0 0
6. _ Ekonomija razmjera takoder pretpostavlja postavku ceteris paribus. 1 10 18 25
2 19 34 45
7. _ Tehnoloika promjena pomice funkciju ukupnog proizvoda dalje od is- 3 27 50 60
hodiita. 4 34 64 70

llA 59
OSNOVE EKONOMIJE PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA PODUZECA

Sa 2 jedinice rada i 2 jedinice kapitala prosjecni proizvod iznosi 2. Na temelju podataka o velicini ukupnog proizvoda i kolicine rada prikaza-
nih u tablici izracunajte prosjecni i granicni proizvod!
a) 19
b) 17
c) 22,5
6. Proizvodna funkcija dana je u gornjoj tablici. Sa 3 jedinice rada i 2 jedinice 0
kapitala granicni proizvod ce iznositi: 15 -;r
a) 16 28 f{L
b) 17 39 ti
c) 18 48 ~

7. Ako je granicni proizvod kapitala jednak nuli, tada: 55

a) povecana uporaba kapitala ne utjece na output 3. Na temelju podataka o velicini granicnog proizvoda i kolicini rada danih u
b) povecana uporaba kapitala povecava output tablici izracunajte ukupni i prosjecni proizvod!
c) povecana uporaba kapitala smanjuje output
d) nista od navedenoga .:;:~~\~~. },~- ::fJ.y<Pi'.;~fifaf !- ~ '.'~i::J:::C.~~':<0?<' , -~1 %~[8:~<, ..":;,<: ;:,--:'.:< '}.*\~~v ':.>>,':. :'.~>:: . ;,?%;y~S ><, i~~ii'.~Y c ;:~>,r {v ' ~~> . '~, .' ~').>
;~~eliiria 1
akt'~1;;~l :l2:Ukui>nt~j,1zvod,1 .;rRr:<i$Je~ni.~roizvod' ~ fjara'nfcniproizv'od
,~~Fi;.~''/~ ,:: .; <,;, <~ >X;-;'\$1% ?4:~,;.~,_ > '::.,<;;>:"jh(;\' ~~ ',;'.,%-'o;c ', \A >.;'. MiM~t::~'.'''' ,'~~>::c'<.{,'.'' ,,,'.,;;, '~> ;&:H fxt{. ',.' ' '\, ~ " ,~cc;'. ' ~. <
8. Prednost poduzeca u privatnom vlasnistvu ogleda se:
a) u velikoj prilagodljivosti promjenama 0
b) u jednostrukom oporezivanju 20
c) u jednostavnom odlucivanju 2 18
d) u svemu navedenom 3 16
e) nista od navedenog 4 14
5 12
9. Prednost korporacije se ogleda u:
a) diverzificiranom odlucivanju ODGOVORI
b) jednostrukom oporezivanju
c) profesionalnom menadzmentu Nadopunite: 1. individualna i partnerska poduzeca te korporacije, 2. visokom
d) velikoj prilagodljivosti promjenama riziku poslovanja i skupom radu i kapitalu, 3. ogranicenom odgovornoscu,
4. veci, 5. funkcija proizvodnje, 6. prosjecni proizvod, 7. granicni proizvod,
10. Nedostaci partnerskih poduzeca ogledaju se u:
8. konstantna ekonomija razmjera, 9. tehnolosku promjenu, 10.
a) sukobu funkcije vlasnistva i funkcije upravljanja
neprilagodljiva.
b) visokom riziku poslovanja
c) dvostrukom oporezivanju To6no - Neto6no (T,N): 1. n, 2. n, 3. t, 4. n, 5. t, 6. n, 7. t, 8. n, 9. n, 10. n.
d) neprilagodljivosti promjenama
Vi~estruki izbor: 1 b, 2d, 3. c, 4. b, 5. b, 6. a, 7. a, 8. d, 9. c, 10. b.
Rijesitel Rije~ite:
1. Na temelju podataka o velicini prosjecnog proizvoda i kolicini rada danih u 1. Ukupni proizvod: 0, 20, 44, 57, 68, 75.
tablici izracunajte ukupni i granicni proizvod! Granicni proizvod: 20, 24, 13, 11, 7.
2. Prosjecni proizvod:O, 15, 14, 13, 12, 11.
Granicni proizvod: 15, 13, 11, 9, 7.
G 0 3. Ukupni proizvod: 0, 20, 38, 54, 68, 80.
0 Prosjecni proizvod:O, 20, 19, 18, 17, 16.
1 20
2 22
3 19
4 17
5 15

Prlka!lte krlvulju ukupnoga, prosjecnoga i granicnog prolzvodal

at\ 61

8. ANALIZA TROSKOVA
CILJEVI IZLAGANJA
~ Analiza troskova prema njihovim vrstama.
~ Pravilo najmanjeg troska.
~ Racunovostvo poduzeca i oportunitetni troskovi.
Za donosenje bilo kakve poslovne odluke potrebno je poznavanje trosko-
va, koji izrazavaju novcanu vrijednost inputa koristenih u procesu proizvodnje
tijekom vremena. Njihova visina ovisi o cijenama koristenih inputa. Razlikuje-
mo tri osnovne vrste troskova: ukupne, granicne i prosjecne.
Ukupni troskovi (TC = Total Costs) su najnizi ukupni novcani izdaci pot-
rebni da se proizvede odredena kolicina proizvoda. Jednaki su zbroju fiksnih
(FC = Fixed Costs) i varijabilnih troskova rye = Variable Costs).
TC= FC + VC
Fiksni troskovi (FC) ne mijenjaju se s opsegom proizvodnje. U njih ubra-
jamo amortizaciju opreme i zgrada, kamate na preuzete kredite, zakupnine
na odredeni rok i sl. Fiksni troskovi postoje cak i onda ako poduzece iz bilo
kojeg razloga ne proizvodi.
Varijabilni troskovi 0/C) mijenjaju se s opsegom proizvodnje. Medu naj-
znacajnijim varijabilnim troskovima su troskovi radne snage, sirovine i energije.
Ukupni troskovi se graficki prikazuju krivuljom ukupnih troskova koja ima
oblik polozenog slova "S", zapocinjuci na razini fiksnih troskova. Fiksni tros-
kovi su prikazani krivuljom fiksnih troskova koja je usporedna s apscisom na
kojoj se ocitava opseg proizvodnje. Varijabilni troskovi se graficki prikazuju
krivuljom varijabilnih troskova koja takoder ima oblik polozenog slova "S" s
pocetkom u ishodistu. Ona je zrcalna slika krivulje ukupnih troskova.
Granicni troskovi (MC = Marginal Costs) pokazuju porast ukupnih tros-
kova nastalih proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda. lzracunavaju se stav-
ljanjem u odnos promjene ukupnih troskova i promjene ukupnog outputa.
Granicni troskovi ovise samo o varijabilnim troskovima, fiksni troskovi na njih
ne utjecu. Granicni troskovi u prvoj fazi imaju tendenciju pada da bi, kada sto
dosegnu tocku minimuma, nastavili rasti. Zato i krivulja granicnih troskova
ima oblik slova "U".
Prosjecnl troikovi (AC = Average Costs) dobiju se dijeljenjem ukupnih
troskova (TC) s brojem proizvedenih jedinica outputa (Q) u nekom razdoblju
(AC = TC/Q). Takoder se nazivaju jedinicnim troskovima. Dijele se na prosjec-
ne flksne troikove (AFC = Average Fixed Costs) i prosjecne varijabilne
troikove (AVC =Average Variable Costs). Prosjecni fiksni troskovi jednaki su
fiksnim troikovima po jedinici proizvoda (AFC = FC/Q), dok su prosjecni
varijabilni troikovi jednaki varijabilnim troskovima po jedinici proizvoda (AVC =
82
ANALIZA TROSKOVA
VC/Q). Krivulja prosjecnog troska kao i krivulja prosjecnoga varijabilnog troska
ima oblik slova U. Krivulja prosjecnih fiksnih troskova je negativnog nagiba;
priblizavajuci se sve blize apscisi kako raste opseg oputputa.
Rastuca krivulja granicnog troska sijece krivulje prosjecnog troska odnos-
no prosjecnoga varijabilnog troska u njihovu minimumu. lz toga slijedi da se
prosjecni troskovi smanjuju sve dok su granicni troskovi manji od prosjecnih.
U tom slucaju zadnja proizvedena jedinica kosta manje od prosjecnih trosko-
va svih prethodno proizvedenih jedinica. Ako su granicni troskovi veci od
prosjecnih, tada ovi posljednji imaju tendenciju rasta. U ovom slucaju zadnja
proizvedena jedinica kosta vise od prosjecnih troskova svih prethodnih jedini-
ca. U tocki minimuma granicni su troskovi jednaki prosjecnima, pa zadnja je-
dinica kosta onoliko koliko iznose prosjecni troskovi svih prethodnih jedinica.
Poduzece da bi maksimaliziralo profit mora poslovati po pravilu najmanjeg
troika. Po tom pravilu poduzece proizvodi uz najmanje troskove ako koristi in-
pute tako da granicni proizvodi svakoga koristenog inputa, izrazeni u novcanim
jedinicama, budu medusobno jednaki. Konkretno, za proizvodnu funkciju
O = f(L,K,N) pravilo najmanjeg troska glasi:
granicni proizvod L _ granicni proizvod K _ granicni proizvod N
cijena L - cijena K - cijena N
Posljedica primjene pravila najmanjeg troska je pravilo supstitucije. Nai-
me, ako se cijena jednog cinitelja smanji njegov MP/p ce porasti sto ce izaz-
vati njegovo vece koristenje uslijed supstitucije skupljih cinitelja jeftinijima.
Pracenje troskova kao i rezultata poslovanja poduzeca obavlja racuno-
vodstvo, posredstvom bilance stanja i bilance uspjeha. Bilanca stanja poka-
zuje trenutacnu financijsku sliku poduzeca. Ono se sastoji od aktive, s jedne
strane, te obveza i neto vrijednosti s druge. Te dvije strane moraju biti urav-
notezene. Razlika izmedu aktive i obveza cini neto vrijednost. Bilanca uspje-
ha pokazuje tijek prodaja, troskova i prihoda u nekom vremenskom razdob-
lju. Razlika izmedu ukupnih prihoda i ukupnih troskova iskazuje velicinu neto
dohotka odnosno profita.
Racunovodstveno poimanje troskova je uze od ekonomskoga. Ekonoms-
ki trosak ukljucuje i oportunitetne troskove pa je on visi od knjigovodstveno-
ga. Zahvaljujuci toj cinjenici knjigovodstveni pozitivni saldo u ekonomskom iz-
razu moze biti negativan. Oportunitetni troskovi su na konkurencijskom trZis-
tu ograniceni ponudom i potraznjom tako da je cijena trazenih dobara i uslu-
ga blizu oportunitetnim troskovima. Najcesce se primjena oportunitetnih tros-
kova javlja kod javnih dobara.
ZADA CJ
Naltopunite!
1. Prosjecni varijabilni i prosjecni fiksni troskovi c i n e - - - - - - - -
2. Povecanje ukupnih troskova izazvano jedinicnim porastom ukupnog out-
puta izrazavaju - - - - -
63
OSNOVE EKONOMIJE ANALIZA TROSKOVA

3. Zbroj varijabilnih i fiksnih troskova cini - - - - - - - - - - - - 2. Koji od navedenih troskova ima obiljezje varijabilnog troska:
a) amortizacija tvornickih objekata
4. Troskovi koji se ne mijenjaju promjenom ukupnog outputa jesu _ __
b) troskovi istrazivanja i razvitka
c) porez na dohodak od rada
5. Nagib krivulje prosjecnog fiksnog troska je - - - - - - - - - - d) kamate po preuzetim kreditima
6. Troskovi radne snage su trosak. 3. Koja krivulja obvezno pada povecanjem granicnih troskova:
a) prosjecnih troskova
7. Poduzece koje zeli maksimalizirati dohodak mora se pridr:Zavati _ __ b) prosjecnih varijabilnih troskova
c) prosjecnih fiksnih troskova
8. Financijsko stanje nekog poduzeca u danom vremenskom trenutku poka- d) varijabilnih troskova
zuje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ~-

4. Koju krivulju u tocci minimuma sijece krivulja granicnog troska:

9. Tijek poslovanja nekog poduzeca u nekom vremenskom razdoblju poka- a) ukupnog troska
b) varijabilnog troska
z~e -----------------------~ c) fiksnog troska
1O. Ekonomski trosak, uz knjigovodstvene troskove, ukljucuje i _ _ _ __ d) nista od navedenog
5. Koja krivulja mora padati smanjenjem granicnih troskova
Tocno-Netocno (T, N) a) prosjecnih troskova
1. _ Zbroj fiksnih i prosjecnih varijabilnih troskova daje prosjecne troskove. b) prosjecnih varijabilnih troskova
c) prosjecnih fiksnih troskova
2. _ Granicni i prosjecni troskovi imaju minimum u istoj tocci. d) a), b) i c)
3. _ Povecanjem opsega outputa povecavaju se varijabilni troskovi a 6. Ako poduzece poveca troskove razvitka i istrazivanja, to ce krivulju gra-
smanjuju prosjecni fiksni troskovi. nicnih troskova doticnog poduzeca:
a) pomaknuti udesno
4. _ Smanjenjem velicine outputa smanjuju se i varijabilni i fiksni troskovi.
b) pomaknuti ulijevo
5. _ Povecanje granicnih troskova nuzno izaziva i porast prosjecnih tros- c) pomaknuti gore
kova. d) pomaknuti dolje
e) nista od navedenog
6. _ Smanjenje granicnih troskova nuzno izaziva i smanjenje prosjecnih
troskova. 7. Ako su granicni troskovi manji od prosjecnih, tada prosjecni troskovi:
a) rastu
7. _ Prema pravilu najmanjeg troska poduzece minimalizira troskove ako
b) padaju
je visina troska za svaki koristeni cinitelj jednaka.
c) ostaju nepromijenjeni
8. _ Razlika izmeau ukupne aktive i neto vrijednosti u bilanci stanja jedna- d) mogu rasti, padati i ostati nepromijenjeni
ka je velicini ukupnih obveza poduzeca.
8. Granicni trosak jednak je
9. _ Aktiva poduzeca u bilanci stanja sastoji se od tekuce i fiksne aktive a) promjeni prosjecnih troskova podijeljenih s velicinom outputa
uvecane za pozitivnu neto vrijednost. b) promjeni varijabilnih troskova podijeljenih s promjenom ukupnog proizvoda
c) promjeni ukupnih troskova podijeljenih s promjenom ukupnog proizvoda
1O. _ Neto dohodak je jednak razlici ukupnih prihoda i ukupnih troskova.
d) a) i b)
Visestruki izbor e) b) i c)

1. Koji od navedenih troskova ima obiljezje fiksnog troska: 9. A\tivu cine:

a) godisnje osiguranje protiv pozara a) gotovina, zalihe, dionicki kapital i obicne dionice
b) nadnice za prekovremeni rad b) gotovina, oprema, zgrade i dionicki kapital
c) troskovi nabave pogonske energije c) gotovina, oprema, zalihe i zgrade
d) troskovi nabave sirovina d) gotovina, zafihe, oprema i dospjefe mjenice

84 65
OSNOVE EKONOMIJE
ANAL/ZA TROSKOVA
10. Profit je jednak: 4. Pretpostavimo da je cijena rada 400 $ tjedno, fiksni troskovi 10.000 $ na
a) ukupnoj aktivi umanjenoj za ukupne obveze tjedan a proizvodne mogucnosti takve kakve su dane u tablici
b) ukupnom prihodu umanjenom za visinu amortizacije i tro~kova rada
c) zbroju dividendi i nepodijeljene dobiti,
d) dividendama po odbitku poreza
1
Rijesite! 2 2
1. Ako su fiksni troskovi 80 $ a granicni troskovi takvi kako su iskazani u tablici 3 4
a) ispunite tablicu 4 7
b) na temelju dobivenih podataka prikazite grafove FC, VC, TC, AFC, 5 11
AVC, ACi MC. 6 14
7 16
8 17
9 18
10 18
75
65 a) lzracunajte FC, VC, TC, ATC, AFC, AC i MC te ih prikazite graficki.
55 b) Pretpostavimo da su se fiksni troskovi povecali na 11.000 $ na tjedan.
65 Kako je to utjecalo na troskove navedene u pitanju a)?
75 c) Pretpostavimo da su fiksni troskovi ostali 10.000 $ na tjedan, ali da se
85 cijena rada povecala na 450 $. Kako se to odrazilo na troskove nave-
95 f:'.-1.b S'~
dene u pitanju a)?

2. Ako je FC jednak 100 $ a VC se povecava za 30 $ po svakoj jedinici do-
datnog outputa
a) nadite jednadzbe za FC, VC, TC, AFC, AVC, AC i MC
b) prikazite FC, VC, TC, AC, AVC i MC.
3. Farmer Panchito Gonzales unajmio je 10 ha zemlje da bi uzgajao kukuruz
plativsi 1O $ za svaki unajmljeni hektar. Anga.zirajuci poljoprivredne radnike po
nadnici od 10 $ po radniku i primijenivsi suvremenu tehnologiju Panchito mo-
ze proizvoditi u skladu s proizvodnom funkcijom danom u sljedeeoj tablici:
Utre'~l!ernt~e. "':\Jiifdi:
il !t::,i:i+Wa~11.. ~:~ .:,.... <r~~
0 10 0 10 10
1 10 I 5 10 10
2 10 I 9 10 10
3 10 I 12 10 10
4 10 I 17 10 10
5 10 I 25 10 10
6 10 I 36 10 10
7 10 I 50 10 10
8 10 I 67 10 10
a) lzracunajte FC, VC, TC, AC, AVC i MC te ih graficki prikazite.
b) lzracunajte FC, VC, TC, AC, AVC i MC ako se visina najma po hektaru
udvostruclla a nadnlca uslljed povecane ponude pala na 8 $po radniku.
5. Ako je granicni proizvod rada 10, granicni proizvod kapitala 20, a granicni
proizvod zemlje 15, kolike moraju biti cijene zemlje i kapitala da bi podu-
zece poslovalo uz najnize troskove? lstaknimo da je cijena rada 5 $.
Ako cijena rada padne na 2 $ koliki moraju biti pri istim granicnim proizvodi-
ma inputa njihove cijene da bi poduzece poslovalo po najnizim troskovima?
6. Proizvodna funkcija Panchita Gonzalesa je 0 = f (L,N). Cijena unajmljene
zemlje je 10 $, dok je cijena rada 8 $. Granicni proizvod rada je 32. Ako je
granicni proizvod zemlJe iznosio 36, je Ii Panchito proizvodio pri minimal-
nim troskovima iii ne? Sto biste mu savjetovali da ucini?
ODGOVORI
Nadopunite: 1. prosjecne troskove, 2. granicni troskovi, 3. ukupne troskove,
4. fiksni troskovi,5. negativan, 6. varijabilan, 7. pravila najnizeg troska, 8.
bilanca stanja, 9. bilanca uspjeha, 10. oportunitetne troskove.
Tocno- Netocno: 1 n, 2. n, 3. t, 4. n, 5 n, 6. t, 7. n, 8. t, 9. n, 10. t.
Vi$estruki izbor: 1 a, 2. c, 3. c, 4. d, 5. d, 6. e, 7. b, 8. e, 9. c, 10. c.
Rije$ite:
1. VC: 75, 140, 195, 255, 330, 415, 510.
FC:80,80, 80,80,80,80,80,
4'
TC: 155,220,275,335,410,495,590.
AFC: 80, 40, 26. 6, 20, 16, 13. 3, 11.4
AVC: 75, 70, 65, 63. 75, 66, 69.1, 72.8

88
67
 ANAL/ZA TRO$KOVA
OSNOVE EKONOM/JE
4. a)
ATC: 155, 110, 91.6, 83.75, 82, 82.5, 84.2
2. a) TFC = 100 $, TVC = $30 x Q, TC= $100 + $30 x Q, AFC= $100/Q,
AVC = $30, ATC= $100 IQ+ $30, MC= $30
b) 0 10.000 0 10.000
1 400 10.400 10.000 400 10.400 400
Q>: AVC I MC 2 800 10.800 5.000 400 5.400 400
100 4 1.200 11.200 2.500 300 2.800 400
0 100
130 130 100 30 30 7 1.600 11.600 1.428 5 228 6 1.657, 1 400
1
160 80 50 30 30 11 2.000 12.000 909 181 8 1.090 8 400
2
190 63.3 33.3 30 30 14 2.400 12.400 714 171,4 885,4 400
3
220 55 25 30 30 16 2.800 12.800 625 175 800 400
4
250 50 20 30 30 17 3.200 13.200 588 188,2 776 2 400
5
18 3.600 13.600 555.5 200 755 5 400
3. a) Renta za unajmljenu zemlju je fiksni trosak dok je nadnica radnika 18 4.000 14.000 555.5 222,2 777,7 400
varijabilan trosak.
b)
;. ~,~ty' 3*1'' ;;
<AF~:.:~n1fi~ . AVf:,''.:.11 .;'.(:~!;9, !; ... ~t'
/'

\l!i~~ygf'..
'.:~ '.E~!.:;~: iit . ;~~' ~;r'i~~~~~ ..
i .. . J;
;:;9,i
I
. I /'
0 I 100 0 I 100
0 11.000 0 11.000
1 50 I 150 150 50 50
1 400 11.400 11.000 400 11.400 400
2 90 I 190 95 45 40
2 800 11.800 5.500 400 5.900 400
3 120 I 220 73.3 40 30
4 1.200 12.200 2.750 300 3.050 400
4 170 I 270 67.5 42.5 50
7 1.600 12.600 1.571 2286 1.799 6 400
5 250 I 350 70 50 80
11 2.000 13.000 1.000 181 8 1.181,8 400
6 360 I 460 76.6 60 110
14 2.400 13.400 786 171 4 957,4 400
7 500 I 600 85.7 71.4 140
16 2.800 13.800 687,5 175 862 5 400
8 670 I 770 96.2 83.7 170
17 3.200 14.200 647 188 2 835 400
18 3.600 14.600 611 1 200 811 400
18 4.000 15.000 611, 1 222,2 833,3 400
c)

(}': 111ii~~13 . .... ::;~~ii 1.~:. itF :(:~ 1:~?1:1~~~} ;> i< ~~vq,jl~;~ .;:z;:'.'ATC
:, .. .
9
0 200 0 200
240 240 40 40 MC
1 40 . . < . . :. ;. . . < ',:t',

2 72 272 136 36 32 0 10.000 0 10.000

3 96 296 98.6 32 24 1 450 10.450 10.000 450 10.450 450
4 136 336 84 34 40 2 900 10.900 5.000 450 5.450 450
5 200 400 80 40 64 4 1.350 11.350 2.500 337,5 2.837,5 450
6 288 488 81.3 48 88 7 1.800 11.800 1.428,5 257,1 1.685,6 450
7 400 600 85.7 57.1 112 11 2.250 12.250 909 204,5 1.113,5 450
8 536 736 92 67 136 14 2.700 12.700 714 192 8 906,8 450
16 3.150 13.150 625 196,8 821,8 450
17 3.600 13.600 588 211,7 799,7 450
18 4.050 14.050 555,5 225 780 5 450
18 4.500 14.500 555 5 250 805,5 450

69
OSNOVE EKONOMIJE
5. Da bi poduzece poslovalo uz najmanje troskove pri cijeni rada od 5, cije-
na kapitala mora biti 10, a cijena zemlje 7.5. Ako cijena rada padne na 2,
poduzece posluje uz najnize troskove pri cijeni kapitala od 4 odnosno cije-
ni zemlje od 3. (10/5 = 20/10 = 15/7.5 = 2)
6. MPUPL = 32/8 = 4, a MPN/PN = 3.6/10 = 3.6.Poduzece ce povecati ko-
ristenje rada, a smanjiti kolicinu koristenja zemlje.
DODA TAK 8: Proizvodnja, teorija troskova i odluke
poduzeca
CILJEVI IZLAGANJA
~ Utvrditi na koji se nacin uz najnize troskove ostvaruje
odreaeni opseg proizvodnje.
Odredeni opseg proizvodnje maze se postici koristenjem razlicitih kombi-
nacija proizvodnih cinitelja, ovisno o tome kakva je proizvodna funkcija. Tako
se npr. izvjesni opseg proizvodnje maze ostvariti jednako uz primjenu vise
kapitala i manje rada kao i obrnuto, uz manje kapitala i vise rada. Proizvodna
funkcija se mote prikazati jednadzbom, tablicom iii grafom. Primjerice, proiz-
vodna funkcija sa dva inputa - radom i kapitalom - mote se prikazati Cobb-
Douglasovom funkcijom iz koje je moguce izvesti tablicni prikaz razlicitih op-
sega proizvodnje i dati njihovu graficku prezentaciju.
Tablicni prikaz proizvodne funkcije pokazuje da granicni proizvod varijabil-
nog inputa, uz pretpostavku da je drugi cinitelj nepromijenjen, ima tendenciju
smanjenja. Ovo je posljedica djelovanja zakona opadajucih granicnih prinosa.
Prikaze Ii se proizvodna funkcija graficki, dobiva se izokvanta iii krivulja
jednakog proizvoda. lzokvanta je krivulja koja pokazuje sve tehnoloski dje-
lotvorne kombinacije dvaju inputa sto daju isti proizvodni rezultat. Uzduz izo-
kvante mijenjaju se kombinacije proizvodnih cinitelja dok opseg proizvodnje
ostaje isti. lzokvanta ima sljedeca obiljezja:
1. Udaljenost izokvante od ishodista pokazuje opseg proizvodnje. Sto je
izokvanta dalje od ishodista opseg proizvodnje je veci i obrnuto.
2. Nagib izokvante je je negativan. Ona je nagnuta dolje udesno.
3. lzokvante se ne sijeku.
4. lzokvante su obicno konvenksne prema ishodistu.
5. Nagib izokvante odreden je odnosom fizickih granicnih proizvoda ko-
ristenih inputa. Taj se odnos naziva granicna stopa supstitucije
(MRS= Marginal Rate of Supstitution), odnosno
_ granicni proizvod rada _ MPL
MRS - granicni proizvod kapitala - MPK
Za svaku razinu ukupnog outputa postoji odgovarajuca izokvanta a zajed-
nicki prikazane daju mapu izokvanti. lzokvante pokazuju veliku slicnost s kri-
vuljama indiferencije. Bitna razlika izmedu njih je u tome sto izokvanta maze
numerickl lzrazltl vellclnu outputs dok krivulje indiferencije ne mogu kvantifici-
ratl vlslnu korlsnostl.
70
ANALIZA TROSKOVA
Uz dane cijene proizvodnih inputa, poduzece mote procijeniti ukupne
troskove za bilo koju kombinaciju cinitelja koji daju isti proizvod odnosno za
bilo koju tocku na izokvanti. Poduzece ce minimalizirati svoje troskove kada
izabere onu kombinaciju inputa koja daje najmanje ukupne troskove. U tu je
svrhu potrebno konstruirati krivulju jednakih troskova iii izokostu. lzokosta
pokazuje sve kombinacije proizvodnih cinitelja koji daju isti ukupni trosak.
Nagib izokoste odreden je relativnim cijenama proizvodnih inputa. Za svaku
razinu ukupnih troskova postoji odgovarajuca izokosta a nacrtane zajedno na
jednom dijagramu daju mapu izokosta. lzokoste pokazuju veliku slicnost s
budzetskom krivuljom. Razlika je, medutim, u tome sto potrosac ne mote
potrositi vise nego sto mu dohodak dopusta, dok poduzece nije ograniceno
odredenom izokostom.
Kombiniranjem izokvante i izokoste poduzece mote odrediti optimalnu
kombinaciju inputa koja daje najnize troskove. To ce biti u .tocki gdje izokQs-
ta tangira izokvantu. U toj tocki se postize proizvodacka ravnoteta i u njoj
je nagib izokvante jednak nagibu izokoste. U tocki tangentnosti granicna sto-
pa supstitucije jednaka je relativnim cijenama proizvodnih inputa.
Ako proizvodna funkcija glasi Q = f (L,K), tada je uvjet minimalnog troska
MP L _tl
MP K- p K
lz gornjeg izraza maze se izvesti pravilo najmanjeg troska:
MP L MP K
PL=PK
koje, kao sto je poznato, govori da se proizvodnja uz najnize troskove postize
onda kada se granicni proizvodi koristenih inputa, izrazeni u novcanim jedini-
cama, medusobno izjednace.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. lzokvanta pokazuje veliku slicnost s - - - - - - - - - - - -
2. lzokosta pokazuje veliku slicnost s - - - - - - - - - - - - -
3. U tocki tangentnosti krivulje indiferencije i budzetska krivulje postize se _
4. U tocki tangentnosti krivulje jednakog proizvoda i krivulje jednakog troska
postize se _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
5. Na mapi izokosta ako su cijene inputa nepromijenjene krivulje jednakog
troska su medusobno - - - - - - - - - - - - - - - - - -
6. Na izokosti promjenljive su - - - - - - - - - - - - - - - -
dok su nepromjenljivi - - - - - - - - - - - - - - - - - -
7. Na izokvanti su promjenljive - - - - - - - - - - - - - - - -
dok je nepromjenljiv - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
71
 ANALIZA TROSKOVA
OSNOVE EKONOM/JE
d) pomaknuti ulijevo pod promijenjenim kutem
Tocno - Netocno (T - N) e) nece se mijenjati
1. _ Ako se cijene proizvodnih inputa ne mijenjaju visa izokvanta se maze
6. Ako se cijene rada i kapitala nerazmjerno smanje izokosta ce se:
doseci porastom ukupnih troskova. a) pomaknuti udesno pod istim kutem
2. _ Ako se cijene proizvodnih inputa smanje izokosta ce se pomaknuti b) pomaknuti udesno pod promijenjenim kutem
udesno. c) pomaknuti ulijevo pod istim kutem
d) pomaknuti ulijevo pod promijenjenim kutem
3. _ Ako se cijena proizvodnih inputa smanji izokvanta ce se pomaknuti e) nece se mijenjati
ulijevo.
7. lzokvanta i izokosta imaju jedno zajednicko obiljezje. Svaka tocka na bilo
4. _ lzokosta je obicno konveksna prema ishodistu . kojoj od tih krivulja pokazuje:
5. _ lzokosta maze sjeci vise izokvanti ali samo s jednom ad njih postize a) neku kolicinu ukupnog outputa
ravnotezu proizvodaca. b) neku kolicinu ukupne korisnosti
c) neku kolicinu ukupnog troska
6. _ Nagib izokvante odreden je granicnom stopom supstitucije. d) neku kombinaciju fizickih kolicina inputa
7. _ U presjecistu izokoste i izokvante poduzece proizvodi uz najnize tros-
Rijesitel
kove.

Visestruki izbor
r1'\ Neka je proizvodna funkcija Q = 100 ..../2 LK , gdje je Q ukupni output,L
Vkoristeni rad, a K koristeni kapital.
1 . Nagib izokvante je negativan i jednak: a) Prikazite tabelarno proizvodnu funkciju s koristenim proizvodnim inputi-
a) omjeru promjene kapitala i promjene rada ma do 6 jedinica! Nacrtajte mapu izokvanti!
b) omjeru granicnog proizvoda rada i granicnog proizvoda kapitala b) Pri kojim kolicinama inputa poduzece ostvaruje najnize troskove proiz-
c) granicnoj stopi supstitucije kapitala radom vodnje 346 jedinica outputa aka je cijena rada po jedinici 20 DEM, a ci-
d) b} i c) jena kapitala po jedinici 30 DEM?
e) sve navedeno c) Za koju ce se tehniku proizvodnje opredijeliti poduzece aka cijena kapi-
tala padne na 10 DEM?
2. Nagib izokoste je:
a) omjer granicnih proizvoda rada i kapitala 2. Proizvodna funkcija poduzeca DIGGER, Inc. je Q =10 ...J[K .
b) cijena finalnog proizvoda podijeljena s cijenom rada i kapitala
a) Prikazite tabelarno proizvodnu funkciju s koristenim proizvodnim inpu-
c) promjena kapitala podijeljena s promjenom rada
tima do 7 jedinica! Nacrtajte mapu izokvanti!
d) negativan i jednak omjeru jedinicnih cijena rada i kapitala
b) Pri kojim kolicinama inputa DIGGER, Inc. ostvaruje najnize troskove
3. cijene rada pri nepromijenjenoj cijeni kapitala ucinit proizvodnje 34 jedinica outputa, aka je cijena rada 4 $, a cijena kapita-
ce izokostu - - - - - - - - - la 5$?
a) porast, strmijom c) Kaja kombinacija proizvodnih inputa daje najnize troskove proizvodnje
b) porast, polozenijom 34 jedinica outputa, aka se cijena rada poveca na 5 $?
c) pad, strmijom
d) pad, usporednu s apscisom ODGOVORI
4. cijene kapitala pri nepromijenjenoj cijeni rada ucinit Nadopunite: 1. krivuljom indiferencije, 2. budzetskom krivuljom, 3. potrosac-
ce izokostu - - - - - - - - - - ka ravnoteza, 4. proizvodacka ravnoteza, 5. usporedne, 6. kombinacije
a) porast, strmijom proizvodnih inputa, ukupni troskovi, 7. kombinacije proizvodnih inputa,
b) pad, strmijom ukupan output.
c) pad, polozenijom
d) porast, usporedno s ordinatom. Tocno - Netocno :
5. Ako se cijene rada i kapitala razmjerno povecaju izokosta ce se: 1. t, 2. n, 3. n, 4. n, 5. t, 6. t, 7. n
a) pomaknuti udesno pod istim kutem Visestruki izbor:
b) pomaknuti udesno pod promijenjenim kutem
c) pomaknutl ulljevo pod lstlm kutem 1. e, 2. d, 3. a, 4. b, 5. c, 6. b, 7 d.

73
72
OSNOVE EKONOMIJE

Rijesite:
1. a)
6K 346 490 600 692 774 848
9. PONUDA I ODREfllVANJE
SK
4K
316
283
447
400
S78
490
632
S6S
707
632
774
692 CIJENA NA TRZISTIMA
3K 24S 346 424 490 S48 600
2K 200 283 346 400 447 490 POTPUNE KONKURENCIJE
1K 141 200 24S 283 317 346
1L 2L 3L 4L SL 6L
b) Proizvodnja 34~ jedinica postize se sljedecim kombinacijama proiz- CILJEVI IZLAGANJA
vodnih cinitelja:
1L + 6K =1 x 20 + 6 x 30 =200 ~ Definirati pojam potpune konkurencije.
2L + 3K =2 x 20 + 3 x 30 =130 ~ Odrediti kada poduzece u uvjetima potpune konkurencije
3L + 2K =3 x 20 + 2 x 30 =120 maksimalizira profit, kada posluje uz gubitak odnosno kada
6L + 1K = 6 x 20 + 1 x 30 = 1SO prekida posao.
Od ponudenih kominacija najpovoljnija je ona 3L + 2K. ~ Utvrditi razlike izmedu ponude poduzeca i ponude sektora.
c) 1L + 6K = 1 x 20 + 6 x 10 = 80 ~ Ponasanje poduzeca u dugom roku.
2L + 3K = 2 x 20 + 3 x 10 = 70
3L + 2K = 3 x 20 + 2 x 10 = 80 ~ Analiza a/okativne efikasnosti i njeno ostvarivanje u uvjetima
6L + 1K =6 x 20 + 1 x 10 =130 potpune konkurencije.
Od ponudenih kominacija najpovoljnija je ona 2L + 3K. Tr:Ziste potpune konkurencije je ono gdje:
2. a) a) postoji velik broj subjekata i na strani ponude i na strani potraznje (ato-
miziranost tr:Zista);
7K 26 37 4S S2 S9 64 70
b) nema diferencijacije proizvoda jer svi proizvodaci nude standardizirani
6K 24 34 42 48 S4 60 64 homogeni proizvod;
SK 22 31 38 44 so S4 S9 c) postoji savrsena informiranost kupaca i prodavaca o tr:Zisnim cijenama;
4K 20 28 34 40 44 48 S2 d) postoji apsolutna sloboda ulaska i izlaska pojedinih subjekata u sektor
3K 17 24 30 34 38 42 4S odnosno izvan njega.
2K 14 20 24 28 31 34 37
1K 10 14 17 20 22 24 26 Sudionici koji djeluju u uvjetima potpune konkurencije:
1L 2L 3L 4L SL 6L 7L a) suocavaju se s tr:Zisnim cijenama na koje ne mogu utjecati i koje ne
mogu kontrolirati. Oni su price takeri za razliku od poduzeca koja mo-
b) Proizvodnju 34 jedinice Digger Inc. postize sljedecim kombinacija-
gu utjecati na tr:Zisne cijene - price makera;
ma proizvodnih cinitelja:
b) mogu, pri danoj tr:Zisnoj cijeni, prodati kolikogod mnogo iii malo proiz-
2L + 6K = 2 x 4 + 6 x S = 38 voda :Zele;
3L + 4K = 3 x 4 + 4 x S = 32 c) mogu izabrati razinu oputputa i prodaje koja im pri danim cijenama
4L + 3L = 4 x 4 + 3 x S = 31 omogucuje maksimaliziranje profita.
6L + 2K =6 x 4 + 2 x S =34.
Buduci da su poduzeea na tr:Zistu potpune konkurencije po velicini mala,
Najpovoljnija je treca kombinacija. segment krivulje potraznje, koji pripada takvu poduzecu, samo je neznatni
segment sektorske krivulje potraznje. Stoga je krivulja potraznje takva podu-
c) Prl navedenoj promjeni cijena druga i treea kombinacija imaju naj-
nl!e trolkove 35.
zeca idealno elasticna i vodoravna na apscisnu os, a dodatni prihod (MR =
Marginal Revenue), stecen pri svakoj dodatno prodanoj jedinici proizvoda,
odgovara tr1isnoj cijeni (P = Price), odnosno

.....
75

OSNOVE EKONOMIJE
MR=P
Poduzece na tr:Zistu potpune konkurencije, ako zeli maksimalizirati svoj
profit, mora prilagoditi obujam svoje proizvodnje tako da mu granicni troskovi
(MC = Marginal Cost) budu jednaki tr:Zisnoj cijeni (P), odnosno
MC=P
Ako je tr:Zisna cijena veca od granicnih troskova, poduzecu se isplati po-
vecavati obujam proizvodnje jer tako postize dodatni profit s obzirom na to da
je dodatni prihod posljednje proizvedene jedinice veci od troskova njene pro-
izvodnje. Ako je tr:Zisna cijena jednaka granicnim troskovima, ukupni profit je
maksimaliziran, ali nema dodatnog profita. Pri toj razini proizvodnje posljed-
nja proizvedena jedinica daje prihod jednak troskovima njene proizvodnje, a
ukupni prihod je jednak ukupnim troskovima. Ako je tr:Zisna cijena manja od
granicnih troskova, poduzece treba smanjiti proizvodnju jer je dodatni prihod
posljednje proizvedene jedinice manji od granicnih troskova. Tocka u kojoj je
cij~_r1_<! je_{i_Q~!<_Jl~~Q_i~!l_Lt!!Jro~kovim~ i mi!:'_i!!!.~JU?rosj~!llh trq_~~ova zoy!}_
se1Jockom pokrivanja troskova (break-even point).
Ako je cijena niza od prosjecnih troskova, poduzece ce trpjeti gubitke.
Ono se suocava s dvojbom: iii proizvoditi s gubitkom iii zbog gubitaka zatvori-
ti posao? Razrjesenje dvojbe je u visini tr:Zisne cijene odnosno u visini fiksnih
troskova. Ako je tr:Zisna cijena jednaka iii manja od prosjecnih varijabilnih
troskova, poduzecu je najpovoljnije rjesenje obustaviti posao. U takvoj situa-
ciji gubitak poduzeca je jednak iii veci od fiksnih troskova, dok je ukupni pri-
hod nedovoljan da pokrije varijabilne troskove. l()~k_C! 1!K9iol.9I~.ni11i trosk()~
vi sijelsu prosjecne v~rij~Q[tll~ trolsoye_tl\llQ...::.AYCJ.naziv~se to~~_om zaty~
ranjap9d~z:eca (shutdown point).
U svim slucajevima gdje je cijena veca od prosjecnih varijabilnih troskova
a manja od prosjecnih, poduzece ce proizvoditi makar uz gubitke jer ostvaru-
je ukupni prihod dovoljan da pokrije varijabilne troskove te manji iii veci dio
fiksnih troskova. U opisanoj situaciji gubitak je manji od fiksnih troskova. Za
nastavljanje poslovanja na kratki rok pod cijenu gubitaka odlucuju se podu-
zeca koja imaju visoke fiksne troskove. Njima je cesto jeftinije proizvoditi s
gubitkom negoli prekinuti poslovanje i placati visoke fiksne troskove.
lz izlozenoga se vidi da je za poslovanje poduzeca od kljucnog znacaja
poznavanje njegovih granicnih troskova jer prema njima prilagodava svoju
ponudu. Graficki je krivulja ponude poduzeca odredena njegovim granicnim
troskovima ali samo onima u rastucem dijelu krivulje, pocev od tocke zatva-
ranja poduzeca.
Tr:Zisna ponuda sektora u uvjetima potpune konkurencije dobije se zbraja-
njem ponuda individualnih poduzeca. Kako granicni troskovi odreduju indivi-
dualnu ponudu, njihovim zbrajanjem dobiva se sektorska ponuda. Ponuda
sektora razllcito se ponasa s obzirom na vrijeme: u trenutacnom roku ponuda
je savrleno neelasticna, u kratkom roku je neelasticna, dok je u dugom roku
elastlena. Samlm tlm mljenjat ce se i tocka ravnoteze.
Oa bl poduZI~ u uvjetlma potpune konkurencije proizvodilo u dugom ro-
ku, dugoroen1 clJ1n1 mor1 blti dovoljno visoka da pokrije minimalne dugo-
----~
PONUDA I ODREfJIVANJE CIJENA NA TRZISTIMA POTPUNE KONKURENC/JE
rocne prosjecne troskove (LAC = Long-run Average Cost) kao i dugorocne
granicne troskove (LMC = Long-run Marginal Cost). Drugim rijecima, mora
biti ispunjen uvjet
P = LMC = min LAC.
Ta cijena mora pokriti sve izravne troskove, tj. troskove rada, kapitala, po-
reze i oportunitetne troskove. Ako su sva poduzeca u nekom sektoru jednaka
i ako postoji sloboda ulaska u sektor, cijena ne moze dugorocno biti visa od
one koja pokriva troskove jer ce priliv novih poduzeca oboriti cijenu na ravno-
teznu razinu. lsto tako, cijena ne moze dulje vremena biti ispod cijene pokri-
va'nja troskova jer tada poduzeca napustaju sektor sto rezultira porastom ci-
jena na ravnoteznu razinu.
Ako se neki sektor moze siriti uvecavanjem broja poduzeca a da to ne
izazove porast cijena proizvodnih cinitelja, njegova dugorocna krivulja ponu-
de bit ce horizoJl!.a~ U slucaju da su inputi specificni i da im cijena nije
konstantna, dugorocna krivulja ponude bit ce uzlazna. Razlog tome je djelo-
vanje zakona opadajucih prinosa koji izaziva porast dugorocnih granicnih
troskova. Ako poduzece ima opadajuce dugorocne granicne troskove, ono
ce moci povecavati svoju proizvodnju i stjecati profit na racun drugih poduze-
ca. Posljedica ce biti dominacija toga iii nekolicine poduzeca u sektoru sto ce
potpunu konkurenciju pretvoriti u nepotpunu. Kontinuirano opadajuca krivulja
granicnih troskova vodi unistenju potpune konkurencije.
Tr:Zisno gospodarstvo je djelotvorno ako postize alokativnu iii Pareto efi-
kasnost. Alokativna efikasnost se postize kada nije moguce reorganizirati
proizvodnju radi poboljsanja necijeg polozaja a da to ne ide naustrb drugoga,
tj. kada je gospodarstvo na granici proizvodnih mogucnosti. U idealnim uvjeti-
ma gospodarstvo potpune konkurencije postize alokativnu efikasnost ako su
ispunjena tri uvjeta:
a) kada potrosaci maksimaliziraju svoje zadovoljstvo, sto se postize kada
je cijena jednaka granicnoj korisnosti, tj. P = MU;
b) kada proizvodaci proizvedu onu kolicinu proizvoda koja maksimalizira
njihov profit. To se postize onda kada je cijena jednaka granicnim tros-
kovima, tj. P = MC;
c) kada granicni drustveni troskovi proizvodnje budu jednaki vrijednosti
proizvoda izrazenoj njegovom granicnom korisnoscu, tj. MC= MU.
Ostvarenjem alokativne efikasnosti postize se maksimalna kolicina eko-
nomskog probitka .. Pod e~o.ne>mskim. probi_l.15_()m (viskqm)pQcjr~~1L.IT!J.@la se
visa_k korisnosti iii ~QQ~().lifilva iznad troskova proizvod~. On obuhvaG,a pot-
rosacev probitak (visak korisnosti za potrosaca iznad cijene koju je platio) i
proizvodacev probitak (visak prihoda proizvodaca iznad troskova).
Da bi tr:Ziste dalo optimalne rezultate moraju prethodno biti ispunjena tri
uvjeta:
a) ne smije postojati nepotpuna konkurencija odnosno monopoli;
b) ne smiju postojati eksternalije kojima pojedina poduzeca prebacuju
troskove na drustvo postizuci probitak bez placanja naknade;
c) raspodjela dohotka mora odgovarati drustvenim shvaeanjima pravednosti.
77
OSNOVE EKONOMIJE
Tr.Ziste potpune konkurencije moze postici efikasnost ali ne i pravednu ras-
podjelu koja bi bila u skladu s etickim postulatima drustva, pa je moguce posto-
janje nepodnosljiva stupnja nepravde u efikasnom, konkurentskom gospo-
darstvu. No, drustvo ne zivi samo od efikasnosti, pa se javlja dvojba - efikas-
nost iii pravednost? Dvojbu, koja je ne samo eticka nego i ekonomska i politic-
ka, ne moze razrijeMi ekonomija. Buduci da triiste prepusteno samo sebi ne
daje optimalne rezultate, potrebna je dl'Uvna intervencija. Ona moze biti ne-
posredna i posredna. Neposredna intervencija je manje uspjesna od posredne,
koja se ostvaruje porezima i transferima. Porezi i transferi omogucuju efikasno
djelovanje tr.Zisnih zakona bez sputavanja dinamike cijena te ogranicavaju
drustvene troskove na one dijelove drustva kojima su najpotrebniji.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. Navedite obiljezja triista potpune konkurencije:
a) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
b) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ .
c>-----------------------~
d) _ _ _ _ _~-~~~-~~-~~~~~~~-
e) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
2. Poduzece na triistu potpune konkurencije - - - - - - - - - - -
triisne cijene utjecaja na nju.
3. Poduzece na triistu potpune konkurencije se u svojoj poslovnoj politici ru-
kovodi nacelom _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
4. Krivulja potraznje poduzeca na triistu potpune konkurencije je _ _ __
5. Poduzece na triistu potpune konkurencije maksimalizira svoj ukupni profit
ako je ispunjen uvjet da je _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.
6. Ako je triisna cijena veca od granicnih troskova poduzece na triistu pot-
pune konkurencije proizvodnju .
7. Poduzeee obustavlja rad ako je triisna cijena jednaka iii manja od _ __
8. Dugorocna ravnoteza se ostvaruje pod uvjetom da su cijene u dugom ro-
. kujednake _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.
9. Gospodarstvo koje posluje na granici proizvodnih mogucnosti postize _
10. U idealnim uvjetima potpune konkurencije gospodarstvo postize alokativ-
nu efikasnost ako su ispunjeni sljedeci uvjeti:
a>~~~~~~~~~------------
b)~~~~~~~~~~---~~~~~-~
tj~~~~~~~~~-~--~~~~~~~--
7A
PONUDA I ODREfJIVANJE CIJENA NA TRt.tST/MA POTPUNE KONKURENC/JE
Tocno - Netocno (T - N)
1. _ U uvjetima potpune konkurencije krivulja sektorske potrainje je vodorav-
na dok je krivulja potrainje poduzeea okomita u odnosu prema apscisnoj osi.
2. _ U uvjetima potpune konkurencije poduzeee poveeava obujam proizvodnje
sve dok se triisne cijene ne izjednaee s prosjecnim varijabilnim troskovima.
3. _ Ravnoteza se u uvjetima potpune konkurencije ostvaruje kada je pro-
izvodnja optimalna i kada je dodatni profit jednak nuli.
4. _ Ako je gubitak manji od fiksnih troskova poduzece prestaje s proiz-
vodnjom.
5. _ Ako su ukupni varijabilni troskovi veci od ukupnog prihoda poduzeca,
tada ce gubitak sto ga poduzece trpi biti veci od ukupnih fiksnih troskova.
6. _ Poduzecu je tocka zatvaranja tamo gdje je cijena manja od prosjec-
nih troskova.
7. _ Krivulja ponude poduzeca odredena je njegovim granicnim troskovima.
8. _ Sudionik potpune konkurencije odreduje cijenu tako da mu bude jed-
naka granicnim troskovima.
9. _ U ravnoteznom stanju u potpunoj konkurenciji postize se najveci stu-
panj efikasnosti kao i najvisi ekonomski probitak.
10. _Problem pravedne raspodjele je prije svega eticki a ne ekonomski prob-
lem pa ekonomija ne moze dati konacne odgovore za njegovo ~esenje.
Visestruki izbor
1. Jedno od navedenoga nije obiljezje potpune konkurencije:
.~ veliki broj kupaca i proizvodaca
(b).)diferencijacija proizvoda
c) slobodan ulaz i izlaz poduzeca u sektor
d) savrsena informiranost o triisnim cijenama
2. Jedno od navedenoga jest obiljezje potpune konkurencije:
a) slobodno formiranje cijena
b) kontrola ulaza i izlaza poduzeca u sektor
~ diferencijacija proizvoda
W optimalizacija proizvodnje radi maksimaliziranja profita
3. Krivulja potraznje savrseno konkurentskog poduzeca je
a) savrseno neelasticna
b) neelasicna
c) jedinicno elasticna
d) elasticna
~ savrseno eiasticna
79
 PONUDA I ODREEJIVANJE CIJENA NA TRt.JSTIMA POTPUNE KONKURENC/JE
OSNOVE EKONOM/JE
12. Dugorocna ravnoteza sektora u uvjetima potpune konkurencije postize
4. Na nultoj razini outputa gubici outputa su jednaki: se kadaje:
a) varijabilnim troskovima a) dugorocna cijena jednaka dugorocnim granicnim troskovima
b) prosjecnim troskovima b) dugorocna cijena jednaka minimumu dugorocnih prosjecnih troskova
,~) fiksnim troskovima c) dugorocni granicni troskovi jednaki cijeni pokrivanja troskova
d) cijeni -~ sve navedeno
5. U slucaju savrsene konkurencije koja je tvrdnja tocna: e) nista od navedenoga
a) cijena je jednaka prosjecnom prihodu, p = MR
b) maksimaliziranje profita se dogada pri razini outputa gdje je MR = MC 13. Ekonomski visak se nalazi izmedu:
,cl maksimaliziranje profita se dogada na razini outputa gdje je p =MC a) krivulje ponude i cijene
b) krivulje potraznje i cijene
~ sve navedeno
e) nista od navedenoga ..,g) krivulje ponude i potraznje
d) sve navedeno
6. Kada cijena premasi granicni trosak poduzece koje maksimalizira profit ce: @ nista od navedenoga
.a} povecati proizvodnju
b) smanjiti proizvodnju 14. Pri alokativnoj efikasnosti:
c) smanjiti cijenu i povecati proizvodnju a) nije moguca reorganizacija proizvodnje kojom bi se poboljsao neciji
d) zadl"Zati isti obujam proizvodnje polozaj a da to ne ide naustrb drugoga
b) gospodarstvo posluje na granici proizvodnih mogucnosti
7. Ako je cijena manja od granicnih troskova, poduzece koje maksimalizira
c) ekonomski visak je maksimalan
profit ce: d) sve navedeno
a) povecati proizvodnju e) nista od navedenoga
,b) smanjiti proizvodnju
c) zadl"Zati isti obujam proizvodnje 15. Neko poduzece koje posluje u uvjetima potpune konkurencije suoceno je
d) podici cijenu i smanjiti proizvodnju s tl"Zisnom cijenom od 10 $. Dnevni ukupni prihod je 20.000 $ dok su mu
8. Ako je tl"Zisna cijena veca od AVC a manja od AC poduzece u uvjetima ukupni troskovi 19.000 $. To poduzece
a) treba povecati kolicinu outputa da bi povecalo profit
potpune konkurencije ce:
b) treba smanjiti kolicinu outputa da bi povecalo profit
a) povecati proizvodnju
b) nastaviti proizvodnju uz gubitke
_c) ne treba mijenjati obujam proizvodnje jer postize maksimalni profit
c) zadl"Zati isti obujam proizvodnje .sD ne maze se dati odgovor na pitanje kakvu proizvodnu politiku voditi jer
d) prekinuti proizvodnju nema dovoljno informacija

9. Ako je tl"Zisna cijena manja od AVC u uvjetima potpune konkurencije:
a) ukupni fiksni troskovi ce premasiti gubitke pa ce poduzece obustaviti
' proizvodnju
b) poduzeee mote minimalizirati gubitke proizvodeci na razini gdje je MR =MC
c) poduzece mote minimalizirati gubitke povecavajuci cijene
d) poduzece ce povecati cijenu i proizvodnju
10. Kratkorocna krivulja ponude poduzeca je:
a) segment krivulje varijabilnih troskova ispod krivulje ukupnih troskova
b) krivulja granicnih troskova
c) dio krivulje granicnih troskova ispod krivulje prosjecnog troska
d) dio krivulje granicnih troskova iznad tocke minimuma krivulje AVC
11. Tocka u kojoj je MC = AVC = p poznata je kao:
,a) tocka maksimaliziranja profita
b) tocka pokrica trokova
._g tocka zatvaranja poduzeca
a) nista od navedenoga .
16. Ako se ukupni troskovi povecaju za 1O $ pri porastu ukupnog outputa za
jednu jedinicu i pri tl"Zisnoj cijeni od 10 $ poduzece ce iz prethodnog zadatka
a) povecati obujam proizvodnje
~ smanjiti obujam proizvodnje
(_c) zadl"Zati isti obujam proizvodnje
a) nema dovoljno informacija za davanje odgovora
17. Neko poduzece koje posluje u savrseno konkurentnoj grani proizvodi
dnevni output koji mu donosi ukupni prihod od 10.000 $ i maksimalan pro-
fit. Prosjecni troskovi su 7 $, prosjecni fiksni troskovi su 2 $, a granicni
troskovi 1O $. Dnevni output toga poduzeca je
a) 600 jedinica
~)' 800 jedinica
.,c) 1000 jedinica
d) 1200 jedinica

81
AO
 OSNOVE EKONOMJJE PONUDA I ODREEJIVANJE C/JENA NA TRtlSTIMA POTPUNE KONKURENC/JE

18. Varijabilni troskovi poduzeca iz prethodnog zadatka iznose: ~ Pri kojoj trfisnoj cijeni i obujmu proizvodnje poduzece postize tocku pokri-
--' vanja troskova ako su fiksni troskovi 20, a granicni troskovi 10 za prvu, 8
a) 3.000 $
za drugu, 7 za trecu, 11 za cetvrtu, 14 za petu, 20 za sestu i 50 za sedmu
b) 4.000 $
jedinicu proizvoda?
~ 5.000 $
d) nije moguce izracunati njihov iznos Napomena: Pronadite VC i TC kako bi preko njih izracunali AC. Cijena jednaka
MC i AC je trazena cijena, dok je kolicina proizvoda pri toj cijeni ona koja maksi-
\ 19\Fiksni troskovi poduzeca koje posluje u uvjetima potpune konkurencije
malizira profit.
,_jumanjeni su za 1.000 $ mjesecno. Hoce Ii ova promjena troskova izazvati
da poduzece koje maksimalizira profit: /-4~ Pri kojim cijenama poduzece u uvjetima potpune konkurencije:
a) smanji cijenu a) maksimalizira profit
b) poveca cijenu b) prekida posao
c) poveca output c) posluje s gubicima
a) smanji output akoje
._), nece dovesti do promjene u outputu i cijeni
20. Ako poduzece koje maksimalizira profit u uvjetima potpune konkurencije
proizvodi 100 proizvoda dnevno, ostvarujuci ukupni prihod od 1.000 $ i pri 1 35 24
prosjecnim varijabilnim troskovima od 12 $, ono ce: 2 ( <'.'
-'/ 20
a) povecati cijene 3 "',( 20
b) povecati obujam proizvodnje 4 -:,S 21,25
c) nastaviti poslovati uz gubitke 5 . .,c
. 23
~ obustaviti proizvodnju 6 .-r '\""
.:: ::.. 26
Rijesitel Uputstvo: Uz pomoc AVC pronadite VC i TC kako biste pomocu njih izracunali
1. MR i MC krivulje savrseno konkurentnog poduzeca mogu se izraziti slje- MC i AC. Usporedite cijene s MC, AC i AVC.
decim nacinom 5. Savjetnik ste u poduzecu koje djeluje u uvjetima potpune konkurencije i
trebate preporuciti odgovarajucu poslovnu politiku. Vase su preporuke:
MR= P
a) zadrfati postojeci obujam proizvodnje
MC= a +bQ
b) povecati cijenu
Odredite pri kojem obujmu proizvodnje poduzece maksimalizira profit! c) povecati proizvodnju
2. Pri kojoj trfisnoj cijeni i pri kojem obujmu proizvodnje poduzece maksimi- d) smanjiti cijenu
e) smanjiti proizvodnju
zira profit ako je f) prekinuti proizvodnju

0 100 0
20 5 100 100 6 5*
1
30 100 500 5* 4
2
50 100 700 8 4 10
3
80 4 100 600 500 5
4
125 100 1000 200 6 9
5
182 50 500 100 300 7
6
7 250 Zvjezdica znaci da su ATC i AVC u svom minimumu.
Uputstvo: Pronadlte ukupne troAkove kako bi pomocu njih izracunali MC i AC. Cijena
koja je jednaka MC I AC je tra!ena cijena, a kolicina proizvoda pri toj cijeni je ona
koja makslmallzlra ukupnl profit.

A2 83
OSNOVE EKONOM/JE

ODGOVORI 10. GRANICNI PRIHOD I

Nadopunite: 1. a) atomiziranost tl'Zista, b) poduzeca su price-takeri, c) nema di-
ferencijacije proizvoda,d) savrsena informiranost o cijenama, e) sloboda
ulaska i izlaska iz sektora. 2. prihvaca, bez mogucnosti, 3. maksimalizacije
MONOPOL
profita, 4. idealno elasticna, 5. P = MC, 6. povecava, 7. prosjecnih vari-
jabilnih troskova, 8. dugorocnim granicnim i minimalnim dugorocnim pros-
jecnim troskovima, 9. alokativnu efikasnost, 10. MU = p, MC = p, MU = MC. CILJEVI IZLAGANJA
Tocno - Netocno: 1 n, 2. n, 3. t, 4. n, 5. t, 6. n, 7. n, 8. n, 9. t, 10. t.
Visestrukiizbor: 1. b, 2. d, 3. e, 4. c, 5. d, 6. a, 7. b, 8. b, 9. a, 10. d, 11. c, 12. ~ Definirati nepotpunu konkurenciju i odrediti njene vrste.
d, 13.c, 14. d, 15.d, 16. c, 17.c, 18. c, 19.e,20. d. ~ Utvrditi uzroke nepotpune konkurencije.
Rijesite: ~ Odrediti nacine kako se mjeri triisna moc.
1. P =MR, Q = (P - a)/b, ~ Utvrditi nacine maksimaliziranja profita u uvjetima nepotpune
2. Q = 5, p = 45, konkurencije.
3. Q = 5, p = 14, Tl'Ziste potpune konkurencije u stvarnosti rijetko postoji. U najvecem broju
slucajeva na tl'Zistima dominira nepotpuna konkurencija. Takvo tl'Ziste je ono
4. a) p = 30,
b) p = 20, gdje postoji mogucnost kontrole cijena bilo na strani ponude bilo na strani
c) p u intervalu izmedu 20 i 30. potraznje. Za razliku od sudionika potpune konkurencije, koji donose odluke
samo o velicini proizvodnje, sudionici nepotpune konkurencije odlucuju ne
5., Slucaj 1: f, samo o obujmu proizvodnje nego i o visini cijena. Dok su prvi price takeri,
slucaj 2: a, drugi su price makeri. Razlika izmedu sudionika navedenih tipova konkuren-
slucaj 3: e, cije ogleda se i u tome sto se prvi suocavaju s horizontalnom krivuljom pot-
slucaj 4: f, raznje dok se drugi suocavaju s opadajucom krivuljom potraznje. Nepotpuna
slucaj 5: c, konkurencija, medutim, ne znaci da njeni sudionici mogu nesmetano diktirati
slucaj 6: c. cijene. Njen intenzitet takoder varira od grane do grane odnosno od proizvo-
da do proizvoda.
Postoji nekoliko vrsta nepotpune konkurencije:
a) Monopol je takav oblik nepotpune konkurencije gdje cjelokupnu ponu-
du kontrolira samo jedno poduzece. U pravilu se javlja u proizvodnji
proizvoda koji nemaju svojih supstituta. Takva poduzeca imaju velike
mogucnosti utjecaja na cijene zbog odsutnosti konkurenata ciji je ula-
zak u monopoliziranu granu veoma otezan iii sasvim onemogucen. Po
svojim obiljezjima monopol je suprotnost potpunoj konkurenciji i kao
takav je vrlo rijedak. Na dugi rok ni jedan monopol nije siguran od na-
pada konkurenata.
b) Duopol To je takav oblik nepotpune konkurencije gdje cjelokupnu po-
nudu kontroliraju dva poduzeca. Duopolisti imaju znacajan utjecaj na
tl'Zisne cijene uslijed malih mogucnosti konkurenata da udu na takvo
tl'Ziste. Proizvodi su na takvu tl'Zistu obicno diferencirani.
c) Oligopol je takav vid nepotpune konkurencije u kojoj nekoliko poduze-
ca sudjeluje u cjelokupnoj sektorskoj ponudi, pri cemu proizvodi mogu
biti i homogeni i diferencirani. Na ovakvim tl'Zistima oligopolisti znacaj-

84 85
 OSNOVE EKONOMIJE
no utjecu na formiranje cijena, a konkurentima je pristup otefan. Tipi-
can primjer oligopolskog tf"Zista je tf"Ziste automobila.
d) Monopolisticka konkurencija je takav vid nepotpune konkurencije
gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje velik broj poduzeea razlicite velici-
ne. Proizvodi su medusobno diferencirani po nekom svom obiljezju sto
takvu poduzecu daje prednost u odnosu prema konkurentima. Pritom
ta razlicitost moze biti stvarna iii prividna. Svaki sudionik monopolistic-
ke konkurencije ima izvjestan utjecaj na cijene pogotovo u kratkom ro-
ku. Ulazak konkurenata na takvo tf"Ziste je relativno lak jer nema zna-
cajnijih prepreka. S obzirom na navedena obiljezja monopolisticka
konkurencija je najbliza potpunoj konkurenciji. Tipican njen primjer je
trgovina na malo i usluzne djelatnosti.
lzvore nepotpune konkurencije treba traziti u troskovnim uvjetima i posto-
janju prepreka slobodnom ulasku u granu. Troskovni uvjeti omogucuju zna-
cajne ustede pri proizvodnji u velikim razmjerima. One omogucuju velikim
poduzecima nize proizvodne troskove a samim tim i vece konkurentske mo-
gucnosti u odnosu prema manjim poduzecima. Prepreke konkurenciji tako-
der su izvor nepotpune konkurencije a nastupaju uslijed pravnih ogranicenja
sto ih namece df"Zava. Df"Zava, naime, cesto daje koncesije nekim poduzeci-
ma kao iskljucivim izvrsiteljima nekih usluga onemogucujuci druge. Ovo se
obicno primjenjuje u sektorima u kojima postoji prirodni monopol, vanjskoj tr-
govini i u vezi s patentima. Diferencijacija proizvoda takoder se moze javiti
kao barijera konkurenciji.
U kojoj je mjeri na nekom tf"Zistu nepotpuna konkurencija vidljivo je iz po-
kazatelja tf"Zisne moci. Pod pojmom tr2:isne moci podrazumijeva se stupanj
kontrole sto ga na nekom tf"Zistu ima jedno iii vise poduzeca. Obicno se ko-
. riste dva pokazatelja: I. koeficijent koncentracije i 2. Herfindahl-Hirschmanov
indeks (HHI). Koeficijent koncentracije pokazuje koliki je udio prvih 4 iii 8 naj-
ve6ih poduze6a u ponudi nekog sektora. Ako je rijec o cistom monopolu,
koeficijent k.~mcentracije iznosi 100% a u slucaju potpune konkurencije taj je
indikator tim manji sto je ve6i broj sudionika. Herfindahl-Hirschmanov indeks
je slozeniji pokazatelj tf"Zisne moci od koeficijenta koncentracije. Dobiva se
kvadriranjem tf"Zisnih udjela svakog poduze6a i zbrajanjem tako dobivenih
kvadrata. Njegova maksimalna visina je 10.000 u apsolutnom monopolu. U
uvjetima potpune konkurencije vrijednost HHI je ve6a od 0, ovisno o broju
sudionika na tf"Zistu.
HHI je bolji pokazatelj tf"Zisne mo6i od koeficijenta koncentracije jer obuh7
va6a sva poduze6a na nekom tf"Zistu. Stupanj trzisne koncentracije, kako po-
kazuju empirijski podaci, varira od razdoblja do razdoblja, pa nije tocna tvrd-
nja marksistickih teoreticara da tf"Zisna koncentracija stalno raste.
Monopol je u svojoj poslovnoj politici takoder motiviran maksimalizacijom
profita. Taj se cilj postize na dva nacina:
1. da se razlika izmedu ukupnog prihoda (TR) i ukupnog troska (TC) ucini
maksimalno velikom. Graficki 6e to pokazivati jednakost nagiba krivu-
lje ukupnog prlhoda i ukupnog troska;
AA
GRANICN/ PR/HOD I MONOPOL
2. da odabere onaj obujam proizvodnje i onu cijenu pri kojia je granicni
prihod (MR) jednak granicnom trosku (MC), odnosno
MR= MC.
Granicni prihod je prirast ukupnog prihoda do kojeg se dolazi pove6anjem
ukupne proizvodnje za jednu jedinicu, odnosno
MR = promj~na TR
promJena Q
Po svojoj vrijednosti granicni prihod moze biti pozitivan, jednak 0 i negati-
van. Pozitivan je pri elasticnoj potraznji, nulti kada je potraznja jedinicno elas-
ticna i negativan kada je potraznja neelasticna.
Spomenuta jednakost MR = MC se graficki prikazuje u presjecistu krivulja
granicnog prihoda i granicnog troska.
U uvjetima potpune konkurencije granicni prihod je jednak cijeni, tj. MR =
p zato jer se krivulja granicnog prihoda i potraznje poduze6a medusobno
poklapaju cine6i vodoravni pravac.
U uvjetima nepotpune konkurencije cijene su ve6e od granicnog prihoda jer
se krivulja potraznje monopolista nalazi povrh krivulje granicnog prihoda. Bu-
du6i da je monopolistu koji maksimalizira profit cijena visa od granicnog troska,
on smanjuje proizvodnju ispod razine proizvodnje u potpunoj konkurenciji.
Uvjet ravnoteze u nepotpunoj konkurenciji MR = MC identican je uvjetu
ravnoteze u potpunoj konkurenciji p = MC, ako se ima u vidu da je u njoj cije-
na jednaka granicnom prihodu.
ZADA Cl
Nadopunite!
1. Ako na tf"Zistu proizvodaci imaju mogu6nost odredivanja i kontrole cijena,
tada na njemu postoji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
2. Velik broj gospodarskih subjekata, diferenciranost proizvoda kao i slobo-
da ulaska i izlaska iz gospodarske grane su glavna obiljezja _ _ __
3. Tr:Zisna struktura u kojoj samo dva gospodarska subjekta kontroliraju
cjelokupnu ponudu naziva se - - - - - - - - - - - - - - -
4. lzvori nepotpune konkurencije jesu - - - - - - - - - - - - -
5. Stupanj kontrole sto ga na tf"Zistu uziva jedno iii vise poduze6a naziva se
6. Za mjerenje tr:Zisne mo6i, osim koeficijenta koncentracije, koristi se_ _
7. Razlika u poslovnoj politici izmedu poduze6a u potpunoj i nepotpunoj kon-
kurenciji ogleda se u tome sto prvi odlucuju samo o - - - - - - - -
87
OSNOVE EKONOMIJE
GRANICNI PR/HOD I MONOPOL
- - - - - - - - - - - dok drugi odlucuju o _ _ _ _ __
_ _ _ io _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ ~ sma~Jiti obujam outputa u potpunoj, ali ne i nuino u nepotpunoj konku-
renc111
8. Prirast ukupnog prihoda ako se obujam proizvodnje poveca za jednu jedi- d) smanjiti obujam outputa u nepotpunoj, ali ne i nuzno u potpunoj konku-
nicu naziva se _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _. renciji
e) povecati cijenu a ne output kako u potpunoj tako i u nepotpunoj konku-
9. Uvjet ravnoteze u stanju nepotpune konkurencije je - - - - - - - - renciji

3. Kada se ukupni prihod smanjuje, koeficijent elasticnosti potraznje je:

10. U uvjetima nepotpune konkurencije cijena je od granicnog prihoda. a) veci od 1
b) jednak 1
Tocno - Netocno (T - N) p) manji od 1
1. _ Sto je broj sudionika na tr:Zistu manji, to je mogucnost njihova utjeca- d) jednak 0
ja na tr:Zisne cijene veca.
4. Herfindhal-Hirschmanov indeks oligopola koji sacinjavaju 4 poduzeca
2. _ U uvjetima nepotpune konkurencije poduzece ima apsolutnu kontrolu jednake velicine iznosi:
nad cijenom svojih proizvoda. e) 10.000
b) 5.000
3. _ Tr:Ziste automobila je tipican primjer monopolisticke konkurencije. c) 3.326,67
4. _ Prepreke konkurenciji nastaju kada pravna ogranicenja iii diferencija- ~) 2.500
cija proizvoda smanji broj konkurenata u odnosu prema onome koji bi 5. Monopolisticka cijena je:
opstao na temelju troskovnih uvjeta odnosno efikasnosti. a) jednaka prosjecnom trosku
5. _ U idealnim uvjetima potpune konkurencije koeficijent koncentracije je b) manja od prosjecnog troska
jednak 0. ,c) veca od prosjecnog troska
d) jednaka granicnom trosku
6. _ U idealnim uvjetima potpune konkurencije i Herfindahl-Hirschmanov
indeks je takoder jednak 0. 6. Ako je krivulja potraznje nekog poduzeca savrseno elasticna:
a) cijena tog poduzeca veca je od granicnog prihoda
7. _ U uvjetima prirodnog monopola granicni i prosjecni troskovi imaju b) granicni prihod tog poduzeca jednak je granicnom trosku
tendenciju kontinuiranog pada. c) poduzece posluje u uvjetima nepotpune konkurencije
8. _ Prosjecan prihod se izracunava tako da se granicni prihod podijeli s d) sve navedeno
obujmom proizvodnje. ,e) nista od navedenoga

9. _ Monopoli maksimaliziraju profit povecavajuci cijene i obujam proiz- 7, Jednakost granicnih troskova i granicnih prihoda je uvjet maksimalizacije
vodnje. profita:
a) u uvjetima potpune konkurencije
10. _ U tocci maksimalnog profita nagibi krivulja ukupnog prihoda i ukup- b) u monopolistickoj konkurenciji
nog troska su jednaki. c) u oligopolu
d) a), b) i c)
Visestruki izbor e) samo b) i c)
1. ,Kada je potraznja elasticna ukupni prihod:
8. Granicni prihod je:
'a) raste
a) veci od monopolske cijene
b) smanjuje se
b) jednak monopolskoj cijeni
c) maksimalan je
d) nista od navedenoga
g) manji od monopolske cijene
d) sve mogucnosti dolaze u obzir
2. Ako je granicni prihod nekog poduzeca manji od njegova granicnog tros-
k_a, takvo poduzece ako !eli maksimalizirati profit treba: 9. Ako je krivulja potraznje nekog poduzeca negativnog nagiba, to poduzece
odlucuje o:
fa) povecatl obujam outputs kako u potpunoj tako i u nepotpunoj konkurenciji
a) povecanju proizvodnje
b) smanjiti obujam outputs kako u potpunoj tako i nepotpunoj konkurenciji

BB
RA
OSNOVE EKONOMIJE GRANIGNI PR/HOD I MONOPOL

b) povecanju cijena 2. Odredite maksimalni profit monopoliste primjenom ukupnih i granicnih ve-
c) smanjenju proizvodnje licina ako su vam poznati sljedeci podaci:
d) a) i b)
"' b) i c)
~)

10. Ako je ukupni prihod sudionika nepotpune konkurencije maksimalan, nje-

gov granicni prihod je: 1L?
a) veci od O
()0 ~o
"'-'
\1,0 \'> ')Q ~?, '}

.l?) jednak 0 4 35 105 \C,0 z_-:J .ZJ ?5

c) manji od O
5 30 130 \)0 2 ') Iv 2J
,g) sve mogucnosti dolaze u obzir
6 25 160 \',d y) c iv

Rijesite! 7 20 195 14\) ..,~ - tV I - "',

1. Prodavac automobila u Schwabachu uziva monopol prodaje. Potraznja za a) Pri kojem obujmu proizvodnje i pri kojoj se cijeni postize maksimalni profit?
automobilima tog tipa dana je u sljedecoj tablici:
3. Krivulja monopolisticke potraznje, granicnog prihoda i granicnog proizvo-
da dane su sljedecim jednadzbama:
Potraznja: P = a - bQ
120 1 Granicni prihod: MR = a - 2 bQ
110 2 Granicni trosak: MC = c +dQ
1110 3 a) Pri kojem outputu monopolist maksimalizira profit?
90 4 b) Pri kojoj cijeni monopolist maksimalizira output?
80 5 c) Ako je a = 30, b = 0.25, c = 10, d = 0.5 nadite cijenu i kolicinu koje
70 6 maksimaliziraju profit.
60 7
4. Funkcija ukupnih troskova monopoliste je TC = 40 +2Q dok je funkcija
50 8 potraznje P = 1O - 0.1 Q.
a) lzracunajte ukupni i granicni prihod i prikazite njihove krivulje. Ako je TC= 120, koliki ce biti profit monopoliste?

;;fit. .
Prodavac procjenjuje svoje granicne troskove i iskazuje ih u sljedecoj tablici:

&
?1~r,:\\'1 >:e: ;1. {1~~~~&li!!t~r1< tf?L:' rliii2!
81
1 0,.Qt;M.A%L
:.J,,,.;,~z:;~"f;f,k~L
5. Udjeli pojedinih poduzeca na tr:Zistu zrakoplovnog prijevoza u SAD-u bili
su 1986. godine sljedeci:

1 70
2 75 United 17
3 80 i American 14
4 85: Delta 12
5 90. Eastern 12
6 100 Northwest 9
7 120 TWA 8
8 150 Pan AM 7
b) Odredite pri kojoj ce cijeni i broju prodanih automobila prodavac mak- Ostali 21
simalizirati svoj profit?
(lzvor: Samuelson: Ekonomija, Zagreb, 1992, str. 178)
c) Ako se granicni troskovi prodaje udvostruce, sto prodavac uciniti i ee
zasto? a) lzracunajte koeficijent koncentracije u cetiri poduzeca.
b) lzracunajte HHI na tr:Zistu autoprijevoza u SAD-u, ne racunajuci grupu
"Ostali".

QO Q1
OSNOVE EKONOMIJE

c) Ako vlada SAD-a odredi da je maksimalno dopusteni HHI = 1210, ne

racunajuci grupu "Ostali", s kojima se od navedenih zrakoplovnih kom-
11. OLIGOPOL I V'
panija mogu fuzionirati United i American kao dvije najsnaznije zrako-
plovne prijevoznicke kompanije? MONOPOLISTICKA
ODGOVORI KONKURENCIJA
Nadopunite: 1. nepotpuna konkurencija, 2. monopolisticke konkurencije, 3.
duopol, 4. troskovni uvjeti i postojanje prepreka slobodnom ulasku u gos-
podarsku granu, 5. tr:Zisna mac, 6. Herfindahl-Hirschmanov indeks, 7. ve-
licini proizvodnje, velicini proizvodnje i o visini cijena, 8. granicni prihod, 9. CILJEVI IZLAGANJA
jednakost granicnih prihoda i granicnih troskova, 10. veca.
Tocno- Netocno (T, NJ ~ Analizirati pojedine obrasce nepotpune konkurencije.
1. t, 2. n, 3. n, 4. t, 5. n, 6. n, 7. t, 8. n, 9. n, 10. t. ~ lstrai.iti ponasanje krupnih korporacija.
~ Dati ocjenu .nepotpune konkurencije.
Visestruki izbor:
1a,2. b, 3. c, 4. d, 5. c,6. e, 7. d, 8. c, 9. e, 10. b. lzmedu potpune konkurencije i apsolutnog monopola postoji, kao sto je
receno, niz prijelaznih oblika nepotpune konkurencije. Jedan od njih je tajni
Rijesite: oligopol koji nastaje kao posljedica tajnog dogovaranja medu clanovima oli-
1. a) gopola. Clanovi oligopola kriomice od javnosti dogovaraju zajednicki cijene,
proizvodne kvote, dijele tr:Ziste i donose druge zajednicke poslovne odluke.
Dogovaranje je tajno jer je u suprotnosti sa zakonom a cilj mu je izbjeci me-
1 120 120 dusobni rat cijenama koji bi stetio svim partnerima. Time se postize veci pro-
2 220 100 fit, izbjegavaju neizvjesnost i rizici te pojacavaju prepreke ulasku novih kon-
3 300 80 kurenata. Bitna pretpostavka tajnog oligopola je postojanje strategijske inter-
4 360 60 akcije medu njegovim clanovima. Tipican rezultat takva dogovaranja su kar-
teli, koji mogu nastati i temeljem verbalnog sporazuma (tzv. dzentlmenski
5 400 40
sporazum). Od svih kartela najpoznatiji je onaj sto su ga sklopile zemlje iz-
6 420 20
voznice nafte poznat pod imenom OPEC (Organisation of Petrol Exporting
7 420 0 Countries). Moguce je, medutim, i presutno dogovaranje aka je broj gospo-
8 400 -20 darskih subjekata mali. Kadgod se oligopolisti mogu potajice dogovarati re-
zultat ce biti isti kao i u monopolu - manje proizvoda uz vise cijene negoli u
=
b) Q 3, p 80,= potpunoj konkurenciji.
c) Napustit ce prodaju jer su troskovi veci od cijene.
U nekim sektorima u kojima postoji oligopol cesta je pojava vodstvo cije-
2. Pri p = 35 i Q = 4 postize se maksimalni profit od 35. Pri toj cijeni je
na. Ono se sastdji u politici podizanja cijena od strane najjaceg poduzeca
MC= MR.
dok ga drugi slijede. Vodstvo cijena, osim sa zakonskim zabranama, suoca-
3. a) Q = (a - c)/(2b +d)
va se s nekoliko prepreka:
b) P = a - b(a - c)/(2b +d)
c) Q = 20, P = 25. 1. Ne postoji jamstvo da ce druga poduzeea slijediti vodu. Ako ona to ne uci-
4. Q = 40, P = 6, ukupan profit= 120. ne voda cijena ih mora oboriti iii izgubiti dio profita u korist konkurenata.
5. a) K = 55 %, 2. Cak i ako poduzeca prihvate cijenu nema jamstva da ce ih se trajno
b) HHI = 967 pridr:Zavati. Uvijek postoji mogucnost da se cijene potajno snize speci-
c) Bit ce dopustena fuzija Uniteda i Pan Arna (HHI = 1205) odnosno jalnim kupcima. Ova je praksa pogotovo moguca na tr:Zistima s dife-
Americana i TWA (HHI = 1191) i Americana i Pan Arna (HHI = renciranim proizvodima i tamo gdje su brze tehnoloske promjene.
1163). Sve ostale kombinacije fuzija ne dolaze u obzir jer je HHI Drugi oblik nepotpune konkurencije je monopolisticka konkurencija. Kao
veci od 1210. sto je vec receno, pristup na ovakva tr:Zista je slobodan. Nova poduzeca ce
ulaziti u takvu granu aka u njima ostvaruju ekonomski profit. Ulazeci u granu,

0., 93
OSNOVE EKONOMIJE
nova poduzeca preuzimaju dio triista postojecim poduzecima sto ce krivulju
njihove potraznje pomaknuti ulijevo, smanjujuci profit. Ova tendencija trajat
ce dotle dok krivulja potraznje ne postane tangentom krivulje prosjecnog
troska. Poduzece koje je doseglo tocku tangencije pokriva samo svoje tros-
kove, ostvarujuci u uvjetima dugorocne ravnoteze nulti profit. lscezavanjem
ekonomskog profita prestaje i privlacnost doticne grane za nova poduzeca.
Sudionik monopolisticke konkurencije dugorocno, iako ne ostvaruje eko-
nomski profit, proizvodi manju kolicinu outputa negoli u uvjetima potpune
konkurencije, a cijene i prosjecni troskovi veci su mu od granicnih troskova.
Treci oblik nepotpune konkurencije je suparnistvo medu nekolicinom.
Ono postoji kada na nekom tr-Zistu konkurira nekoliko poduzeca koja u krei-
ranju svoje poslovne politike moraju voditi racuna o reakcijama svojih konku-
renata. Primjerice, politika cijena nekog poduzeca rijetko je kada je autonom-
na jer ovisi u vecoj iii manjoj mjeri o politici cijena koju primjenjuje konkurent.
Strategijsku interakciju medu poduzecima proucava teorija igara.
Znacajka je suvremenih korporacija siroka rasprsenost vlasnistva medu
brojnim dionicarima sto je dovelo do razdvajanja funkcije vlasnistva od funk-
cije kontrole. Razdvajanje tih funkcija moze izazvati sukob interesa izmedu
vlasnika, dionicara s jedne strane, i menadzmenta kao nositelja funkcije
kontrole s druge. U nacelu sukoba nema jer su obje strane zainteresirane za
maksimaliziranje profita. U praksi je sukob ipak moguc. Dva su slucaja kada
do sukoba dolazi. Prvi, kada si menadzment odredi prevelike place na racun
dividendi dionicara. Drugi slucaj je neraspodijeljena dobit korporacije iz koje
se financira razvoj korporacije. Naime, dionicari mogu zahtijevati minimalizi-
ranje neraspodijeljene dobiti s cime se ne mora sloziti menadzment.
Pazljivo proucavanje politike cijena oligopolista pokazuje da oni cesto
odstupaju od postavke o maksimaliziranju profita kako to uci ekonomska teo-
rija. Ova su razloga tome :
ogranicena racionalnost i
alternativni ciljevi.
Pod ogranicenom racionalnoscu podrazumijeva se ponasanje poduzeca
koje ne maksimalizira profit stoga sto ne raspolaze informacijama koje bi mu
to omogucile. Ono to ne cini iz jednostavnog razloga sto je potpuno informi-
ranje preskupo pa zato savrsenu racionalnost zamjenjuje ogranicenom, za-
dovoljavajuci se nizim profitom od maksimalnoga. Drugi razlog zasto oligopo-
listi ne maksimaliziraju profit su alternativni ciljevi koje moze imati njihov me-
nadzment (stabilnost rasta, izbjegavanje rizika isl.).
Klasicni primjer odstupanja poduzeca od maksimaliziranja profita je odre-
divanje cijena mariom. Praksa pokazuje da poduzece rijetko odreduje cijene
na temelju granicnih troskova i granicnih prihoda iz jednostavnog razloga sto
nemaju jasnu predodzbu o njima. Umjesto toga poduzece odreduje svoju ci-
jenu tako da prosjecnim troskovima pridodaje odredeni postotak marie.
Tako najcesce rade poduzeca koja u svom proizvodnom programu imaju
mnostvo proizvoda, pa je izracunavanje MR i MC jedva izvedivo.
Klasicna ekonomska teorija negativno se odnosila prema monopolima
naglaAavajuci da oni prodaju premalo roba po previsokim cijenama. lznimka
je blo americki ekonomlst Schumpeter koji je smatrao da monopoli, bez obzi-
ra na svoju polltiku cljen1, lmaju pozitivnu gospodarsku ulogu. Postavio je hi-
94
OL/GOPOL I MONOPOLIST/CKA KONKURENCIJA
potezu da su monopoli i oligopoli glavni izvor tehnoloskih inovacija te da je
politika njihova suzbijanja kontraproduktivna jer ogranicava tehnicki napre-
dak. Zahvaljujuci svojim snainim financijskim izvorima, monopoli mogu fi-
nancirati temeljna istrazivanja i razvitak Ato srednja i mala poduzeca ne mo-
gu. Pritom treba imati u vidu da monopoli ne mogu u cijelosti valorizirati svoja
otkrica (neprisvojivost), jer se veci njihov dio prelijeva u korist drustva. Po
Schumpeterovu misljenju razbijanje monopola na kratki rok moze sniziti cije-
ne ali ih u duljem povecava zbog tehnoloske stagnacije. lako je Schumpete-
rova hipoteza u znatnoj mjeri tocna ona se ne moze u cijelosti prihvatiti jer su
brojne inovacije nastale i u srednjim i u malim poduzecima.
Monopolska moc uzrokuje ekonomsku neefikasnost koja se iskazuje u
gubitku dijela potrosaceva probitka izazvanoga povecanjem cijena i smanje-
njem kvalitete. Takoder dolazi do transfera dohotka od potrosaca u korist
monopolista. No, empirijska su istrazivanja pokazala da je gubitak potrosace-
va probitka manji od ocekivanoga.
Borba protiv monopola razlikuje se od zemlje do zemlje. Obicno se prim-
jenjuju tri vrste mjera: a) oporezivanje, b) kontrola cijena i c) nacionalizacija.
Nijedna od navedenih mjera nije povecala efikasnost pa se zato u SAD-u
primjenjuju regulacija, protumonopolska politika i poticanje konkurencije
gdjegod je moguce. Ova posljednja mjera pokazala se najdjelotvornijom u
suzbijanju nepotpune konkurencije.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. lzbjegavanje je cilj tajnog oligopola.
2. Sklapanje tajnog oligopola u verbalnom obliku naziva se _ _ _ _ __
3. Praksa dizanja cijena od strane najjace tvrtke u nadi da ce je slijediti ostali
poznatajekao-------------------~
4. Dugorocna ravnoteza u uvjetima monopolisticke konkurencije postize se
u------------------------~
5. U dugorocnoj ravnotezi u uvjetima monopolisticke konkurencije cijena je
veca od granicnih troskova dok je p r o f i t - - - - - - - - - - - -
f'\t ~ ::;"'<\.)~'.'\ I
6. Maeeeeli ne maksimaliziraju profit zbog postojanja - - - - - - - -
7. Prema Schumpeterovoj hipotezi korporacije su glavno vrelo _ _ _ __
8. Smanjenje efikasnosti u nepotpunoj konkurenciji ogleda se u _ _ __
9. Djelomicna valorizacija tehnoloskih inovacija poznata je kao _ _ _ __
10. Najcesce mjere koje se primjenjuju u borbi protiv monopola jesu _ __
95
OSNOVE EKONOM/JE OL/GOPOL I MONOPOLIST/CKA KONKURENC/JA

Tocno - Netocno {T - N) 5. Ulazak novih poduzeca u granu gdje postoji monopolisticka konkurencija
krivulju potraznje postojecih poduzeca pomice:
1. _ Dzentlmenski sporazum je jedan od oblika monopolisticke konkurencije. a) udesno prema gore
2. _ Kartelni dogovori su cvrsti, dugorocni sporazumi medu partnerima o b) udesno prema dolje
tr:Zisnim cijenama i proizvodnim kvotama. c) ulijevo prema gore
d} ulijevo prema dolje
3. _ U tajnom oligopolu ravnoteza se odreduje isto kao u monopolu - u
presjecistu krivulje granicnog troska i granicnog prihoda. 6. U uvjetima monopolisticke konkurencije poduzece maksimalizira profit na
razini outputa gdje je:
4. _ Pri dugorocnoj ravnotezi u uvjetima monopolisticke konkurencije na- a) cijena jednaka granicnom prihodu
gibi krivulja prosjecnih troskova su medusobno jednaki. b) cijena jednaka granicnom trosku
5. _ Sukob izmedu vlasnika poduzeca i menadzera sastoji se u tome sto c) granicni trosak jednak granicnom prihodu
prvi nastoje maksimalizirati stopu rasta poduzeca, dok ovi drugi :Zele mak- d) granicni prihod jednak prosjecnom trosku
simalizirati svoje place. 7. Monopolisticka i potpuna konkurencija imaju slicnost u tome sto je:
6. _ Pod rasprsenoscu vlasnistva podrazumijeva se postojanje malog broja a) u dugorocnoj ravnotezi profit jednak nuli
krupnih vlasnika dionica koji mogu postavljati upravu i direktora korporacije. b) cijena premasuje granicne troskove
c) cijena jednaka minimalnim prosjecnim troskovima
7. _ Kao i oligopolisti, tako i sudionici monopolisticke konkurencije u svo- d) slobodan ulaz u privrednu granu
joj politici cijena nastoje maksimalizirati profit. e) a) id).
8. _ Prema Schumpeteru, razbijanje monopola u kratkom roku moze dovesti 8. Granicna korisnost polucena potrosnjom proizvoda monopolista je:
do pozitivnih ekonomskih ucinaka koji, medutim, iseezavaju u duljom roku. a) jednaka
9. _ Empirijska istrazivanja potvrdila su tocnost Schumpeterove hipoteze. b) veca
c) manja
1O. _Ekonomska regulacijaje zapravo dr:Zavna kontrola bez dr:Zavnog vlasnistva. od granicne korisnosti polucene potrosnjom proizvoda potpune konkurencije.
Visestruki izbor 9. Koja se od nabrojanih mjera najeesee primjenjuje radi suzbijanja monopola:
1. OPEC je tipican primjer: a) oporezivanje
a) monopolske konkurencije b) kontrola cijena
b) kartela c) nacionalizacija
c) dzentlmenskog sporazuma d) poticanje konkurencije
d) oligopola malog broja e) ekonomska regulacija.
2. Clanovi kartela dogovaraju medusobno: 10. Koja od nabrojanih mjera protiv monopola ima najslabiju ucinkovitost:
a) prodajne cijene a) kontrola cijena
b) proizvodne kvote b) ekonomska regulacija
c) troskove proizvodnje c) poticanje konkurencije
d) sve zajedno d) protumonopolisticko zakonodavstvo
e) a) i b) Rijesite!
3. Prema Schumpeterovoj hipotezi: 1. Kratkorocna tablica potraznje odnosno troskova proizvodnje poduzeca u
a) razbijanje monopola u kratkom roku povecava obujam proizvodnje, a monopolistickoj konkurenciji je sljedeca
u dugom roku obara cijene
b) srednja i mala poduzeca su sredista tehnoloskog napretka ~te11~,rie:.:~ ~4P&t~J#1!:l .'ii~!tfi<pi:lJ!l~~o\',L~. ~~ttl11pu~:,
c) dr:Zava svojom gospodarskom politikom treba pomoci tehnoloski razvitak 20 1 16 1
d) sve navedeno 18 I 2 I 30 I 2
e) nista od navedenog 16 I 3 I 40 I 3
4. U tocki dugoroene ravnoteze u uvjetima monopolisticke konkurencije poduzece: 14 I 4 I 52 I 4
a) ostvaruje profit 12 I 5 I 68 I 5
b) pokriva troikove 10 I 6 I 88 I 6
c) posluje s gubltkom

96 97
OSNOVE EKONOMIJE

a) Pri kojoj cijeni i obujmu outputa poduzece maksimalizira profit?

Napomena: Ako radite metodom granicnih velicina rjesenje je tamo gdje su MR i MC najblizi. 12. NEIZVJESNOST I IGRE U
b) Ako se fiksni troskovi poduzeca povecaju za 1O novcanih jedinica koju
ce razinu proizvodnje izabrati? EKONOMSKOM PONASANJU
2. Poduzece u monopolistickoj konkurenciji ima ukupni prihod 10, granicni
trosak 3 i funkciju granicnog prihoda u kratkom roku MR = 5 - Q. Ako
poduzece maksimalizira profit, pri kojoj ce cijeni i kolicini to uciniti i koliki
ce mu biti granicni prihod? CILJEVI IZLAGANJA
3. Poduzece u monopolistickoj konkurenciji ima ukupni prihod 40, granicni
prihod u kratkom roku 10 i funkciju granicnog troska MC= 6 +0,5 Q. Ako ~ Analizirati znacaj neizvjesnosti u ekonomskom iivotu.
poduzece maksimalizira profit, pri kojoj ce cijeni i kolicini to uciniti i koliki
~ Otkriti vainost spekulativnih poslova kao i poslova osiguranja.
ce mu biti granicni trosak?
~ Prikazati teoriju igara.
4. Poduzeca Hundo, Lobo, Sam i Rex su odlucili formirati kartel odredivsi
obujam proizvodnje od 11 jedinica proizvoda: Njihove funkcije ukupnih
Dosadasnja analiza polazila je od pretpostavke da su gospodarski subjek-
troskova su sljedece:
ti, i poduzeca i kucanstva, raspolagali svim potrebnim informacijama koje su
;~~~~'t>9'!,,J. ;;:~on<i~lM ' im omogucavale donosenje najboljih i pravodobnih poslovnih odluka, lisenih
o I 50 I 90 I 60 I 40 neizvjesnosti i rizika. U stvarnosti, medutim, nije tako. Ekonomski subjekti
1 I 150 I 140 I 11o I 11o suoceni su s neizvjesnoscu nepoznate buducnosti kao i njenom nepredvidi-
voscu. Neizvjesnost u ekonomsko odlucivanje unosi elemente rizika sto do-
2 I 210 I 180 I 150 I 170
nosenje poslovnih odluka cini slozenijima i tezima nego u teoriji. Zato suvre-
3 I 250 I 240 I 200 I 220
mena ekonomija uvodi neizvjesnost kao vafan cinitelj u analizu ponasanja
4 I 310 I 310 I 265 I 260 poduzeca i kucanstava.
5 I 390 I 390 I 340 I 320
Oni poslovi koji u sebi sadrfe odredeni stupanj neizvjesnosti i kojima se
Kako ce spomenute tvrtke raspodijeliti medusobno dogovorenu kvotu uz premjestaju dobra iz vremena i mjesta izobilja u vrijeme i mjesto oskudice
nacelo minimalizacije troskova? nazivaju se spekulativnim poslovima. Obavljaju ih spekulanti koji kupuju
dobra po nizim cijenama da bi ih preprodali po visima i ostvarili profit. lako ni-
ODGOVORI kada nisu bili omiljeni, spekulanti obavljaju drustveno pozitivnu funkciju jer
Nadopunite: 1. rata cijena, 2. dzentlmenski sporazum, 3. vodstvo cijena, 4. omogucuju niveliranje cijenj odnosno sprecavaju divljanje cijena koje bi zasi-
diralistu krivulje potraznje i krivulje prosjecnih troskova, 5. jednak nuli, 6. gurno nastupilo u vremenu obilja odnosno oskudice. Spekulanti omogucuju
ogranicene racionalnosti i alternativnih ciljeva, 7. tehnoloskih inovacija i uspostavljanje ravnoteze, izjednacavajuci granicne troskove i granicne koristi
tehnickog napretka, 8. gubitku potrosaceva probitka, 9. neprisvojivost, 10. na razlicitim mjestima i u razlicitim vremenima. U svom poslu spekulanti, iako
oporezivanje, kontrola cijena i nacionalizacija. ih vodi iskljucivo osobni interes, istodobno unapreduju i drustvenu dobrobit.
lzvor tog doprinosa treba traziti u nacelu opadajuce granicne korisnosti koji
Totno - Netotno (T, N)
upucuje na zakljucak da je stabilna potrosnja ekonomski blagotvorna. Naj-
1 n, 2. n, 3. t, 4. t, 5. n, 6. n, 7. n, 8. t, 9. n, 10. t. jednostavniji spekulativni posao je arbitraia, a sastoji se od istodobne kup-
ViSestruki izbor: nje na jednome i prodaje na drugomu mjestu. Zeli Ii spekulant izbjeci rizik to
cini operacijom pokrivanja rizika iii hedzingom (hedging). To je posao izbje-
1. b, 2. e, 3.e,4. b, 5.d, 6.c, 7.e, 8. b, 9.d, 10.a
gavanja rizika istodobnim zakljucivanjem posla protivnog djelovanja.
RijeSite: Zasluga spekulanata je, medu ostalim, u tome sto su, za razliku od vecine
1. a) p = 16, Q = 3, pf= 8. ljudi nespremnih da prihvate rizik, upravo spremni suociti se s njim i preuzeti
b) poduzece ce obustaviti proizvodnju jer cijena ne pokriva troskove. ga. Osobe nesklone riziku su one u kojih je osjecaj nezadovoljstva zbog gu-
2. Q = 2, p = 5 bitka nekog iznosa veci od osjecaja zadovoljstva zbog dobitka istog tog izno-
=
3. Q 8, p 5 = sa. U osoba sklonih riziku upravo je suprotno. Kako je prvih mnogo vise nego
drugih, svaka djelatnost koja umanjuje rizik je drustveno pozitivna. Da bi se
4. Kriterij raspodjele bit 6e minimalni granicni troskovi koji iznose 40. Na te-
melju toga Hundo 6e proizvoditi 3, Lobo 2, Sam 2 i Rex 4 proizvoda. rizik umanjio on se mora diverzificirati posredstvom trfista. Procesom diver-

98 99
OSNOVE EKONOMIJE
zifikacije se rizici, neprihvatljivi jednoj osobi, rasprsuju na velik broj osoba
tako da svakoj od njih rizik bude prihvatljiv. Glavni oblik diverzifikacije rizika
je osiguranje. Osiguranje predstavlja neku vrst oklade izmedu osiguranika i
osiguravatelja. Osiguranik se kladi da ce se dogadaj dogoditi, a osiguravatelj
da nece. Ako se dogadaj ne dogodi, osiguranik gubi uplacenu premiju osigu-
ranja a ako nastupi osiguravatelj gubi iznos dogovoren pri sklapanju osigura-
nja. Vjerojatnost da ce se osigurani dogadaj zaista i dogoditi veoma je mala
tako da uplacena premija predstavlja gotovo siguran gubitak. No kako je ve-
cina ljudi nesklona riziku, oni radije prihvacaju mali i siguran gubitak negoli
da se izloze katastrofi, pa zato placaju osiguranje.
Osiguranje nije jedini nacin zastite od rizika. U tl"Zisnom gospodarstvu tu
funkciju obavlja i tl"Ziste kapitala koje omogucuje da se vlasnistvo nad fizic-
kim kapitalom rasiri na velik broj osoba. Nacelo diverzifikacije rizika moze se
primijeniti i u medunarodnim razmjerima.
Uvjeti za profitabilno osiguranje su vrlo strogi. Prvo, mora obuhvatiti velik
broj slucajeva kako bi se rizik mogao diverzificirati na velik broj osoba. Slucaje-
vi, drugo, moraju biti medusobno neovisni i, kao trece, liseni moralnog hazarda.
Pod moralnim hazardom se podrazumijeva cin kojim osiguranik, radi poluciva-
nja financijske koristi, sam izazove pojavu protiv koje se osigurao. U slucajevi-
ma gdje ti uvjeti ne postoje moze dl"Zava uvesti prisilno osiguranje. Takva obi-
ljezja ima socijalno odnosno zdravstveno osiguranje. Privatni kapital nije zainte-
resiran za ove rizike zbog visoke cijene osiguranja i nepovoljne selekcije.
Kao sto je vec naglaseno, u uvjetima nepotpune konkurencije, posebice
oligopola, medu poduzecima postoji medusobna upucenost u vodenje pos-
lovne politike poznata kao tzv. strategijska interakcija. Teorija igara analizira
nacine kako dva iii vise igraca koji su u medusobnoj interakciji donose odlu-
ke. Analiza se sastoji od a) identifikacije igraca, b) definiranja razlicitih akcija
iii strategija i c) popunjavanja matrice rezultata svake kombinacije strategije
igraca. Prigodom biranja strategije svaki igrac mora odrediti svoje ciljeve ali i
voditi racuna o ciljevima i strategiji drugog igraca. Potrebno je pritom izabrati
strategiju koja maksimalizira probitak uz pretpostavku da se suparnik ponasa
strategijski i u svom najboljem interesu. Primijeni Ii se strategija s najboljim
ishodom, neovisno o strategiji suparnika, tada je rijec o dominantnoj strategi-
ji. Primjenjuju Ii oba igraca dominantnu strategiju ishod je dominantna ravno-
teza. Cesto je najkorisnija Nashova ravnotefa, tj. ona pri kojoj ni jedan igrac
ne maze poboljsati svoj rezultat pri danoj strategiji protivnika. Kako svaka
strana bira strategiju, bez dogovora s protivnikom ona se naziva i nesurad-
nicka ravnoteza. Suprotna je suradnicka ravnoteza do koje se dolazi dogova-
ranjem suparnika o najboljoj strategiji. Tipican primjer suradnicke ravnoteze
je tajni oligopol a nesuradnicke ravnoteze potpuna konkurencija. Od svih iga-
ra vjerojatno je najpoznatija zatvorenikova dvojba u kojoj se dominantna
ravnoteza ostvaruje pri altruisticnoj iii dogovornoj dominantnoj strategiji oba
igraca. Suprotna joj je igre zagadivanja gdje je altruisticna dominantna stra-
tegija samounistavajuca pa nesuradnicko ponasanje daje najpovoljniji rezul-
tat iako je drustveno stetan. Tada dl"Zava sili igrace na suradnicko ponasanje.
100
NEIZVJESNOST I IGRE U EKONOMSKOM PONA$ANJU
ZADA Cl
Nadopunite!
1. Poslovi premjestanja dobara iz vremena i mjesta izobilja u vrijeme i mjes-
to oskudice jesu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
2. Spekuliranje bez rizika, kada se roba istodobno kupuje na jednom i pro-
daje uz profit na drugom mjestu, je - - - - - - - - - - - - -
3. Rizik se izbjegava operacijom koja se zove - - - - - - - - - -
4. Osobe u kojih je osjecaj zadovoljstva zbog dobitka nekog iznosa veci od
osjecaja nezadovoljstva izazvanog gubitkom istog tog iznosa jesu _ _
5. Glavni oblik diverzificiranja rizika je - - - - - - - - - - - - -
6. Rizike koje ne prihvaca privatno osiguranje preuzima _ _ _ _ _ __
7. Uvjeti unosne trgovine osiguranjem jesu - - - - - - - - - - - -
8. Strategija koja polucuje najpovoljniji ishod, neovisno o strategiji suparnika
je _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ .
9. Temeljna dvojba igre suparnistva je da I i - - - - - - - - - - -
10. Nashova ravnoteza naziva se i - - - - - - - - - - - - - - -
Tocno - Netocno (T - N)
1. _ Ekonomski subjekti donose odluke na temelju saznanja o svim rele-
vantnim parametrima poslovanja.
2. _ Na tl"Zistu nepotpune konkurencije postoji strategijska interakcija
medu gospodarskim subjektima.
3. _ Ono sto je dobro za spekulante lose je za drustvo, i obrnuto.
4. _ Svaka spekulacija kao svoj konacni ishod ima smanjenje drustvenog
blagostanja.
5. _ Spekulativna tl"Zista omogucuju diverzifikaciju rizika.
6. _ Ono sto je nepredvidivo za pojedince nepredvidivo je i za drustvo jer
je ono skup pojedinaca.
7. _ Privatno osiguranje osigurava sve slucajeve osim onih gdje postoji
moralni hazard.
8. _ Osiguranje je glavni ali ne i jedini nacin uklanjanja rizika u trZisnom
gospodarstvu.
9. _ Strategije igraca kao i njene ishode pokazuje matrica rezultata.
10. _ U svijetu potpune konkurencije suradnicko ponasanje stvara drustve-
no pozeljno stanje ekonomske efikasnosti.
101
OSNOVE EKONOMIJE NEIZVJESNOST I IGRE U EKONOMSKOM PONASANJU

Visestruki izbor 9. Matrica rezultata

a) pokazuje potencijalne dobitke odnosno gubitke pri danim cijenama
1. Spekulanti svojim spekulacijama: b) pokazuje dobitke odnosno gubitke koje su rezultat razlicitih strategija
a) povecavaju svoje blagostanje ali smanjuju drustveno igraca
b) povecavaju i svoje i drustveno blagostanje c) rangira rentabilnost koristenih strategija opadajucim nizom
c) povecavaju svoje blagostanje ne utjecuci na drustveno d) pokazuje odnose cijena oligopolista
2. Arbitra:Za je 10. Prepreke suradnickoj ravnotezi mogu biti
a) spekulacija visokog rizika a) iskusenje da se izigra sporazum
b) spekulacija niskog rizika b) protumonopolisticko zakonodavstvo
c) spekulacija bez rizika c) promjena odnosa ekonomske moci medu partnerima
3. Ukupno se blagostanje maksimalizira u prostoru i vremenu kada d) a) i b)
a) su granicne korisnosti potrosnje svugdje jednake e) b) i c)
b) je ukupna korisnost postignuta potrosnjom svugdje jednaka f) sve navedeno
c) je razina potrosnje svugdje jednaka
Rijesite!
4. Visina premije osiguranja ovisit ce
1. Razmotrimo sljedecu igru: Dvojici igraca postavljeno je isto pitanje. Oni
a) o visini rizika
mogu odgovoriti iskreno iii lagati. Ako oba odgovore iskreno debit ce nag-
b) o visini vrijednosti predmeta osiguranja
radu od 100 $. Ako jedan odgovori iskreno a drugi laze, lazljivac ce steci
c) o troskovima osiguranja
dobitak na racun postenjaka. U tom slucaju lazljivac stjece profit od 500 $
d) o svemu navedenome
dok postenjak ne dobiva nista. Ako oba lazu polucuju nagradu od 50 $.
e) a) i b)
a) Prikazite matricu rezultata.
5. Nepovoljna selekcija nastaje
a) kada se ljudi s najvecim rizicima javljaju kao kupci osiguranja ODGOVORI
b) kada osiguranik polucuje financijski dobitak time sto sam uzrokuje slu-
Nadopunite: 1. spekulativni poslovi, 2. arbitra:Za, 3. pokrivanje rizika, 4. osobe
caj protiv kojega se zelio zastiti
sklone riziku, 5. osiguranje, 6. socijalno osiguranje, 7. postojanje velikog
c) kada nije moguce izvrsiti diverzifikaciju rizika
broja slucajeva, medusobna neovisnost slucajeva, odsutnost moralnog
d) kada slucajevi nisu medusobno ovisni
hazarda, 8. dominantna strategija, 9. dici cijene iii ne, 10. nesuradnicka
6. Dominantna strategija je ona ravnote:Za.
a) pri kojoj ni jedan igrac ne maze poboljsati svoj rezultat pri danoj strate- Tocno - Netocno (T,N): 1. n, 2. t, 3. n, 4. n, 5. t, 6. n, 7. n, 8. t, 9. t, 10. n.
giji svog suparnika
b) pri kojoj se postize najpovoljniji ishod neovisno o strategiji suparnika Visestruki izbor: 1. b, 2. c, 3. a, 4. d, 5. a, 6. b, 7. c, 8. a, 9. b, 10. f.
c) pri kojoj oba igraca postizu najpovoljniji rezultat
Rijesite:
d) nista od navedenoga
Matrica rezultata ima sljedeci oblik:
7. Nash ova ravnote:Za je
a) suradnicka ravnoteza
b) dominantna ravnoteza
c) nesuradnicka ravnoteza
d) nista od navedenoga
8. Teorija igara je korisna
a) za razumijevanje poslovanja oligopola
b) za razumijevanje onih odluka tvrtke koje su neovisne o odlukama dru-
gih poduzeca
c) za razumijevanje ponaanja sudionika monopolisticke konkurencije
d) za razumijevanje ponaAanja sudionika potpune konkurencije

102 103
 DOHOCI I ODREDIVANJE CIJENA PROIZVODNIH CIMBENIKA

ka umnosku granicnog prihoda koji se ostvaruje prodajom dodatne jedinice

13. DOHOCI I ODREE>IVANJE
CIJENA PROIZVODNIH
V'
CIMBENIKA
CILJEVI IZLAGANJA
Utvrditi sto je cilj i predmet teorije raspodjele.
Objasniti raspodjelu dohotka prema nacelu granicne.
produktivnosti
a) u uvjetima potpune konkurencije
b) u uvjetima nepotpune konkurencije.
Analizirati potrainju za proizvodnim ciniteljima u poduzecu
koje maksimalizira profit uz pravilo najmanjeg troska.
Analizirati ponudu proizvodnih cinitelja i odrediti njihovu
cijenu pomocu faktorske ponude i potrainje.
Objasniti teoriju raspodjele J. B. Clarka.
Teorija raspodjele je jedno od najslozenijih pitanja u cijeloj ekonomiji. Ona
objasnjava kako se dohodak i blagostanje raspodjeljuje medu clanove drust-
va te podrijetlo dohodaka i razlike u njihovoj visini. Predmetom teorije ras-
podjele su dohodak i imetak. Dohodak cine sva novcana primanja sto ga ne-
ka osoba iii kucanstvo ostvaruje tijekom danoga vremenskog razdoblja. Do-
hodak se sastoji od nadnice, rente, kamata, dividendi i transfernih placanja, a
njegove osnove su rad, vlasnistvo i socijalna skrb. lmetak cini vrijednost
proizvoda (MR =Marginal Revenue) i granicnog proizvoda inputa (MP =
Marginal Product) i, odnosno
(MRP)i =MR x (MP)i
Tako je prinos granicnog proizvoda rada (MRP)L jednak umnosku MR i
MPL, prinos granicnog proizvoda kapitala (MRP)K jednak umnosku MR i MPK,
a prinos granicnog proizvoda zemlje (MRP)n jednak umnosku MR i MP n.
U uvjetima potpune konkurencije granicni prihod je jednak cijeni finalnog
proizvoda pa je prinos granicnog proizvoda inputa (MRP) i jednak umnosku
cijene finalnog proizvoda (P) i granicnog proizvoda inputa (MP)i, odnosno
(MRP)i = P x (MP)i
Razlika izmedu gornjih formula je u tome sto je u uvjetima potpune kon-
kurencije cijena finalnog proizvoda jednaka za sve kolicine granicnog proiz-
voda dok je u uvjetima nepotpune konkurencije granicni prihod manji od cije-
ne i razlikuje se od granicnog proizvoda do granicnog proizvoda.
Poduzece koje maksimalizira profit na tr2:istu potpune konkurencije koristit
ce onu kombinaciju proizvodnih inputa u kojoj je umnozak granicnog proizvo-
da inputa i cijene proizvoda jednak cijeni inputa odnosno kada je
granicni proizvod rada (MPL) x cijena proizvoda (P) =cijena rada =nadnica,
granicni proizvod kapitala (MPK) x cijena proizvoda (P) = cijena kapitala = kamata
granicni proizvod zemlje (MPN) x cijena proizvoda (P) =cijena zemlje =renta.
lz gornjih jednadzbi izvodi se pravilo najnizeg troska koje glasi da su
troskovi najnizi onda kada je granicni proizvod po novcanoj jedinici utrosenoj
na pojedini input jednak za sve inpute, odnosno da je
MPL MPK MPN 1
PL= PK =""'PN=p
gdje SU

sredstava koja netko posjeduje u bilo kojem trenutku. Dohoci nisu nista dru- MPL = granicni proizvod rada
go do cijene proizvodnih cinitelja, pa je tako nadnica cijena rada, renta cijena PL = cijena rada
zemlje a kamata cijena kapitala. Kako su cijene proizvodnih cinitelja odreae- MPK =granicni proizvod kapitala
ne njihovom ponudom i potraznjom, to se analiza raspodjele dohotka svodi PK =cijena kapitala
na analizu sila koje utjecu na ponudu i potraznju proizvodnih inputa. MPN = granicni proizvod zemlje
U suvremenoj ekonomiji raspodjela se objasnjava .teorijom granicne pro- PN = cijena zemlje
dukfulllosti. Ona pokazuje da je potraznja za proizvodnim inputima bitno razli-
cita od potraznje za finalnim dobrima. Naime, potraznja za proizvodnim inpu- Ako cijena jednog proizvodnog cinitelja raste a cijene ostalih cinitelja osta-
tima nije autonomna nego je odreaena potraznjom finalnih dobara. Potraznja nu nepromijenjene, poduzece ce zamijeniti skupljeg cinitelja jeftinijim. To ce
za proizvodnim inputima je stoga izvedena potraznja. Kolika ce biti potraznja ciniti tako dugo dok se ne uspostavi jednakost granicnih proizvoda inputa iz-
za nekim inputom ovisit ce o prinosu granicnog proizvoda tog inputa. Prinos razenih u novcanim jedinicama.
granlfnog prolzvoda nekog inputa (MRP = Marginal Revenue Product) je Do tr2:isne potraznje za inputima dolazi se zbrajanjem pojedinacne potraz-
dodatni prihod koji se ostvaruje zaposljavanjem dodatne jedinice tog inputa nje svakog poduzeca. Graficki se tr2:isna krivulja potraznje za pojedinim inpu-
uz pretpostavku da su ostall lnputi nepromijenjeni. Njegova velicina je jedna- tom dobiva vodoravnim zbrajanjem individualnih krivulja potraznje poduzeca.

104 105
OSNOVE EKONOM/JE DOHOC/ I ODREDIVANJE C/JENA PROIZVODNIH CtMBEN/KA

Ravnotezna cijena inputa na tri:istu potpune konkurencije formirat ce se u Tocno - Netocno (T - N)

presjecistu krivulja ponude i potraznje inputa. Pri toj cijeni kolicina inputa koju
su vlasnici spremni prodati jednaka je kolicini inputa koju su kupci voljni kupi- 1. _ Marx je tvrdio da ce se razvitkom kapitalizma intenzivirati proces osi-
ti. Ako je cijena niza od ravnotezne javit ce se visak potra:Znje u odnosu pre- romasenja radnicke klase.
ma ponudi inputa pa ce se cijena vratiti na ravnoteznu razinu. lsto ce se do- 2. _ U analizi ekonomskog statusa pojedinca najcesci pokazatelji su visi-
goditi ako je cijena visa od ravnotezne, kada ce visak ponude u odnosu pre- na nadnice i velicina njegova imetka.
ma potra:Znji vratiti cijenu na ravnoteznu razinu. Visoke cijene proizvodnih ci-
nitelja odnosno visoki dohoci njihovih vlasnika posljedica su iii ogranicene 3. _ lmetak se sastoji od materijalnoga i financijskog dijela.
ponude iii visoke potraznje za tim ciniteljima kao sto su niske cijene plod obil- 4. _ Raspodjela dohotka se moze objasniti jedino na temelju granicne
ne ponude i niske potra:Znje. produktivnosti.
Kako se raspodjeljuje ukupni nacionalni proizvod medu razlicite proizvod-
ne cinitelje, prema teoriji granicne produktivnosti objasnio je americki teoreti- 5. _ Granicni proizvod inputa razlikuje se od njegova fizickoga granicnog
car J. B. Clark. Prema njemu, svaki proizvodni cinitelj dobiva prihod u visini proizvoda.
posljednje unajmljene jedinice. Visak proizvoda koji je preostao od granicnih 6. _ Prihod granicnog proizvoda inputa jednak je umnosku njegova gra-
proizvoda prijasnjih inputa jednak je dohotku drugoga proizvodnog cinitelja nicnog proizvoda i granicnog prihoda.
koji je sudjelovao u proizvodnji ukupnoga nacionalnog proizvoda.
7. _ U uvjetima potpune konkurencije cijena je jednaka granicnom prihodu.
ZADA Cl 8. _ Potraznja za finalnim proizvodima izvodi se iz potraznje za inputima.

Nadopunitel 9. _ U procesu proizvodnje rad je najvazniji input.

1. Sva novcana primanja koja se ostvaruju tijekom danoga vremenskog raz- 10. _ Dohoci proizvodnih cinitelja tezit ce rastu ako se pronaau odgovara-
juce zamjene iii ako se smanji potraznja za proizvodima koji sadri:e te
doblja c i n e - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - proizvodne inpute.
2. Ukupna vrijednost sredstava koju netko posjeduje u odreaenom vremens-
kom razdoblju cini - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Visestruki izbor
3. Dohoci vlasnika proizvodnih cinitelja jesu - - - - - - - - - - - 1. Potraznja za nekim inputom odreaena je:
a) njegovom cijenom
4. Raspodjelu dohotka u tri:isnom gospodarstvu objasnjava _ _ _ __ b) njegovim granicnim fizickim proizvodom
c) prihodom granicnog proizvoda
5. Dodatni prihod koji zaraduje poduzece uposljavanjem dodatne jedinice d) stupnjem tehnoloskog razvitka
nekog inputa uz nepromijenjene druge inpute je - - - - - - - - - 2. Prihod graniCnog proizvoda inputa A jednak je:
6. Kolicina dodatnog proizvoda koji se proizvodi koristenjem dodatne jedini- a) umnosku granicnog proizvoda inputa A i granicnog prihoda nastalog
ce inputa u proizvodnom procesu je - - - - - - - - - - - - - prodajom dobra X
b) umnosku kolicine uposlenog inputa i njegove cijene
?. Prinos granicnog proizvoda inputa dobiva se mnozenjem granicnog proiz- c) umnosku fizickog granicnog proizvoda inputa A i njegove cijene
voda tog inputa s - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ... d) nista od navedenog
8. Poduzece ce maksimalizirati svoj profit ako zaposljava proizvodnog cinite-
lja sve dotle dok se njegov MRP ne izjednaci s - - - - - - - - -
G)N.ek~ granicni pr~izv?d inp~ta A, Bi C iznosi 20, 10_i 6. Ako su cij~ne traz~-
.. rnh 1nputa 10, 5 1 3 1 ako Je poduzece doseglo razmu outputa koJa maks1-
9. Prema pravilu najnizeg troska, profit se maksimalizira tada kad je _ __ malizira profit, tada je MR od prodaje posljednje jedinice dobra X jednak:
a) 6,00 $
b) 2,00 $
10. Krivulja MRP za svaki input daje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ . c) 1,50 $
d) 0,50 $
4. MRP kapitala je jednak:
a) MP kapitala x MR outputa

108 107
OSNOVE EKONOMIJE DOHOCI I ODREfJIVANJE CIJENA PROIZVODNIH CIMBENIKA

b) kamata x MR outputa
c) MC kapitala x MP kapitala
d) MP kapitala x kamata
5. MRP zemlje jednak je: 0 0
a) renta x MP zemlje 10 15 I
b) MP zemlje x MC zemlje 20 28
c) MR outputa x renta 30 39
d) MR outputa x MP zemlje 40 48
50 55
6. Prihod granicnog proizvoda rada, koji se koristi u proizvodnji proizvoda X
u uvjetima potpune konkurencije, jednak je: 60 60
a) prosjecnom proizvodu rada x cijena rada a) Popunite gornju tablicu.
b) prosjecnom proizvodu rada x granicni prihod rada b) Pretpostavimo da je tjedna nadnica PKV radnika 550 $. Koliko ce rad-
c) granicnom proizvodu rada x cijena proizvoda X nika HUNDO zaposljavati?
d) granicnom proizvodu rada x granicni troskovi rada c) Pretpostavimo da tjedna nadnica padne na 450 $. Koliko ce u tom slu-
7. Prihod granicnog proizvoda kapitala, koji se u uvjetima potpune konkuren- caju radnika HUNDO zaposljavati?
d) Ako tjedna nadnica poraste na 750 $ koliko ce radnika tada HUNDO
cije koristi za proizvodnju dobra X, jednak je: '2. zaposljavati?
a) granicnom proizvodu kapitala x cijena kapitala
b) granicnom proizvodu kapitala x cijena dobra X Podaci o proizvodnji i zaposlenosti dani su u sljedecoj tablici:
c) prosjecnom proizvodu kapitala x cijena dobra X
d) prosjecnom proizvodu kapitala x granicni prihod kapitala
8. Prihod granicnog proizvoda zemlje, koji se kao proizvodni cinitelj koristi za
0 0 2$ 2$
proizvodnju dobra X u uvjetima potpune konkurencije, jednak je:
1 5 1.8 I I 1-oo
a) granicnom prihodu zemlje x prosjecni proizvod zemlje
b) granicnom prihodu zemlje x granicni proizvod zemlje 2 11 1.6
c) cijena zemlje x granicni proizvod zemlje 3 18 1.4
d) cijena dobra X x granicni proizvod zemlje 4 26 1.2
5 35 1.-
9. Do zamjene rada kapitalom nece doci aka je:
a) MPK/PK = MPL/PL gdje simboli imaju sljedece znacenje:
b) MPK/PK < MPUPL
c) MPK/PK > MPL/PL
a = 000 komada tjedno
L= radnici
10. Autor teorije granicne produktivnosti je: Pc = trtisna cijena u potpunoj konkurenciji
a) K. Marx Pm= cijena monopoliste
b) V. Pareto MRm = granicni prihod monopoliste
c) A. Marshall MPL = granicni proizvod rada,
d) K. Menger MRPc = prinos granicnog proizvoda rada u potpunoj konurenciji,
e) nitko ad navedenih MRPm = prinos granicnog proizvoda rada monopoliste

Rijeiitel a) Popunite tablicu!

1. Poduzece HUNDO je tvrtka koja maksimalizira profit na potpuno konku-
rentnom trtistu. Za proizvodnju svojih proizvoda "HUNDO" zaposljava
PKV radnike. Tekuca trtisna cijena njegovih proizvoda je 500 $.
b) Koliko ce radnika pri nadnici ad 250 $ zaposljavati monopolist odnosno
konkurentno poduzece?
3. Pretpostavimo da je 1O radnika zaposleno na dva polja psenice te da cije-
nu psenice ad 100 DEM po toni odreduje svjetsko t!Ziste. lspunite sljede-
cu tablicu:

108 109
OSNOVE EKONOMIJE DOHOCI I ODREfJIVANJE CIJENA PROIZVODNIH CtMBENIKA

R~d;:;; gr~hi6no~:,J>r:, Je6~ii~

(l)p '.rada uDEM --
1 I 20
2 I 38
3 I 54
4 I 68
5 I 80
6 I 90
7 I 98 ODGOVORI
8 I 104 Nadopunite: 1. dohodak, 2. imetak, 3. cijene proizvodnih inputa, 4. teorija
9 I 108 granicne produktivnosti, 5. prihod granicnog proizvoda inputa, 6. granicni
10 I 110 proizvod, 7. granicnim prihodom, 8. granicnim troskom, 9. granicni proiz-
a) Pretpostavimo da 6 radnika obraduje polje A, a 4 polje B. Koliki ce biti vod po novcanoj jedinici jednak za sve inpute, 10. krivulju potraznje podu-
output polja A odnosno B i kolika je nadnica radnika ako je svaki pla- zeca za tim inputom.
cen po vrijednosti prihoda granicnog proizvoda rada? Tocno - Netocno (T, N): 1. t, 2. n, 3. t, 4. n, 5. n, 6. t, 7. t, 8. n, 9. n, 1O. n.
b) Takoder pretpostavimo da je zbog visih nadnica na polje B otislo raditi
troje radnika s polja A. Koliki ce biti urod na poljima A i B, njegova vri- Visestruki izbor: 1. c, 2. a, 3. d, 4. a, 5. d, 6. c, 7. b, 8. d, 9. a, 1O. e.
jednost kao i nadnice zaposlenih radnika ako su jednake prihodu gra- Rijesite:
nicnog proizvoda rada?
1. a) MPL:1.5, 1.3, 1.1, 0.9, 0.7, 0.5
4. Tvrtka HUNDO kupuje inpute rada i kapitala na tr'Zistu potpune konkuren- MRPL: 750, 650, 550, 450, 350, 250
cije po cijeni od 3 i 5 $. Output prodaje na tlZistu potpune konkurencije po b) 30
cijeni od 0,50 $. Podaci o produktivnosti inputa dani su u tablici: c) 40
d) 10
<~~~,f:;j!}:fTP,'iJj 2. a) MRm: 1.8, 1.4, 1.-, 0.6, 0.2
,radiit;+i1,
, '- -,
rada Ti
,,/e;~ MPL: 200, 167, 143, 125, 111
1 60 1 I 45 MRPc: 400, 334, 286, 256, 222
2 50 2 I 36 MRPm: 360, 234, 143, 75, 22
3 40 3 I 30 b) Konkurentno poduzece ce zaposljavati 4 radnika a monopolist 2.
4 30 4 I 21 3. MPL:20, 18, 16, 14, 12, 10,8,6,4,2
5 20 5 I 15 MRPL:2000, 1800, 1600, 1400, 1200, 1000,800,600,400,200
6 10 6 I 6 a) 90 i 68 tona, 9000 i 6800 DEM, 1000 i 1400 DEM,
b) 98 i 54 tone, 9800 i 5400 DEM, 800 i 1600 DEM.
Na temelju gornjih podataka
a) odredite pri kojoj kombinaciji inputa HUNDO postize maksimalan profit 4. TPK:60, 110, 150, 180,200,210
i koliko on iznosi? TPL:45,81, 111, 132, 147, 153
Uputstvo: Maksimalan profit ce se postici ostvarenjem pravila najmanjeg troska, tj. a) 6 K +6L, pf= 133.5
kada se izjednace MPK/PK i MPUPL. Profit se izracunava kao razlika izmedu ukup- b) 363.
nog prihoda i ukupnog troka.
5. slucaj a: Ne;
b) Koju ce razinu outputa HUNDO izabrati? slucaj b: Da, vise L;
5. Nalazite se na polo!aju ekonomskog savjetnika u poduzecu HUNDO. Vas slucaj c: Da, vise L;
je zadatak da odredlte je Ii u navedenim slucajevima potrebna promjena slucaj d: Da, vise K;
kombinacije prolzvodnlh lnputa odnosno ako je potrebna eega treba ko- slucaj e: Da, vise K,
ristiti vile odnosno manje? slucaj f: Ne.

110 111

14. NADNICE I TRZISTE RADA
CILJEVI IZLAGANJA
~ Definiranje potpuno konkurentnog triista rada.
~ Analiza potrainje rada.
~ Analiza ponude rada.
~ Analiza razlike u nadnicama razlicitih skupina radnika.
~ Objasnjenje ieljeznog zakona nadnice.
~ Diskriminacija po spolu i rasi.
Nadnice su dohodak od rada i cine prihod pretezitog dijela stanovnistva.
One se medusobno razlikuju po vrstama posla, po gospodarskim granama,
spolu i zemljama. Potrebno je razlikovati nominalne od realnih nadnica. No-
minalne nadnice se izrazavaju u novcanim jedinicama dok realne nadnice
izrazavaju kupovnu moc nominalnih nadnica. Zato one, osim o nominalnim
nadnicama, ovise i o cijenama finalnih dobara.
TIZiste rada, kao i tl'Ziste bilo kojega finalnog dobra, moze biti potpuno i
nepotpuno konkurentno. U ovom se poglavlju razmatra potpuno konkurentno
tl'Ziste Cija SU temeljna obiljezja:
1. postojanje velikog broja radnika koji traze posao i postojanje velikog
broja poslodavaca, pri cemu ni jedan od njih ne moze diktirati nadnice;
2. rad je homogen - svi su radnici jednako vjesti i produktivni;
3. radnici su savrseno pokretljivi - nema zapreka njihovu prelasku s jed-
noga radnog mjesta na drugo;
4. radnici su potpuno informirani o svim promjenama na tl'Zistu rada.
Na potpuno konkurentnom tl'Zistu rada nema sindikata ni udruga posloda-
vaca. Takoder je iskljucen utjecaj dl'Zave, dok se nadnice formiraju pod utjeca-
jem ponude i potrafnje rada. U stanju ravnoteze na konkurentnom tl'Zistu rada,
kada bi svi poslovi i svi ljudi bili jednaki, ne bi postojale razlike u nadnicama.
Potraznja pojedinacnog poduzeca za radom odredena je prihodom gra-
nic'!nog proizvoda rada (MRPL). Kako je u uvjetima potpune konkurencije on
ovisan o granicnom proizvodu rada i cijene finalnog dobra, to ce ova dva cini-
telja posredno odredivati obujam potraznje za radom. Granicni proizvod rada
ovisi o njegovoj granicnoj produktivnosti, a ona ce se mijenjati pod utjecajem
kvalitete rada, kolicine i kakvoce drugih inputa, tehnoloskoj opremljenosti i
organizaciji proizvodnje. Promjene Ii se navedeni cinitelji promijenit ce se i
potraznja za radom. Primjerice, postane Ii rad produktivniji odnosno poveca Ii
se njegov granic'!ni proizvod iii ako se poveca cijena finalnih dobara porast ce
i potraznja za radom. Obrnuto, smanji Ii se produktivnost rada iii se smanji ci-
jena finalnih dobara, smanjlt ~e se i potraznja za radom. Potraznja rada poje-
112
NADNICE I TRZISTE RADA
dine gospodarske grane na potpuno konkurentnom tl'Zistu jednaka je hori-
zontalnoj sumi potraznje rada pojedinacnih poduzeca.
Ponuda rada izrazena je brojem radnih sati koje je stanovnistvo spremno
odraditi na poslovima koji donose nadnicu. Ona je odredena brojnoscu sta-
novnistva kao i nacinom na koji ono raspodjeljuje svoje vrijeme na rad i do-
kolicu. Sto je stanovnistvo brojnije, veca je ponuda rada. Brojnost stanovnis-
tva ovisit ce o njegovu prirodnom i mehanickom prirastaju. Pod prirodnim pri-
rastajem podrazumijeva se razlika izmedu stope nataliteta i stope mortaliteta,
a pod mehanickim prirastajem podrazumijeva se razlika izmedu stope imi-
gracije i stope emigracije. Obje vrste prirastaja ovise o ekonomskim, drustve-
nim, tradicijskim i religioznim ciniteljima. Povecanje nadnice aktivira dva sup-
rotna efekta na ponudu rada. Ako porast nadnica stimulira radnike na dulji
rad, tada ce ponuda rada biti izlozena djelovanju efekta supstitucije. Ponuda
rada ce se povecati jer ce radnici, kako bi stekli veci dohodak, zamijeniti svo-
je slobodno vrijeme radnim vremenom. Suprotno djelovanje na ponudu rada
ima efekt dohotka. On djeluje kada porast nadnica smanjuje ponudu rada jer
radnici zele manje raditi kako bi si priustili slobodno vrijeme. Pri nekoj kritic-
noj nadnici krivulja ponude rada zakrece se unatrag. Ne moze se dati opci
odgovor koji ucinak ima jaci utjecaj jer je on individualan.
Razlike u nadnicama koje postoje izmedu razlicitih vrsta poslova objasnja-
vaju se raznovrsnim razlozima. Razlike u nadnicama koje sluze kao naknade
za neprivlacnost pojedinih vrsta poslova zovu se kompenzirajuci dodaci. Zah-
valjujuci njima poslovi "plavih ovratnika" bolje su placeni od poslova "bijelih ov-
ratnika". Dio razlike medu nadnicama tumaci se razlikama u kvaliteti rada nas-
talih razlicitim ulaganjima u ljudski kapital. Pod ljudskim kapitalom podrazumi-
jeva se kolicina znanja i sposobnosti stvorena u procesu obrazovanja i odgoja.
Visoke place strucnih kadrova su zapravo povrat njihovih investicija u ljudski
kapital. Trecu skupinu cine dohoci onih rijetko nadarenih i popularnih osoba
(TV, filmske i sportske zvijezde) cija je krivulja ponude rada potpuno neelastic-
na. Visak njihovih nadnica iznad najvisih nadnica u drugim zanimanjima ima
obiljezja ciste ekonomske rente. Cetvrti razlog postojanja razlika medu nadni-
cama proizlazi iz cinjenice da tl'Ziste rada nije homogeno nego je segmentirano
na mnogo nekonkurentnih skupina sto omogucuje dohodovne razlike.
Razlike medu nadnicama su dosta stabilne ali nisu zauvijek dane. Spo-
menute razlike pokrecu ljude u smjeru bolje placenih poslova, djelatnosti i di-
jelova zemlje. Sto su te razlike vece, time je i poticaj migracijama veci. Ovaj
proces dovodi do konvergencije nadnica i smanjenja dohodovnih razlika. Ko-
nacna struktura nadnica na potpuno konkurentnom tl'Zistu rada bit ce odre-
dena ravnotezom ponude i potraznje rada.
Tijekom 19. stoljeca formirale su se dvije vazne teorije nadnica - Malthu-
sova i Marxova. Obojica su tvrdili da su nadnice svojom visinom vezane uz
egzistencijalni minimum, pa su u ekonomskoj literaturi poznate pod imenom
zeljezni zakon nadnice. Prema Malthusu, stanovnistvo svojim prirodnim pri-
rastajem vrsi stalni pritisak na nadnice, vezuci ih uz razinu prezivljavanja.
Marx je pak tvrdio da nezaposleno radnistvo, tzv. "industrijska rezervna armi-
ja" konkurira zaposlenim radnicima obarajuci njihove nadnice na puku egzis-
tencijalnu razinu. Dublja analiza pokazuje netocnost Marxove tvrdnje jer na
113
OSNOVE EKONOMIJE NADNICE I TRttSTE RADA

konkurentnom tl"Zistu rada nezaposlenost moze oboriti nadnice samo do rav-
notezne razine a ne do razine prezivljavanja.
U razdobljima visoke nezaposlenosti cesto se rjesenje problema vidi u
preraspodjeli posla na veci broj ljudi smanjenjem radnog vremena vec za-
poslenih radnika. Ovo misljenje da je ukupna kolicina posla stalna naziva se
"zabludom o fiksnoj kolicini posla". Rjesenje, medutim, nije u skracenju rad-
nog vremena nego u makroekonomskoj politici koja 6e povecati kolicinu pos-
la i dati prigodu svakome da radi puno radno vrijeme.
Razlike u zaradama mogu biti i posljedica diskriminacije odredenih dijelo-
va drustva bilo po rasnoj, etnickoj, vjerskoj iii spolnoj osnovi. Najveca drust-
vena skupina koja je izvrgnuta diskriminaciji su zene. Njihove zarade su,
primjerice, u SAD-u, i do 35 % manje od zarada njihovih muskih kolega za
isti posao. Razlozi ni:Zih zarada :Zena nalaze se kako u drustvenim stavovima
i obicajima tako i ekonomskim ciniteljima. Naime, zene u prosjeku imaju nize
obrazovanje i manje radno iskustvo, pa je i njihova produktivnost manja od
muskaraca. Nize place zena proizlaze i dijelom iz toga sto su one iskljucene
iz visoko placenih zanimanja. Osim toga zene se teze zaposljavaju jer su
zbog majcinstva vise odsutne s posla. Diskriminacija se u pravilu provodi vrlo
suptilnim metodama, kroz segmentiranje tl"Zista rada, cime se neke drustve-
ne skupine stavljaju u preferentni polozaj u odnosu prema drugima. Uklanja-
nje diskriminacije rada provodi se normativnim putem. Poseban vid borbe
protiv diskriminacije su tzv. mjere "afirmativnih akcija" kojima se stimuliraju pos-
lodavci da zaposle diskriminirane skupine bez posla. lsti cilj ima i koncepcija
usporedive vrijednosti, prema kojoj bi se diskriminacija eliminirala tako sto bi
nadnica bila jednaka za sve poslove koji imaju usporedive opce znacajke. Njen
je nedostatak u tome sto bi se tako uklonio utjecaj tl"Zista rada i stvaranje visko-
va odnosno manjkova potraznje rada za pojedine vrste poslova.
ZADA Cl
8. Ulaganje u stjecanje znanja i vjestina kroz obrazovanje i skolovanje je in-
vesticija u - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
9. Veci dohoci peraca ulica od dohodaka administrativnog osoblja objasnja-
vaju se _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
10. Prema Marxovoj koncepciji zeljeznog zakona nadnice _ _ _ _ _ __
konkuriraju zaposlenim obarajuci nadnicu na razinu - - - - - - - -
Tocno - Netocno {T - N)
1. _ Smanjenjem nominalnih nadnica nuzno se smanjuju i realne nadnice.
2. _ Povecanje realnih nadnica pretpostavlja porast nominalnih nadnica.
3. _ Pri istim nominalnim nadnicama realne nadnice ostaju nepromijenjene.
4. _ Nominalne i realne nadnice su medusobno razmjerne.
5. _ Potraznja rada na potpuno konkurentnom tl"Zistu rada odredena je
njegovom granicnom produktivnoscu.
6. _ Prirodni i mehanicki prirastaj stanovnistva odreduje, uz ostalo, dina-
miku ponude rada.
7. _ Efekt dohotka na visim razinama nadnice djeluje na ponudu rada is-
tim intenzitetom kao i efekt supstitucije na nizim.
8. _ Krivulja ponude rada nagnuta je unatrag zbog efekta dohotka.
9. _ Razlike u velicini nadnica izmedu muskaraca i zena su, medu osta-
lim, i posljedica razlika u kvaliteti rada.
10. _ Da bi se privukla radna snaga za rad na neprivlacnim poslovima tak-
vim radnicima se isplacuje cista ekonomska renta.

Nadopunitel Visestruki izbor

1. je cijena rada kao proizvodnog cinitelja. 1. Determinante ponude rada u nekom gospodarstvu jesu
a) velicina stanovnistva
2. Nadnica izrazena u novcanim jedinicama je - - - - - - - - - - b) udio radno-sposobnog stanovnistva u ukupnoj populaciji
3. Kupovna moc dohotka od rada izrazava se velicinom _ _ _ _ _ __ c) duzina radnog tjedna
d) odnos radnika prema radnom i slobodnom vremenu
4. Potraznja za radom je potraznja, pa ce pri nepromije- e) sve gore navedeno
njenoj produktivnosti rada ovisiti o - - - - - - - - - - - - - -
2. Visoki dohodak sto ga ostvaruju radnici na naftnim platformama ima zna-
5. Pri danim cijenama finalnih dobara potraznja za radom ovisit ce o _ _ cajke
a) kompenzirajuceg dodatka
b) ciste ekonomske rente
6. Ako pojedinac zeli raditi prekovremeno, jer je taj rad vise placen od onoga
c) diskriminacijskog dohotka
u redovnom radnom vremenu na njega utjece - - - - - - - - - d) naknade za investiciju u ljudski kapital
7. Ako pojedinac odbije posao koji muse nudi u vrijeme vikenda pri visoj ta-
3. Elvis Presley, legenda americkog rock'n rolla godisnje je zaradivao miliju-
rifnoj stopi na njega djeluje - - - - - - - - - - - - - - - ne dolara. Njegov dohodak je imao obiljezje:
a) kompenzirajuceg dodatka

114 115
OSNOVE EKONOMIJE NADNICE I TRtJSTE RADA

b) ciste ekonomske rente 10. lndeks nominalnih nadnica izmedu dva razdoblja smanjen je sa 125 na
c) diskriminacijskog dohotka na 110, dok je indeks cijena potrosackih dobara smanjen sa 140 na 120.
d) naknade za investiciju u ljudski kapital To znaci da su izmedu ta dva razdoblja realne nadnice
a) porasle za 5 %
4. Vrhunski lijecnici u SAD-u su pocetkom 90-ih godina zaradivali izmedu b) porasle za 2,68 %
150 i 200 tisuca dolara godisnje. Njihov dohodak je imao znacajke c) ostale nepromijenjene
a) kompenzirajuceg dodatka d) pale za 2,68 %
b) ciste ekonomske rente
c) diskriminacijskog dohotka Rijesitel
d) naknade za investicije u ljudski kapital
1. Odredite koliko je radnih sati radnik spreman ponuditi aka su mu granicni
5. Visi dohoci bijelih radnika u odnosu prema njihovim crnim kolegama u troskovi (MC) odnosno granicni dobici (MB) sljedeci:
SAD-u imaju obiljezja
MB=W
a) kompenzirajucih dodataka
MC= a +bH.
b) ciste ekonomske rente
c) diskriminacijskog dohotka Zadani parametri su a i b, W tekuca nadnica, a H su radni sati.
d) naknade za investicije u ljudski kapital
2. Panchito Gonzales je pri navedenim nadnicama spreman ponuditi kolicine
6. Pri radnom tjednu od 42 sata, uz nadnicu od 10 $, radnik ostvaruje doho- rada darie u tablici:
dak od 420 $ tjedno. Ako se nadnica poveca na 12 $po satu i aka radnik
odluci raditi 48 sati tjedno njegov dohodak ce se povecati na 576 $ tjedno.
U ovom slucaju djeluje
a) efekt dohotka
b) efekt supstitucije 8 32
c) oba efekta 9 35
d) efekt maksimalizacije dohotka 10 38
11 42
7. Pomak po krivulji ponude rada nakon tocke infleksije dovodi do
12 41
a) povecanja ponude rada
13 40
b) smanjenja ponude rada
c) smanjenja nadnice 14 38
d) povecanja nadnice a) lspunite tablicu i odredite pri kojoj nadnici efekt dohotka prevladava
e) b) id) nad efektom supstitucije kod Panchita Gonzalesa.
f) a) id) b) Prikazite graficki ponudu rada Panchita Gonzalesa.
g) a) i c).
3. Sta ce se dogoditi s ponudom rada aka
8. Ako turski radnik u Njemackoj za isti posao dobije nizu nadnicu od svog a) stopa nataliteta premasi stopu mortaliteta pri nultom mehanickom po-
njemackog kolege tada je rijec o rastu stanovnistva
a) rasnoj b} stopa emigracije premasi stopu imigracije pri nultom prirodnom priras-
b) spolnoj taju stanovnistva
c) religijskoj c) vlada donese odluku o produljenju vojnog roka
d) etnickoj diskriminaciji. d) se povecaju imigracijske kvote
9. lndeks nominalnih nadnica izmedu dva razdoblja smanjen je sa 150 na e) se ogranici upis na fakultete.
120, dok je indeks cijena potrosackih dobara smanjen sa 130 na 104. To Nacrtajte rjesenja pomocu krivulje ponude i potraznje rada uz pretpostav-
znaci da su izmedu ta dva razdoblja realne nadnice ku da je ova posljednja dana.
a) porasle za 1O %
b) smanjene za 10 % 4. Sta ce se dogoditi s potraznjom rada aka se
c) ostale nepromijenjene a) pri danoj produktivnosti rada poveca cijena finalnih dobara,
d) smanjene za 5 % b) pri danim cijenama finalnih dobara poveca produktivnost rada,

11R 117
OSNOVE EKONOMIJE

c) pri danoj produktivnosti rada smanji cijena finalnih dobara.

Nacrtajte rjesenja nastalih dogadaja uz pretpostavku nepromijenjene
15. SIN DI KATl I KOLEKTIVNO
ponude rada.

ODGOVORI
PREGOVARANJE
Nadopunite: 1. nadnica, 2. nominalna nadnica, 3. realne nadnice, 4. izvede-
na, cijeni finalnih dobara, 5. produktivnosti rada, 6. efekt supstitucije, 7.
efekt dohotka, 8. ljudski kapital, 9. kompenzirajucim dodacima, 10. neza- CILJEVI IZLAGANJA
posleni radnici, egzistencijalnog minimuma.
~ Upoznati ulogu sindikata u borbi za ostvarenje radnickih
Tocno - Netocno (T, N): 1. n, 2. n, 3. n, 4. n, 5. n, 6. t, 7. n, 8. t, 9. t, 1o. n.
prava.
Visestruki izbor: 1. e, 2. a, 3. b, 4. d, 5. c, 6. b, 7. e, 8. d, 9. c, 10. b.
~ Upoznati nacine kako sindikati mogu ishoditi nadnice vise od
Rijesite: postojecih.
1. Neto korist rada se maksimalizira kada su granicni troskovi rada jednaki ~ Dati ocjenu sindikalnog djelovanja.
granicnoj koristi rada. Ako izjednacimo MB i MC tada ce H biti.
Sindikati su dobrovoljne organizacije radnika udruzenih zbog povecanja
H = (w- a)/b nadnica i poboljsanja uvjeta rada. Na trZistu rada djeluju isto onako kao mo-
2. Promjene kolicine rada: 3, 3, 4, - 1, - 1, -2. nopolisti na trZistu roba pa je stoga njihovo postojanje znak nepotpuno kon-
Ukupna nadnica: 256, 315, 380, 462, 492, 520, 532 kurentnog trZista rada. Mogu se organizirati po granskom i strukovnom nace-
Pri nadnici od 12 $po satu efekt dohotka nadvladava efekt supstitucije. lu. Granski sindikati okupljaju radnike zaposlene u istoj gospodarskoj grani,
neovisno o njihovoj struci, a strukovni sindikati okupljaju radnike iste struke,
3. a) ponuda rada ce se povecati neovisno o tome u kojoj djelatnosti iii grani rade. Nasuprot sindikata, kao
b) ponuda rada ce se smanjiti predstavnika ponude rada, djeluju udruge poslodavaca - predstavnika pot-
c) ponuda rada ce se smanjiti raznje rada. Predmet njihova dogovaranja su kolektivni ugovori kojima se na
d) ponuda rada ce se povecati odredeno vrijeme reguliraju
e) ponuda rada ce se povecati
nadnice,
4. a) potraznja rada ce se povecati
uvjeti rada,
b) potraznja rada ce se povecati
c) potraznja rada ce se smanjiti uvjeti zaposljavanja,
uzajamna prava i obveze koje proizlaze iz radnog odnosa.
U svim slucajevima povecanja krivulja se pomice udesno, au svim sluca-
jevima smanjenja ulijevo. Najvazniji dio kolektivnog ugovora je tzv. ekonomski paket kojim se regu-
lira temeljna nadnica za pojedine vrste posla, naknada za prekovremeni rad
kao i ostale beneficije koje proizlaze iz rada. U vrijeme inflacije sindikati nas-
toje u kolektivne ugovore ugraditi klauzulu koja veze rast nadnica uz kretanje
zivotnih troskova kako bi ocuvali realne nadnice (tzv. COLA - klauzula Cost
of Living Adjustment).
Kolektivno pregovaranje je slozen posao ciji se ishod ne moze predvidjeti.
Prema teoriji igara ono je slucaj bilateralnog monopola u kojemu oba partne-
ra igraju nesuradnicku igru, a zbog mnogo cinitelja koji djeluju ishod nije mo-
guce nazrijeti. U slucaju da ne dode do konsenzusa, u pregovore se ukljucu-
je drZava kao medijator.
Obje strane u pregovorima imaju snatna sredstva pritiska. Poslodavci
kao sredstvo pritiska mogu koristit lockout kojim sprecavaju radnike da dodu
na svoju radna mjesta. Sindikati, pak, kao sredstvo pritiska imaju strajk kojim
nastoje ishoditi koncesije od strane poslovodstva, znajuci da prekidom rada

118 119
OSNOVE EKONOM/JE
izazivaju financijske gubitke suprotnoj strani. lako je strajk veoma mocno
sredstvo pritiska on se koristi vrlo rijetko. Razlog tome je i cinjenica sto strajk
pogada ne samo poslodavce nego i radnike koji u vrijeme strajka ne dobivaju
place te clanove drustva, korisnike dobara iii usluga radnika koji strajkaju.
Zbog toga je pokretanje strajka regulirano zakonom. Dl'Zava zabranjuje dis-
kriminacijske zahtjeve sindikata poput "zatvorene trgovine" (closed shop) ko-
jima se od poslodavaca trazi zaposljavanje iskljucivo sindikalno organiziranih
radnika. Manje diskriminacijski zahtjevi su oni kojima se poslodavcima daje
mogucnost uposljavanja sindikalno neorganiziranih radnika pod uvjetom da
se u kratkom roku uclane u sindikat (union shop). Ako sindikati dopustaju
ravnopravno zaposljavanje sindikalno organiziranih radnika i neorganiziranih
- to se naziva "otvorena trgovina" (open shop). Najveca prijetnja sindikatima
dolazi od neorganiziranih radnika istih kvalifikacija, kao i od konkurencije
stranih radnika u vidu uvezene robe na domace trZiste. lsto tako, sindikatima
prijeti opasnost od deregulacije onih grana gospodarstva u kojima sindikati
dl'Ze monopol ponude rada. Deregulacijom se dopusta pristup u te grane ne-
organiziranim poduzecima i radnicima. Svi ovi cinitelji slabe pritisak sindikata
na poslodavce, posebice na njihove zahtjeve za visim nadnicama. Sindikati
svojim krutim stavovima mogu biti kontraproduktivni jer konzerviraju stare
tehnologije proizvodnje, vise troskove i cijene, a time i nizu produktivnost.
Sindikati mogu povisiti nadnice svojih clanova iznad konkurencijske razi-
ne na cetiri nacina:
1. ogranicavanjem ponude rada,
2. koristenjem svoje moci da izravno povise standardne nadnice,
3. povecanjem potraznje rada,
4. odolijevanjem poslodavcima koji posjeduju monopsonisticku pregova-
racku moc.
(1) Ogranicavanjem ponude rada pomice se krivulja ponude rada ulijevo
sjekuci krivulju potraznje rada na visoj razini nadnice i nizoj razini zaposle-
nosti. To se postize uvodenjem imigracijskih barijera, odredivanjem dugog
roka pripravnistva, razlicitim diskriminacijama, odnosno odbijanjem primanja
novih clanova u sindikat te onemogucavanjem zaposljavanja sindikalno neor-
ganiziranih radnika.
(2) Sindikati obicno ne ogranicavaju ponudu rada nego nastoje pregovori-
ma ostvariti vise nadnice od standardnih. Prateca posljedica bit ce porast ne-
zaposlenosti jer sindikat ne moze natjerati poslodavce da zaposljavaju pres-
kupu radnu snagu. Nezaposleni radnici mogu cekati na slobodna mjesta u
dobro placenom sindikalnom sektoru iii traziti posao u drugim djelatnostima.
(3) Sindikati mogu izboriti vise nadnice povecanjem potraznje rada cime
se krivulja potraznje rada pomice udesno. Porast nadnica bit ce pracen pove-
canjem zaposlenosti. Sindikati to postizu povecanjem granicne produktivnosti
rada, ogranicavanjem slobode uvoza i sl.
(4) Sindikati mogu traziti vise nadnice od onih poslodavaca koji su mono-
psonisti na tl'Zistu rada, tj. uzivaju monopolisticki polozaj u potraznji rada. Mo-
nopsonist nastoji nametnuti radnicima depresirane nadnice uz sto manje za-
polljavanje kako bl smanjio granh~ne troskove rada. Akcija sindikata je us-
120
SINO/KATI I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE
mjerena na porast standardnih nadnica u odnosu prema depresiranima te
povecanje zaposlenosti. Ukratko, sindikati djeluju u odnosu prema monopso-
nistima kao kontratezna sila.
Pristase sindikata smatraju da oni pridonose porastu nadnica i poboljsa-
nju socijalnog polozaja radnika. Protivnici, medutim, ne dijele to misljenje.
Oni smatraju da sindikati povecanje nadnica ne ostvaruju na teret profita ne-
go iskljucivo na teret nadnica sindikalno neorganiziranih radnika. Umjesto da
ostvare redistribuciju nacionalnog dohotka, sindikati redistribuiraju postojeci
fond nadnica u korist pojedinih dijelova radnistva. Sindikati ne mogu povecati
realne nadnice ali mogu svojim zahtjevima za visim nominalnim nadnicama
pokrenuti inflacijsku spiralu. Oni takoder mogu povecati nezaposlenost koja
se moze pojaviti u dva oblika: kao nezaposlenost cekanja i kao klasicna ne-
zaposlenost. Nezaposlenost cekanja izazvana je odbijanjem sindikalno or-
ganiziranih radnika da prihvate poslove za koje dobivaju nizu nadnicu od
naknade za nezaposlenost. Klasicna nezaposlenost nastaje uslijed viska
ponude izazvane previsokim realnim nadnicama i nedovoljnom potraznjom
rada. Takva nezaposlenost se ne moze ukloniti tradicijskim mjerama makro-
ekonomske politike nego zahtijeva smanjenje realnih nadnica.
ZADA Cl
Nadopunite!
1. Na tl'Zistu rada sindikati nastupaju kao - - - - - - - - - - - -
2. TrZiste rada na kojemu se sindikati i udruge poslodavaca dogovaraju kroz
kolektivne ugovore glede nadnica je trZiste - - - - - - - - - - -
3. Najznacajniji dio kolektivnog ugovora je njegov - - - - - - - - -
4. je sredstvo pritiska poslodavaca na
radnike s ciljem neutraliziranja njihovih zahtjeva.
5. Zahtjevi sindikata za zaposljavanjem iskljucivo sindikalno organiziranih
radnika poznati su kao - - - - - - - - - - - - - - - - - -
6. Unosenjem COLA-klauzule u kolektivni ugovor sindikati nastoje ocuvati
7. Slobodan uvoz stranih proizvoda izaziva - - - - - - - - - - - -
nadnica domacih radnika koji proizvode iste proizvode.
8. Deregulacija gospodarskih grana izaziva (slabljenje,
jacanje) sindikata.
9. Sindikati su u najvecem broju slucajeva (pristase,
protivnici) kapitalno intenzivnih investicija i novih tehnologija proizvodnje.
10. Nezaposlenost sindikalno organiziranih radnika izazvana njihovih odbija-
njem da prihvate nadnice nize od naknade za nezaposlenost poznata je
kao _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ~
121
OSNOVE EKONOMIJE SINO/KATI I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

Tocno - Netocno {T - N) 4. Povecanje carinske zastite i ogranicenje slobode uvoza pomaknut ce kri-
vulju
1. _ Sindikati su dobrovoljne organizacije radnika ustrojene s ciljem ostva- a) potraznje rada ulijevo
renja politickih ciljeva radnistva. b) potraznje rada ulijevo
2. _ Pravo na strajk, osim ostalih radnickih zahtjeva, regulira se kolektiv- c) ponude rada ulijevo
nim ugovorom. d) ponude rada udesno

3. _ Pravo na strajk je prirodno pravo pa ga stoga zaposleni mogu koristiti 5. Deregulacija i inozemna konkurencija ce:
uvijek kada ocijene da su ugrozena njihova prava. a) povecati tr:Zisnu mac poslodavaca
b) smanjiti tr:Zisnu mac poslodavaca
4. _ Kolektivni ugovori su rezultat konsenzusa triju ugovornih strana - sin- c) povecati tr:Zisnu mac sindikata
dikata, udruge poslodavaca i dr:Zave. d) nece utjecati na odnose poslovodstva i sindikata
5. _ Postojanje sindikata je indikator da je tr:Ziste rada nepotpuno konku- 6. Radnik koji radi kod monopsoniste rada debit ce nadnicu
rentno. a) visu
6. _Sta su vece nadnice sindikalno organiziranih radnika to su manji pro- b) jednaku
fiti poslodavaca. c) manju
od nadnice sindikalno organiziranih radnika.
7. _ Sindikalno neorganizirani radnici imaju manje nadnice i vecu stopu
nezaposlenosti u odnosu prema sindikalno organiziranim radnicima. 7. Ako sindikat uspije ograniciti ponudu rada posljedica ce biti:
a) porast nadnica i zaposlenosti
8. _ Sindikati ne mogu utjecati na relativne nadnice ali uspijevaju ocuvati b) smanjenje nadnica i porast zaposlenosti
realne nadnice. c) smanjenje nadnica i zaposlenosti
9. _ Porast realnih nadnica na razinu visu od trzisne izaziva klasicnu ne- d) porast nadnica i smanjenje zaposlenosti
e) nije moguc odgovor na temelju danih informacija
zaposlenost uslijed pojave viska ponude rada.
1O. _ Smanjenje klasicne nezaposlenosti moguce je politikom smanjenja 8. Ako sindikati uspiju potaknuti porast potra:Znje rada posljedica ce biti:
a) porast nadnica i zaposlenosti
realnih nadnica a ne politikom njihova povecanja.
b) porast zaposlenosti i smanjenje nadnica
Viiestruki izbor c) porast nadnica i smanjenje zaposlenosti
d) smanjenje zaposlenosti i nadnica
1. Uvo~enje imigracijskih ogranicenja pomaknut ce krivulju .e) nije moguc odgovor na temelju danih informacija
a) potraznje rada ulijevo
b) potraznje rada udesno 9. Sindikati svojim djelovanjem uzrokuju preraspodjelu:
c) ponude rada ulijevo a) bogatstva
d) ponude rada udesno b) nacionalnog dohotka
c) ukupnog fonda nadnica
2. Skracenje vremena sluzbe u oruzanoj sili pomaknut ce krivulju d) drustvenog proizvoda
a) potraznje rada ulijevo
b) potraznje rada udesno 10. Sta od navedenog nije posljedica djelovanja sindikata:
c) ponude rada ulijevo a) smanjenje granicnog troska rada
d) ponude rada udesno b) porast nadnica sindikalno organiziranih radnika
c) nezaposlenost cekanja
3. Produljenje trajanja studija na medicinskim fakultetima u Republici d) otvaranje inflacijske spirale
Hrvatskoj sa 5 na 6 godina pomaknulo je krivulju
a) potraznje rada lijecnika ulijevo Rijesitel
b) potraznje rada lijecnika udesno
1. Funkcija potraznje rada monopsoniste u prehrambenoj industriji je w = 25
c) ponude rada lijecnika ulijevo
d) ponude rads lljecnika udesno - 4 L dok mu je funkcija granicnog troska w = 5 +L. Funkcija potraznje ra-
da monopsoniste u tekstilnoj industriji je w = 15 - 3 L, dok mu je funkcija
granicnog troska w = 3 +L. W je oznaka za nadnicu, a L je oznaka za broj

122 123
 OSNOVE EKONOMIJE

radnika. Ako znate da monopsonist nastoji maksimalizirati profit, odredite

koja gospodarska grana nudi vece nadnice i brfe zaposljavanje? 16. ZEMLJA, PRIRODNI
~Y 2. U malom gradicu tekstilna je tvornica monopsonist rada. Stanovnici gradi-
.f , )e:a nemaju drugih mogucnosti zaposljavanja pa se mogu zaposliti samo RESURSI I KAPITAL
kod monopsoniste. U tablici su izneseni podaci o ponudi rada i prihodu
granicnog proizvoda rada.

CILJEVI IZLAGANJA

~ Objasniti pojam ekonomske rente.

~ Analizirati znacaj ekonomske rente u teoriji ekstema/ija.
50 600 ~ Definirati pojmove kapitala, prinosa od kapitala i kamatne
55 700 '~A You - 175 stope.
60 800 !., ,f Gcx ~ 155 ~ Objasniti pojam i znacaj sadasnje vrijednosti kapitalnih
65 900 Se S'= QI 135
dobara.
70 1000 't_O 000 115
75 1100 '/() .Q)0 95 ~ Objasniti klasicnu teoriju kapitala.
80 1200 tYt3 GO:- 75 ~ Definirati pojam profita i objasniti njegove uzroke.
a) lspunite tablicu i graficki prikazite ponudu rada, granicne troskove rada Osim rada, proizvodni su cinitelji i zemlja i kapital. Zajednicko im je sto su to
i prinose granicnog proizvoda rada! trajna dobra koja svojim vlasnicima donose prihoda, a razlikuju se u tome sto je
b) Koji je uvjet maksimaliziranja profita monopsonista? zemlja nereproduktivni a kapital reproduktivni cinitelj proizvodnje. Uslijed te ci-
c) Koliko ce pri gornjem uvjetu biti zaposleno radnika i po kojoj nadnici? njenice ponuda zemlje je fiksna pa je njena krivulja ponude neelasticna. Ona,
kao i svaki drugi proizvodni cinitelj cija je ponuda fiksna, pod uvjetom da se ko-
ODGOVORI risti iskljucivo u proizvodnji jednog proizvoda, daje ekonomsku rentu. Njena vi-
sina bit ce odredena presjecistem krivulje ponude i potrai:nje zemlje. Ako renta
Nadopunite: 1. monopol ponude rada, 2. nepotpune konkurencije, 3. ekonoms- poraste iznad ravnotezne visine smanjit ce se potraznja za zemljom sto ce ren-
ki paket, 4. lockout, 5. zatvorena trgovina (closed shop), 6. realne nadnice, tu vratiti na ravnoteznu razinu. lsto tako, aka renta padne ispod ravnotezne ra-
7. smanjenje, 8. slabljenje, 9. protivnici, 10. nezaposlenost cekanja. zine poveeat ce se potrai:nja za zemljom sto ce izazvati porast rente.
Tocno - Netocno (T, N) :1. n, 2. n, 3. n, 4. n, 5. t, 6. n, 7. n, 8. n, 9. t, 1o. t. Potraznja za zemljom je izvedena potraznja i ona ce ovisiti o cijeni poljo-
privrednih proizvoda koji se na njoj uzgajaju. To je ustvrdio jos Ricardo po-
Vi$estruki izbor: 1. c, 2. d, 3. c, 4. b, 5. a, 6. c, 7. d, 8. a, 9. c, 10. a. cetkom 19. stoljeca kada su, poslije Napoleonovih ratova, renta i cijena zem-
Rije$ite: lje naglo porasle. Tada se pojavila dvojba: je Ii renta visoka zbog skupih po-
1. Monopsonist koji maksimalizira profit zaposljava radnike do tocke gdje ljoprivrednih proizvoda iii su pak oni skupi zbog visoke rente? U praksi se
je prihod granicnog proizvoda rada jednak granicnom trosku rada. Za- dvojba svodila na pitanje: treba Ii oporezivati rentu iii pustiti slobodan uvoz
to treba izjednaciti potraznju za radom s granicnim troskovima rada. U poljoprivrednih proizvoda koji bi povecao njihovu ponudu i smanjio cijene?
prehrambenoj industriji L = 4, a w = 9 $. U tekstilnoj industriji L = 3, a w U analizu rente ukljucio se potkraj 19. stoljeca americki pisac Henry Geor-
= 6 $. Privlacnija je prehrambena industrija jer nudi visu nadnicu i trazi ge. Prema njegovu misljenju, rentu je moguce visoko oporezivati a da to ne
vise radnika. izazove smanjenje ponude zemlje. Cjelokupni porez se prebacuje na zemljo-
2. a) TCL: 30 000, 38 500, 48 000, 58 500, 70 000, 82 500, 96 000. vlasnike pri cemu ce oni i dalje nuditi istu kolicinu zemlje, neovisno o porez-
MCL: 85, 95, 105, 115, 125, 135. nom opterecenju. Nametanje poreza takoder ne bi smanjilo poljoprivrednu
b) Ravnoteza izme"u granicnog troska rada i prinosa granicnog proiz- proizvodnju niti bi izazvalo ekonomsku neefikasnost jer bi cijene ostale iste
voda rada. kao i ponasanje trazitelja. Suvremena porezna teorija nastavlja se na istrazi-
c) Zaposllt ce se 1000 radnika uz nadnicu od 70 $. vanja Henryja Georgea i Franka Ramseya. Prema Ramseyu, najdjelotvornija
naplata poreza postize se pri onim inputima i outputima koji imaju najmanju

124 125
OSNOVE EKONOMIJE
elasticnost ponude i potraznje. Ramseyevi porezi takoder minimaliziraju gubi-
tak potrosaceva viska. Premda Ramseyevi porezi osiguravaju ucinkovitu
-I
naplatu, oni su u suprotnosti s nacelom pravednosti.
Placanje rente za resurse s fiksnom ponudom omogucuje njihovo racio-
nalno koristenje i sprecava njihovu pogresnu alokaciju. Ako se za takve re-
surse ne placa renta, dolazi do njihova prekomjernog koristenja i njihove de-
vastacije (primjer su mora i oceani bez riba i kitova koji su nestali uslijed ne-
kontroliranog ulova i opcinski pasnjaci koji su bili izvrgnuti prekomjernoj ispa-
si). Neplacanje rente takoder uzrokuje da se na teret drustva prebace trosko-
vi eksternalija, posebice kada je u pitanju zastita okolisa. Renta se, medutim,
nece naplacivati ako resursi nemaju svog vlasnika odnosno ako su troskovi
naplate veci od samog iznosa rente.
Za razliku od rada i zemlje, koji su primarni cinitelji proizvodnje, kapital je
izvedeni cinitelj proizvodnje. Rad i kapital SU primarni Cinitelji stoga sto SU
raspolozivi prije pocetka proizvodnje, dok je kapital izveden jer ga je potreb-
no prethodno proizvesti. Kapital se sastoji od trajnih proizvedenih dobara ko-
ja se ponovno koriste kao inputi nove proizvodnje. Njegovo je bitno svojstvo
da je istodobno i input i output. Razlikuju se tri kategorije kapitalnih dobara:
gradevine (tvornice, zgrade, infrastruktura i sl.), oprema (trajna potrosna i
trajna proizvodna dobra) i zalihe.
Kapitalna dobra mogu biti predmetom kupoprodaje i iznajmljivanja. Neto
prihod koji iznajmljena kapitalna dobra donose svojim vlasnicima naziva se
rental. Primjerice, rental za namjesteni jednosobni stan u Zagrebu (bez rezi-
ja) iznosi priblizno 500 DEM mjesecno. Rentabilnost kapitalnih ulaganja izra-
zava se stopom prinosa od kapitala. Ona pokazuje odnos izmedu neto go-
disnjih primitaka od kapitala i investiranog kapitala. Stopa prinosa od kapitala
svojom visinom alocira kapital u smjeru najprobitacniih projekata.
Da bi se stvorili resursi nuzni za proizvodnju potrebno je prethodno uzdr-
:Zati se od tekuce potrosnje i stedjeti. Subjekti stednje su pojedinci, kucanstva
i poduzeca koji svoja ustedena sredstva ulazu u razlicite oblike financijske
aktive. lz tih se sredstava financiraju investitori koji kupuju kapitalna dobra.
Za stednju stedise ocekuju nagradu u obliku kamate. Poticaj za stednju bit
ce tim veci sto je kamatna stopa (kamatnjak) visi. Kamatna stopa pokazuje
odnos izmedu kamate i deponirane glavnice te predstavlja cijenu koju banka
iii neki drugi financijski posrednik placa zajmodavcu za koristenje njegova
novca u nekom vremenskom razdoblju. Postoji niz razlicitih kamatnih stopa,
primjerice, aktivne, pasivne, kratkorocne i dugorocne, fiksne i varijabilne, nis-
korizicne i visokorizicne i sl.
Kapitalna dobra tijekom svog trajanja vlasnicima donose tok prihoda. Ze-
li Ii ih vlasnik dobro prodati, on mora odrediti sadasnju vrijednost kapital-
nog dobra. Ona se dobiva tako da se izracuna koliko ce biti potrebno inves-
tirati danas po tekucoj kamatnoj stopi da bi se generirao tok buducih prinosa.
Razlikujemo dva nacina izracunavanja sadasnje vrijednosti kapitalnih doba-
ra. Ako je rijec o dobru s beskonacnim vijekom trajanja i koje daje vjecnu
rentu (npr. zemlja) koristit ce se formula :
128
ZEMLJA, PR/ROON/ RESURS/ I KAPITAL
V=N
i
i
gdje su:
V = sadasnja vrijednost kapitalnog dobra
N = neprekinuti godisnji primici
i = tekuca kamatna stopa.
Ako je, medutim, rijec o dobru s ogranicenim vijekom trajanja koristit ce
se formula:
--1:':L_ N Ni
v = (1 + i) + (1 + i)' + ... + (1 + i )1
gdje su N,, N2 Nt prinosi sto ga kapitalna dobra daju prve, druge odnosno t
godine. U drugom nacinu izracunavanja sadasnje vrijednosti potrebno je dis-
kontirati buduce prinose jer oni imaju manju vrijednost od sadasnje. Proto-
kom vremena sadasnja vrijednost ima tendenciju smanjenja a diskontirana
kamata ima tendenciju rasta. Povecanje kamatne stope smanjuje sadasnju
vrijednost kapitalnih dobara, a njeno smanjenje povecava sadasnju vrijed-
nost. Ukratko, za izracunavanje sadasnje vrijednosti kapitalnog dobra mora-
mo imati informacije o njegovoj rentabilnosti u buducnosti i tr:Zisnoj kamatnoj
stopi. lsto tako, moramo razlikovati sadasnju vrijednost kapitalnog dobra od
troskova njegove gradnje iii nabave. Naime, ako je sadasnja vrijednost kapi-
talnog dobra veca od troskova tada se isplati uzeti zajam radi njegove grad-
nje. U tom je slucaju stopa prinosa od kapitala veca od kamatne stope. Ako
je, medutim, sadasnja vrijednost kapitalnog dobra manja od troskova njego-
ve nabave nije probitacno upustati se u takav investicijski pothvat jer je ne-
rentabilan s obzirom na to da kamatna stopa premasuje stopu prinosa od ka-
pitala. Kamatna stopa, odredujuci visu odnosno nizu sadasnju vrijednost ka-
pitalnih dobara osim sto potice stednju i akumulaciju, ima i znacajnu alokativ-
nu 'i selektivnu ulogu. Ona usmjerava drustvo na izbor najrentabilnijih investi-
cijskih projekata s najvisim stopama prinosa.
Klasicna teorija kapitala, koju su razvili BOhm-Bawerk i Wicksell, objasnja-
va formiranje kapitala i odredivanje kamatnih stopa. Prema njoj se kapital
formira procesom investiranja kojemu prethodi odricanje od tekuce potros-
nje. Zrtvovana tekuca potrosnja motivirana je vecom potrosnjom u buduc-
nosti. Sadasnja zrtva ali i buduca korist bit ce tim veca sto je zaobilaznost
proizvodnje veca. Zaobilaznost proizvodnje se ogleda u vremenu potrebnom
za stvaranje kapitalnih dobara koja ce povecati buducu potrosnju.
U klasicnoj teoriji kapitala kucanstva nude novae pootreban za investira-
nje u vidu svojih ustedevina, a, s druge strane, poduzeca motivirana maksi-
malizacijom profita potrazuju kapitalna dobra. U idealnom svijetu bez rizika i
inflacije poduzeca ce investirati na temelju odnosa tr:Zisne kamatne stope i
stope prinosa od kapitala. Ako je stopa prinosa od kapitala veca od tr:Zisne
kamatne stope ono ce se upustiti u investicije. Ako je, medutim, tr:Zisna ka-
matna stopa veca od stope prinosa od kapitala poduzece odustaje od investi-
cija. Konkurencija medu poduzecima svodi stope prinosa na razinu tr:Zisne
127
OSNOVE EKONOMIJE
kamatne stope. U kratkom roku ravnoteza ce se uspostaviti u presjecistu kri-
vulje savrseno neelasticne ponude kapitala i negativno zakrivljene krivulje
potraznje kapitala. U tocki ravnoteze poduzeca su spremna platiti za posud-
bu novca namijenjenog investiranju upravo onoliko za koliko su zajmodavci
spremni posuditi svoj novae. Medutim, kratkorocna ravnoteza nije odr:Ziva du-
lje vrijeme. Naime, ona se temelji na fiksnoj, danoj ponudi kapitala.Tijekom
vremena visoka kamatna stopa povecava stednju i ponudu kapitala dok se
stopa prinosa od kapitala smanjuje. Posljedica ovih dviju tendencija je posti-
zanje dugorocne ravnoteze. U toj tocki nestaje neto stednja, prestaje akumu-
lacija a s njom i porast ponude kapitala.
Klasicna je teorija, da podsjetimo, polazila od idealnih pretostavki, isklju-
cujuci utjecaj neizvjesnosti, ocekivanja i promjene cijena. Ukljuci Ii se u anali-
zu utjecaj neizvjesnosti i ocekivanja, investicijsko odlucivanje nece ovisiti sa-
mo o kamatnoj stopi nego i o visini riziko-premije. U tom slucaju stopa prino-
sa od kapitala mora biti natprosjecno visoka kako bi se investitori potaknuli
na ulaganje u rizicne pothvate. Ukljuci Ii se u analizu utjecaj promjene cijena
(inflacija), tada investicijsko odlucivanje nece ovisiti o nominalnoj nego o real-
noj kamatnoj stopi. Realna kamatna stopa jednaka je nominalnoj kamatnoj
stopi umanjenoj za stopu inflacije.
Osim nadnice, kamata i rente profiti se cesto smatraju cetvrtom vrstom
dohotka. Profiti se definiraju kao razlika izmedu ukupnoga prihoda i ukupnih
troskova. Najcesce se profiti tumace kao implicitni prinosi odnosno kao samo
drugo ime za nadnice, rentu i rentale. Po misljenju nekih ekonomista, primje-
rice Franka Knighta, profit je nagrada za preuzimanje rizika. Shodno tome,
profit je dohodak ostvaren u pothvatu s neizvjesnim ishodom. Prema mislje-
nju Schumpetera, profit je nagrada za inovacije i poduzetnistvo, pa, dakle, u
stanju potpune konkurencije i nepromijenjene tehnologije nema profita. Profit
se maze ostvariti jedino uvodenjem inovacija kojima poduzetnici privremeno
stjecu prednost u odnosu prema svojim konkurentima. Takav je profit privre-
men jer traje toliko dugo dok poduzetnici imaju monopol nad inovacijama.
Cim konkurencija ovlada inovacijama profit nestaje. Po nekima je, pak, profit
same zarada koja nastaje dizanjem cijena povrh granicnih troskova, smanje-
njem ponude i ogranicenjem ulaska u monopolizirane sektore.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. Prihod proizvodnog cinitelja cija je ponuda potpuno neelasticna je _ _
2. Oporezivanje proizvodnog cinitelja s neelasticnom ponudom u cijelosti se
prebacuje na njegova - - - - - - - - - - - - - - - - - -
3. kaze da se trebaju naplacivati porezi
na one inpute i outpute koji imaju najmanju elasticnost ponude i potraznje.
4. Trajna proizvodna dobra koja se koriste u novom proizvodnom procesu
eine _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.
128
ZEMLJA, PR/ROON/ RESURS/ I KAP/TAL
5. Neto naknada za privremeno koristenje kapitalnih dobara naziva se _ _
6. Odnos izmedu godisnjeg neto prinosa i vrijednosti investiranog kapitala ci-
ni _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
7. Vrijednost buducih prinosa nekog kapitalnog dobra diskontirana po teku-
coj kamatnoj stopi daje - - - - - - - - - - - - - - - - -
8. Realna kamatna stopa uvecana za stopu inflacije daje - - - - - - -
9. Uslijed djelovanja zakona opadajucih prinosa stopa prinosa od kapitala i
kamatna stopa imaju tendenciju - - - - - - - - - - - - - -
10. Razlika izmedu ukupnog prihoda i ukupnih troskova je _ _ _ _ __
Tocno-Netocno {T, N)
1. _ Cijene poljoprivrednih proizvoda su visoke zbog visokih cijena zemlje
na kojima se uzgajaju.
2. _ Po misljenju americkog ekonomista Henryja Georgea oporezivanje
rente ce imati za posljedicu smanjenje ponude zemlje i poskupljenje po-
ljoprivrednih proizvoda.
3. _ Placanje rente za resurse s fiksnom ponudom s drustvenog gledista
je pozitivno jer omogucuje njihovo racionalno koristenje kao i optimalnu
alokaciju.
4. _ Renta je dohodak vlasnika kapitala.
5. _ Povecanje tr:Zisne kamatne stope povecava sadasnju vrijednost kapi-
talnih dobara.
6. _ U tocki ravnoteze stopa prinosa od kapitala jednaka je kamatnoj stopi.
7. _Ako je realna kamatna stopa 10 % a ocekivana stopa inflacije 5 %
nominalna kamatna stopa iznosit ce takoder 5 %.
8. _ Ako su stvami troskovi gradnje nekog kapitalnog dobra manji od njegove
sadasnje vrijednosti, stopa prinosa tog dobra manja je od kamatne stope.
9. _ Koristenjem kapitalnih dobara u procesu proizvodnje ona postaje sve
"obilaznija" i produktivnija.
10. _ Profiti su, osim ostaloga, nagrade za rizik ali i za poduzetnistvo i ino-
vacije.
Visestruki izbor
1. Ako je ponuda savrseno neelasticna s obzirom na cijenu, povecanje pot-
raznje izazvat ce:
a) povecanje trazene kolicine vise od povecanja cijena
b) povecanje cijena bez promjene trazene kolicine
c) povecanje trazene kolicine manje od povecanja cijena
d) nista od navedenog
129
OSNOVE EKONOM/JE ZEMLJA, PR/ROON/ RESURSI I KAPITAL

2. Ramseyevi porezi su: 9. Profiti su:

a) nizi za dobra s relativno neelasticnom ponudom a) implicitni prinosi
b) visi za dobra s relativno elasticnom ponudom b) nagrada za rizik
c) nizi za dobra s relativno neelasticnom potraznjom c) nagrada za inovacije i poduzetnistvo
d) visi za dobra s r}Hativno elasticnom potraznjom d) monopolska zarada
e) visi za dobra s/relativno neelasticnom potraznjom e) sve navedeno
3. Parez na cistu e~onomsku rentu izazvat ce: 10. Kolicina kapitala i stopa prinosa od kapitala odreaeni su:
a) povecanje cijene proizvodnog cinitelja i smanjenje njegove kolicine a) ljudskom preferencijom tekuce potrosnje u odnosu prema buducoj
b) povecanje cijene proizvodnog cinitelja bez promjene kolicine b) mogucnostima unosnog investiranja
c) smanjenje cijene proizvodnog cinitelja i smanjenje njegove kolicine c) nestrpljenjem ljudi da trose vise danas negoli da akumuliraju za buduc-
d) smanjenje cijene proizvodnog cinitelja bez promjene kolicine nost i investicijskim mogucnostima
e) nece utjecati na cijenu proizvodnog cinitelja ntii na njegovu kolicinu. d) nominalnom kamatnom stopom i stopom inflacije
4. Cista ekonomska renta je: Rijesitel
a) dohodak proizvodnog cinitelja koji posjeduje poduzetnik
b) dohodak koji svom vlasniku donosi zemlja 1. Pliva (Zagreb) je u svoju proizvodnu liniju montirala novi stroj ciji je vijek
c) dohodak proizvodnog cinitelja cija je ponuda neelasticna trajanja 5 godina. Odredite njegovu sadasnju vrijednost pri kamatnoj stopi
d) dohodak proizvodnog cinitelja cija je ponuda savrseno neelasticna od 10 % ako je njegov prinos prve godine iznosio 10.000 kn, druge 30.000
e) nista od navedenoga kn, trece 20.000 kn, cetvrte 15.000 kn i pete 10.000 kn.
a) $to ce se dogoditi sa sadasnjom vrijednosti ako kamatna stopa padne
5. Sadasnja vrijednost nekog kapitalnog dobra jednaka je: na5%?
a) revaloriziranoj nabavnoj vrijednosti tog sredstva b) Ako je Pliva za taj stroj platila 70.000 kn, je Ii ta investicija bila unosna
b) nabavnoj cijeni tog sredstva umanjenoj za velicinu amortizacije iii ne?
c) zbroju njegovih diskontiranih ocekivanih prinosa tijekom vijeka njegova
trajanja, 2. Pliva (Zagreb) namjerava investirati u kupnju novoga stroja. Na natjecaj
d) zbroju njegovih ocekivanih prinosa su prispjele tri ponude - A, B i C u kojima proizvoaaci nude trazeni stroj po
istoj nabavnoj cijeni ali razlicitog vijeka trajanja i ocekivanih prinosa. Po-
6. Ako neko kapitalno dobro tijekom tri godine trajanja donese svake godine daci o tome su dani u sljedecoj tablici:
1.000 $ prinosa, njegova sadasnja vrijednost pri kamatnoj stopi od 5 % iz-
nosit ce:
a) 3.000 $
b) 2.856 $
c) 2.723 $ 1 300 350 400
d) nije moguce izracunati jer nema dovoljno podataka 2 250 250 300
7. Pri kojoj kamatnoj stopi kapitalno dobro, cija je sadasnja vrijednost 2.000 3 200 200 300
$, daje vjecnu rentu u visini od 100 $? 4 150 200
a) 2 % 5 100
b) 5 % Ako je kamatna stopa 1O % koju ponudu ce Pliva prihvatiti?
c) 20 %
d) nije moguce izracunati jer nema dovoljno podataka 3. Hundo Boy je iznajmio 10 ha obradive zemlje za 1.000 kn po hektaru.
a) Kolika je sadasnja vrijednost zemlje Hundo Soya ako je tekuca kamat-
8. U vrijeme inflacije na stopa 8 %?
a) nominalna kamatna stopa bit ce veca od realne za iznos stope inflacije
b) Losa godina je izazvala poskupljenje poljoprivrednih proizvoda pa Hundo
b) realna kamatna stopa bit ce veca od nominalne za iznos stope inflacije
Boy maze iznajmiti svoju zemlju za 1.500 kn po hektaru. U meau-
c) stopa inflacije ce biti veca od nominalne kamatne stope uz uvjet da se
vremenu je doslo do skoka tekuce kamatne stope na 1O %. Kako su na-
realna kamatna stopa ne mijenja vedene promjene utjecale na sadasnju vrijednost zemlje Hundo Soya?
d) nista od navedenoga c) Ako Hundo Boy na neograniceno vrijeme iznajmi svoju zemlju zakupcu
za 2.000 kn po hektaru, uz tekucu kamatnu stopu od 5 %, kolika ce biti
sadasnja vrijednost njegove zemlje?

130 1 <:l1
OSNOVE EKONOMIJE

4. Za prosirenje proizvodnje podignutje kredit od 100.000 DEM s rokom vra-

canja od tri godine. Po isteku toga roka, zajedno s kamatama, vraceno je 17. TRZISTA I EKONOMSKA
133.100 DEM. Kolika mora biti stopa prinosa od investicija da bi cijela
transakcija bila ekonomski opravdana? Je Ii transakcija opravdana ako je
stopa prinosa 9 %?
EFIKASNOST
5. Rent-a-car je nabavio nove automobile "citroen xsara" po cijeni od 68.000
kn a iznajmljuje ih za 25.000 kn na godinu. Ako je amortizacija 6.800 kn,
CILJEVI IZLAGANJA
osiguranje 5.400 kn i troskovi odf'Zavanja 6.200 kn godisnje kolika je sto-
pa prinosa od kapitala po vozilu?

ODGOVORI ~ Definirati pojmove pojedinacne i opce ravnoteie.

.
~ Utvrditi uvjete ekonomske efikasnosti u stanju opce ravnoteie.
Nadopunite: 1. renta, 2. vlasnika, 3. Ramseyjevo pravilo oporezivanja, 4. ka-
pital, 5. rental, 6. stopu prinosa od kapitala, 7. sadasnju vrijednost kapital- ~ Objasniti pojam alokativne iii Paretove efikasnosti.
nog dobra, 8. nominalnu kamatnu stopu, 9. pada, 10. profit. ~ Razjasniti pojam ekonomije blagostanja i odrediti njena dva
ToCno - NetoCno: temeljna nace/a.
~ Odrediti ogranicenja koja izazivaju neefikasnost privrede.
1. n, 2. n, 3. t, 4. n, 5. n, 6. t, 7. n, 8. n, 9. t, 10. t.
Vi~estfuki izbor: Dosadasnja analiza bila je ogranicena na pojedinacno tf'Ziste pri cemu su
se utjecaj i ponasanja drugih tf'Zista uzimali kao zadani i poznati. Ravnoteza
1. b, 2. e, 3. e, 4. d, 5. c, 6 c, 7. b, 8. a, 9. e, 10. c.
koja se postize na takvu tf'Zistu je djelomicna iii parcijalna ravnoteia. Za
Rijesite: razliku ad analize parcijalne ravnoteze analiza opce ravnoteze ispituje kako
1. istodobno medusobno djelovanje svih gospodarskih subjekata i tf'Zista rjesa-
vaju pitanja kako, sto i za koga proizvoditi. Sva tf'Zista su medusobno pove-
zana brojnim vezama i interakcijama, cineci meduovisan sustav opce ravno-
1 10.000 9.091 9.523,8 teze. u njemu poduzeca proizvode finalna dobra potrazujuci cinitelje proiz-
2 30.000 24.793 27.223,2 vodnje, dok kucanstva nude cinitelje proizvodnje potrazujuci finalna dobra.
3 20.000 15.037 17.286 Uvjet postizanja ekonomske efikasnosti za cjelokupno gospodarstvo jest
4 15.000 10.273 12.345,6 da su granicne korisnosti po novcanoj jedinici za sva dobra i usluge jednake
5 10.000 6.211 7.837 te da su istodobno jednake i granicnim drustvenim troskovima proizvodnje tih
dobara. Medutim, da bi se ostvario taj uvjet, moraju prethodno postojati tri
Sadasnja vrijednost pri kamatnoj stopi ad 10 % iznosi 65.405 kn. pretpostavke opce ravnoteze:
a) Pri kamatnoj stopi ad 5 % sadasnja vrijednost ce iznositi 74.215,60 kn. 1. da su granicne stope supstitucije dobara (MRS) jednake njihovim rela-
b) Pri kamatnoj stopi od 10 % investicija je promasena jer je sadasnja vri- tivnim cijenama odnosno
jednost manja od troskova nabave. Pri kamatnoj stopi ad 5 % investici-
ja bi se isplatila jer je sadasnja vrijednost veca ad troskova nabave. MRS - MUx - _Ex_
xy - MUy - Py
2. Najprihvatljivija je ponuda C jer je sadasnja vrijednost toga stroja (837) za bile kojeg pojedinca i bile koja dobra X i Y;
veca od sadasnje vrijednosti stroja B (812.1) i stroja A (794.4).
= =
3. a) V 10 000: 8/100 125 000 kn, 2. da su granicne stope transformacije dobara (MRT) jednake njihovim
= =
b) V 15 000: 10/100 150 000 kn. relativnim cijenama odnosno
= =
c) V 20.000: 5/100 400.000 kn.
MRT = MCx =_Ex_
4. Kamatna stopa po kojoj je kredit dobiven iznosi 10%. Da bi transakcija bi- xy MCy Py
la ekonomski opravdana mora stopa prinosa od investicija biti veca ad ka- za bile kojeg pojedinca i bile koja dobra X i Y;
matne stope, tj. od 10%. Pri stopi prinosa investicija od 9% transakcija je
ekonomskl neopravdana. 3. da su relativni granicni proizvodi svih inputa jednaki za sva poduzeca i
5. Stopa prinosa od kapltala je 6.600/68.000 9,7 %. = jednaki relativnim cijenama tih inputa, odnqsno

132 133
OSNOVE EKONOM/JE
MP; _ ..5_
MPi - Pi
za bilo koje inpute I i J.
U uvjetima opce ravnoteze gospodarstvo ostvaruje alokativnu iii Pareto-
vu efikasnost. U stanju alokativne efikasnosti ne postoji mogucnost poveca-
nja zadovoljstva jedne osobe a da to ne ide naustrb zadovoljstva druge. Gos-
podarstvo doseze granicu svojih proizvodnih mogucnosti i pruza pojedincu
maksimum zadovoljstva.
Taj maksimum se graficki prikazuje granicom maksimalne korisnosti. Ona
je negativnog nagiba, pokazujuci da bilo kakva preraspodjela dohotka u ko-
rist jedne osobe nije moguca bez smanjenja kolicine zadovoljstva druge.
Problem odnosa izmedu potpune konkurencije i alokativne efikasnosti
proucava ekonomija blagostanja. Njeno je obiljezje normativnost jer pro-
ucava sto je dobro i pozeljno u gospodarskom sustavu a sto ne. Prema nje-
noj prvoj teoremi, sustav opce ravnoteze u uvjetima potpune konkurencije
pokazuje alokativnu efikasnost. U takvu sustavu nema eksternalija, a cijene
roba jednake su njihovim granicnim troskovima. Cijene proizvodnih cinitelja
jednake su u uvjetima opce ravnoteze vrijednosti njihovih granicnih proizvo-
da. Sustav opce ravnoteze omogucuje da svaki potrosac maksimalizira svoju
korisnost, a svaki proizvodac svoj profit. U njemu nitko ne moze poboljsati
svoj polofaj a da to ne ide na stetu drugoga. Da bi se, medutim ostvarila prva
teorema ekonomije blagostanja ne smiju postojati ogranicenja u vidu mono-
pola, eksternalija, ekonomije razmjera i rizika protiv kojih se nije moguce osi-
gurati. Ako oni postoje, dolazi do nejednakosti cijena i granicnih troskova sto
ukazuje na postojanje ekonomske neefikasnosti. Prema drugoj teoremi bla-
gostanja, alokativnu efikasnost je moguce postici uz pomoc bilo kakve pocet-
ne raspodjele resursa. Ona, medutim, ne osigurava jednakost pa su moguce
velike, drustveno neprihvatljive razlike.
ZADA Cl
Nadopunite!
1. Ravnoteza koja se postize interakcijom ponude i potraznje na pojedinom
tl'Zistu naziva se - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
2. Ravnoteza koja nastaje kao rezultat interakcije gospodarskih subjekata
na svim tl'Zistima naziva se - - - - - - - - - - - - - - - -
3. Stanje gospodarstva u kojemu nije moguce postici porast zadovoljstva
jedne osobe bez stete druge je stanje - - - - - - - - - - - -
4. Krajnja granica korisnosti koju ekonomija moze ostvariti uz dane resurse
je _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
5. Odnose izmedu potpune konkurencije i efikasnosti proucava _ _ __
6. Prema opca ravnote!a u savrseno
konkurentnom tr!iAnom sustavu postize alokativnu eflkasnost.
134
TRZ/STA I EKONOMSKA EFIKASNOST
7. Prema
u svakom danom stanju alokativne efikasnosti postoji neka distribucija re-
sursa za koji je taj sustav u konkurencijskoj ravnotezi.
8. Ogranicenja efikasnosti tl'Zista nametnuta su postojanjem _ _ _ __
Tocno - Netocno (T - N)
1. _ Ravnoteza na parcijalnom tl'Zistu je odredena djelovanjem ponude i pot-
ratnje kao i utjecajima drugih tl'Zista zbog njihove medusobne povezanosti.
2. _ Spajanjem modela parcijalne ravnoteze dobiva se opca ravnotefa.
3. _ Na parcijalnom tl'Zistu potraznja je odredena granicnom korisnoscu
dok je ponuda odredena granicnim troskovima.
4. _ Na parcijalnom tl'Zistu vrijednosti granicnog prinosa uzete zajedno za
sva poduzeca odreduju izvedenu potraznju proizvodnih cinitelja.
5. _ U modelu kru:Znog toka gospodarstva poduzeca sudjeluju samo na tr-
zistu dobara, dok kucanstva sudjeluju samo na tl'Zistu cinitelja proizvodnje.
6. _ Opca je ravnotefa postignuta onda kada je odnos granicnih korisnos-
ti jednak relativnim cijenama za bilo kojeg pojedinca odnosno dobro.
7. _ Ravnoteza proizvodaca se postize onda kada su granicne stope
supstitucije i granicne stope transformacije jednake relativnim cijenama, a
granicni proizvodi inputa jednaki relativnim cijenama tih inputa.
8. _ Gospodarstvo ne postize alokativnu efikasnost ako je moguce pove-
cati zadovoljstvo jednog dijela drustva bez smanjenja zadovoljstva drugo-
ga njegova dijela.
9, _ Gospodarstvo koja nije doseglo granicu proizvodnih mogucnosti funk-
, cionira unutar granica maksimalne korisnosti.
10. _ Prema drugoj teoremi blagostanja, efikasnost i jednakost su medu-
sobno uvjetovani i povezani.
Visestruki izbor
1. Uvjet opce ravnoteze je:
a) jednakost granicne stope supstitucije i relativnih cijena dobara
b) jednakost granicne stope transformacije i relativnih cijena dobara
c) jednakost granicnih proizvoda inputa i njihovih relativnih cijena
d) a) i b)
e) b) i c)
f) sve navedeno
2. Uvjet ravnoteze potrosaca je:
a) jednakost granicne stope supstitucije i relativnih cijena dobara
b) jednakost granicne stope transformacije i relativnih cijena dobara
c) jednakost granicnih proizvoda inputa i njihovih relativnih cijena
d) a) i b)
135
OSNOVE EKONOMIJE
e) b) i c)
f) sve navedeno
3. Ako se gospodarstvo nalazi ispod granice proizvodnih mogucnosti:
a) nije ostvarena alokativna efikasnost
b) nije dosegnuta granica maksimalne korisnosti
c) moguce je poboljsati polozaj jedne osobe a da to ne ide naustrb druge
d) a) i b)
e) sve navedeno
4. Nejednakost cijena i granicnih troskova izazvani su pojavom:
a) monopola
b) eksternalija
c) ekonomije razmjera
d) svega navedenoga
e) a) i b)
f) b) i c)
5. Uvjet ravnoteze proizvodaca je da:
a) omjeri granicnih korisnosti dobara budu jednaki omjerima relativnih ci-
jena tih dobara
b) omjeri granicnih troskova dobara budu jednaki omjerima relativnih cije-
na tih dobara
c) granicni troskovi dobara budu jednaki njihovim cijenama
d) granicni trosak pomnozen s cijenom dobra bude jednak za sva dobra
e) nista od navedenog
6. Teorija opce ravnoteze u uvjetima savrsene konkurencije izlaze pravila za
efikasnu alokaciju oskudnih resursa. Medutim, cak i kada su ta pravila za-
dovoljena moguce je da ravnoteza ne bude optimalna ako:
a) je cijena jednaka granicnim troskovima
b) postoje vanjske ekonomije iii disekonomije
c) je gospodarstvo specijalizirano za proizvodnju samo nekoliko proizvoda
d) je cijena jednaka granicnim troskovima
e) je moguce jedan input zamijeniti drugim
7. Prema prvoj teoremi blagostanja:
a) ravnoteza konkurentnog trZista zadovoljava sve sudionike na trZistu
b) ravnotefa konkurentnog trZista ce postici alokativnu efikasnost
c) ravnotefa se pojavljuje na svim trZistima
d) trZiste omogucuje istodobno efikasnost i jednakost raspodjele.
ODGOVORI
Nadopunite: 1. parcijalna ravnoteza, 2. opca ravnoteza, 3. alokativne iii Pareto
efikasnosti, 4. granica maksimalne korisnosti, 5. ekonomija blagostanja, 6.
prvoj teoremi blagostanja, 7. drugoj teoremi blagostanja, 8. monopola, eks-
ternalija, ekonomije razmjera i rizika protiv kojih se nije moguce osigurati.
To~no - Neto~no (T, N): 1. n, 2. n, 3. t, 4. t, 5. n, 6. n, 7. n, 8. t, 9. t, 10. n.
ViSestruki izbor: 1. f, 2. a, 3. e, 4. d, 5. b, 6. b, 7. b.
13e
18. DRZAVA I PRIVREDA
CILJEVI IZLAGANJA
~ Odrediti instrumente driavne intervencije kao i temeljne
ekonomske funkcije driave.
~ Objasniti temeljna polazista teorije javnog izbora i upoznati
nacine odlucivanja u demokratskom drustvu.
~ Upoznati probleme ekstemalija, posebice zagadivanja kao i
nacine njihova rjesavanja.
Premda je trZiste mocni pokretac gospodarske aktivnosti, ono tu svoju
ulogu ne obavlja savrseno. Zbog toga je nuzno upletanje drZave u sva pod-
rucja gospodarskog zivota kako bi se uklonile iii umanjile negativne posljedi-
ce trZista. lntervencije drZave s vremenom su postale sve cesce i sire, pret-
varajuci se tako u trajnu pojavu. To je otvorilo pitanje granica drZavne inter-
vencije i podijelilo ljude na pristase i protivnike drZavnog intervencionizma.
Da bi drZava mogla intervenirati u gospodarstvu na raspolaganju su joj tri
instrumenta:
1. porezi kojima preusmjerava privatnu potrosnju u javnu;
2. drZavni izdaci kojima se stimulira proizvodnja dobara i usluga;
3. regulacija iii kontrola koja upucuje ljude da obavljaju odredene gospo-
darske djelatnosti iii da odustaju od njih.
Spomenute instrumente dl'Zava koristi u obavljanju svojih cetiriju funkcija:
1. utvrdivanja zakonskog okvira za tf'Zisno gospodarstvo;
2. utjecanja na alokaciju resursa kako bi se povecala efikasnost gospo-
darstva;
3. preraspodjele dohotka;
4. makroekonomske stabilizacije.
Odredivanjem zakonskog okvira drZava propisuje prava i obveze te nor-
me ponasanja gospodarskih subjekata. Ona svojim mjerama takoder uklanja
nedostatke'trZista - diskriminaciju, pojavu monopola iii eksternalije. Df'Zava
preraspodjeljuje dohodak kroz transferna placanja u korist siromasnih i ugro-
zenih drustvenih skupina jer trZiste zadrZava stare odnose raspodjele te favo-
rizira bogate na stetu siromasnih. Zadaca df'Zave je takoder provoditi progra-
me stabilizacije kako bi ublazila gospodarske cikluse, uklonila inflaciju, sprije-
cila nezaposlenost i potaknula gospodarski rast.
Kako drZava donosi odluke glede navedenih problema objasnjava teorija
javnog izbora, za koju je americki ekonomist James Buchanan 1986. dobio
Nobelovu nagradu. Njegova je osnovna zamisao da izmedu politike i trZista
137
OSNOVE EKONOMIJE
postoji visoki stupanj analogije. lsto onako kako u trtisnoj igri sudjeluju potro-
saci i poduzetnici, tako i u politickoj igri sudjeluju glasaci i politicari odnosno
izabrani predstavnici. Kao sto poduzetnici nastoje maksimalizirati profit, tako i
politicari nastoje maksimalizirati svoje izglede da budu izabrani na izborima.
Za razliku od trtista, gdje su odluke privatne, u politici su one kolektivne sto
znaci da su nedjeljive i imaju samo jedan ishod. Kolektivne se odluke mogu
podijeliti u tri kategorije: a) stetne, b) one koje preraspodjeljuju i c) djelotvor-
ne. Stetne su one ciji je ishod negativan za sve; druge imaju povoljan ishod
za neke i nepovoljan ishod za druge; a djelotvorne pridonose Paretovu po-
boljsanju jer osiguravaju pozitivan ishod za sve.
Kolektivne odluke u demokratskom politickom sustavu mogu se donijeti
na razlicite nacine. ldealno odlucivanje je ono kada se odluke donose jedno-
dusno. Pri takvu odlucivanju nijedna se odluka ne moze donijeti bez opceg
pristanka svih tako da svatko polucuje probitak. U takvu odlucivanju nema
prisile, a ishod odluke predstavlja Paretovo poboljsanje. Jednodusno odluci-
vanje, meautim, tesko se ostvaruje jer zahtijeva, u pravilu, mnogo vremena i
energije a moze biti predmetom blokada, ucjena i odgoda. Stoga sustav od-
lucivanja, temeljen na nacelu jednodusnosti, najvjerojatnije zadr:Zava status
quo ma kako to bilo lose iii dobro. Umjesto toga nacela, u procesu odluciva-
nja koristi se pravilo vecine prema kojemu je odluka donesena ako ju je prih-
vatilo najmanje 50% + 1 birackog tijela. Pravilo vecine moze dovesti do tzv.
tiranije vecine kada vecina svoju volju namece manjini pa ono ne jamci Pare-
tovo poboljsanje. Stoga se cesto pri bitnim odlukama, kako bi se izbjegla tira-
nija vecine, prakticira pravilo kvalificirane vecine koja iznosi 2/3 iii vise birac-
kog tijela. Pravilo vecine nije uvijek optimalno sto pokazuje tzv. glasacki pa-
radoks koji nastaje kada nijedan od predlozenih programa ne moze dobiti
potrebnu vecinu. Nedostatak pravila vecine je i u tome sto njegov ishod cesto
ovisi o redoslijedu dnevnoga reda pa tako jedan program moze biti prihvacen
ne zato sto je bolji od drugoga nego stoga sto se o njemu prije raspravlja. Svi
ti nedostaci vecinskog odlucivanja potaknuli su Kennetha Arrowa, dobitnika
Nobelove nagrade, da formulira teoremu prema kojoj nikakvo pravilo vecins-
kog glasanja ne jamci djelotvornost, postovanje pojedinacnih interesa i ne-
ovisnost o dnevnome redu.
Djelatnost drtave, meautim, ne mora uvijek biti uspjesna. Kao sto i trtiste
ima manjkavosti, manjkavi mogu biti i rezultati vladine politike. Oni nastaju
kada vlada ne uspijeva poboljsati polozaj neke gospodarske djelatnosti iii ako
preraspodjelom dohotka ne uspije poboljsati stanje pojedinih segmenata
drustva. Dva su uzroka neuspjesima: birokratska inercija i voaenje politike na
kratki rok, sto moze dati trenutacno dobre rezultate, ali ne i dugorocno.
Jedna od najozbiljnijih posljedica trtisne nedjelotvornosti su eksternalije.
Pod njima se podrazumijevaju one aktivnosti koje uzrokuju korist iii stetu dru-
gima pri eemu potonji ne placaju naknadu za tako stecenu korist niti pokriva-
ju nastale troskove. Eksternalije se mogu javiti u razlicitim oblicima i u razlici-
tom opsegu. One su pozitivne ako donose eksterne ustede, a negativne su
ako lzazivaju eksterne troskove. Krajnji slucaj pozitivnih eksternalija su javna
dobra, a krajnjl slueaj negativnih eksternalija je zagaaivanje covjekova okoli-
la. J1vn1 dobr1 su ona Clje su koristi nedjeljive i na raspolaganju su svima,
138
DRZAVA I PRIVREDA
neovisno o tome zeli Ii ih pojedinac iii ne. Suprotno njima su privatna dobra
koja su djeljiva i pojedinac ih moze pribaviti bez izazivanja eksternih koristi iii
troskova za druge. Zato se proizvodnja javnih dobara ne isplati pojedincima,
pa je za njihovo djelotvorno pribavljanje potrebna djelatnost vlade. Bez nje-
nog djelovanja poduzece koje maksimalizira profit na nereguliranom trtistu
ne samo sto nece proizvoditi javna dobra nego nece znacajnije smanjiti za-
gaaivanje okolisa i uza svu stetu koja se nanosi drustvu.
U navedenim uvjetima poduzece ce smanjiti stupanj zagaaenja ali samo do
tocke u kojoj ce se granicna privatna steta od zagaaivanja izjednaciti s granic-
nim troskovima njegova uklanjanja. Takvo smanjenje zagaaivanja nije drustve-
no djelotvorno. Ono se postize onda kada je granicna drustvena steta od zaga-
aivanja jednaka granicnim drustvenim troskovima njihova uklanjanja. Na toj ra-
zini granicna drustvena korisnost, nastala smanjenjem zagaaivanja, jednaka je
granicnim drustvenim troskovima potrebnima za smanjenje zagaaivanja. Sva-
ko inzistiranje na apsolutnom uklanjanju zagaaenja je ekonomski neracionalno
jer je granicna drustvena korisnost manja od granicnih drustvenih troskova.
Drugim rijecima, cijena postizanja ekoloske cistoce je previsoka pa se u vecini
slucajeva trazi kompromis izmeau drustvene stete i drustvene koristi.
Drtava se bori protiv eksternalija bilo izravnom kontrolom bilo poreznom
politikom. lzravna kontrola sastoji se u odredivanju zakonskih normativa i
standarda oneciscenja kojih se zagaaivaci moraju pridrtavati. Ova metoda
pati od nekoliko nedostataka. U prvom je redu arbitrarna jer se ne donosi na
temelju realnog uporeaenja drustvene stete i drustvene korisnosti. Osim to-
ga, provodi se nasumce a ni kazne nisu dovoljno rigorozne da bi destimulira-
le zagadivanje. Time se vanjski troskovi pretvaraju u unutarnje a granicni pri-
vatni troskovi zagaaivanja izjednacavaju s granicnim drustvenim troskovima.
Osim intervencije drtave, eksternalije je, u izvjesnoj mjeri, moguce smanj-
iti privatnim pregovaranjem i primjenom pravila obveze. Prvi pristup - prego-
varanje izmedu zainteresiranih strana - daje, prema Ronaldu Coaseu, sanse
za djelotvorno smanjenje zgadenja uz uvjet da su tocno utvrdena vlasnicka
prava i da su troskovi pregovaranja niski. Drugi se pristup oslanja na odgo-
vornost pocinitelja zagadivanja uz obvezu pune naknade stete uzrokovane
drugim osobama. Ovaj pristup ima, medutim, nedostatke u visokim troskovi-
ma sudskog sporenja kao i u duljini vremena koje je potrebno da se osteceni
kompenzira. lskustvo pokazuje da ni jedan pristup u borbi protiv zagadivanja
nije bez nedostataka. Vecina ekonomista smatra da vece koristenje sustava
slicnih trtistu poboljsava djelotvornost sustava reguliranja.
ZADA Cl
Nadopunite!
1. Cetiri osnovne funkcije drtave jesu: - - - - - - - - - - - -
2. Glavni instrumenti drtavne kontrole jesu: - - - - - - - - - - -
139
OSNOVE EKONOMIJE DRZA VA I PRIVREDA

3. Nacine donosenja dl"Zavnih odluka proucava - - - - - - - - - - Visestruki izbor

4. Jednodusnim odlucivanjem postize se - - - - - - - - - - - -
5. Pojava kada ni jedan program ne maze dobiti vecinu naziva se _ _ __
6. Teza prema kojoj nikakvo pravilo vecinskog glasovanje ne jamci djelo-
tvornost, postovanje pojedinacnih interesa i neovisnost o dnevnomu redu
naziva se _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
7. lzvore nedjelotvornosti i promasaje dl"Zavne politike treba traziti u _ __
8. su aktivnosti kojima
se nanosi steta iii korist drugim osobama bez odgovarajuce naknade.
9. Dl"Zava se bori protiv eksternalija - - - - - - - - - - - - - -
odnosno _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.
10. Teza da se dobrovoljnim pregovorima izmedu zainteresiranih strana pri
danim uvjetima maze djelotvorno utjecati na smanjenje zagadenja naziva
se------------------------~
Tocno - Netocno (T - N)
I\~
1. _ Preraspodjela dohotka je jedan od instrumenata dl"Zavne intervencije.
2. _ Makroekonomska stabilizacija je jedna od temeljnih uloga dl"Zave.
;',
3. _ Prema teoriji javnog izbora motivi ponasanja poduzetnika i politicara
sujednaki.
' a) problem eksternalija se rjesava izravnom dl"Zavnom kontrolom i odre-
1. Na nereguliranom tl"Zistu poduzece koje maksimalizira profit smanjit ce
razinu zagadivanja do tocke gdje je:
a) granicni privatni trosak jednak granicnoj privatnoj koristi
b) granicni drustveni trosak jednak granicnoj drustvenoj koristi
c) granicni privatni trosak manji od granicnoga drustvenog troska
d) granicni privatni plus drustveni troskovi jednaki granicnim privatnim
plus drustvenim koristima.
2. U ekoloski apsolutno cistern okolisu
a) granicni drustveni troskovi su jednaki granicnim drustvenim koristima
b) granicni drustveni troskovi su veci od granicnih drustvenih koristi
c) granicni drustveni troskovi su manji od granicnih drustvenih koristi
d) granicni privatni plus drustveni troskovi su jednaki granicnim privatnim
plus drustvenim koristima.
3. Javno je dobro ono u kojemu su:
a) mali granicni troskovi ukljucivanja jos jednog potrosaca kao i troskovi
'7 njegova iskljucivanja
b) mali granicni troskovi ukljucivanja jos jednog potrosaca i veliki troskovi
njegova iskljucivanja
c) veliki granicni troskovi ukljucivanja jos jednog potrosaca i mali troskovi
njegova iskljucivanja
d) veliki granicni troskovi ukljucivanja jos jednog potrosaca i troskovi nje-
gova iskljucivanja
4. Prema Coaseovoj teoremi

4. _ Kolektivne odluke donesene vecinskim glasovanjem u ishodu imaju

'i divanjem zakonskih standarda oneciscenja
b) problem eksternalija se razrjesava dogovaranjem zainteresiranih stra-
Pareto poboljsanje. na i dl"Zave kao posrednika
.c) problem eksternalija je rjesiv medusobnim dogovorom zainteresiranih
5. _ Prema Ronaldu Coaseu, vecinsko glasovanje omogucuje djelotvor- strana ako su jasno definirana vlasnicka prava i ako troskovi dogova-
nost i najpozeljniji drustveni ishod. ranja nisu visoki
6. _ Dobra cije su koristi nedjeljivo rasirene medu pucanstvom, neovisno d) problem eksternalija se uvijek rjesava kroz sporazum zainterersiranih
strana uz uvjet postojanja medusobnog razumijevanja neovisno o tros-
o tome zeli Ii se pojedinac njima koristiti iii ne, jesu javna dobra.
kovima pregovaranja .
7. _ Dl"Zava se mora zalagati za suzbijanje svih vrsta eksternalija jer tl"Zis- 5. Zagadenje je:
te zbog svoje nedjelotvornosti to nije u stanju. a) javno dobro
8. _ Neregulirano tl"Zisno gospodarstvo proizvodi zagadenja do onog op-
sega proizvodnje gdje je granicna drustvena korisnost jednaka granicnoj
i
~
b) negativna eksternalija
c) pozitivna eksternalija
d) oportunitetni trosak
~
drustvenoj steti.
6. Djelotvorna razina kontrole zagadenja je
9. _ Odlucivanje putem jednodusnosti onemogucuje tiraniju vecine. 't a) ona pri kojoj nema zagadenja
10. _ ldealni sustav regulacije je onaj koji izjednacava granicne privatne i t b) ona pri kojoj su granicna drustvena korisnost i granicni drustveni tros-
javne troskove s granicnim privatnim i javnim koristima. '
kovi medusobno izjed'\aceni
~ c) ona koju odredi tl"Ziste ,.

l
d) ona pri kojoj je ukupna drustvena korisnost jednaka ukupnim drustve-
nim troskovima

140 141
OSNOVE EKONOMIJE DRt.A VA I PRIVREDA

7. Regulacija kao sredstvo smanjenja iii uklanjanja zagadenja je: a) Popunite tablicu!
a) efikasna jer omogucuje maksimalnu neto drustvenu korisnost b) Prikazite graficki granicnu drustvenu korisnost (MSB) i granicne drust-
b) efikasna jer potice poduzece da smanjuje zagadenje vise od dopuste- vene troskove (MSC) uklanjanja zagadenja. Napomena: na os X nane-
ne granice site postotak smanjenja sumpornog dioksida a na os Y dolarsku vrijed-
c) neefikasna jer je arbitrarna, neprecizna i nedovoljno stimulira poduze- nost po postotku promjene.
ce da primijeni cistu tehnologiju bez zagadivanja c) Pri kojoj se razini postize djelotvorna kontrola zagadenja?
d) jedini praktican nacin kontrole zagadenja
2. Proizvodnja jedne tone specijalnog celika stoji 100 $ pri cemu se nanese
8. Resursi u opcem vlasnistvu cesto se zagaduju jer su: steta okolini u visini od 5 $. Odredite ukupne privatne i drustvene troskove
a) naknade za njihovo preciscavanje preniske proizvodnje jedne tone celika.
b) uzrokovani industrijalizacijom
3. Pretpostavimo da u demokratskom drustvu koje se sastoji od samo 5
c) vlasnicki odnosi neidentificirani
osoba A, B, C, D i E treba donijeti odluku o realizaciji tri projekta - gradnji
d) troskovi preciscavanja previsoki
javne garaze, skole i bolnice koji se svi financiraju iz poreza. Troskovi
9. Vecinsko odlucivanje gradnje javne garaze iznose 500 $, skole 1000 $ i bolnice 2000 $. Spome-
a) ne osigurava Pareto poboljsanje nute osobe nemaju jednaki interes za gradnju svakog od navedenih ob-
b) dovodi do tiranije vecine jekata sto prikazuje sljedeca tablica:
c) moze uzrokovati glasacki paradoks
d) b) i c)
e) a), b) i c)
10. Jedno od nabrojanog nije uloga drfave u suvremenom mjesovitom gos-
podarstvu:
a) utvrdivanje zakonskih okvira unutar kojih gospodarstvo funkcionira
I A
~
I 120
~~~
I 250
2;~
I 50
5~~
I'. /100
:r~

[,~''
b) djelovanje na alokaciju resursa kako bi se osigurala njihova veca efi-
kasnost
I D
E
I 50
50
I 50
250
I 500
500
'(; 'C l (0 )

c) preraspodjela dohotka kako bi se osigurala veca pravednost Ukuono I 460 I 850 I 1.600
d) odredivanje cijena finalnih dobara i usluga
Kakav ce biti ishod pojedinacnog glasovanja odnosno glasovanja u pake-
e) makroekonomska stabilizacijska politika
tu pod pretpostavkom da je porez ravnomjerno razrezan na svakog poje-
Rljesitel dinca, odnosno ako svatko glasa "za" u slucaju pozitivne neto koristi i "ne"
u slucaju negativne neto koristi?
1. Podaci o ukupnoj drustvenoj koristi i drustvenoj steti nastali smanjenjem
sumpornog dioksida u zraku dani su u sljedecoj tablici: 4. Sljedeca tablica pokazuje ukupnu drustvenu korist (TSB = Total Social
Benefit) i ukupne drustvene troskove (TSC = Total Social Cost) sustava
ranog uzbudivanja
,1:1etiNi'tt ..... ,
dru$tveria

.,i~r~:~
'.kQtist {NS):'.;
,~0~~:~1;~,~~:,, ,.~~~;r~~f:1
0 0 0
10 180 60
20 350
0 0 0
140
30 510
1 3 30
240
40 660 2 9 54
360
50 800
3 18 72
500
60 930 660 4 30 84
70 1.050 840
5 45 90
80 1.160 1.040
6 63 90
90 1.260 1.260 a) Upotpunite tablicu i prikazite je graficki!
100 1.350 1.500 b) Odredite pri kojem broju sirena je sustav ranog uzbudivanja optimalan?

142 143
OSNOVE EKONOM/JE
ODGOVORJ
Nadopunite: 1. a) utvrdivanje zakonskog okvira za trtisno gospodarstvo, b)
utjecanje na alokaciju resursa, c) preraspodjela dohotka, d) makroeko-
nomska stabilizacija. 2. a) porezi, b) dl'Zavni izdaci, c) regulacija. 3. teorija
javnog izbora, 4. Pareto poboljsanje, 5. glasacki paradoks, 6. Arrowljeva
teorema, 7. birokratskoj inerciji i kratkorocnim vidokruzima, 8. eksternali-
je, 9. izravne kontrole i poreznom politikom, 10. Coaseova teorema.
Totno - Netotno (T, N): I. n, 2. t, 3. n, 4. n, 5. n, 6. t, 7. n, 8. n, 9. t, 10. t.
Vi~estruki izbor: 1. a, 2. b, 3. b, 4. c, 5. b, 6. b, 7. c, 8. c, 9. e, 10. d.
Rije~ite:
1. b) Granicna drustvena korist: 18, 17,16, 15, 14, 13, 12, 11, 10, 9.
Granicni drustveni troskovi: 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22, 24.
Neto blagostanje: 0, 120, 210, 270, 300, 300, 270, 210, 120, 0, - 150
Postotak smanjenja sump. dioksida 0, 10, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80,
90, 100.
c) Pri 50 % smanjenju zagadenja postize se djelotvorna kontrola jer je
neto korist najveca.
2. 100$i105$.
3. Kod pojedinacnog glasovanja svaki od predlozenih projekata prolazi veci-
nom od 3 : 2, dok kod glasovanja u paketu svi se navedeni projekti odbi-
jaju sa 3 : 2. U prilog projekta gradnje garaze glasovat ce osobe A, B i C
jer je njihova privatna korist veca od privatnog troska (100) dok ce osobe
D i E glasovati protiv jer im je privatna korist manja od privatnog troska. U
prilog projekta gradnje skole glasovat ce osobe A, C i D jer im je privatna
korist veca od privatnog troska (200) dok ce osobe B i D glasovati protiv.
U prilog projekta gradnje bolnice glasovat ce osobe C, D i E jer im je pri-
vatna korist veca od privatnog troska (400), dok ce osobe Ai B glasovati
protiv. Kod glasanja u paketu glasovat ce protiv osobe A (odnos privatne
koristi i privatne stete je 420 : 700), osobe B (odnos privatne koristi i pri-
vatne stete je 220 : 700) i osobe D (odnos privatne koristi i privatne stete
je 600 : 700), dok ce za njega glasovati osoba C (odnos privatne koristi i
privatne stete je 870:700) i osobe E (odnos privatne koristi i privatne stete
je 800 : 700).
4. a) Granicna drustvena korist: 30, 24, 18, 12, 6, O.
Granicni drustveni troskovi: 3, 6, 9, 12, 15, 18.
Neto blagostanje: 0, 27, 43, 54, 54, 45, 27.
b) Pri broju od 4 sirene po ctv. km jer je tada MSB =MSC.
144
( rektni porezi su oni koji se naplacaju na dobra i usluge. Primjeri su porez na
19. DRZAVNO OPOREZIVANJE
I RASHODI
CILJEVI IZLAGANJA
~ Analiza dri.avnih rashoda.
~ Nace/a oporezivanja.
~ Vrste poreza.
~ Dje/otvornost poreznog sustava.
U svim modernim dl'Zavama vlada intervenira u javnom sektoru. Za obav-
ljanje te funkcije potrebna su znacajna financijska sredstva. Do njih dl'Zava,
osim ostalih nacina, dolazi pomocu poreza koji su najizdasnije vrelo dl'Zavnih
prihoda. Zato nije slucajno sto svaka dl'Zava nastoji osigurati redovitost po-
rezne naplate i financijsku disciplinu. Porezi smanjuju potrosnju privatnih do-
bara, a povecavaju javnu potrosnju.
U svim zemljama koje imaju slozenu strukturu vlasti primjenjuje se sustav fis-
kalnog federalizma koji omogucuje financiranje rashoda razlicitih razina vlasti
(tako npr. u SAD-u postoji federalna vlast, drtavne i lokalne vlasti - svaka sa svo-
jim funkcijama i izvorima prihoda). Na najvisim razinama vlasti financiraju se na-
cionalna, a na lokalnim razinama vlasti lokalna javna dobra.Tako se, npr., nacio-
nalna obrana i vanjski poslovi financiraju kao nacionalna javna dobra a, odl'Za-
vanje parkova i komunalni nadzorni organi financiraju kao lokalna javna dobra.
Porezna politika temelji se na nekoliko bitnih nacela:
nacelo korisnosti. Po tom nacelu porezni udio osoba trebao bi biti
razmjeran njihovu koristenju javnih dobara.
nacelo sposobnosti placanja. Prema ovom nacelu iznos poreza koji
porezni obveznici placaju mora biti razmjeran njihovim plateznim mo-
gucnostima.
nacelo pravednosti. Prema nacelu vodoravne pravednosti svi oni koji
su jednaki trebaju biti i jednako oporezivani.Nacelo okomite praved-
nosti se odnosi na oporezivanje ljudi s razlicitom visinom dohotka.
Porezi se mogu podijeliti na a) progresivne, b) regresivne i c) proporcio-
nalne. Progresivni porezi su oni koji od ljudi s visokim dohotkom uzimaju re-
lativno veci dio dohotka od onih koji imaju niske dohotke. Regresivni porezi
su oni koji od ljudi s visokim dohotkom uzimaju relativno manje nego od ljudi
s niskim dohotkom. Kod proporcionalnih poreza relativni dio dohotka koji
se oporezuje jednak je i kod bogatih i kod siromasnih.
Porezi se takoder mogu podijeliti na neizravne i izravne. Neizravni iii indi-
145
OSNOVE EKONOMIJE
promet i trosarine. Parez na promet se primjenjuje na sva dobra osim na ona
koja su izricito izuzeta zakonom. Trosarine su porezi koji se primjenjuju isk-
ljucivo na dobra odredena zakonom, primjerice, alkohol, benzin iii duhanski
proizvodi. lzravni iii direktni porezi su oni koji se naplacuju od pojedinaca iii
poduzeca. Primjer izravnih poreza su porezi na osobni dohodak, nasljedstvo
iii darovanje odnosno porez na dobit korporacija.
Posebnu vrstu poreza cini porez na dodanu vrijednost (Value - Added
Tax) koji se izracunava na temelju vrijednosti koju razlicita poduzeca dodaju
dobrima u razlicitim fazama proizvodnje.
Visina poreznog opterecenja maze se izracunati prosjecnom iii granicnom
poreznom stopom. Prosjecna porezna stopa pokazuje odnos izmedu ukup-
nog poreza i ukupnog dohotka. Granicna porezna stopa pokazuje odnos iz-
medu dodatno uplacenog poreza i dodatnog dohotka odnosno koliko poreza
treba uplatiti ako se dohodak poveca za jednu novcanu jedinicu.
Djelotvornost poreza analiticki se maze pratiti pomocu Lafferove krivulje.
Lafferova krivulja graficki pokazuje odnos izmedu visine porezne stope (os
X) i visine poreznih prihoda (os Y). Ona je zvonolikog oblika i pokazuje da po-
reznih prihoda nema kod stopa od 0 % i 100 %. Porastom porezne stope ras-
tu i porezni prihodi ali samo do odredenog postotka kada su porezni prihodi
drZave najvisi. Povecanje poreznih stopa iznad te kriticne razine je kontrapro-
duktivno jer destimulira gospodarske subjekte i smanjuje porezne prihode.
Prema Lafferu, teoreticaru ekonomike ponude, maksimalni prihod se ostva-
ruje pri stopi od 50 %, dok je u stvarnosti ona izmedu 70 i 80 %. Teoretieari
ekonomike ponude smatrali su da ce smanjenjem poreznih stopa stimulirati
radne napore i stednju sto je i bio cilj porezne reforme u SAD-u 80-ih godina u
sklopu ekonomske politike poznate kao reganomika (po predsjedniku Reganu).
U poreznoj je politici izuzetno znaeajno tko plaea porez. Naime, porezni ob-
veznik snosi teret ako ga placa iz svog dzepa, tj. svoga osobnog dohotka iii
profita. Ako ga on placa kroz visu cijenu svojih dobara i usluga odnosno nizu ci-
jenu inputa, tada porezno opterecenje pada na druge koji nominalno nisu po-
rezni obveznici. Za razliku od drugih poreza, jedino se porez na dohodak tesko
mote prevaliti na druge. Fiskalni teret nije ravnomjerno rasporeden. Dijelovi
stanovnistva s niskim dohocima su iii oslobodeni placanja poreza iii su primate-
iji transfera, dok su bogatiji dijelovi stanovnistva preteziti nositelji fiskalnog tere-
tCJ. Pravu sliku poreznog opterecenja u nekom drustvu daje neto fiskalni teret
koji je jednak zbroju transfernih i poreznih placanja. Analiza pokazuje da porez-
ni sustav malo iii nimalo djeluje na raspodjelu dohotka jer se progresivni teret
poreza na dohodak ublaZava regresivnim porezima i transfernim plaeanjima.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. Decentralizirani porezni sustav u kojemu porezne propise i stope oporezi-
vanja donose federalne jedinice i iz tih prihoda podmiruju svoje potrebe je
148
DRZAVNO OPOREZIVANJE I RASHOD/
2. Financiranje nacionalnih prirodnih parkova ulazi u red financiranja _ __
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ dobara.
3. Prema nacelu svaka
osoba treba placati porez razmjeran njenom koristenju javnih dobara.
4. Prema nacelu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
svi koji su jednaki trebaju biti i jednako oprezivani.
5. Ako je prosjecna porezna stopa ista na svim visinama dohotka, tada je ri-
jec o porezima.
6. Porezi na promet i trosarine ulaze u poreze.
7. Parez koji se primjenjuje ekskluzivno na dobra odredena zakonom je _
8. Parez koji se izracunava na temelju vrijednosti sto ga razlicita poduzeca
dodaju dobrima u razlicitim fazama proizvodnje je - - - - - - - - -
9. Lafferova krivulja prikazuje graficki odnos izmedu - - - - - - - -
10. Kada porezni teret snosi osoba koja nije nominalni porezni obveznik tada
je rijec o - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Tocno Netocno (T - N)
1. _ lzdaci za financiranje visokog skolstva ulaze u red transfernih placanja.
2. _ Progresivni porezi su oni koji ljudima s visokim dohotkom uzimaju re-
lativno vise nego ljudima s nizim dohocima.
3. _ U neizravne poreze, osim poreza na promet, ulaze porez na nas-
ljedstvo i porez na dobit korporacija.
4. _ Smanjivanjem poreznih stopa vrsi se transfer javne potrosnje u korist
osobne.
5. _Carine su vafoiji izvor prihoda dl"Zave od poreza.
6. _ Kvantitativno se prosjecna i granicna porezna stopa medusobno ne
razlikuju.
7. _ Kod porezne stope od 0% i 100 % porezni prihodi su jednaki nuli.
8. _ Neto fiskalni teret jednak je razlici izmedu poreznih prihoda i transfer-
nih placanja.
9. _ Prema misljenju teoreticara ekonomije ponude smanjenje granicnih
poreznih stopa stimulativno djeluje na stednju i zaposlenost.
10. _ Porezni sustav ucinkovito djeluje na raspodjelu dohotka.
1.47
OSNOVE EKONOM/JE DRtAVNO OPOREZIVANJE I RASHOD/

Visestruki izbor 8. Lafferova je krivulja po svom obliku :

a) konkavna
1. Porez na profit korporacija razrezuje se: b) konveksna
a) na novododanu vrijednost c) zvonolika
b) na isplacene dividende dionicarima d) okomita
c) na isplacene dividende i neraspodijeljeni profit korporacija
d) na neraspodij~ljeni profit korporacija 9. Porezne olaksice svojim neto ucinkom
a) povecavaju
2. Porez od 5 % na prvih 10.000 kn godisnje, 10 % od sljedecih 10.000 kn, b) smanjuju
15% od iducih 10.000 kn i tako redom je: c) ostavljaju nepromijenjenim progresivnost poreznog sustava
a) regresivan
b) progresivan 10. Porez se prevaljuje:
c) proporcionalan a) povecavanjem cijena oporezivanih proizvoda
d) nista od navedenoga
3. Regresivan porez
a)
b)
pritisce
pritisce
teze siromasnije dijelove drustva
teze bogatije dijelove drustva
I
r
b) utajivanjem poreza
c) smanjivanjem cijena inputa oporezivanih proizvoda
d) a) i c)
e) a) i b)
c) pritisce ravnomjerno sve dijelove drustva Rijesite!
d) pritisce teze srednje dijelove drustva
1. Odredite kolika ce biti prosjecna odnosno granicna porezna stopa na te-
4. Ako je proizvodac namjestaja platio za inpute 80.000 kn, a namjestaj melju sljedecih podataka:
prodao za 180.000 kn, te ako je porezna stopa na dodanu vrijednost 10%,
spomenuti proizvodac ce platiti porez u visini od:
a) 8000 kn
b) 10.000 kn
c) 18.000 kn 500
1.000
5. Pretpostavimo da vozaci s godisnjim dohotkom od 25.000 kn na mjesec
2.000
prijedu svojim automobilom 1000 km. S druge strane, vozaci s godisnjim
4.000
dohotkom od 40.000 kn prijedu svojim vozilom 2000 km na mjesec. Ako u
6.000
prosjeku za prijedenih 10 km treba 1 litra goriva u cijoj je cijeni trosarina
50 lipa, tada ona ima obiljezje: 9.000
a) progresivnog poreza 12.000
b) proporcionalnog poreza O kojoj je vrsti poreza rijec?
c) regresivnog poreza
6. Pretpostavimo da pusaci s godisnjim dohotkom od 25.000 kn na tjedan
popuse tri kutije. Takoder pretpostavimo da pusaci s godisnjim dohotkom
od 40.000 kn popuse cetiri kutije na tjedan. Ako je u cijenu cigareta ura-
i
'5,
2. Na temelju podataka o velicini prosjecne porezne stope i visine razrezanog
poreza u danoj tablici odredite velicinu dohotka i granicnu poreznu stopu

cunata trosarina od 2 kn po kutiji, tada ona ima obiljezje:

a) progresivnog poreza
b) proporcionalnog poreza
c) regresivnog poreza
7. Ako je porezni sustav progresivan tada je: 4%
a) prosjecna porezna stopa manja od granicne 6%
b) prosjecna porezna stopa visa od granicne
0 kakvoj je vrsti poreza rijec?

;
c) prosjecna porezna stopa jednaka granicnoj
d) prosjecna porezna stopa reciprocna granicnoj

148 i '

149
 OSNOVE EKONOM/JE
3. Neka je cijena rada 10 $ po satu. Pri poreznoj stopi od O % nudit ce se
264 sati rada na mjesec, pri poreznoj stopi od 20 % 220 rada na mjesec,
pri poreznoj stopi od 40 % 182 sata na mjesec, pri poreznoj stopi od 60 %
132 sata na mjesec, pri poreznoj stopi od 80 % 88 sati na mjesec, dok pri
stopi od 100 % nece biti ponude rada. Na temelju tih podataka izracunajte
a) mjesecnu placu prije odnosno poslije oporezivanja
b) visinu poreznih prihoda
c) nacrtajte Lafferovu krivulju i odredite pri kojoj ce poreznoj stopi porezni
prihodi biti najvisi.
ODGOVORI
Nadopunite: 1. fiskalni federalizam, 2. nacionalnih javnih, 3. korisnosti, 4. vo-
doravne pravednosti, 5. proporcionalnim, 6. neizravne, 7. trosarina, 8. po-
rez na dodanu vrijednost, 9. visine poreznih stopa i visine poreznih priho-
da, 10. prevaljivanju poreza.
Tocno - Netocno: 1. n, 2. t, 3. n, 4. t, 5. n, 6. n, 7. t, 8. n, 9. t, 10. n.
Vi~estruki izbor: 1 c, 2 b, 3 a, 4 b, 5 a, 6 c, 7 a, 8 c, 9 b, 10 d.
Rije~ite:
1. Prosjecna porezna stopa u %: 2.5, 4.0, 6.6, 11.4, 15.0, 20.0, 24.0
Granicna porezna stopa u %: 10, 20, 40, 40, 60, 60.
Parez je progresivan.
2. Dohodak cemo izracunati tako sto cemo iznos poreza pomnoziti sa 100 i
podijeliti s prosjecnom poreznom stopom. Njegova visina u 000 DEM
iznosi: 50, 100, 125, 166.6 dok granicna porezna stopa iznosi u %: 3, 10 i
12. Parez je progresivan.
3. a) Mjesecni dohodak prije oporezivanja: 2640, 2200, 1820, 1320, 880 i O.
Mjesecni dohodak poslije oporezivanja: 2640, 1760, 1092, 528, 176 i 0.
b) Porezni prihod: 0, 440, 728, 792, 704 i 0.
c) 60 %.
1l\O
20. OBUZDAVANJE TRZISNE
MOCI: PROPISI I POLITIKA
PROTIV MONOPOLA
CILJEVI IZLAGANJA
~ Upoznati potrebnu regu/aciju i nacine njena provodenja.
~ Upoznati protumonopolisticku politiku i njene mjere.
Nepotpuna konkurencija dovodi do smanjenja efikasnosti jer su cijene vise
od granicnih troskova a kolicina outputa manja od one pri potpunoj konkuren-
ciji. Da ne bi doslo do zlouporabe monopolskog polozaja, dr:Zava pribjegava re-
gulaciji gospodarstva. U tu svrhu ona moze koristiti tr:Zisne poticaje i naredbe.
Triisni poticaji navode ljude i poduzeca da, dobrovoljno realizirajuci svoj inte-
res, slijede ciljeve koje je zacrtala dr:Zava. Naredbama dr:Zava odreduje propise
prema kojima se gospodarski subjekti moraju ponasati. Dvije su vrste propisa:
ekonomski i drustveni. Ekonomskim se propisima reguliraju cijene, proizvod-
nja, uvjeti ulaska i izlaska poduzeca na tr:Ziste kao i standardi roba i usluga u
odredenom gospodarskom sektoru. Drustvenim propisima se odreduju pravila
kojiima se korigiraju eksternalije pogotovo u sferi zdravstva i sigurnosti.
Prema tradicijskim ekonomskim motristima, dr:Zava treba regulirati one
gospodarske sektore u kojima je broj poduzeca isuvise mali da bi se potak-
nula konkurencija. Pogotovo je potrebna dr:Zavna regulacija ako postoji pri-
rodni monopol za one temeljne robe cija je elasticnost potraznje mala. Do pri-
rodnog monopola dolazi uvijek kada se prosjecni troskovi smanjuju na svakoj
razini proizvodnje pa je najefikasnija proizvodnja u jednome poduzecu. Teo-
reticari Chicaske skole, medutim, smatraju da ekonomska regulacija nije u
interesu potrosaca nego je rezultat medusobnog djelovanja ekonomskih i po-
litickih interesa. Regulacijom se ogranicava pristup drugim poduzecima u od-
redeni sektor cime se zasticena poduzeca stavljaju u preferentni polofaj u
odnosu prema potencijalnim konkurentima. Zato ona imaju interes da se re-
gulacija zadrZi. Za protuuslugu dr:Zavnoj administraciji, ona daju podrsku po-
jedinim politicarima i financiraju njihovu izbornu kampanju. Zato nije daleko
od istine teza da regulacija vise pridonosi stvaranju monopola nego sto ih
sprecava. To potvrduje iskustvo koje pokazuje da regulacija ima tendenciju
povecanja a ne i obaranja cijena.
Dr:Zavno reguliranje prirodnih monopola pretpostavlja ne odredivanje cijena
na razini granicnih troskova, nego prosjecnih troskova. Bilo bi idealno da se cije-
ne mogu odrediti na razini granicnog troska, ali to nije moguce jer su granicni
troskovi stalno nizi od prosjecnih pa monopolisti trpe kronicne gubitke. U tom
151

OSNOVE EKONOM/JE
slucaju driava bi morala pokrivati gubitke. Stoga bi idealna regulacija, koja bi ci-
jene odredivala na razini granicnog troska, bila neprikladna i kontraproduktivna.
Protumonopolisticka politika driave na dva nacina ogranicava monopols-
ko djelovanje. Prvi se nacin ogleda u zabrani nekih vrsta poslovnog ponasa-
nja kojima se uklanja konkurencija, npr., dogovorno odredivanje cijena. Drugi
se nacin iskazuje u ogranicavanju onih triisnih struktura koje bi ogranica-
vanjem trgovine smanjile drustvenu efikasnost. Medu vrstama poslovnog po-
nasanja pod udar protumonopolisticke politike, osim dogovaranja cijena i
podjele triista, dolaze odriavanje maloprodajnih cijena, grabezljivo odrediva-
nje cijena, vezujuci ugovori i diskriminacija cijena. Od triisnih struktura koje
zabranjuje protumonopolisticka politika u prvi red dolaze one nastale nedo-
pustenom fuzijom. Ova se zabrana jednako odnosi na horizontalnu i vertikal-
nu fuziju kao i na konglomerate. Horizontalna fuzija znaci udruzivanje podu-
zeca iz istoga gospodarskog sektora, vertikalna spajanje poduzeca razlicitih
stupnjeva proizvodnog procesa, dok se u konglomerate udruzuju poduzeca s
razlicitim proizvodnjama.
Danas sve vise prevladava stav da izmedu triisne strukture i velicine po-
duzeca, s jedne strane, i efikasnosti nema stroge korelacije. lskustvo je po-
kazalo da veliko poduzece ne mora zbog svoje velicine automatski biti i ma-
nje efikasno. Slijedeci Schumpeterovu hipotezu, velika poduzeca su izvor
tehnoloskog napretka koji ih cini efikasnima, pa borba protiv monopola maze
biti kontraproduktivna. Stoga protumonopolitsticku politiku treba usmjeriti, pri-
je svega, na povecanje efikasnosti a ne na problem velicine poduzeca. Tome
pridonosi i jacanje inozemne konkurencije koja smanjuje triisnu moc doma-
cih poduzeca. Protumonopolisticka politika kojom bi se ogranicilo poslovno
ponasanje upereno protiv konkurencije ostalo bi i dalje u funkciji.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. je skup radnji i normativnih akata
kojima driava kontrolira ponasanje poduzeca.
2. su sredstva kojima driava navodi ljude da
dobrovoljno, kroz ostvarenje vlastitih probitaka, slijede njene ciljeve i volju.
3. Cijene, standardizacija roba i usluga kao i uvjeti ulaska na triiste i izlaska
iz njega reguliraju se - - - - - - - - - - - - - - - - - -
4. Udruzivanje poduzeca iz istog gospodarskog sektora naziva se _ _ __
5. Udriivanje proizvodaca poljoprivredne i informaticke opreme te turistickih
i prometnih usluga primjer je - - - - - - - - - - - - - - - -
6. Udriivanje proizvodaca, prera<1ivaca i distributera nafte primjer je _ __
H52
~ .'
" OBUZDAVANJE TRZISNE MOC/: PROP/SI I POLIT/KA PROTIV MONOPOLA
)
t
7. U prirodnom monopolu krivulja granicnog troska stalno je _ _ _ __
- - - - - - - - - - - - - - - - krivulje prosjecnog troska.
8. ldealna regulacija bila bi ona kada bi se cijene odredivale na razini _ _
l 9. Protumonopolska politika se iskazuje kroz zabranu - - - - - - - -
- - - - - - - - - - - - - kojim se ogranicava konkurencija i
kroz onemogucavanje stvaranja - - - - - - - - - - - - - -
10. Pri monopolu su cijene , a kolicine
proizvodnje nego u konkurentnim poduzecima.
Tocno - Netocno (T - N)
'
1. _ lzmedu interesa monopola i drustva postoji medusobna sukladnost.
~ 2. _ Regulacija triisne moci uvijek je u interesu potrosaca.
3. _ Teoreticari Chicaske skole tvrde da je ekonomska regulacija rezultat
sprege interesa izmedu politickih i gospodarskih struktura.
4. _ Prirodni monopol obiljefavaju opadajuci troskovi na svim razinama
proizvodnje.
5. _ Ekonomska regulacija se odnosi na proizvodne, a drustvena regulaci-
ja na neproizvodne djelatnosti.
6. _ Driava regulira cijene na razini prosjecnog troska.
7. _ Reguliranje cijena ispod razine prosjecnog troska zahtijevalo bi dr-
favne subvencije kako bi se kompenzirali nastali gubici.
8. - Protumonopolistickom politikom u zadnjih 20 godina nastoji se, prije
svega, onemoguciti proces gigantizma gospodarskih korporacija koji iza-
ziva smanjenje gospodarske efikasnosti.
I
9. _ Stupanj koncentracije mjeren imovinom 200 najvecih poduzeca pot-
kraj 20. stoljeca porastao je u odnosu prema pocetku stoljeca.
10. _ Prema Schumpeterovoj hipotezi, tehnoloski napredak se generira u
krupnim i u srednjim poduzecima.
Visestruki izbor
1. Sto se od navedenog smatra oblikom ekonomske regulacije:
a) propisi kojima je cilj povecanje sigurnosti na radu
b) propisi kojima se smanjuje mogucnost nastanka havarije na nuklear-
nim centralama
c) propisi kojima se reguliraju cijene elektricne energije
d) propisi o standardizaciji kvalitete roba i usluga
e) c) id)
2. Sto se od navedenoga moze smatrati oblikom drustvene regulacije:
a) propisi o standardizaciji kvalitete robe i usluga
153
OSNOVE EKONOMIJE OBUZDAVANJE TRtJSNE MOC!: PROP/SI I POLIT/KA PROTIV MONOPOLA

b) propisi kojima se osigurava kvaliteta vode za pice c) diktiranja cijena

c) propisi kojima se reguliraju cijene komunalnih usluga d) vezujuceg ugovora
d) propisi kojima se maksimalizira visina stanarina
e) propisi kojima se ogranicava horizontalna fuzija 10. Najveca prijetnja konkurenciji je:
a) horizontalna fuzija
3. U prirodnom monopolu djeluje: b) vertikalna fuzija
a) zakon rastucih prinosa c) konglomerati
b) zakon opadajucih prinosa d) karteli
c) zakon konstantnih prinosa ~i
Rijesite!
4. Sporazum izmedu naftnih kompanija da ce dnevno na tl'Ziste iznositi sa-
me 100.000 barela primjer je: 1. Godine 1986. stanje na triistu bezalkoholnih pica u SAD-u glede udjela
a) diskriminacije putem cijena pojedinih poduzeca bilo je sljedece:
b) podjele tl'Zista
c) kontingentiranja proizvodnje
d) vezujuceg ugovora
5. Sporazum izmedu autoprijevoznika da ce na medunarodnim linijama po-
vecati cijene za 40 % primjer je:
t
1,;

a) diskriminacije putem cijena

b) grabezljiva odredivanja cijena
c) odl'Zavanja maloprodajnih cijena es
d) dogovornog odredivanja cijena
6. Sporazum izmedu veletrgovaca i trgovaca na malo da secer nece proda-
(lzvor: Paunovic: Osnovi ekonomije, Zagreb, 1994., str. 55.)
vati ispod cijene od 6 kuna po kilogramu primjer je:
a) dogovornog odredivanja cijena a) Nastojeci sprijeciti rastucu koncentraciju na triistu bezalkoholnih pica
b) grabezljiva odredivanja cijena vlada SAD-a je kao granicu odredila HHI jednak 2300. S obzirom na tu
c) odl'Zavanja maloprodajnih cijena odluku, koje su sve fuzije dopustene medu navedenim poduzecima,
d) vezujuceg ugovora ilr
ne racunajuci skupinu "ostali"?
7. Odredivanje cijena na visini od 10 DEM po jedinici proizvoda iako su pros- b) Ako vlada SAD-a povisi granicu koncentracije na 2600, koje ce fuzije
jecni troskovi 12 DEM s ciljem istiskivanja konkurencije primjer je: , biti dopustene?
a) dogovornog odredivanja cijena
2. Prikazite graficki prirodni monopol i utvrdite:
b) grabezljiva odredivanja cijena
c) odl'Zavanja maloprodajnih cijena ,_, a) Koju ce cijenu i obujam proizvodnje izabrati monopolist pod pretpos-
d) diskriminacije cijena tavkom da nema regulacije?
8. Ako Inker (Zapresic) prodaje iste keramicke plocice Vodoplinu za 50 kuna b) Kaja ce se cijena formirati i koja ce se kolicina outputa ponuditi pod
po cetvornom metru, Ferimportu za 60 kuna, a Nami za 65 kuna to je pretpostavkom postojanja regulacije?
primjer:
c) Kaja ce se cijena formirati i koja ce se kolicina outputa ponuditi pod
a) odl'Zavanja maloprodajnih cijena
pretpostavkom idealne regulacije?
b) grabezljiva odredivanja cijena
c) diskriminacije cijena 3. Uz primjenu najsuvremenije tehnologije moguca je proizvodnja 10.000
d) dogovornog odredivanja cijena proizvoda uz najnize prosjecne troskove od 5.000 DEM po jednom proiz-
vodu. Potraznja za tim proizvodom dana je sljedecom tablicom:
9. Sporazum izmedu Karbona i maloprodavaca da osim boja za zidove mo-
raju od njega istodobno naruciti i boju za metal primjer je:
a) kontingentiranja proizvodnje
b) dlskriminaclje cljena

1~ 155
OSNOVE EKONOMIJE

J;1l 9ij~tj~!o~~i 21. RAZDIOBA DOHOTKA:

8.000 4.000
7.000
6.000
6.000
8.000
BORBA PROTIV SIROMASTVA
5.000 10.000
4.000 15.000
CILJEVI IZLAGANJA
a) Utvrdite kakva je triisna struktura?
b) Koliki je Herfindahlov indeks? ~ Mjerenje nejednakosti.
ODGOVOR/ ~ Podrijetlo nejednakosti.
~ Problem odnosa jednakosti i efikasnosti.
Nadopunite: 1. regulacija, 2. tr-Zisni poticaji, 3. ekonomskim propisima, 4. ho-
rizontalnom fuzijom, 5. konglomerata, 6. vertikalne fuzije, 7. ispod, 8. gra- 1: Suvremene razvijene zemlje su zemlje politicke demokracije kojih su zna-
nicnog troska, 9. poslovnog ponasanja, monopolnih tr-Zisnih struktura, 1O. cajke, osim ostalih, jednakost ljudskih prava i jednakost mogucnosti. Medu-
vece, manje tim, dok su ljudi izjednaceni u svojim politickim pravima, u podrucju ekonomi-
Totno- Netotno: 1. n, 2. n, 3. t, 4. t, 5. n, 6. t, 7. t, 8. n, 9. t, 10. n. je vrlo su velike razlike medu pojedinim drustvenim skupinama. One se oci-
tuju u visini njihova dohotka i njihova bogatstva. Prisjetimo se: dohodak je
Vi~estruki izbor. 1 e, 2. b, 3. a, 4. c, 5. d, 6. c, 7. b, 8. c, 9. d, 10 a. ukupni prihod iii gotovina stecena u odredenom vremenskom razdoblju, a
Rije~ite:
sastoji se od prihoda od rada i vlasnistva te transfernih placanja, dok je bo-
gatstvo neto vrijednost imovine u vlasnistvu u danom trenutku. Stupanj ne-
1. a) Nece biti dopustena nijedna jer je postojeci HHI 2510.1 i veci je od od- jednakosti raspodjele izrazavamo odnosom postotka stanovnistva i postotka
redenoga. Dvije najvece tvrtke Coca Cola iii Pepsi Cola morat ce se njihova dohotka. Graficki se ovaj odnos prikazuje Lorenzovom krivuljom u
dezagregirati kako bi smanjile svoj udio na tr-Zistu i prilagodile se zada- kvadratu cija osnovica ocituje postotak stanovnistva a visina postotak dohot-
nom HHl-ju. ka. Kad bi dohoci bili apsolutno ravnomjerno rasporedeni, tj. kada bi se pos-
~
toci stanovnistva i raspodijeljenog dohotka medusobno poklapali, Lorenzova
b) Bit ce dopustene sljedece fuzije: '~, bi krivulja bila identicna s dijagonalom spomenutog kvadrata. Kada bi raspo-
7 Up + Royal Crown djela bila apsolutno neravnomjerna, tj. kada bi sacica bogatasa raspolagala
7 Up + Cadbury-Schweppes cjelokupnim dohotkom, tada bi Lorenzova krivulja le:Zala pod pravim kutem i
Dr Pepper + Royal Crown naslanjala se na osnovicu i visinu kvadrata. Krivulja stvarne raspodjele do-
Dr Pepper + Cadbury-Schweppes hotka nalazi se izmedu krivulje apsolutne jednakosti i krivulje apsolutne ne-
Royal Crown + Cadbury-Schweppes. jednakosti. Sto je raspodjela ravnomjernija, to ce Lorenzova krivulja biti blize
jer je u svim slucajevima ukupni HHI manji od 2600. dijagonali i obrnuto, sto je neravnomjernija, to ce Lorenzova krivulja biti dalje
2. a) ona cijena i kolicina koje su izvedeni iz MR = MC. od dijagonale. Nejednakost raspodjele se kvantitativno maze izraziti Gini-
-koeficijentom koji je jednak povrsini izmedu stvarne krivulje nejednakosti i
b) ona cijena i kolicina koje su izvedeni iz presjecista krivulje AC i krivulje DD. krivulje apsolutne jednakosti dohotka pomnozenoj sa 2. Sto je nejednakost u
raspodjeli dohotka veca, to i Gini-koeficijent ima vecu vrijednost.
c) ona cijena i kolicina koje su izvedeni iz presjecista krivulje MC i krivulje DD. Raspodjela po zemljama se znacajno razlikuje, ovisno o njihovoj gospo-
3. a) Cijena pokriva prosjecne troskove a za potrebe potrosaca dovoljna je darskoj i drustvenoj strukturi. U razvijenim zemljama manje su nejednakosti
proizvodnja samo jednog proizvodaca. Rijec je o prirodnom monopolu. u raspodjeli negoli u zemljama u razvoju. Raspodjela bogatstva, koja se ta-
koder izrazava Lorenzovom krivuljom, pokazuje veci stupanj neravnomjer-
b) 10.000. nosti nego sto je slucaj s raspodjelom dohotka.
Neravnomjerna raspodjela je uzrok pojave siromastva. lako je uzrok poja-
ve siromastva lako objasniti, teskoce nastupaju s njegovim definiranjem, jer
je siromastvo relativan i subjektivan pojam. Neovisno o tome, siromastvo se
maze definirati kao stanje u kojemu visina dohotka ne maze pokriti procije-

1ee j, 157
 OSNOVE EKONOMIJE
njene troskove zivota na egzistencijalnoj razini Granica siramastva ti. visina
. dohatka kaja asigurava egzjstencijalni __minimum izracunava se mnozenjem
minimalnog budZeta za hranu faktorom 3. Granica siromastva mijenja se s
velicinom obitelji odnosno promjenom zivotnog standarda i troskova Zivota. U
SAD-u je 1989. granica siromastva iznosila priblizno prihodu od 12.500 $ na
godinu, a cak 13 % ukupnog pucanstva smatralo se siromasnim. Siromastvo
u toj zemlji najteze pogada crnce, sve mlade od 18 godina, neobrazovane i
clanove razorenih obiteljL Slicno je i u drugim zemljama.
Fenomen siromastva je rano bio predmetom proucavanja ekonomske
teorije. U proslomu stoljecu smatralo se da je siromastvo konstantna pojava
uslijed nepromjenljivosti raspodjele dohotka. Takoder se smatralo da dohoci
ovise iskljucivo ekonomskim zakonima, a ne i o politickim odlukama pa se
svaki pokusaj izmjene odnosa raspodjele unaprijed ocjenjivao bezuspjesnim.
Danas, medutim, ekonomska teorija zauzima stav da siromastvo nije samo
problem pojedinca nego i drustva, pa je stoga driava obvezna stvoriti institu-
cijske okvire za ublazavanje problema siromastva. Na toj je postavci stvore-
na koncepcija driave blagostanja prema kojoj driava svojom ekonomskom
politikom ostvaruje one socijalne ciljeve koji se ne mogu realizirati iskljucivim
djelovanjem triisnih mehanizama.
Na nejednakost dohotka od rada utjecu brojni cinitelji: razlike u sposob-
nostima i vjestinama, razlike u intenzitetu rada, razlike medu zanimanjima,
razlike u stupnju obrazovanja, diskriminacije po razlicitim osnovama kao i
razlike u obiteljskim uvjetima. Od navedenih cinitelja najsnafoije je djelovanje
obrazovnoga sto je odraz ulaganja u ljudski kapital.
Nejednakosti u dohocima od vlasnistva vece su od nejednakosti u dohoci-
ma s osnove rada. One pretezito potjecu iz razlika u naslijedenom iii stece-
nom bogatstvu. Samo se mali dio tih razlika maze objasniti stednjom i
spremnoscu preuzimanja rizika. Najznacajniji izvor razlika, barem kada je ri-
jec o SAD-u, jesu razlike u poduzetnistvu.
Ni jedna demokratska zemlja ne moze prihvatiti stanje izrazite polarizacije
drustva na mali broj iznimno bogatih i ogroman broj siromasnih i to zbog poli-
tickih i ekonomskih razloga. Takvo je stanje uvijek potencijalno vrelo radika-
lizma svih vrsta i stvaranja autoritarnih rezima. Zato, da bi se izbjegli moguci
drustveni potresi, dr2:ava mjerama svoje ekonomske politke, kao i razlicitim
socijalnim programima, preraspodjeljuje dohodak u korist siromasnog dijela
drustva. Najcesci instrument preraspodjele je progresivni porez na dohodak.
Visoka porezna progresija, medutim, negativno utjece na efikasnost privredi-
vanja jer destimulira sve napore za povecanje dohotka i stednje. Stoga se
svako demokratsko drustvo nalazi pred dvojbom: jednakost iii efikasnost?
Kako oba cilja nije moguce postici istodobno, izmedu njih se mora izabrati
(trade off). Drugim rijecima, svako drustvo mora procijeniti koristi i troskove
preraspodjele dohotka. Koliko je drustvo spremno platiti smanjenu efikasnost
u korist vece jednakosti u raspodjeli dohotka - analizirao je americki ekono-
mist Arthur Okun u primjeru poznatom kao "suplje vedro". On je velicinu ne-
gativnog efekta preraspodjele usporedio s kolicinom vode koja istjece iz sup-
ljeg vedra. Kolicina otjecanja ovisit ce o visini administrativnih troskova veza-
nih uz programe socijalne skrbi i porezne preraspodjele, zatim o destimulaciji
rada koja neizbje2no pratl sve vrste transfernih placanja, te o smanjenju
Atednje, investicija I stopa gospodarskog rasta. Okunova anallza pokazala je
HSB
PREGLED MAKROEKONOMIJE
lnstrumenti ekonomske politike kojima se ostvaruju spomenuti ciljevi jesu:
1. Fiskalna politika. Ona se sastoji od porezne politike i politike javnih ras-
hoda. U 1c:i~cj_9_~UlJ prekomjerne ekspa~:".ij~-~Cl<:l.J?rUJ~tJ.inftacij~. primj~11Jiyat
_.S~.kantrakcijs~aJisls9Jna_pC?litika, do_~~~i>.e. u razdoblju d_epresij~ prir:nJ~-:
nji~lLekspanzivna fiskalna politika. -
2 Monetarna politlkcr;0na se sast()ji od kontrole ponude novca od strane
sredisnje banke, ovisno o fazi gospodarskog ciklusa. li_y_Ylfilif!1_aJrifl~cije
prLmjgojiyafce. se politika ogra11ic~rija novcane po nude, a u rci~<:!9.bli!,1. d_e,pre-
~ije odnosno. recesjj~Q.lj!i~.CI s.tlm~Jlr~nja novcane ponude.
3. Medunarodna ekonomska politika.:rn-a50 sast6jiu uravnotezenju vri-
jednosti uvoza i izvoza te u stabilizaciji deviznih tecajeva.
4>Politika dohodaka. Ona se sastoji od kontrole nadnica i cijena u sirokom
rasponu od neobvezujucih smjernica do potpune regulacije. Pribjegava joj se
kao manje rigidnom i jeftinijem instrumentu driavne intervencije od fiskalne i
monetarne politike.
lstodobno ostvarenje ciljeva ekonomske politike nije moguce jer su neki
ciljevi medusobno suprotni. Takvi su, primjerice, cjenovna stabilnost i visoka
stopp zaposlenostL Oba cilja nije moguce ostvariti u isto vrijeme, nego samo
jedcin od njih - iii cjenovnu stabilnost iii visoku stopu zaposlenostL Zato nosi-
teJji ekonomske politike moraju napraviti izbor (trade off) medu ekonomskim
ciljevima. Njihova odluka odredena je politickim i drustvenim ciniteljima.
Temeljne kategorije makroekonomske analize su agregatna ponuda (AS
= Aggregate Supply) i agregatna potraznja (AD = Aggregate Demand). Agre-
gatna ponuda jednaka je ukupnoj kolicini dobara i usluga koje je nacionalno
gospodarstvo voljno proizvesti i ponuditi pri danoj razini cijena u odredenom
vremenskom razdoblju. Ona ovisi o razini cijena kao i o velicini potencijalnog
proizvoda. Agregatna potra2:nja je odreCI.ena sumom trosenja pojedinaca,
kucanstava, poslovnog sektora, driave i stranaca. Ona takoder ovisi o razini
cijena, ali i o monetarnoj i fiskalnoj polltici te ostalim ciniteljima faktorima. Ag-
reg.atna ponuda ima krivulju rastliceg obtika pri cemu je donji krak polozeno
uzlazan, dok je gornji krak strmo uzlazan. Agregirana potraznja ima silazni
oblik i negativno je nagnuta prema ~pscisL U presjecistu krivulja agregirane
'
ponude i agregirane potraznje nalazi se makroekonomska ravnoteza.
Promjenom agregirane ponude i agregirane potraznje mijenjat ce se polozaj
makroekonomske ravnoteze. Poseban slucaj je sok ponude koji .se iskazuje
u pomaku krivulje AS prema gore ulijevo, rezultirajuci visim cijenama i sma-
njenjem proizvodnje. On je poznat pod imenom stagflacije. Stagflacija je po-
java koja se prvi puta javila 70-ih godina uzbunivsi ne samo voditelje zaduze-
ne za ekonomsku politiku nego i ekonomske teoreticare.
ZADA Cl
Nadopunitel
f 1. Glavni makroekonomski ciljevi jesu - - - - - - - - - - - - -
t 171
OSNOVE EKONOM/JE PREGLED MAKROEKONOMIJE

2. Glavni instrumenti makroekonomske politike su - - - - - - - - - 2. Koji su parovi ciljeva ekonomske politike medusobno suprotni:
a) niska inflacija i niska nezaposlenost
b) niska inflacija i visoka nezaposlenost
3. Vrijednost proizvodnje u stalnim cijenama izrazava se - - - - - - - c) gospodarski rast i vanjskotrgovinska ravnoteza
4. Stopa nezaposlenosti je odnos - - - - - - - - - - - - - - - d) cjenovna stabilnost i vanjskotrgovinska ravnoteza

5. Radna snaga je suma ukupnog broja - - - - - - - - - - - - 3. Makroekonomija proucava

a) raspodjelu dohodaka
6. Proizvod na razini visoke zaposlenosti i iskoristenosti proizvodnih kapaci- b) formiranje tr:Zisnih cijena
teta zove se --------------~------ c) opcu ekonomsku ravnotezu
7. GNP jaz je razlika izmedu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ , d) regulaciju monopola
e) troskove proizvodnje
8. Proces opadanja cijena je - - - - - - - - - - - - - - - - 4. Kratkorocno povecanje obrambenih troskova koje nije praceno
9. odreduje tocku makroekonomske ravnoteze. '. j odgovarajucim porastom poreza izazvat ce:
a) vise cijene i visi GNP
\(
;
10. Stanje gospodarstva u kojemu se istodobno povecavaju cijene i neza-
b) vise cijene i nizi GNP
poslenost zove se . . c) nize cijene i visi GNP
l-~ , 1 l ' ' ' t (,> ":" ~) ' I

Tocno - Netocno (T - N) d) nize cijene i nizi GNP

"-"'-- \c
5. Smanjenje agregirane potraznje uz pretpostavku ceteris paribus izazvat ce :

l
1. _Ako su tekuce cijene vise od stalnih cijena realni GNP je manji od no-
a) povecanje razine cijena i povecanje outputa
minalnog GNP-a.
b) smanjenje razine cijena i povecanje outputa
2. _ Nominalni GNP korigiran za iznos inflacije je potencijalni GNP. c) povecanje razine cijena i smanjenje outputa
d) smanjenje razine cijena i smanjenje outputa
3. _ Povecanje cijena uz porast zaposlenosti naziva se stagflacijom.
6. Smanjenje agregirane ponude uz pretpostavku ceteris paribus uzrokuje:
4. _ lndeks potrosackih cijena analizira cijene fiksne kosare dobara koju a) povecanje outputa i povecanje razine cijena
kupuje tipicni urbani potrosac. b) povecanje outputa i smanjenje razine cijena
5. _ Stopa nezaposlenosti pokazuje koliki je udio nezaposlenih osoba u c) smanjenje outputa i povecanje razine cijena
ukupnom pucanstvu. d) smanjenje outputa i smanjenje razine cijena

6. _ Kada je neto izvoz pozitivan, tada je vrijednost izvoza veca od vrijed- 7. Povecanje agregirane potraznje uz pretpostavku ceteris paribus imat ce
nosti uvoza. za postjedicu:
a) povecanje outputa i povecanje razine cijena
7. _ Fiskalna i porezna politika su jednaki pojmovi. b) povecanje outputa i smanjenje razine cijena
c) smanjenje outputa i povecanje razine cijena
8. _ Politika dohotka se primjenjuje stoga sto je jeftinija od fiskalne i mo-
d) smanjenje outputa i smanjenje razine cijena
netarne politike.
8. Povecanje agregirane ponude uz pretpostavku ceteris paribus dovest ce do:
9. _ lzmedu gospodarskog rasta i razine zaposlenosti postoji trade-off. a) povecanje razine cijena i povecanje outputa
10. _ Makroekonomska ravnoteza formira se u presjecistu krivulja AS i AD. b) povecanje razine cijena i smanjenje outputa
c) smanjenje razine cijena i povecanje outputa
Vliestruki izbor d) smanjenje razine cijena i smanjenje outputa
1. Stabilnost cijena se postize primjenom 9. Smanjenje kamatne stope uz pretpostavku ceteris paribus imat ce za
a) fiskalne politike posljedicu:
b) monetarne politike a) pomak krivulje AS udesno
c) politike dohotka b) pomak krivulje AS ulijevo
d) a) i b) c) pomak krivulje AD udesno
e) a) i c) d) pomak krivulje AD ulijevo
f) a), b) i c)

172 173
OSNOVE EKONOM/JE
,.'f

PREGLED MAKROEKONOMIJE

10. Restriktivna monetarna politika prouzrocit ce :

l
J

,,i~
a) pomak krivulje AS udesno
b) pomak krivulje AS ulijevo 1978. I 3.115,2
c) pomak krivulje AD udesno 1979. I 3.192,4
d) pomak krivulje AD ulijevo 1980. I 3.187,1
Rijesitel 1981. I 3.248,8
1982. I 3.166,0
1. Tablica pokazuje kretanje bruto domaceg proizvoda Republike Hrvatske u ''-,\
1983. I 3.279, 1
stalnim cijenama iz 1990. za razdoblje 1989. - 1995. 1984. I 3.501,4
1985. I 3.607,5
Godina,
</ ,,
,;~,.

1989.
> ~~tt
c>~(;

296.487,8
~~~ 1986.
1987.
I
I
3.713,3
3.819,6
(lzvor: Economic Report of the President, 1988.)
1990. 276.158,4 lzracunajte dinamiku GNP metodom indeksa na stalnoj bazi kao i godis-
1991. 221.494,9 nju stopu rasta GNP-a u promatranom razdoblju (verizne indekse). Prika-
1992. 196.878,5 zite graficki dinamiku GNP-a.
1993. 195.198,7
4. Na temelju sljedecih podataka izracunajte a) stopu nezaposlenosti i b) ve-
1994. 196.383
licinu zaposlenih u SAD-u za razdoblje 1978.-1987.
1995. 199.655,7
(lzvor: Statisticki /jetopis RH za 1996., str. 146-7., tablice 9.2 i 9.3)
Prikazite pomocu indeksa na stalnoj bazi kretanje GDP kao i godisnje
promjene u odnosu prema prethodnom razdoblju pomocu veriznih indeksa.
1978. 102.251 6.202
2:' Tablica pokazuje kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti u Republici
1979. 104.962 6.137
Hrvatskoj u razdoblju 1986. - 1995.
1980. 106.940 7.637

, C ',: ,~~.Pa~IM.'J;~~t;;t,.: j,.Nili~~,~~~.m~.?:~t.'' 1.:~W&na.:: ~~a.,~~.lu~ ~~1 :.5.15.'~~., ~.: '.; :

0 7

Go~!l'lil;; 01.vsmOOO Jj ud I' '' . 0\ {:\! .u OOD IJ UdJLi0{,> ';: . .. 000'1JUdl!:/\ i'Oezaposle11ost1
. 1981.
1982.
108.670
110.204
8.273
10.678
'"I ' < /'~ ,< < .
';"'. _/.' ;'',;'t :> ' ,< . .
;:,:~;;~ >~i;>, /,~") ~~ ;~hf.;fif;, ~~
' '.' \'. '.;;'.>;:-,;.; ' . .,: ,<.'/'.\"~:tt."; ~
,'. ,;,~, ~ 1983. 111.550 10.717
1986. I 1.595 I 123 1984. 113.544 8.539
1987. I 1.628 I 123 1985. 115.461 8.312
1988. I 1.624 I 134 1986. 117.834 8.237
1989. I 1.618 I 140 1987. 119.865 7.425
1990. I 1.568 I 160 (lzvor: Economic Report of the President, 1988.)
1991. I 1.432 I 254
a) prikazite takoder graficki dinamiku radne snage i nezaposlenosti u pro-
1992. I 1.261 I 266
matranom razdoblju.
1993. I 1.238 I 250
1994. I 1.211 I 243 5.' lzracunajte stopu inflacije u SAD-u u razdoblju 1978.-1987.
1995. I 1.196 I 240
(lzvor: Statisticki /jetopis RH za 1996., str. 106. i 127., tablice 5.1 i 7.2) .;~~::;,\ ~\1~~,~~~~1;oelt~ ~~t~~~1;r~ff~b!~~,fi
lzracunajte kolika je bila stopa nezaposlenosti u pojedinim godinama naz- 1978. 195,4
nacenog razdoblja! 1979. I 217,4
3. Realni GNP u SAD-u u razdoblju 1978.-1987. dan je u sljedecoj tab!ici: 1980. I 246.8
1981. I 272.4
1982. I 289.1

174 175
OSNOVE EKONOMIJE

1983. 298,4
1984. 311, 1 24. MJERENJE
1985. 322,2
1986.
1987.
328,4
340,4
NACIONALNOG PROIZVODA I
(lzvor: Economic Reporl of the President, 1988.)
DOHOTKA
Prikazite graficki dinamiku inflacije u SAD-u u spomenutom razdoblju.
6. PrikaZite uz pomoc krivulje agregatne potrainje i ponude sljedeca dogadanja:
a) povecanje troskova za naoruzanje
b) povecanje poreza na sve vrste osobnih primanja CILJEVI IZLAGANJA
c) povecanje carina na uvoz sirovina
d) provodenje restriktivne monetarne politike ~ Upoznati temeljne makroekonomske pokazatelje kojima se
ODGOVORI mjeri proizvodnja jednoga gospodarstva: GNP - bruto domaci
Nadopunite: 1. gospodarski rast, visoka zaposlenost, cjenovna stabilnost, proizvod, neto drustveni proizvod, nacionalni i raspolotivi
vanjsko-trovinska ravnotefa, 2. fiskalna politika, monetarna politika, me- dohodak, neto ekonomsko blagostanje.
<1unarodna ekonomska politika, politika dohotka. 3. realnim GNP. 4. neza-
poslenosti i radne snage, 5. zaposlenih i nezaposlenih, 6. potencijalni Ekonomija je empirijska znanost sto znaci da se njene kategorije mogu
GNP, 7. potencijalnoga i realnog GNP-a, 8. deflacija, 9. odnos AD i AS, kvantitativno izraziti i mjeriti. Dapace, moze se reci da se makroekonomska po-
10. stagflacija. litika ne maze voditi bez poznavanja temeljnih makroekonomskih agregata.
Osnovni makroekonomski pokazatelj je brute drustveni proizvod. On
Tocno - Netocno: 1 n, 2 n, 3 n, 4 t, 5 n, 6 t, 7 n, 8 t, 9 n, 10 t. pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga koje drustvo proizvede u nekom
ViSestruki izbor: 1f, 2a, 3c, 4a, 5d, 6c, 7a, Sc, 9c, 10d. vremenskom razdoblju. GNP se moze mjeriti kao
RijeSite: tijek proizvodnje
tijek prihoda.
1. lndeksi na stalnoj bazi: 107.4, 100, 80.2, 71.3, 70.7, 71.1, 72.3
Godisnje promjene u odnosu prema prethodnoj: -, - 6.9, - 19.8, - 11.1, Promatra Ii se GNP kao tijek proizvodnje, tada se on sastoji od potrosnje
-0.9, 0.6, 1.7 pojedinaca i kucanstava (C = Consumption), potrosnje poduzeca (I = Invest-
ment), potrosnje dr-Zave (G = Government spending) i potrosnje stranaca (X
2. Radna snaga: 1.718, 1.751, 1.758, 1.758, 1.728, 1.686, 1.527, 1.488, =Net export).
1.454, 1.436.
Stopa nezaposlenosti: 7.1, 7.-, 7.6, 7.9, 9.2, 15.-, 17.4, 16.8, 16.7, 16.7 GNP =C + I + G + X
3. lndeksi na stalnoj bazi: 100, 102.4, 102.3, 104.3, 101.6, 105.2, 112.4, Promatra Ii se GNP kao tijek prihoda, tada se on sastoji od nadnica (W =
115.8, 119.2, 122.6 Wage), kamata (i = Interest), rente (R = Rent), profita (Pf= Profit), amortiza-
Verizni indeksi: -, 102.4, 99.8, 101.9, 97.4, 103.6, 106.7, 103.-, 102.9, cije (Dp =Depreciation) i neizravnih poreza (T =Indirect Taxes).
102.8. GNP = W + i + R + Pf+ Dp + T
4. a) Stopa nezaposlenosti: 6.06, 5.84, 7.14, 7.57, 9.68, 9.60, 7.52, 7.19, Neovisno o tome koji se pristup primjenjuje, uvijek se dobiva isti GNP.
7.13,6.19. GNP iskljucuje mjerenje intermedijarnih dobara, tj. onih koja se koriste u pro-
b) Zaposlenost: 96409, 98825, 99303, 100397, 99526, 100872, 105005, izvodnji drugih dobara. To se cini zato da bi se kod visefaznih proizvoda iz-
107149, 109597, 112440. bjeglo dvostruko racunanje i tako umjetno povecao GNP. U tu svrhu koristi
5. Stopa inflacije: 7.7, 11.2, 13.5, 10.3, 6.1, 3.2, 4.2, 3.5, 1.9, 3.6. se tehnika pribrajanja dodane vrijednosti.Pod dodanom vrijednoscu podra-
zumijeva se razlika izmedu vrijednosti dobara i troskova materijala koji .su se
6. a) pomak AD udesno upotrijebili za tu vrstu proizvoda.
b) pomak AD ulijevo lzracunavanje GNP-a u tekucim cijenama ne daje pouzdane informacije o
c) pomak AS ulljevo njegovoj vrijednosti, jer se on moze mijenjati iii pod utjecajem promjene cijena
d) pomak AD ulijevo iii pod utjecajem promjene kolicina, te promjenom jednoga i drugoga. Zeli Ii se

178 177
OSNOVE EKONOMIJE MJERENJE NACIONALNOG PROIZVODA I DOHOTKA
pratiti iskljucivo promjena realne kolicine outputa, tada se koristi realni GNP koji 3. Ako se u spomenutoj zemlji driava ukljuci kao potrosac, tada ce GNP
se izrazava u stalnim cijenama. Time se iskljucuje utjecaj cijena na GNP. Real- takve zemlje biti jednak _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
ni GNP se dobiva tako da se nominalni GNP podijeli s GNP deflatorom.
Osim GNP-a, kao pokazatelji ekonomske aktivnosti koriste se neto drust- 4. Dijeljenjem nominalnog GNP-a s GNP-om deflatorom dobiva se _ __
veni proizvod (NNP = Net National Product), bruto domaci proizvod (GDP =
Gross Domestic Product), nacionalni dohodak (NI= National Income) i raspo-
lozivi dohodak (DI= Disposable Income). Neto drustveni proizvod se dobiva 5. Suma faktorskih cijena cini - - - - - - - - - - - - - - - -
tako da se GNP umanji za velicinu amortizacije. Bruto domaci proizvod je 6. Realni GNP se izrazava u cijenama i mijenja se
vrijednost ukupnog proizvoda proizvedenoga unutar zemlje tijekom odredene iskljucivo uslijed promjena
godine. U njega ne ulazi vrijednost dobara i usluga proizvedenih domacim
kapitalom u inozemstvu. Ta vrijednost je ukljucena u GNP. Nacionalni do- 7. Mnozenjem s GNP-om deflatorom dobiva se nominalni GNP.
hodak je suma faktorskih dohodaka, koje su primili rad, kapital i zemlja. On 8. Bruto investicije umanjene za iznos daju neto investicije.
je jednak sumi nadnica, renti, kamate i profita, a dobiva se tako da se od
GNP oduzmu amortizacija i neizravni porezi. Raspolozivi dohodak je onaj 9. Suma osobne potrosnje, investicija, driavne potrosnje i neto izvoza cini
koji kucanstvima ostaje za potrosnju i stednju, a izracunava se tako da se od - - - - - - - - - - - p o pristupu - - - - - - - - - -
ukupnog dohotka oduzmu osobni porezi i pridodaju transferna placanja. 10. GNP ne ukljucuje u sebe vrijednost _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
Od svih dijelova GNP-a najpodloznije su promjenama investicije, tj. ula- kako bi se izbjeglo _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
ganja u buducu proizvodnju. Razlikujemo bruto i neto investicije. Bruto in-
vesticije su ukupna kapitalna ulaganja namijenjena zamjeni izrabacenog fi- Tocno - Netocno {T - N)
zickog kapitala i prosirenju postojecega. Financiraju se iz amortizacije i iz
akumulacije. Neto investicije su namijenjene prosirenju postojecega fizic- 1. _ GNP je jednak sumi triisnih vrijednosti dobara i usluga proizvedenih
kog kapitala a financiraju se iz akumulacije. Dobivaju se tako da se bruto in- u jednoj godini.
vesticije umanje za velicinu amortizacije. lnvesticije i stednja moraju biti
uravnotezeni. Kako ukupnu stednju (S) cine osobna stednja (PS = Personal 2. _ Bruto drustveni proizvod maze biti manji od bruto domaceg proizvoda.
Saving), bruto stednja poduzeca (GBS = Gross Business Saving) i stednja 3. _ U razdoblju inflacije nominalni GNP se izjednacava s realnim GNP-om.
driave (GS= Government Saving), a ukupne nacionalne investicije (In = In-
vestment) domace bruto investicije (Bl) i neto izvoz (X) to ce vrijediti identitet 4. _ GNP ne ukljucuje tzv. sivu ekonomiju, pa zato on podcjenjuje vrijed-
nost ukupne gospodarske aktivnosti.
In = PS + GBS + GS
5. _ Odnos izmedu realnoga i i nominalnoga GNP-a pokazuje velicinu
GNP nije tocan pokazatelj stvarnoga ekonomskog blagostanja. Naime, GNP deflatora.
porast GNP-a ne mora automatski znaciti i poboljsanje kvalitete zivljenja, jer
se porast GNP-a maze ostvariti uz smanjenje slobodnog vremena, uz zaga- 6. _ GNP korigiran za vrijednost vremena dokolice daje vrijednost neto
divanje prirode i okolisa. Zato se kao pokazatelj koristi neto ekonomsko ekonomskog blagostanja.
blagostanje (NEW = Net Economic Welfare). NEW je jednak GNP-u uma- 7. _ Razlika izmedu ukupnog dohotka sektora kucanstava i osobnih pore-
njenom za one njegove dijelove koji ne pridonose individualnom blagostanju, za cini raspolozivi dohodak.
a uvecanom za one stavke potrosnje koje ne obuhvaca GNP. Tako, npr., u
NEW ulazi vrijednost vremena dokolice kao i aktivnosti neregistriranog gos- 8. _ C + I + G + X umanjen za visinu amortizacije i neizravnih poreza daje
podarstva (sive ekonomije). neto drustveni proizvod.

ZADA CJ 9. _ Raspolozivi dohodak se dijeli na potrosnju i stednju.

Nadopunitel
1. U zemlji gdje nema driavne potrosnje i medunarodne razmjene GNP je
jednak---------------------~
2. Ako se takva zemlja ukljuci u medunarodnu razmjenu njen GNP je jednak
10. _ Bruto investicije umanjene za visinu kamate i poreza cine neto investicije.
Visestruki izbor
1. Vrijednost GNP-a izracunavamo tako da zbrojimo:
a) osobnu potrosnju, investicije, amortizaciju i vrijednost izvoza
b) nadnice, profit, kamate, rentu i amortizaciju
c) nacionalni dohodak, neizravne poreze i amortizaciju
d) nadnice, investicije, neizravne poreze i neto izvoz

'
179
OSNOVE EKONOMIJE MJERENJE NAC/ONALNOG PROIZVODA I DOHOTKA

2. Ako je nominalni GNP 1992. godine iznosio 360 milijardi $, te ako su se 9. Kaja je od navedenih tvrdnji nemoguca:
cijene u meduvremenu povecale za 20 % u odnosu prema 1990., tada a) GNP je veci od GDP
realni GNP izrazen u cijenama 1990. iznosio u milijardama $: b) GNP je jednak GDP
a) 300 c) GNP je manji od GDP
b) 320
c) 340 10. Najbolji pokazatelj kvalitete individualnoga i drustvenog blagostanja je:
d) 360 a) GNP
e) 432 b) GDP
c) NNP
3. Ako je nominalni GNP iznosio 60 milijardi $ 1995. godine, te ako je realni d) nijedno od navedenoga
GNP izrazen u cijenama 1990. iznosio 45 milijardi $, cijene su se u medu-
vremenu povecale za: Rijesitel
a) 25 %
b) 33,3 %
1: Ako je nominalni GNP 28.250 milijuna DEM, a GNP deflator 3.1, koliki je
realni GNP? Za koliko su se cijene povecale u odnosu prema promatra-
c) 35 %
nom razdoblju?
d) 45 %
2. Ako su se cijene povecale za 50 % a obujam proizvodnje za 4 % u odnosu
4. Ako zelite izracunati raspolozivi dohodak iz NNP-a, tada ne smijete: prema prethodnoj godini, za koliko se povecao nominalni odnosno realni
a) odbiti amortizaciju GNP? lzracunajte koliki ce biti nominalni i realni GNP, ako je nominalni GNP
b) dodati transferna placanja u apsolutnom izrazu u pocetnom razdoblju iznosio 42.120 milijuna DEM!
c) odbiti neizravne poreze
d) odbiti doprinose za zdravstveno osiguranje 3. Pretpostavimo da je renta 100, profit 500, bruto investicije 600, amortiza-
e) odbiti neraspodjeljenu dobit korporacija cija 400, nadnice 5500, kamate 500, potrosnja 6800, a porezi 300. Nadite
GNP i NNP metodom tijeka proizvodnje odnosno metodom tijeka prihoda.
5. Pri izracunavanju drZavne potrosnje u GNP-u za pojedino razdoblje: Takoder izracunajte velicinu nacionalnog dohotka!
a) obuhvacaju se izdaci na sva dobra, ali ne i usluge ,;
b) obuhvacaju se svi izdaci na finalna dobra i usluge 4. lzracunajte nominani i realni GNP kao i GNP deflator

. (~~t#~~~,1;~;1r. . .
c) obuhvacaju se samo izdaci na finalna dobra, dok su intermedijarna
dobra iskljucena
d) nijedno od navedenoga
6. $to od navedenoga nije tocno: 1942. 160 1.080
a) GNP= suma faktorskih cijena + amortizacija + neizravni porezi 1952. 350 25,5
b) NNP = GNP - amortizacija 1962. 1.800 31.9
c) NI = GNP - neizravni porezi 1972. 1.210 2.610
d) DI = osobni dohoci + transferna placanja - izravni porezi
1982. 3.170 100
7. Realni GNP je veci ove godine nego prethodne. To je posljedica: 1988. 4.000 121,7
a) povecanja cijena (lzvor: Economic Report of the President, 1989.)
b) povecanja proizvodnje
5. Ako Hundistan ima GNP 2500 milijuna DEM, NNP 2000 milijuna DEM, a
c) povecanja i proizvodnje i cijena
NI 1800 milijuna DEM, kolika je velicina amortizacije odnosno neizravnih
d) povecanja zaposlenosti
poreza? Ako je omjer izmedu dohodaka od rada i dohodaka po drugim
e) nista od navedenog
osnovama 2 : 1 u NI, kolika je nadnica?
8. Nominalni GNP se smanjio u odnosu prema prethodnom razdoblju. To je
6. Hundistan ima GNP 3000 milijuna DEM, amortizaciju 600 milijuna DEM, a
posljedica:
neizravne poreze 300 milijuna DEM.Koliki ce biti NNP i NI? Ako je Hun-
a) smanjenja proizvodnje
distan zemlja bez gospodarskih veza sa svijetom koliki je njegov GDP?
b) smanjenja cijena
c) smanjenja cijena i proizvodnje 7. Nominalni GNP za 1995. iznosio je 5800 milijuna $, a za 1994. godinu
d) ne maze se dati tocan odgovor 5650 milijuna $. GNP deflator je 1995. iznosio 125.2 % u usporedbi s

180 1A1
OSNOVE EKONOMIJE MJERENJE NACIONALNOG PROIZVODA I DOHOTKA

120,0 u 1994. godini. GNP deflator iznosio je 1990. godine 100. lzracunaj- 5. Amortizacija je 500, dok su neizravni porezi 200 milijuna DEM. Na
te realni GNP za 1994. i 1995. u cijenama iz 1990. godine! dohotke od rada dolazi 1200, a na dohotke po drugim osnovama 600
milijuna DEM.
8. Ako psenica kosta 2,50 kn, brasno 3,00 kn, peceni kruh 4,00 kn, a isporu-
ceni kruh 4,60 kn, koliki je trosak intermedijarnih dobara odnosno dodana 6. NNP = 2400 mil. DEM, NI= 2100 mil. DEM, dok je GDP jednak GNP.
vrijednost?
7. Realni GNP u 1995. iznosio je 4.632 mil.$ au 1994. 4.700 mil. $. Stopa
9. Tijekom godine gospodarstvo neke zemlje je proizvelo 1 milijun automobi- inflacije je 4, 1%.
la, 5 milijuna odijela, 1O milijuna kg hrane, te 1 milijun sati odvjetnickih i 2
8.
milijuna sati medicinskih usluga. Tekuce tri:isne cijene za navedena final-
na dobra i usluge bile su sljedece:
10.000 $ za automobil
100 $ za odijelo
2 $ za kg hrane Psenica 2.50 0 2,50
20 $ za sat odvjetnickih usluga Bras no 3.00 2,50 0,50
30 $ za sat medicinskih usluga Peceni kruh 4,00 3.00 1,00
lsooruceni kruh 4.60 4,00 0,60
lzracunajte koliki je nominalni GNP! Ako se produktivnost u materijalnoj
14.10 9.50 4,60
proizvodnji poveca za 10 % a cijene za 50 % koliki ce biti nominalni GNP?
9. 10 mid+ 0,5 mid+ 0,02 mid+ 0,06 mid= 10,6 mid$.
ODGOVORI
Nadopunite: 1. zbroju osobne potrosnje i investicija, 2. zbroju osobne potrosnje,
investicija i neto-izvoza, 3. zbroju osobne potrosnje, investicija, dri:avne pot-
rosnje i neto-izvoza, 4. realni GNP, 5. nacionalni dohodak, 6. stalnim, fizic-
kog obujma proizvodnje, 7. realnog GNP-a, 8. amortizacije, 9. GNP, tijeka
proizvodnje, 10. intermedijarnih dobara, visestruko obracunavanje.
Tocno - Netocno: 1 t, 2 n, 3 n, 4 t, 5 n, 6 n, 7 n, 8 n, 9 t, 10 n.
ViSestruki izbor: 1c, 2a, 3b, 4a, Sb, 6c, 7b, 8d, 9c, 1Od.
RijeSite:
1. 9.112, 9 milijuna $. Povecanje cijena je 210%.
2. Nominalni GNP se povecao za 56%, a realni GNP za 4%. Nominalni GNP
je iznosio 65.707,2, a realni GNP 43.804 milijuna $.
3. GNP = 500 i + 5500 w + 400 Am+ 100 R + 500 pf+ 300 T
= 6700 C + 600 Bl = 7300
NNP = 500 i + 5500 w + 100 R + 500 pf + 300 T
= 6700 C + 600 Bl - 400 Am = 6900
NI = 7300 - (400 + 300) = 6600
4. God. 1942. GNP deflater je iznosio 14,8, a realni GNP je 1952. iznosio
1370 mid. $. God. 1962. nominalni GNP je iznosio 570 mid. $ dok je
1972. GNP deflator bio 46,3. Godine 1982. realni GNP je iznosio koliko i
nominalni - 3170 mid.$ da bi 1988. nominalni GNP iznosio 4860 mid.$.

182 183

25. POTROSNJA I INVESTICIJE
CILJEVI IZLAGANJA
~ Utvrditi odnos izmedu visine dohotka, s jedne, i potrosnje i
stednje, s druge strane.
~ Upoznati funkciju potrosnje odnosno stednje.
~ Odrednice potrosnje.
~ Odrednice investicija.
~ Krivulja potrainje za investicijama.
~ Analiza odnosa nominalnoga i realnog kamatnjaka.
Najznacajniji dio raspoloziva dohotka po svojoj velicini cini potrosnja. Pot-
roinja je onaj dio GNP-a namijenjen zadovoljenju osobnih potreba. Moze se
namjenski rasclaniti u tri kategorije: potrosnju trajnih dobara, potrosnju pot-
rosnih dobara i potrosnju usluga. Struktura potrosnje je tijesno korelirana s
visinom dohotka. Ovu korelaciju je uocio jos u proslom stoljecu pruski statis-
tiCar Engel. Na nizim razinama dohotka on se sav iii pretezito trosi na osnov-
ne zivotne potrepstine kao sto su hrana i stan. Povecanjem dohotka izdaci
na hranu rastu jer se kvalitetnije jede, ali se u relativnom izrazu ti izdaci sma-
njuju. Daljnjim porastom dohotka povecavaju se izdaci za odjecu, rekreaciju i
luksuzna dobra.
Povecanje dohotka je ne samo pretpostavka vece potrosnje nego i vece
stednje. Stednja se definira kao neutroseni dio raspoloziva dohotka, a izra-
cunava se tako da se raspolozivi dohodak umanji za visinu potrosnje.
Odnos izmedu razine potrosnje (C = Consumption)) i razine raspoloziva
dohotka (DI = Disposable Income) pokazuje funkcija potrosnje.
C = f (DI)
Prikazujemo je graficki pomocu krivulje potrosnje. Ona se s pravcem od
45 stupnjeva sijece u tocki izjednacenja. U njoj je potrosnja jednaka raspolo-
zivu dohotku. Lijevo od tocke izjednacenja potrosnja je veca od raspoloziva
dohotka, a desno od nje manja.
lz funkcije potrosnje izvodi se funkcija stednje. Ona pokazuje odnos iz-
me"u stednje (S = Saving) i raspoloziva dohotka (DI), tj.
S = f(DI)
Funkcija stednje je zrcalna slika funkcije potrosnje.
Velicina potrosnje odnosno stednje subjektivno su odre"ene granicnom
sklonoscu potrosnji (MPC = Marginal Propensity to Consume) i granicnom
sklonoscu stednji (MPS = Marginal Propensity to Save). Granlfna sklonost
potroinjl je odnos izme"u prirasta potrosnje i prirasta raspoloziva dohotka.
184
POTROSNJA I INVESTICIJE
Granicna sklonost stednji je odnos izmedu prirasta stednje i prirasta raspo-
lozivoga dohotka. Porastom dohotka smanjuje se MPC, a povecava MPS.
Smanjenjem dohotka povecava se MPC, a smanjuje MPS. MPC i MPS su
medusobno komplementarni, pa je
MPC = 1 - MPS
MPS= 1 - MPC
odnosno
MPC +MPS= 1
Granicna sklonost potrosnji odreduje nagib funkcije potrosnje, a granicna
sklonost stednji nagib funkcije stednje.
Zbrajanjem individualnih funkcija potrosnje dobiva se nacionalna funkcija
stednje. Ona je odredena
1. tekucim raspolozivim dohotkom
2. permanentnim dohotkom
3. imetkom.
Permanentni dohodak je onaj koji je lisen kratkorocnih i sezonskih utjeca-
ja. Samostalna i kontinuirana promjena permanentnog dohotka povecava
potrosnju i mijenja njenu strukturu, dok kratkorocne promjene dohotka djelu-
ju na porast stednje. Velicina imetka takoder djeluje na velicinu potrosnje.
Ona je tim veca sto je imetak veci i obrnuto. Za razliku od tekuceg dohotka,
promjene imetka, u pravilu, rijetko uzrokuju nagle promjene potrosnje.
Druga komponenta agregirane potraznje su investicije. One imaju dvoja-
ku funkciju: u kratkom roku utjecu na povecanje proizvodnje i ponude, a u
dugom roku, kroz povecanje kapitala, utjecu na rast proizvodnih kapaciteta i
potencijalnog proizvoda. lnvesticije su odredene:
a) velicinom prihoda,
b) velicinom troskova investiranja medu kojima su najznacajniji kamate i
porezi,
c) ocekivanjima i predvidanjima buducih dogadaja.
Kako su investicijske odluke u velikoj mjeri, osim objektivnim ciniteljima,
odredene i subjektivnima - ocekivanjima i predvidanjima, to su investicije naj-
nepredvidljiviji dio agregatne potraznje.
Ako pretpostavimo danu velicinu prihoda od investicija kao i ocekivanja bu-
ducih dogadaja, tada je njihova profitabilnost funkcija kamatnjaka. Profitabil-
nost investicija varira obrnuto s kamatnjakom uslijed cega je krivulja potra:Znje
za investicijama negativno zakrivljena. Kamatnjak ce svojom visinom odredivati
medu ponudenim investicijskim projektima tako da ce svi oni ciji su prihodi
manji od troskova investicija otpasti. lnvestitori se pritom rukovode visinom
realnog kamatnjaka, tj. nominalnog kamatnjaka umanjenoga za stopu inflacije.
Porast prihoda od investicija, smanjenje troskova investiranja i porast opti-
mizma glede buducih dogadanja izazvat ce pomak krivulje potraznje za inves-
ticijama udesno, dok ce smanjenje prihoda od investicija, porast troskova in-
vestiranja i val pesimizma pomaknuti krivulju potraznje za investicijama ulijevo.
1815
OSNOVE EKONOMIJE POTRO$NJA I INVESTICIJE

ZADA Cl Visestruki izbor

1. Ako ljudi ne potrose sav svoj raspolozivi dohodak nego njegov nepotrose-
Nadopunitel ni dio uloze u banku, oni su:
a) ustedjeli ali ne i investirali
1. Dio raspoloziva dohotka koji se ne ustedi je - - - - - - - - - - b) investirali ali ne i ustedjeli
2. Korelaciju izmedu strukture potrosnje i visine dohotka je u proslom stolje- c) istodobno ustedjeli i investirali
cu uocio _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ d) ni stedjeli niti investirali
2. Nagib funkcije potrosnje pokazuje:
3. Granicna sklonost potrosnje je odnos izmedu - - - - - - - - -
a) omjer izmedu velicine potrosnje i velicine raspoloziva dohotka
b) omjer izmedu prirasta potrosnje i prirasta raspoloziva dohotka
4. Granicna sklonost stednji je odnos izmedu - - - - - - - - - - c) omjer izmedu prirasta potrosnje i prirasta stednje
d) omjer izmedu MPS i MPC

5. $tednja je jednaka nuli u - - - - - - - - - - - - - - - - 3. Ako se dohodak smanjuje

a) MPC raste
6. Odrednice potrosnje jesu - - - - - - - - - - - - - - - - b) MPC se smanjuje
c) MPC ostaje isti
7. Odrednice investicija jesu - - - - - - - - - - - - - - - - - 4. Ako se dohodak povecava
8. Krivulja investicijske potraznje je zakrivljena prema osi X. a) MPS raste
b) MPS se smanjuje
9. Optimisticna predvidanja uzrokuju pomak krivulje investicijske potraznje c) MPS ostaje isti
5. "Tocka izjednacenja" na funkciji potrosnje oznacava:
10. Smanjenje poreza i kamatnih stopa uzrokuju pomak krivulje investicijske a) jednakost izmedu MPC i MPS
potraznje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b) jednakost stednje i potrosnje
c) jednakost potrosnje i dohotka
Tocno - Netocno (T - N) d) jednakost stednje i dohotka
1. _ Na svim tockama pravca od 45 stupnjeva potrosnja je jednaka raspo- 6. lnvesticijske odluke odredene su:
lozivu dohotku. a) visinom kamatnjaka
p) visinom poreznih stopa
2. _ Povecanjem dohotka povecava se potrosnja hrane apsolutno i relativno.
c) predvidanjima buducih dogadaja
3. _ Promjena dohotka ne utjece na izdatke za rekreaciju i koristenje slo- d) visinom stednje
bodnog vremena. e) nijednim navedenim ciniteljem pojedinacno

4. _ Povecanjem dohotka povecava se MPC, a smanjuje MPS. 7. Obitelj trosi 2.000$ ako joj je dohodak 0, a 6000$ pri dohotku od 6000$.
Graficki funkcija potrosnje je polozeni pravac. MPC je jednak:
5. _ Smanjenjem dohotka smanjuje se MPS, a povecava MPC. a) 2/3
6. _ U tocki izjednacenja MPC jednak je MPS. b) 3/4
c) 4/5
7. _Ako se zna koliki je MPC moguce je utvrditi koliki je nagib funkcije d) 1
stednje. e) vece od 1
8. _ Visina investicija odredena je velicinom poreza i kamatnjaka. 8. Obitelj pri dohotku od 6000$ ne moze ustedjeti ni centa. Poveca Ii joj se
dohodak na 7000$, ona je u stanju ustedjeti 200$. Graficki funkcija sted-
9. _ Pesimisticna predvidanja uzrokuju pomak krivulje investicijske pot- nje je polozeni pravac pozitivnog nagiba prema osi X. MPS je jednak:
raznje ulijevo. a) 0,1
10. _ Razlika izmec7u nominalnoga i realnog kamatnjaka jednaka je stopi b) 0,15
lnflacije. c) 0,2
d) ne moze se izra~unati.

188 187
OSNOVE EKONOM/JE POTRO$NJA I INVESTICIJE

9. Poveca Ii se dohodak obitelji sa 7000$ na 8000$, tada ce se i njena sted- 4. Privreda ima sest investicijskih projekata razlicite rentabilnosti. Ako je ka-
nja povecati na 500$. Pri istim pretpostavkama kao u prethodnom zadat- matna stopa 0, 1, a stopa inflacije 0,05 koji od projekata otpadaju zbog
ku MPC ce iznositi: nedovoljne rentabilnosti?
a) 0,6 .,:' ,' ..... ''.1(~<'.P,',"' ~~vfWtf , ~~X~v:.H <;~~;-:,'.: .. , :- '<,? .< :'>: .: ,,, .. ::<. <<. , , ,
b) 0,7 pfoekt~,i Joce.kiYaoa sto,a 0Y:rata:Ha\110tens1~re&~&~(%>
..;.>'::<}~:,
c) 0,8 '/:v&i ,~#ti~:.;,". ,;,)s+t;r;>E ,:, ; .''.hi-~'-~~,P ,;:;!!:?>'{ .,.-k.-S~F'. <;;:::~:>;: <:;.?~/Y ~>
d) ne moze se izracunati A 0.10
10. Pod dvojakom funkcijom investicija podrazumijeva se da
B I 0,08
a) investicije u kratkom roku djeluju na razinu cijena, a u dugom roku na c I 0,05
visinu zaposlenosti i ponude D I 0,04
b) investicije u kratkom roku utjecu na agregatnu potraznju, a u dugom E I 0,12
roku na gospodarski rast. F I 0,03
c) investicije u kratkom roku djeluju na visinu zaposlenosti, a u dugom ro-
ku na razinu cijena. Kakvu ce sudbinu dozivjeti projekti ako kamatna stopa poraste na 0, 15, a
d) investicije u kratkom roku imaju mikroekonomski efekt, utjecuci na bla- stopa inflacije ostane na istoj razini?
gostanje pojedinca i poduzeca, a u dugom roku makroekonomski Sto ce se pak dogoditi s projektima ako kamatna stopa ostane nepromije-
efekt, utjecuci na blagostanje drustva. njena, a stopa inflacije poraste na 0, 1 godisnje?
Rijesite! 5. Funkcija potrosnje kucanstava u nekoj zemlji iznosi
1. Na temelju podataka u tablici izracunajte kolika je stednja, prosjecna sklo- C = 800 + 0,7 DI
nost potrosnji (APC) i prosjecna sklonost stednji (APS).
(u milijardama $), gdje je C godisnja potrosnja, a DI raspolozivi dohodak.
Prosjecna sklonost potrosnji izracunava se kao odnos izmedu potrosnje
Koliki je MPC odnosno MPS u spomenutoj zemlji i kako imetak djeluje na
(C) i raspoloziva dohotka (DI), a prosjecna sklonost stednji kao odnos iz-
godisnju potrosnju (prikazati graficki).
medu stednje (S) i raspoloziva dohotka(DI).
6. Neka je raspolozivi dohodak 3000 milijardi $ godisnje. Upotrijebite funkciju
APC = C: DI
potrosnje iz prethodnog zadatka i izracunajte godisnju potrosnju. Kolika ce
APS = S: DI
biti godisnja potrosnja pri raspolozivu dohotku od 4000, 5000 i 6000 milijardi
RSspolofivi,'~~h~da. ~'(~iJ';
3

, .:< :
1 lPo'trosnja
,;:;A~,<S'f\<~.~~i,~/" .,,~, ,
c2)'~':1f!iSf;~~.:~~.:.cs)
. , > ;'
;--~/~;;,~.
. ARQ').;J :APS
.~'i,.:.~; >;~~
$ i izracunajte koliki ce se postotak dohotka potrositi odnosno ustedjeti!
7. Prikazite graficki funkciju potrosnje iz zadatka 5. Nacrtajte graf kako biste
O I 6.000 pokazali pri kojoj je razini raspoloziva dohotka stednja jednaka 0. Kolika
10.000 I 12.000 ce biti potrosnja dobara i usluga ako raspolozivi dohodak padne na O?
20.000 I 18.000
30.000 I 24.000 8. Pretpostavimo da je MPC porastao s 0,7 na 0,8. Takoder pretpostavimo
da je godisnja potrosnja neovisna o razini raspoloziva dohotka i da iznosi
40.000 I 30.000
800 milijardi $. Pokazite utjecaj porasta MPC na krivulji potrosnje!
50.000 I 36.000
9. Trosite svoj cjelokupni dohodak neovisno o tome koliko on iznosi. Nacrtaj-
2. lz podataka u gornjoj tablici prikazite te svoju funkciju potrosnje odnosno stednje te izracunajte koliki je vas
a) funkciju potrosnje
MPC odnosno MPS!
b) funkciju stednje
c) velicinu MPC i MPS na svim razinama dohotka 10. "Duz krivulje potrosnje, dohodak se mijenja vise od potrosnje." Sto to
znaci za MPC i MPS?
3. Funkcija potrosnje Joa Daltona iznosila je C = 2000 + 0,6 DI, Jacka Dalto-
=
na C 1800+0,6 DI, a Avarela Daltona C 1700 + 0,6 DI. Kolika je bila =
funkcija potrosnje obitelji Dalton kao i njihova MPC i MPS prije smjestaja
u hotelsko naselje Yuma, Arizona?

188 189
OSNOVE EKONOMIJE

ODGOVORI
Nadopunite: 1. potrosnja, 2. pruski statisticar Engel, 3. prirasta potrosnje i pri-
26. OSNOVE AGREGATNE V'

rasta raspoloziva dohotka, 4. prirasta stednje i prirasta raspoloziva dohot-

ka, 5. tocki izjednacenja, 6. tekuci raspolozivi dohodak, permanentni do-
PONUDEIPOTRAZNJE
hodak i velicina imetka, 7. velicina prihoda i troskova investiranja, 8. ne-
gativno, 9. udesno, 10. udesno.
Totno - Netotno: 1. t, 2. n, 3. n, 4. n, 5. t, 6. n, 7. t, 8. n, 9. t, 10. t. CILJEVI IZLAGANJA
Vi$estruki izbor: 1 a, 2 b, 3 a, 4 a, 5 c, 6 e, 7 a, 8 c, 9 b, 10. b.
~ Definirati agregatnu potrainju i njenu strukturu.
Rije$ite:
~ Razlikovati kretanje dui krivulje AD od promjene agregatne
1. S: - 6000, - 2000, 2000, 6000, 1O 000, 14 000
APC: -, 1.20, 0.90, 0.80, 0.75, 0.72
trainje.
APS: -, - 0.20, 0.10, 0.20, 0.25, 0.28 ~ Razlikovati mikroekonomsku od makroekonomske potrainje.
2. MPC = 0.6, MPS = 0.4 ~ Analizirati osnove agregatne ponude i odrediti njene
Funkcija potrosnje: C = 6000 + 0.6 DI determinante.
Funkcija stednje: S = 0.4 DI - 6000 ~ Razlikovati klasicni od keynezijanskog pristupa agregatnoj
Gornje funkcije smo izveli iz opce funkcije potrosnje C = A + MPC x DI
ponudi.
gdje je A velicina potrosnje pri nultom raspolozivu dohotku odnosno iz
opce funkcije stednje S = MPS x DI - A
Agregatna potraZ:nja (AD} je ukupna kolicina proizvoda i usluga, koja ce
3. C = 5500 + 0.6 DI se kupiti pri danoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus. Cine ju cetiri
komponente:
4. a} Projekti C, D i G.
b} Ako nominalna kamatna stopa poraste na 0.15, realna kamatna stopa 1. osobna potrosnja (C}. Cine ju potrosnja pojedinaca i kucanstava, a od-
ce iznositi O 1. U tom slucaju svi projekti osim E otpadaju. redena je raspolozivim dohotkom, imetkom i opcom razinom cijena.
c} Svi projekti dolaze u obzir jer je realna kamtna stopa 0. 2. investicije (I}. Njih sacinjava proizvodna potrosnja gospodarskih subjeka-
5. MPC = 0.7; MPS= 0.3 ta, koja je odredena prinosima od investicija, troskovima i ocekivanjima.
3. drZ:avna potrosnja (G}. Nju cine materijalna i nematerijalna potrosnja
6. drZ:ave, a odredena je njenom ekonomskom politikom.
4. neto izvoz (X}. On je jednak razlici izmedu vrijednosti izvoza i uvoza, a
odreden je domacim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i va-
3.000 2.900 I 1oo I 96,6 3.4 lutnim tecajevima.
4.000 3.600 I 400 I 90 10 Agregatna potraznja se graficki prikazuje krivuljom AD na dijagramu gdje
5.000 4.300 I 700 I 86 14 je na osi X prikazan realni GNP, a na osi Y opca razina cijena. Krivulja AD
6.000 5.000 I 1.000 I 83.3 16.7 ima opadajuci nagib sto ukazuje na to da se potraznja smanjuje s porastom
cijena. To je u prvom redu posljedica efekta novcane ponude prema kojemu
7. Koristimo funkciju stednje S = 0.3 DI - 800. povecanje cijena pri fiksnoj nominalnoj kolicini novca smanjuje realnu potraz-
S = O kadaje DI= 2 666.6
nju za dobrima i uslugama.
Pri DI = 0, C = 800.
Agregatna potraznja ovisi o varijablama ekonomske politike kao i o vanjs-
8. Povecanjem MPC na 0.8 funkcija potrosnje ce biti C = 800 + 0.8 DI. Kri- kim varijablama. Prvu skupinu varijabli cine oni cimbenici koji su pod kontro-
vulja potrosnje ce se pomakn uti navise. lom domace ekonomske politike, a drugu cine oni koji su izvan njena doma-
9. Ako se troAi sav dohodak bit ce MPC = 1 a MPS = O. Krivulja potrosnje saja iii su neutralni. Meau prvima treba posebno izdvojiti monetarnu i fiskalnu
poklapat ce se s pravcem od 45 stupnjeva, dok ce se krivulja stednje pok- politiku drZ:ave, a medu drugima dinamiku inozemne proizvodnje i kretanje ci-
lapati s apscisom. jena na svjetskom trZ:istu. Promijene Ii se cijene, doci ce dQ pomaka po krivu-
lji agregatne potratnje. Promjena monetarne i fiskalne politike kao i dje-
10. Povecanjem dohotka smanjivat ce se MPC, a povecavati MPS.

1DO 191
 OSNOVE EKONOMIJE
lovanja vanjskih varijabli izazvat ce pomak krivulje AD bilo prema ishodistu
bilo od njega.
Makroekonomska krivulja potraznje AD razlikuje se od mikroekonomske
krivulje potraznje DD jer odra:Zava utjecaj cijena na cijelo gospodarstvo, dok
ova druga prati utjecaj cijena na trazenu kolicinu roba iii usluga na pojedinac-
nom tl'Zistu. Mikroekonomska krivulja potraznje ima negativan nagib uslijed
djelovanja efekta novcane ponude, dok mikroekonomska krivulja potra:Znje
negativan nagib duguje efektu supstitucije i efektu dohotka.
Agregatna ponuda (AS) odredena je velicinom nacionalnog proizvoda koji
privredni subjekti :Zele proizvesti u odredenom razdoblju pri danoj razini ci-
jena i ostalim nepromijenjenim uvjetima. Graficki se prikazuje krivuljom AS
koja odrazava odnos izmedu realnog proizvoda i opce razine cijena. Oblik
krivulje AS ovisi o tome je Ii rijec o agregatnoj ponudi u kratkom iii dugom ro-
ku. U kratkom roku krivulja AS je pozitivno zakrivljena prema osi X, podsje-
cajuci svojim oblikom na rotirano slovo "L". Krivulja AS u kratkom roku ima tri
dijela: horizontalni, sredisnji i vertikalni. U horizontalnom dijelu mijenja se sa-
mo output, dok cijene ostaju nepromijenjene zbog postojanja viska neiskoris-
tenih kapaciteta. U sredisnjem dijelu krivulja AS u kratkom roku je uzlaznog
smjera jer se povecavaju i output i cijene uslijed porasta troskova proizvod-
nje. U vertikalnom dijelu krivulje AS u kratkom roku, kada se dosegne puna
iskoristenost proizvodnih kapaciteta rastu samo cijene uz nepromijenjeni out-
put. U dugom roku krivulja AS je okomita na os X.
Agregatna ponuda ovisi o potencijalnom GNP i troskovima proizvodnie.
PotencijalnlOOP-je-omnazinarealnog GNP koji ce privreda proizvesti pri pri-
rodnoj stopi nezaposlenosti. Po zadnjim analizama to je stopa nezaposlenos-
ti pri kojoj nema porasta inflacije i iznosi 6 % ukupne radne snage. Od trosko-
va proizvodnje najznacajnije mjesto imaju nadnice. Porast potencijalnog
GNP kao i smanjenje troskova povecat ce AS, dok ce smanjenje potencijal-
nog GNP i porast troskova smanjiti AS. Razlike oblika krivulja agregatne po-
nude u kratkom i dugom roku proizlaze iz obiljezja troskova. U kratkom roku
troskovi su nefleksibilni na porast cijena uzrokovan povecanjem potraznje. U
takvim uvjetima cijene idu ispred troskova, profiti rastu, a zajedno s njima. i
ponu<tena kolicina. U dugom roku troskovi postaju fleksibilni i prate porast ci-
jena. Posljedica toga je povecanje cijena uz nepromijenjenu proizvodnju. Po-
nuda ostaje ista, a njena krivulja okomita na os X.
Oblik krivulje AS je podijelio ekonomiste. Klasicari su smatrali da je agre-
gatna ponuda uvijek na razini pune zaposlenosti i jednaka agregatnoj potraz-
nji, sukladno Sayovu zakonu tl'Zista. Smatrali su da su nadnice i cijene fleksi-
bilne, pa povecanje agregatne potraznje izaziva samo porast cijena, ali ne i
proizvodnje. Stoga su smatrali da dl'Zavna intervencija usmjerena na poveca-
nje agregatne potra:Znje ne daje rezultate.
Suprotan stav imali su keynezijanci. Oni su smatrali da su nadnice i cijene
u kratkom roku nefleksibilne uslijed cega porast agregatne potra:Znje uzroku-
je i porast agregatne ponude. Zahvaljujuci tome manipuliranje agregatnom
potraznjom od strane dr:!ave maze utjecati na ozivljavanje odnosno uspora-
vanje privredne aktlvnostl.
192
OSNOVEAGREGATNEPONUDEIPOTRAZNJE
ZADA Cl
Nadopunitel
1. Agregatna potraznja sastoji se od - - - - - - - - - - - - -
2. Krivulja agregatne potraznje je opadajuceg nagiba uslijed djelovanja _ _
3. Promjene opce razine cijena izazivaju - - - - - - - - - - - - -
4. Promjena internih varijabli izaziva - - - - - - - - - - - - - -
5. lnozemni proizvodi i cijene na svjetskom tl'Zistu cine _ _ _ _ _ _ __
6. Razina realnog GNP-a koji ce gospodarstvo ostvariti pri prirodnoj stopi
nezaposlenosti je _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
7. Determinante agregatne ponude su - - - - - - - - - - - - -
8. Krivulja agregatne potraznje u dugom roku je - - - - - - - - - -
na apscisnu os.
9. Razlika medu krivuljama agregatne ponude u kratkom i dugom roku pro-
izlazi iz _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
1o. Prema klasicarima makroekonomska ravnoteza postoji pri _ _ _ __
- - - - - - - - ' dok keynezijanci smatraju da se ona moze postici
i pri obujmu proizvodnje - - - - - - - - - - - - - - - - -
Tocno - Netocno (T - N)
1. _ Opadajuci nagib krivulje makroekonomske potraznje uzrokovan je
efektom dohotka.
2. _ Opadajuci nagib krivulje mikroekonomske potraznje uzrokovan je
efektom supstitucije.
3. _ Porast proizvodnje u inozemstvu izaziva pomak po krivulji agregatne
potraznje.
4. _ Povecanjem novcane ponude uslijed djelovanja monetarne politike
uzrokuje se pomicanje krivulje AD ulijevo.
5. _ lnovacije i tehnoloska poboljsanja povecavaju razinu potencijalnog
proizvoda.
6. _ Smanjenje troskova ima na agregatnu ponudu isti efekt kao i poveca-
nje potencijalnog proizvoda.
7. _ Prema Sayovu zakonu ponuda je funkcija potraznje.
8. _ Prema poimanju klasicara nadnice i cijene su fleksibilne sto krivulju
AS cini savrseno neelasticnom.
193
OSNOVE EKONOMIJE OSNOVE AGREGATNE PONUDE I POTRAtNJE

9. _ Klasicari smatraju da promjene agregatne potraznje utjecu na prom- 7. Prema misljenju keynezijanaca porast drZavne potrosnje u kratkom roku
jenu proizvodnje, ali ne i na cijene. ce izazvati:
10. _ Keynezijanci smatraju da su nadnice i cijene kratkorocno nefleksibilne. a) vise cijene bez promjene outputa
b) vise cijene i porast outputa
Visestruki izbor c) vise cijene i smanjenje outputa
d) nize cijene i porast outputa
1. Na razini potencijalnog GNP-a stopa nezaposlenosti iznosi: e) nize cijene bez promjene outputa
a) 3%
b) 5% 8. Prema misljenju keynezijanaca porast drZavne potrosnje u dugom roku
c) 6% izazvat ce:
d) ne maze se utvrditi jer varira od slucaja do slucaja a) vise cijene bez promjene outputa
b) vise cijene i porast outputa
2. Koji od navedenih dogadaja ce pomaknuti krivulju AS udesno: c) vise cijene i smanjenje outputa
a) povecanje drZavne potrosnje d) nize cijene i porast outputa
b) smanjenje neto-izvoza e) nize cijene bez promjene outputa
c) povecanje osobne potrosnje
d) poboljsanje tehnologije proizvodnje 9. Kaja tvrdnja nije u skladu s klasicnim pristupom:
e) smanjenje vrijednosti domace valute a) nadnice i cijene su fleksibilne
b) krivulja AS je okomita
3. Koji od navedenih dogadaja ce pomaknuti krivulju AD ulijevo: c) makroekonomska ravnotefa moguca je na svim razinama GNP
a) povecanje drZavne potrosnje d) drZavna intervencija je suvisna
b) povecanje broja zaposlenih pri danoj tehnologiji proizvodnje e) sve navedene tvrdnje su u skladu s klasicnim pristupom
c) smanjenje investicijske potrosnje
d) primjena nave tehnologije pri istoj stopi zaposlenosti 10. Kaja tvrdnja nije u skladu s keynezijanskim pristupom:
a) makroekonomska ravnoteza se ostvaruje pri punoj zaposlenosti
4. $to je od navedenoga uzrok opadajuceg nagiba krivulje AD : b) Sayov zakon je netocan
a) visoke cijene smanjuju potencijalni GNP i obaraju stopu zaposlenosti c) nadnice i cijene su nefleksibilne
b) visoke cijene uzrokuju pad kamatnih stopa i smanjenje investicija d) trZisni mehanizam nije sposoban ukloniti konjunkturne oscilacije
c) visoke cijene uzrokuju porast kamatnih stopa i smanjenje investicija
d) visoke cijene uzrokuju porast zaposlenosti i povecanje rashoda na Rijesitel
osobnu potrosnju
e) nista od navedenog ne objasnjava negativni nagib krivulje AD 1. Graficki ilustrirajte navedene dogadaje i opisite kako oni utjecu na razinu
proizvodnje i cijena:
5. Pretpostavimo povecanje drZavne potrosnje. U dugom roku ucinak ovak- a) povecanje nadnica uz istodobno smanjenje AS
ve politike bit ce: b) smanjenje AD uz klasicnu krivulju AS
a) vise cijene bez promjene outputa c) povecanje AD uz keynezijansku krivulju AS
b) vise cijene i porast outputa d) povecanje potencijalnog proizvoda uz istodobno povecanje AD
c) vise cijene i smanjenje outputa
d) nize cijene i porast outputa 2. Graficki prikazite utjecaj sljedecih dogadaja uz pretpostavku nepromije-
e) nize cijene bez promjene outputa njene AD kako u klasicnom take i keynezijanskom modelu:
a) povecanje cijena elektricne energije
6. Pretpostavimo povecanje drZavne potrosnje. U kratkom roku, prema b) smanjenje cijena benzina
misljenju klasicara, doci ce do: c) povecanje produktivnosti rada
a) vise cijene bez promjene outputa d) usavrsavanje tehnologije proizvodnje
b) vise cijene i porast outputa e) proglasenje medunarodnog embarga
c) vise cijene i smanjenje outputa
d) nite cijene i porast outputa 3. Graficki prikazite utjecaj slijedecih dogadanja uz pretpostavku nepromije-
e) nite cijene bez promjene outputa njene AS:
a) smanjenje poreza
b) porast dr:Zavnih izdataka na naoruzanje

194 1AA
OSNOVE EKONOMIJE

c) povecanje investicija uslijed pada kamatnih stopa

d) smanjenje opce razine cijena 27. MODEL MULTIPLIKATORA
4. Graficki prikazite kako se ponasa AD ako se:
a) kamatna stopa smanjuje
b) stopa ocekivane inflacije smanjuje CILJEVI IZLAGANJA
c) stopa vanjskotrgovinske razmjene smanjuje
d) ocekivani buduci profiti rastu
e) kolicina novca raste ~ Ana/iza osnovnog mode/a multiplikatora.
f) opci imetak smanjuje ~ Analiza razvijenog mode/a multiplikatora.
g) inozemni dohodak raste ~ Analiza multiplikativnog efekta vanjske trgovine.
h) inozemni dohodak smanjuje
i) smanjuje broj stanovnika Model multiplikatora objasnjava kako agregatna potraznja u kratkom roku
utjece na razinu proizvodnje.
ODGOVORI Pri osnovnom modelu multiplikatora nema utjecaja drtave i vanjske trgovine
Nadopunite: I. osobne potrosnje, investicija, drtavne potrosnje i neto izvoza, 2. na obujam proizvodnje, pa je proizvodnja funkcija iskljucivo potrosnje i in-
efekta novcane ponude, 3. kretanje duz krivulje agregatne potratnje, 4. prom- vesticija. Jednostavnosti radi pretpostavljaju se autnomne investicije, neovisne o
jenu agregatne potraznje, 5. vanjske varijable agregatne potratnje, 6. po- visini dohotka, dok je potrosnja funkcija raspoloziva dohotka. Ravnotezna razina
tencijalni GNP, 7. potencijalni proizvod i troskovi inputa, 8. okomita, 9. neflek- proizvodnje bit ce u presjecistu linije od 45 stupnjeva i krivulje ukupne potrosnje
sibilnosti troskova, 10. punoj zaposlenosti, manjem od pune zaposlenosti. (C + I). U tocki ravnoteze zeljeni rashodi za osobnu potrosnju i investicije jednaki
su razini ukupne proizvodnje. Ako bi proizvodnja bila iznad svoje ravnotezne
Tocno - Netocno: 1. n, 2. t, 3. n, 4. n, 5. t, 6. t, 7. n, 8. t, 9. n, 10. t. razine doslo bi do gomilanja zaliha, pada profita i smanjenja obujma proizvodnje
Visestruki izbor: 1. c, 2. d, 3. c, 4. c, 5. a, 6. a, 7. b, 8. a, 9. e, 10. a na ravnoteznu razinu. Obrnuto, ako bi proizvodnja bila manja od svoje
ravnotezne razine, doslo bi do nestasice proizvoda sto bi ponukalo proizvodace
Rijesite: da povecaju proizvodnju na razinu ravnoteze. U tocki ravnoteze zeljena stednja
kucanstava (S) se podudara sa zeljenim investicijama poduzeca (I), pa ce pri
1. a) porast cijena i smanjenje obujma proizvodnje, tom GNP-u krivulja investicija (1-1) sjeci krivulju stednje (S-S). Ako je tekuci GNP
b) pad cijena uz isti obujam proizvodnje, veci od ravnoteznog GNP-a, stednja je veca od investicija i, obrnuto, ako je teku-
c) porast cijena uz povecanje obujma proizvodnje, ci GNP manji od ravnotetnog GNP-a stednjaje manja od investicija.
d) ovisi o intenzitetu porasta AS i AD. Ako je porast AS veci od porasta U osnovnom modelu multiplikatora investicije odreduju dinamiku proiz-
AD cijene ce pasti i proizvodnja porasti.. Ako je, medutim, porast AS vodnje. lnvesticije pritom imaju multiplikativni efekt jer proizvode lanac dodaj-
slabiji od porasta AD cijene ce porasti kao i proizvodnja. ne potrosnje po opadajucoj stopi. Koliki ce taj efekt biti, ovisi o velicini multi-
2. U slucajevima a) i e) AS ce se smanjiti dok ce u slucajevima b), c) i d) po- plikatora investicija. Pod multiplikatorom investicija podrazumijeva se broj ko-
rasti. ji mnozeci promjenu investicija daje promjenu proizvodnje i GNP-a. Velicina
investicijskog multiplikatora ovisi o granicnoj sklonosti potrosnji (MPC) od-
3. U svim slucajevima doci ce do porasta AD. nosno granicnoj sklonosti stednji (MPS)
4. U slucajevima a), b), d), e) i g) AD ce rasti, dok ce se u slucajevima c), f), 1 1
h) i i) smanjiti. k =(1-MPC) =MPS
Na visim razinama dohotka multiplikativni efekt bit ce nizi zbog opadajuceg
MPC-a odnosno rastuceg MPS-a i obrnuto. Multiplikator investicija djeluje u oba
smjera, i pri porastu i pri padu GNP-a. To se djelovanje moze graficki prikazati
iii metodom S-1, bilo metodom AS-AD. Veoma je vatno naglasiti da je primjena
investicijskog multiplikatora ogranicena na stanje depresije, kada u privredi
postoje neiskoristeni proizvodni resursi. Kada realni GNP prekoraci potencijalni
GNP, multiplikativni efekt nestaje jer prirast investicija ne povecava GNP.
Ako se u osnovni model multiplikatora ukljuci utjecaj drtave i vanjske trgo-
vine dobiva se razvijeni Keynesov model multiplikatora. Drtava na privredu

...... 197
OSNOVE EKONOMIJE
utjece posredstvom fiskalne politike, a cilj joj je ubla:Zavanje negativnih efekata
privrednih ciklusa. Fiskalna politika dr.Zave sastoji se od dr.Zavnih rashoda na
dobra i usluge (G) te poreza i transfera (T). Ako je privreda u stanju recesije,
povecavanjem svojih rashoda dr.Zava ce uvecati agregatnu potraznju i GNP.
Graficki se to ilustrira dodavanjem dr.Zavne potrosnje na krivulju C+I, cime se
presjeciste krivulje C+l+G i linije od 45 stupnjeva pomice prema gore udesno.
U slucaju opasnosti od inflacije dr.Zava ce smanjiti svoje rashode, pa ce, uz
pretpostavku neizmjenjenih poreza, presjeciste krivulje C+l+G i linije od 45
stupnjeva biti pomaknuto prema dolje ulijevo. U istu svrhu dr:Zava moze koristit
i porezni mehanizam. Smanjenje poreza koristit ce se kao sredstvo poticanja
potrosnje i investicija kako bi se u razdoblju depresije potaknula agregatna
potraznja. Povecanje poreza, naprotiv, koristi se kao sredstvo smanjenja
prevelike agregatne potra:Znje u uvjetima inflacije. Naravno, ovi zakljueci vrijede
pod pretpostavkom nepromijenjene dr:Zavne potrosnje i investicija.
Povecanje odnosno smanjenje dr:Zavne potrosnje ima multiplikativni uci-
nak. Ono odreduje velicinu multiplikatora dr:Zavne potrosnje. Pod njim se
podrazumijeva porast GNP-a koji nastaje kao posljedica jedinicnog porasta
dr:Zavnih rashoda na dobra i usluge. Multiplikator dr.Zavne potrosnje funkcio-
nira po istom nacelu kao i investicijski multiplikator. Naime, i on inducira la-
nac dodatne potrosnje po opadajucoj stopi. Svojom velicinom on je jednak
investicijskom multiplikatoru. Kako su oba jednake velicine, nazivaju se multi-
plikatorima potrosnje.
Porezi takoder imaju multiplikativno djelovanje na razinu proizvodnje i
GNP. Pritom treba imati u vidu da je multiplikativni efekt poreza manji od
multiplikativnog efekta investicija odnosno dr:Zavnih rashoda. Razlog je tome
sto se dr:Zavni rashodi u cijelosti transferiraju u potrosnju, dok se pri smanje-
nju poreza u potrosnju pretvara samo jedan njihov dio. Drugi dio pretvara se
u stednju. Multiplikativni efekt poreza odreden je poreznim multiplikatorom
koji je jednak umnosku MPC-a i multiplikatora potrosnje.
Vanjska trgovina takoder uijece na dinamiku GNP-a jer ni jedna zemlja nije
autarkicna i gospodarski izolirana od drugih zemalja. Drugim rijecima, gospo-
darstvo ni jedne zemlje nije zatvoreno nego je otvoreno. Da bi se model zatvo-
renog gospodarstva pretvorio u model otvorenoga potrebno je u postojeci raz-
vijeni model multiplikatora ukljuciti vanjsku trgovinu odnosno neto izvoz (X), ij.
razliku izmedu izvoza i uvoza roba i usluga. Velicina neto izvoza ovisit ce o od-
nosu domacih i stranih cijena, velicini domacega i inozemnog dohotka i proiz-
vodnje kao i o valutnim tecajevima. Koliko ce pak neka zemlja uvoziti ovisi o
njenoj granicnoj sklonosti uvozu (Mpm). Granicna sklonost uvozu pokazuje za
koliko ce se povecati uvoz ako GNP poraste za jedinicu. Neto izvoz multiplika-
tivno povecava GNP. U otvorenom gospodarstvu multiplikator potrosnje manji
je od multiplikatora potrosnje u zatvorenom gospodarstvu zbog izdataka na
uvoz. Multiplikator otvorenog gospodarstva (Mop) jednak je
1
Mop = (MPS + Mpm)
gdje je MPS granicna sklonost stednji, a Mpm granicna sklonost uvozu. Kako je u
zatvorenom gospodarstvu Mpm jednak 0, multiplikator zatvorenog gospodarst-
va jednak je 1/MPS.
1ge
MODEL MULTIPL/KA TORA
ZADA Cl
Nadopunite!
1. Utjecaj agregatne potraznje u kratkom roku na proizvodnju i GNP pokazu-
je _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
2. Razvijeni model multiplikatora razlikuje se od osnovnoga jer ukljucuje ut-
jecaj _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ .
3. lnvesticijski iii Keynesov multiplikator jednak je - - - - - - - - -
4. Velicina investicijskog multiplikatora odredena je velicinom _ _ _ __
5. Sta je dohodak veci, investicijski multiplikator je - - - - - - - - -
jer je M P S - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
6. Ravnotezna razina dohotka bit ce u tocki gdje su stednja i investicije __
7. Multiplikator investicija je multiplikatoru dr.Zavne potrosnje.
8. Porezni multiplikator je od multiplikatora dr:Zavne potrosnje.
9. Odnos izmedu prirasta uvoza i jedinicnog porasta GNP-a je _ _ __
10. Vrijednost multiplikatora zatvorenog gospodarstva jednaka je reciprocnoj
vrijednosti _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.
Tocno - Netocno (T - N)
1. _ Ravnotezni GNP se postize kada je potrosnja jednaka stednji.
2. _ Prema osnovnom modelu multiplikatora ravnotezna razina GNP-a se
graficki odreduje u presjecistu krivulje C+l+G i linije od 45 stupnjeva.
3. _ Multiplikator investicija je broj koji pomnozen s velicinom investicija
daje promjenu GNP-a.
4. _ Velicina multiplikatora investicija je obrnuto razmjerna granicnoj sklo-
nosti potrosnji.
5. _ Velicina multiplikatora investicija u Kanadi je manja od multiplikatora
investicija u Egiptu, jer je u njoj MPS veci od MPS u Egiptu.
6. _ Fiskalna politika dr:Zave sastoji se od dr:Zavnih rashoda te poreza i
transfera.
7. _ Porezni multiplikator jednak je multiplikatoru investicija.
8. _ Multiplikator dr:Zavne potrosnje funkcionira na isti nacin kao i multipli-
kator investicija, inducirajuci dodatnu potrosnju po opadajucij stopi.
199
OSNOVE EKONOM/JE MODEL MUL TIPLIKA TORA

9. _ Multiplikator otvorenog gospodarstva jednak je multiplikatorima pot- c) povecanje GNP od 6 milijardi $

rosnje. d) povecanje GNP od 8 milijardi $
e) smanjenje GNP od 4 milijarde $
10. _ Granicna sklonost uvozu jednaka je odnosu prirasta uvoza i prirasta
GNP-a. 7. Ako se GNP nalazi u stanju ravnoteze pri nepromijenjenom C, I i poreznoj
politici povecanje drfavne potrosnje od 3 milijarde $ uz MPC=0,6 i
Visestruki izbor Mpm=O, 1 izazvat ce:
1. Ako je vrijednost MPC = 0.6 u osnovnom modelu multiplikatora, tada ce a) smanjenje GNP od 2 milijarde $
velicina multiplikatora iznositi: b) povecanje GNP od 4 mijarde $
a) 2,0 c) povecanje GNP od 6 milijardi $
b) 2,5 d) povecanje GNP od 9 milijardi $
c) 3,0 e) smanjenje GNP od 6 milijardi $
d) 4,0 8. GNP je u ravnotezi na razini pune zaposlenosti. Vlada namjerava povecati
e) 5,0 javnu potrosnju za 100 milijuna DEM. Za njeno financiranje namjerava po-
2. Ako se ravnotezna razina GNP-a promijeni uslijed smanjenja planiranih vecati poreze kako bi izbjegla inflaciju i zadrfala postojecu razinu GNP-a.
investicija, tada ce se: Povecanje poreza mora biti:
a) GNP smanjiti, dok ce stednja ostati nepromijenjena a) vece od 100 milijuna DEM
b) GNP smanjiti, dok ce stednja porasti b) jednako 100 milijuna DEM
c) GNP smanjiti zajedno sa stednjom c) manje od 100 milijuna DEM
d) nista od navedenoga d) porezi moraju biti smanjeni kako bi se zeljeni cilj ostvario

3. Ako je investicijski multiplikator u osnovnom modelu multiplikatora k = 2, 9. Ako su ukupne planirane investicije vece od ukupne planirane stednje:
tada je granicna sklonost stednji jednaka: a) GNP ce pasti ispod potencijalnog GNP-a
a) 0,8 b) GNP ce porasti iznadovrh potencijalnog GNP-a
b) 0,4 c) GNP ce porasti uz uvjet da je manji od potencijalnog GNP-a
c) 0,2 d} ni jedno od navedenoga
d} MPC 10. Ako je GNP u stanju ravnoteze:
4. Ako se primjeni Keynesova ekonomska politika na pozitivno zakrivljenu a) potrosnja je jednaka investicijama
kratkorocnu krivulju AS u uvjetima recesije, tada ce: b) MPC je jednak MPS
a) GNP rasti, dok ce cijene padati c) multiplikator drfavne potrosnje jednak je poreznom multiplikatoru
b) GNP rasti, dok ce cijene ostati nepromijenjene d) investicije SU jednake stednji
c) GNP rasti zajedno s cijenama e) ni jedno od navedenoga
d) realni GNP ce ostati nepromijenjen, dok ce cijene rasti Rijesitel
e) nista od navedenoga
1. Koliki je multiplikator investicija ako se drustveni proizvod povecao za 180
5. Ako se naglo smanji potrosnja pri svakoj razini dohotka, onda ce krivulja milijuna $ kao posljedica rasta investicija od 120 milijuna $. Koliki je MPC
ukupne potrosnje na klasicnom Keynesovu grafu biti pomaknuta: odnosno MPS?
a) navise i udesno
b) navise i ulijevo 2. Ako je prirast investicija 50 milijuna $a MPS = 1/3 za koliko ce se pove-
c) nanize i ulijevo cati drustveni proizvod?
d) nanize i udesno
3. Pretpostavimo isti prirast investicija u lndiji i Kanadi. U kojoj ce zemlji biti
e) nista od navedenoga
veci prirast drustvenog proizvoda i zasto?
e. Ako se GNP nalazi u stanju ravnoteze pri nepromijenjenom C, I i poreznoj 4. U jednostavnom modelu multiplikatora funkcija potrosnje je C = 1O + 0.5
politici, povecanje drfavne potrosnje od 2 milijarde $ uz MPC=0,75 i
DI dok su autonomne investicije 20 milijuna $. Odredite
Mpm=O izazvat ce: .
a) ravnoteznu razinu dohotka,
a) smanjenje GNP od 1 milijarde $
b) velicinu multiplikatora.
b) povecanje GNP od 4 mlljarde $

200 201
OSNOVE EKONOMIJE

5. Prema podaeima Statistickog zavoda Hundistana raspolozivi dohodak i

stednja SU iznosili 28. NOVAC I POSLOVNO
KOMERCIJALNO
50 I 5
60 I 10 BANKARSTVO
70 I 15
80 I 20
90 I 25
100 I 30 CILJEVI IZLAGANJA
Ako pretpostavimo da su autonomne investieije iznosile 15 milijuna $ te
da nije bilo dr:Zavne potrosnje i razmjene sa svijetom odredite ~ Razumjeti i usvojiti temeljna standardna znanja o sustini,
a) velicinu osobne (C) i ukupne potrosnje (C + I), uzrocima, vrstama i funkcijama novca.
b) ravnoteznu razinu dohotka, ~ Spoznati temeljne monetarne agregate, monetarne
e) MPC, MPS i velicinu multiplikatora k . institucije, triiste novca, kamate i efektne burze na kojima se
ODGOVORI trguje vrijednosnim papirima.
~ Opisati i razumjeti proces u kojemu suvremeni bankarski
Nadopunite: 1. model multiplikatora, 2. dr:Zavne potrosnje i vanjske trgovine,
3. odnosu izmedu prirasta GNP-a i prirasta investieija, 4. granicne sklo- sustav, utemeljen na nacelu djelomicnog pokrica depozita,
nosti potrosnji/stednji, 5. manji, veci, 6. jednake, 7. jednak, 8. manji, 9. stvara bankarski iii depozitni novae te povecava iii smanjuje
granicna sklonost uvozu, 10. granicne sklonosti stednji. ukupnu novcanu masu.
To6no - Neto6no (T,N): 1. n, 2. n, 3. n, 4. n, 5. t, 6. t, 7. n, 8. t, 9. n, 10. t
U ovom poglavlju zapocinjemo studij monetarne ekonomije. Predmet
Vi~estruki izbor: 1. b, 2. e, 3. d, 4. e, 5. d, 6. d, 7. e, 8. a, 9. e, 10. d. analize je onaj drugi - novcani iii monetarni - dio zbivanja u tr:Zisnim ekonomi-
jama. U prethodnim poglavljima novae i njegova uloga samo su spominjani,
Rije~ite:
ali, zbog metodoloskih razloga, nisu obrazlagani. Ovdje se, zapravo, novae,
1. k = 180/120 = 1.5 tr:Ziste novea i banke pokusavaju integrirati u neoklasicno razumijevanje i ob-
=
MPC 2/3, MPS 1/3 = jasl""!javanje suvremenih tr:Zisnih ekonomija.
Ekonomske procese mozemo podijeliti na dva dijela: prvo, na tokove roba
2. k = 3. Prirast GNP je 50 x 3 = 150 mil.$. iii realnu ekonomiju i, drugo, na tokove novca iii monetarnu ekonomiju.
3. U lndiji jer je GNP po stanovniku nizi pa je visi i MPC. Kako visi MPC pret- Realna ekonomija se izrazava i mjeri u kolicinama proizvedenoga iii prirodnog
postavlja i visi k to je razlog zasto ce prirast GNP biti visi u lndiji nego u bogatstva (tone nafte, tone proizvedene robe itd.), zatim u broju zaposlenih rad-
Kanadi. nika, u kolicini instaliranih proizvodnih kapaeiteta i slicno. Novcana iii monetar-
na ekonomija izra:Zava se u kolicini i kretanju novea (u obliku placa, renta, ka-
4. a) Ravnotezna razina dohotka je pri S = I. Funkeija stednje je mata, novcane mase, depozita itd.). Realnu ekonomiju kontroliraju poduzeca i
s = 0,5 DI - 10, pace gradani, a nominalna ekonomija je pod nadzorom eentralne monetarne vlasti
20 = 0.5 DI - 10 koja ima monopol na emisiju novea i na regulaeiju novcanih tokova.
=
30 0.5 DI Odnos realne i novcane ekonomije je zanimljivo, slozeno i vazno pitanje.
DI = 60 milijuna $ je ravnotezna razina dohotka. Novcana ekonomija izvire iz realne, ali monetarna ekonomija ima niz speci-
5. a) Osobna potrosnja: 45, 50, 55, 60, 65, 70 mil. $ ficnosti, relativnu samostalnost i povratni utjeeaj na realnu ekonomiju. Regu-
Ukupna potrosnja: 60, 65, 70, 75, 80, 85 mil. $ laeija novcanog dijela ekonomije koristi se kao instrument stabilizaeije iii des-
b) 70 mil.$ tabilizaeije ejelokupne ekonomije.
e) MPC = MPS = 0. 5 Novae je stvar koja (snagom obicaja iii po dr:Zavno-zakonskoj regulaeiji)
k=2 sluzi kao opceprihvaceno sredstvo razmjene roba iii kao opceprihvaceno
sredstvo placanja svlh privatnih i javnih dugova. Novae najlakse mozemo ra-

202 203
OSNOVE EKONOMIJE
zumjeti kroz njegove funkeije u suvremenim ekonomijama. Novae sluzi: a)
kao mjerilo vrijednosti svih drugih roba; b) kao sredstvo razmjene roba; e)
kao sredstvo placanja svih privatnih i javnih dugova; d) kao sredstvo stednje i
e) kao medunarodno sredstvo placanja (svjetski novae), ako je priznat i kon-
vertibilan u medunarodnoj trgovini.
Uzroei pojave novea nalaze se a) u drustvenoj podjeli rada i speeijalizaeiji
proizvodnje; b) u privatnom vlasnistvu, e) u potrebi ljudi da trguju i razmjenju-
ju svoje proizvode te d) u robnoj proizvodnji. Prvi oblik razmjene viskova pro-
izvoda bila je trampa (R 1 - R2), tj. razmjena neke Robe koju ima jedan proiz-
vodac (a ne treba mu) za neku drugu Robu, koju ima drugi proizvodac (a ne
treba mu ta roba nego roba koju ima prvi proizvodac). Ta dvostruka i "slucaj-
na podudarnost zelja" tesko se i sporo ostvaruje. Uklanjajuci nedostatke
trampe ljudi su otkrili Novae koji, kao posrednik u trgovini, ubrzava razmjenu
roba u obliku R1 -N-R2 . U 16. i 17. stoljecu, kada se robna proizvodnja pretva-
ra u kapitalsku robnu proizvodnju, novae dobiva pokretacku ulogu i prvoraz-
redni znacaj u ekonomskoj aktivnosti koja zapocinje s jednom, a zavrsa-
va,obicno, s drugom i uvecanom kolicinom novea (sto mozemo prikazati for-
mulom N-R-N').
Ekonomska povijest poznaje razne vrste novea. Razdoblje trampe (raz-
mjena robe za robu) zamijenjeno je razdobljem robnog novea u kojemu su
ulogu opceg ekvivalenta imale neke rijetke robe, primjeriee skoljke, vino, sreb-
ro, zlato i slicno. Poslije robnoga pojavio se metalni novae koji je, u raznim ob-
lieima, kovan iz plemenitih i drugih metala. Potkraj 17. i pocetkom 18. stoljeca
pojavio se papirni novae, koji nema svoju vlastitu vrijednost kao roba, nego
samo simbolicnu vrijednost, tj. trazi se i posjeduje samo radi roba koje se s nji-
me mogu kupiti. Suvremene vrste novea (u obliku papirnih novcaniea, kovanog
novea, cekova i slicno) nemaju svoju unutarnju vrijednost (kao robe), nego sa-
mo simbolicki i deklarativno predstavljaju novae koji se, radi toga, naziva jos i
flat novae iii fidueijarni novae (tal. fiat /fijat/ = Neka tako bude! Neka se prim-
jeni!; lat. fiducija = povjerenje). DrZava definira i proglasava novcanu jedinieu i
njene funkeije. Gradani koji imaju povjerenje u takvu odluku i moc drZave prih-
vacaju tu stvar za novae i pomocu nje obavljaju razmjenu roba i placanje dugo-
va, sve dok takav (simbolicki) novae ne izgubi (naprimjer u kriznim inflaeijskim
situaeijama) funkeiju mjere vrijednosti i mjerila eijena. Tada gradani obicno ne-
maju vise povjerenja u monetarnu vlast pa funkeije novea pocinju obavljati ne-
ke druge robe iii strane (stabilne i konvertibilne) valute. Danas razlikujemo go-
tovinu iii efektivni novae (u obliku metalnoga iii papirnog novea koji emitira
eentralna banka neke drZave) te depozitni (bankarski iii knjizni) novae koji
se pojavljuje u ubliku depozita (uloga novea u banku), cekova i potrazivanja na
racunima u bankama. Bankarski novae nema materijalni oblik, ali se (na zaht-
jev vlasnika) maze pretvarati u gotovinu i materijalizirati. U nasem vremenu
(potkraj 1997.) siri se (pomocu kompjutorske tehnologije) elektronicki prijenos
novea s jednoga na drugi bankarski racun, sto vodi formiranju digitalnoga iii
elektronifkog novea. Razvija se finaneijski telematicki servis i tzv. kucno
bankarstvo, tj. pracenje svojih racuna u banci i placanje svojih dugova pomo-
cu kompjutorskih komunikacija izmedu gradana iii poduzeca, s jedne, te bana-
ka, s druge strane.
204
NOVAC I POSLOVNO KOMERCIJALNO BANKARSTVO
U platnom prometu i na trZistu novea pojavljuju se (pogotovo u vrijeme
restriktivne monetarne politike) razni supstituti novea u obliku bonova, mje-
niea, cekova, dr2:avnih obvezniea i ostalih vrijednosnih papira. Oni obavljaju
prometnu i plateznu funkeiju novea i tako nadoknaduju manjak transakeijs-
kog novea.
Najznacajnije finaneijske institueije u modernim drZavama su banke,
osiguravajuca drustva, mirovinski fondovi, stedno-kreditne zadruge i slicno. U
bankarskom sustavu razlikujemo eentralnu banku i poslovne komereijalne
banke. Emisiju novea obavljaju obje vrste banaka, ali na razlicite nacine, jer
su im funkeije i mogucnosti bitno razlicite. Centralna banka emitira tzv. pri-
marni novae, opskrbljujuci ekonomiju potrebnom kolicinom novea. Ona regu-
lira aktivnosti poslovnih banaka i skrbi o vrijednosti domaceg novea, o stabil-
nosti eijena, o finaneijskim obvezama drZave prema inozemstvu itd.
Poslovne banke SU finaneijski posredniei koji prikupljaju (u obliku stednih
uloga iii depozita) trenutacne viskove novea od gradana i poduzeca i daju pri-
kupljeni novae na zajam drugim gradanima i poduzecima. Poslovne banke
ostvaruju dobit kao razliku izmedu aktivnih i pasivnih kamata. U proeesu pri-
kupljanja depozita i odobravanja kredita poslovne banke mogu kreirati depo-
zitni novae, koji povecava ukupnu ponudu (odnosno ukupnu kolicinu) novea
u optieaju. To im omogucuje poslovanje po natelu djelomitnog pokrica depo-
zita likvidnim sredstvima, odnosno pos/ovanje po natelu dje/omicnih rezervi
/ikvidnosti. Poslovne banke su se razvile na iskustvu zlatarniea.One proeje-
njuju da njihove stedise (deponenti) nece povlaciti svoje depozite istodobno,
u cjelokupnom iznosu i traziti isplatu u gotovini. Smatraju da je (radi osigura-
nja likvidnosti) dovoljno zadr2:ati kod sebe samo jedan dio ulozenih depozita,
odnosno novcanih rezervi koje nazivaju obvezna rezerva. Drugi dio depozita
koji predstavlja visak rezervi, poslovne banke mogu posudivati (davati na
zajam, kredit) gradanima i poduzecima uz kamatu.
Odobreni kredit predstavlja novu kupovnu moc i pojavljuje se kao novi de-
pozit u drugoj poslovnoj banei. Ova druga banka zadrZava kod sebe samo je-
dan 'dio novog depozita (u skladu s propisanom stopom obvezne rezerve lik-
vidnosti), a drugi dio, tj. visak rezervi i ona daje na zajam uz kamatu. Taj no-
vae dolazi u trecu poslovnu banku i tako se proees multiplikaeije depozitnog
novea nastavlja sve dok se ne iserpi multiplikativni ucinak inieijalnog (pocetnog)
depozita (ID), tj.dok se ne stvore nove rezerve (NR) koje su jednake iznosu ini-
eijalnog depozita. Ako je, primjeriee, stopa obvezne rezerve /r/=1/10, a stopa
viska rezervi /s/ =9/10, tada bankarski sustav iz ineijalnog depozita od 1000 ku-
na moze stvoriti nove depozite (ND) koji su deset puta veci od ineijalnog depo-
zita. Proees multiplikaeije depozita matematicki mozemo prikazati kao opadaju-
ci konvergentni geometrijski niz koji za bazu ima stopu viska rezervi i ciji limes
pokazuje maksimalni iznos novih depozita, sto u navedenom primjeru iznosi:
2
ND= 1000+900+81O+729+... = 1000 x { 1+9/10+(9/10) +(9/10) +... +(9/10)"} =
1000 x {1/(1-9/10)} = 1000 x (1/0,1) =10.000.
Povecanje stope obvezne rezerve Ir/ i dobrovoljno povecavanje rezervi iz-
nad propisanih, smanjuju mogucnosti povecanja ponude novea (novcane
mase). Pad stope obveznih rezervi i povecanje viskova rezervi - povecava
mogucnost ekspanzije kredita i novcane mase. Ekspanzija ponude novea
'n~
OSNOVE EKONOM/JE
zbiva se u skladu s velicinom monetarnog multiplikatora (m.m.) On je
jednak reeiprocnoj vrijednosti stope obveznih rezervi, tj. m.m.= 1/r. Mozemo
ga izracunati i kao omjer izmedu zbroja novokreiranih depozita, s jedne, te
primarnog novea (monetarne baze) iii ineijalnog depozita, s druge strane.
Monetarni multiplikator je, dakle, broj koji (u pozitivnoj multiplikaeiji)
pokazuje za koliko puta se maksimalno moze povecati kolicina
depozitnog novea u bankarskom sustavu (tj. novcana masa), ako se
primarni novae (koji emitira eentralna banka) iii inieijalni depozit, koji
stedise ulazu u poslovne banke, poveca za jednu novcanu jedinieu.
U proeesu multiplikaeije depozitnog novea pojedine banke mogu povecati
(odobravati) zajmove i kredite za investieije samo do iznosa njihova viska re-
zervi (VR). Bankarski sustav moze odobravati visestruko vece kredite u skla-
du s kreditnim multiplikatorom. Kreditni multiplikator (k.m.) je broj koji po-
kazuje koliki maksimalni iznos kredita bankarski sustav moze stvoriti iz pove-
canja viska rezervi za jednu jedinieu.Kreditni multiplikator je za jedan manji
od monetarnog multiplikatora pa mozemo pisati: k.m.= 1/r - 1.
Komereijalne banke koje, u uvjetima simbolicnog iii fiat novea, posluju po
nacelu djelomicnih rezervi likvidnosti, mogu, zahvaljujuci toj situaeiji,
"stvarati rtesto iz nicega". Upotrebljavajuci trenutacna "pravila igre" u svoju
korist, poslovne banke, slijedeci svoj interes, tj. zaradu u razliei aktivnih i pa-
sivnih kamata, mogu povecati ukupnu ponudu novea (novcanu masu-M),
mnogo vise nego sto iznosi a) povecanje primarnog novea, tj. monetarne
baze (MB), koje dolazi od eentralne banke iii b) povecanje inieijalnog de
pozita (ID), koje dolazi od komitenata (stedisa) poslovnih banaka. To "cudo"
koje u ekonomiji izvode poslovne banke moguce je samo ako postoji i dok
postoji jedna vrsta novcane iluzije koja omogucuje multiplikaeiju depo-
zltnog novea. Drugim rijecima, multiplikaeija depozitnog novea (i povecanje
ponude novea) moguce je privremeno:
zato sto komitenti poslovnih banaka (gradani i poduzeca) prihvacaju
odobreni bankarski kredit kao izvor i nacin placanja svojih dugova;
zato sto gradani i poduzeca sudjeluju u platnom prometu i placanju
svojih robno-novcanih dugova preko knji:Znog (bankarskog) novea i
poslovnih banaka;
zato sto se novcana sredstva (knjizni novae) koja jedna banka odobra-
va (kao kredit) svojim komitentima, vracaju u bankarski sustav kao no-
vi (i obicno umanjeni) depoziti u drugim poslovnim bankama.
Ako bi svi gospodarski subjekti i komitenti poslovnih banaka zeljeli
poslovatl s gotovinom, tj. placati svoje robno-novcane obveze samo
efektlvnim noveem, tada poslovne banke ne bi mogle povecavati j(u-
povnu moc i multiplieirati depozitnu vrstu novea.
Proces bankarske kreaeije novea, odnosno proees bankarskog poveca-
vanja iii smanjivanja kupovne moci, ogranicen je s mnogo cinitelja. Posebno
su vazna dva:
prvo, pretvaranje depozitnog novca u gotovinu iii "odlijev" depozita po
videnju u druge vrste orocenih depozita, i
208
NOVAC I POSLOVNO KOMERCIJALNO BANKARSTVO
drugo, povecanje rezervi likvidnosti iznad iznosa koji je zakonom pro-
pisan, sto banke cesto (svojim odlukama) cine.
O velicini, mjerenju, smanjivanju i povecavanju agregatne ponude nov-
ea skrbi eentralna banka u svakoj drfavi. Postoje razlicite definieije ponude
novea i razni monetarni agregati kojim se ona mjeri. Razlikuju se prema
stupnju likvidnosti raznih vrsta novea.
Osnovna mjera agregatne ponude novea je transakeijski novae koji oz-
nacavamo simbolom M1 (Money= novae). On se sastoji od gotovine (Got) i
depozita po videnju (D). Gotovinu cine kovani novae izvan banaka i papirni no-
vae. Novae u sirem smislu iii sira mjera agregatne ponude novea (koju ozna-
cavamo simbolom M2) ukljucuje u sebe M1 te novcana sredstva orocena (do
godinu dana) na stednim racunima u bankama i slicna sredstva koji su dobri
supstituti transakeijskog novea i lako se mogu pretvoriti u likvidna sredstva.
Definieije novcane mase mijenjaju se (u zadnjem desetljecu) zbog pojave
novih vrsta novea, novih vrijednosnih papira i novih oblika i instrumenata pla-
canja. To otezava regulaeiju agregatne ponude novea i smanjuje mogucnost
djelovanja na realne agregate pomocu promjena u monetarnim agregatima.
Agregatna ponuda novea nije osjetljiva na promjene kamatne stope pa se
graficki prikazuje kao pravae koji je okomit na apcisu.lndividualna ponuda
novea je, naprotiv, osjetljiva na promjenu kamatne stope.
Agregatna potraznja za noveem je zbroj individualnih potraznji novea
koje iskazuju gradani i poduzeca. Novae se trazi i drfi zbog mogucnosti da
se s njime kupuju i placaju druge robe, a ne zbog njegove unutarnje vrijed-
nosti. Zadrfavanje jednog dijela imovine u novcanom obliku obicno je og-
raniceno zbog oportunitetnog troika koji je jednak velicini kamata koje mo-
zemo dobiti ako novae drfimo u banei.
Transakeijska potraznja za noveem cini najveci dio agregatne potrafnje
novea, a javlja se zbog potrebe ljudi da razmjenju i placaju robe i usluge. Spe-
kulaeijska potraznja novea nastaje zbog neizvjesnosti kretanja na finaneijs-
kom trfistu i pokusaja ljudi da ostvare neku zaradu u brzoj zamjeni raznih vrsta
novca iii u zamjeni novca za vrijednosne papire, koristeci oseilaeije kamatnih
stopa, deviznog tecaja i dividendi u svoju korist. Sigurnosna potraznja novea
nastaje zbog potrebe ljudi da jedan dio novca drfe u gotovini i da u teskim i
nepredvidenim situaeijama imaju finaneijsku sigurnost u pribavljanju potrebnih
roba i usluga. Sigurnosna potrafnja obicno se pribraja poslovnoj (transakeijs-
koj) potraznji za novcem. lmovinska potraznja novca nastaje iz potrebe ljudi
da jedna dio svoje imovine (aktive) drfe u obliku novea, izbjegavajuci gresku
stavljanja "svih jaja u jednu kosaru", tj. nastojeci da diverzifieiraju (rasprse) svoj
portfolio. Teorija koja objasnjava metode i tehnike uspjesnog upravljanja diver-
zifieiranim (rasprsenim) oblieima imovine (kao sto su novae, nekretnine, vrijed-
nosni papiri, poduzeca i slicno) naziva se teorija portfelja.
Na trfistu novea kamata se pojavljuje kao eijena uporabe tudeg novea
u nekom vremenu. Kamatna stopa, izrazena kao postotak od posudene svo-
te koji se treba platiti i vratiti zajedno s glavnicom (iznosom zajma), ovisi o ro-
ku dospjeca kredita, riziku, stupnju likvidnosti, administrativnim troskovima i
slicno. Na trfistu obicno istodobno postoji niz kamatnih stopa. Cijenu upora-
207
C}NN< lVC EKONOMIJE NOVAC I POSLOVNO KOMERC/JALNO BANKARSTVO

h (Ill posudivanja) novea zajmodavei obicno racunaju kao realnu kamatnu b)~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
1101111. koju dobijemo tako da od nominalne iii novcane kamatne stope
e) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
d> -----------~-~--~---
11tlt11111omo stopu inflaeije.
1111110 specificnost triista novca je u tome sto se oseilaeijom eijena, tj. 8.Kamatesu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
k.-11111tn1h stopa ne moze promijeniti agregatna (nego samo individualna) po-
111111~1 novea. Ovdje se, naprotiv, promjena agregatne ponude novea koristi 9. Najvaznije stavke u bilanei stanja poslovnih banaka su - - - - - - - - -
k.-ll rrncin promjene kamatnih stopa i kretanja na novcanom i robnom trZistu. koji se nalaze u pasivi, te koje se nalaze u aktivi.
r111r11u speeificnost pojavljuje se i u trZistu radne snage, sto smanjuje regula- Depozite u poslovnim bankama definiramo kao - - - - - - - - -
t1v1111 mac trZista. -
Efoktne burze su institueije u kojima se kupuju i prodaju dioniee javnih kao-_ -_-_ -_ -_-_ -_ -_ -__ a rezerve
_ _ _u_ poslovnim
____ bankama
_ _ _definiramo
_ __
hornpanija, tj. vrijednosni papiri koji njihovim vlasnieima daju pravo na divi-
dnndu i pravo na suvlasnistvo u poduzecima koja su emitirala te papire. Hiro- 10.Sustav poslovanja u kojemu banke ne moraju imati potpuno pokrice de-
vllo I nepredvidivo mijenjanje eijena pojedinih dioniea odgovor je na nepravil- pozita naziva se - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
nn I nepredvic1ene dogac1aje. Kretanje eijena na efektnim burzama iskazuje Tocno - Netocno (T - N)
11n preko indeksa eijena dioniea. Ti indeksi su obicno vagane aritmeticke sre-
dlne eijena odredene grupe ("kosare") dioniea. Ova najpoznatija ovakva in- 1. _ Svaka roba u trZisnim ekonomijama moze igrati ulogu novea.
deksa su Dow-Jonesov industrijski prosjek (DJIA) koji pokazuje kretanje eije-
2. _ Gotovina se sastoji od kovanog novea i papirnog novea.
na dioniea iz 30 velikih kompanija te Standard i Poor-ov indeks koji obuhvaca
eljene dioniea iz 500 kompanija. Teorija efikasnih trZista smatra da su sve 3. _ Suvremeni novae je deklarativni (simbolicki) novae.
vatne trZisne informaeije dostupne svim trZisnim subjektima i da ih oni ugra-
duju u svoje kalkulaeije i trZisne eijene.Zbog toga nije moguce unaprijed 4. _ U suvremenim trZisnim ekonomijama gotovina cini najveci dio novca-
ne mase.
spoznati rezultate investiranja na finaneijskom trZistu.
5. _ Povecanje stope obvezne rezerve smanjuje mogucnost kreiranja de-
ZADA Cl pozitnog novea.

6. _ Neka finaneijska sredstva su likvidna ako se brzo i uz minimalni gubi-

Nadopunitel tak vrijednosti mogu, na zahtjev vlasnika, pretvoriti u novae.
1. Razmjena robe za robu naziva se - - - - - - - - - - - - - - 7. _ Teorija portfelja proucava strukturu novcane mase i nacine njenog re-
guliranja.
2. Novae je bilo koja stvar koja sluzi kao - - - - - - - - - - - -
3. 0 agregatnoj ponudi novea skrbi - - - - - - - - - - - - - - - 8. _ Koneepeija efikasnog trZista pretpostavlja da svi subjekti pravodobno
dobivaju vazne poslovne informaeije i da ih brzo ugraduju u svoje kalkula-
4. Osnovne komponente agregatne ponude novea jesu - - - - - - - eije i eijene.

9. _ Likvidnost je sposobnost banke da odobrava kredite i naplacuje ka-

5. Monetarni agregati su . Osnovni monetarni mate.
agregati jesu iii M1 koji obuhvaca
sljedece: te iii 10. _ Efektne burze su institueije na kojima se trguje vrijednosnim papirima.
M2 koji obuhvaca - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 11. _ Teorija portfelja proucava nacine alokaeije, diverzifikaeije ("rasprsiva-
6. Osnovne funkeije novea jesu: nja"), strukturiranja, cuvanja i povecavanja imovine.

a) -----------------------~ Visestruki izbor

b) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
~ -----------------------~ 1. Glavne finaneijske institueije u Republiei Hrvatskoj jesu:
a) Ministarstvo finaneija i finaneijska polieija
d) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
e) -----------------------~
b) Ministarstvo finaneija i lnstitut za javne finaneije
7. Komponente potraznje za noveem jesu: e) Hrvatska narodna banka, poslovne banke, osiguravajuca drustva i ste-
dioniee
a) -----------------------~ d) Tocni su odgovori pod 1 a) i 1 e)

?nA
209
OSNOVE EKONOMIJE
2. Stopu obvezne rezerve za poslovne banke u Hrvatskoj odreduje:
a) Upravni odbor pojedine banke
b) Ministarstvo financija
c) Hrvatska narodna banka
d) Vlada Republike Hrvatske
3. Ako je ponuda novca veca od potraznje za novcem, tada ce, uz ceteris
paribus:
a) kamatna stopa rasti
b) kamatna stopa padati
c) kamatna stopa ostati na istoj razini
4. Potraznja za novcem koja nastaje zbog potreba robno-novcane razmjene
i placanja dugova, naziva se:
a) interakcijska potraznja za novcem
b) transakcijska potraznja za novcem
c) platezno sposobna potraznja
d) sigurnosna potraznja
5. Realna kamatna stopa je jednaka:
a) razlici izmedu nominalne stope i eskontne stope
b) razlici izmedu nominalne kamatne stope i stope inflacije
c) razlici izmedu ugovorenih i naplacenih kamata
6. Poslovne banke mogu kreirati depozitni novae:
a) zato sto im to dopusta centralna banka
b) zato sto posluje po nacelu nepotpunog pokrica
c) zato sto stedise obicno ne traze isplatu njihovih uloga istodobno i u
cjelokupnom iznosu
d) tocni su odgovori pod 6 b) i 6 c)
7. Glavna je svrha stope obveznih rezervi:
a) osiguravanje solventnosti poslovnih banaka
b) kontrola procesa multiplikacije depozitnog novca
c) povecavanje povjerenja u poslovne banke
d) formiranje financijskih sredstava za plasman na financijskom tr:Zistu
8. Ako se dio depozitnog novca odlijeva u gotovinu izvan bankarskog susta-
va, tada:
a) to nece utjecati na iznos novih depozita
b) to smanjuje iznos kreiranoga depozitnog novca
c) to povecava iznos kreiranoga depozitnog novca
9. Povecanje rezervi u poslovnim bankama iznad obveznih
a) ne djeluje na velicinu novokreiranih depozita
b) smanjuje mogucnost povecavanja novcane mase
c) povecava mogucnost rasta novcane mase
d) nista od navedenoga
210
NOVAC I POSLOVNO KOMERC/JALNO BANKARSTVO
Rijesitel
1. Pretpostavimo da stedisa lvo ulozi u banku A 100.000 novcanih jedinica
(kuna) i da ce to biti incijalni depozit (ID) od kojega cemo pratiti proces
multiplikacije depozitnog novca. Pretpostavimo dalje: a) da stopa obvezne
rezerve Ir/ iznosi 0,20 iii 20% te b) da postoje i ostale pretpostavke jed-
nostavnog modela multiplikacije novca (nema odljeva novca iz ban-
karskog sustava, postoji dovoljna potraznja za kreditima tako da se visko-
vi rezervi brzo "prelijevaju" u kredite i nave depozite itd.) Proces multipli-
kacije pokusajte pratiti
a) na razini prvih pet banaka i njihovih komitenata
b) na razini preostalih banaka koje sudjeluju u multiplikaciji
c) na razini bankarskog sustava kao cjeline.
Na temelju navedenih pretpostavki izracunajte:
1.1. a) monetarni multiplikator (m.m.), zbroj novih depozita (ZND),
odnosno ukupan porast novcane mase (Mu)
b) nove rezerve (NR)
c) visak rezervi (VR)
d) kreditni multiplikator (k.m.) i nove kredite (NK) odnosno kreditni
potencijal;
e) dodatni porast novcane (Md)
f) kumulativni rast novcane mase (M k)
1.2. agregatnu bilancu stanja poslovnih banaka po zavrsetku procesa
multiplikcije depozita po vic1enju.
2. Pretpostavimo da bilanca stanja banke A na dan 30. lipnja 1997. ima slje-
dece glavne elemente:
Ukuono 600
Pretpostavimo dalje a) da stopa obvezne rezerve iznosi 25%; b) da postoji
dovoljna potra:Znja za kreditima i mogucnost brzog pretvaranja viska rezervi
u kredite i kredita u nove depozite. Pretpostavimo dalje da skupna (agregat-
na) bilanca stanja svih poslovnih banaka na spomenuti dan izgleda ovako:
''~?;-'!{!f'r~.'-,'it07?#'.'""3~l,>V:_,-,'
'M/>.%;';;<;< ,. x . > M H N ' ' "
ktjy~({lj 1mil
,,- , ',
.. ~.
c c<;;';-:P,..:
O
1. Rezerve 2.000
2. Zaimovi i investicie 6.000
Ukuono 8.000 Ukuono 8.000
Pretpostavimo dalje da je centralna banka odobrila banci A kredit iz pri-
marne emisije u izno,su od 100 milijuna kuna.
-,4 4
OSNOVE EKONOMIJE
U analizi monetarnih efekata te odluke potrebno je:
2.1.prikazati promjene u bilanci stanja banke A, procijeniti ima Ii ona do-
voljno obveznih rezervi i koliko novih kredita moze najvise odobriti;
2.2.izracunati ukupno povecanje novcane mase (Mu) po zavrsetku proce-
sa multiplikacije;
23 izracunati ukupno povecanje (zbroj) novih kredita (ZNK) na razini sus-
tava poslovnih banaka;
2.4 izracunati iznos (zbroj) novih obveznih rezervi (ZNR) na razini sustava
poslovnih banaka;
2.5.prikazati promjene u ukupnoj bilanci stanja sustava poslovnih banaka
na kraju procesa multiplikacije koji, pretpostavimo, traje sest mjeseci.
3. Pretpostavimo da centralna banka nije odobrila kredit banci A od 100 mili-
juna, nego da je njen stedisa povukao iz te banke svoj depozit od 100
milijuna kuna i dobio isplatu u gotovini. Stopa obvezne rezerve (r0 ) je
25%. Bilanca stanja banke A i bilanca stanja sustava poslovnih banaka
ostale su, pretpostavimo, iste kao u prethodnom (drugom) zadatku. U
analizi monetarnih ucinaka povlacenja depozita iz banke A potrebno je:
3.1.procijeniti vrstu multiplikacije (s obzirom na smjer) koja se zbiva poslije
povlacenja depozita;
3.2.procijeniti promjene u bilanci stanja banke A Ima Ii ta banka sada do-
voljno obveznih rezervi? Ako nema - sto treba uciniti?
3.3. izracunati ukupnu promjenu novcane mase (Mu) po zavrsetku procesa
multiplikacije;
3.4. izracunati ukupnu promjenu u ponudi kredita na razini sustava poslov-
nog bankarstva;
3.5.izracunati iznos promjene (smanjenja) obveznih rezervi (OR) na razini
sustava poslovnog bankarstva;
3.6.prikazati promjene u agregatnoj bilanci stanja na razini sustava poslov-
nih banaka koje sudjeluju u procesu multiplikacije.
4. Pretpostavimo da obvezne rezerve poslovnih banaka u dr.Zavi X, na dan
31.ozujka 1997. iznose 30 milijardi, gotovina 70 milijardi novcanih jedini-
ca te da stopa obvezne rezerve iznosi 20%. Ako poslovne banke nisu
imale viskova rezervi, izracunajte kolika je bila novcana masa M1.
5. Pretpostavimo da je Hrvatska narodna banka odobrila kredit Splitskoj
banci u iznosu od 100 milijuna kuna i da je to inicijalni depozit (ID) od ko-
jeg pratimo proces multiplikacije depozita po videnju. Pretpostavimo dalje:
a) da stopa obvezne rezerve /rJ iznosi 25% i da sve poslovne banke,
ukljucene u proces multiplikacije, formiraju i dodatne rezerve po stopi
(rd) od 5%; b) da postoji dovoljna potraznja za kreditima i da se novi depo-
ziti iz jedne banke brzo pretvaraju u kredite i depozite odobrene drugoj
banci te c) da ne postoji pretvaranje depozitnog novca u gotovinu i njen
"odljev" iz bankarskog sustava. Proces multiplikacije pratiti cemo na razini
prvih sest banaka, zatim na razini ostalih banaka (ukljucenih u proces
multiplikacije) te na razini sustava poslovnog bankarstva. Na temelju na-
vedenih pretpostavki trebamo izracunati sljedece:
212
NOVAC I POSLOVNO KOMERCIJALNO BANKARSTVO
5.1. konacnu vrijednost (zbroj) novih depozita (ZND), odnosno ukupno pove-
canje novcane mase (t Mu) te dodatno povecanje novcane mase (i Md);
5.2.jednostavni monetarni multiplikator (m.m.);
5.3.kreditni multiplikator (k.m.) i ukupno povecanje (zbroj) novih kredita
(ZNK iii tNK) na razini sustava poslovnog bankarstva;
5.4.ukupan iznos (zbroj) novih rezervi (ZNR iii tNR) na razini sustava pos-
lovnog bankarstva.
5.5. kumulativni rast novcane mase (tMJ .
6. Ako su 30. travnja 1997. rezerve poslovnih banaka u dr.Zavi X (iz 4. za-
datka) povecane (u odnosu na kraj ozujka) za 5 milijardi novcanih jedini-
ca, a gotovina se povecala za 4 milijarde, izracunajte za koliko se pove-
cala novcana masa M1, uz pretpostavku da je stopa obvezne rezerve
ostala na razini od 20%.
7. Ostanimo i dalje u dl"Zavi Xi pretpostavimo da njena centralna banka (sa-
mostalno iii po preporuci Medunarodnoga monetarnog fonda) zapocinje
1.svibnja 1997., restriktivnu monetarnu politiku i na pocetku tog procesa
poveca stopu obvezne rezerve od 20% na 25%. Ako su ostale varijable is-
te kao u prethodnom zadatku, izracunajte koliko ce, uz ceteris paribus, iz-
nositi M1 nakon iskazivanja ucinaka toga "poteza" monetarne vlasti.
ODGOVORI
Nadopunite: 1. trampa; 2. opceprihvaceno sredstvo razmjene i placanja svih
javnih i privatnih dugova; 3. centralna banka; 4. gotovina i depozitni no-
vae; 5. kvantitativne mjere ukupne ponude novca ... novcana masa u
uzem smislu... gotovina i depoziti po videnju... novcana masa u sirem
smislu ... M1 i visokolikvidna sredstva koja se lako pretvaraju u novae, kao
sto su stedni racuni gradana i sl.; 6. mjerilo vrijednosti, mjerilo cijena,
sredstvo razmjene roba i usluga, platezno sredstvo i sredstvo cuvanja
irnovine; 7. transakcijska potraznja, spekulacijska potraznja, sigurnosna
potraznja i imovinska potraznja; 8. cijena uporabe tudeg novca i kapitala;
9. depoziti... rezerve ... novcana sredstva gradana i poduzeca koje oni ula
zu u neku poslovnu banku ... novcana sredstva iii druga financijska sredst-
va koje poslovne banke dl"Ze kod sebe iii kao svoje depozite u centralnoj
banci; 10. bankarstvo s nepotpunim pokricem depozita.
Tocno-Netocno: 1.n; 2.t; 3.t; 4. n; 5.t; 6.t; 7.n; 8. t; 9. n; 10. t; 11.t
Visestruki izbor:1. c; 2. c; 3. b; 4. b; 5. b; 6. b i c; 7. b; 8. b; 9. b.
Rijesite:
1. a) Sve trazene varijable i koeficijente mozemo izracunati i prikazati u
tablici na sljedeci nacin:
213
OSNOVE EKONOMIJE NOVAC I POSLOVNO KOMERCIJALNO BANKARSTVO

~' 1.2. Agregatna bilanca stanja u sustavu poslovnih banaka, izgleda ovako:
p~ ~teaii!!.
!',;+,,.;',.

barlke . , $ ;c cl.\~f'..
A lvo
B I Edo 80 0
C I Mile 640 020 128 51 2 51 2 640 144 0
D I Mate 51 2 020 102 41,0 41 0 512 195 2
1. Rezerve 100
E I Ela 41 0 020 82 32 8 328 41 0 2362 2. Krediti 400
Zbroj Ukuono 500 Ukuono 500
variiabli
336,2 - 67,2 269,0 269,0 236,2
Sve ostale 163,8 0,20 32,8 131,0 131,0 163,8
banke I 2. 2.1.Promjene u bilanci stanja banke A mozemo prikazati ovako:

I
Zbroj za
sustav
poslovnih
1oo.o 500.0 - 100,0 400,0 400,0 400,00
ban aka
Jednostavni monetarni multipliktor (m.m) = 1/r =1 I 0,20 = 5;
Maksimalno moguci iznos iii zbroj novih depozita (ZND) = 1/r x ID =
= m.m. x ID = 5 x 100 = 500 mil. kuna.Ukupno povecanje novcane
mase (Mu)= 500 mil. kuna.
Ukupne nove rezerve u bankarskom sustavu na kraju procesa multipli-
kacije jednake su iznosu inicijalnog depozita, tj. ZNR=ID=100 mil. kuna.
Jednostavni monetarni multiplikator mozemo izracunati i kao odnos
zbroja novih depozita i zbroja novih rezervi, tj. m.m. = ZND I ZNR =
= 500 / 100=5
Visak rezervi (VR) na svakoj razini (u ovom primjeru) jednak je razlici
ukupnih rezervi (odnosno novih depozita koji se u aktivi knjize kao rezer-
ve) i novih obveznih rezervi izracunatih prema stopi obvezne rezerve.
Kreditni multiplikator (k.m.) mozemo racunati na dva nacina:
a) kao odnos zbroja novih kredita (ZNK) i incijalnog depozita (ID), tj. k.m.
= ZNK/ ID= 400/100 = 4, iii, ako zbroj novih kredita nije poznat
b) po formuli: k.m. = 1 Ir - 1= 1 I 0,20 - 1 = 5 - 1 = 4.
Novi krediti nastaju iz viska rezervi, tako da u jednostavnom modelu
multiplikacije imamo: NK=VR, a visak rezervi dobijemo kao razliku iz-
medu ukupnih rezervi (koje su ovdje jednake novim depozitima -ND) i
novih (obveznih) rezervi (NR). Tako, primjerice, u drugom krugu multi-
plikacije, kod banke B, imamo:
NK=ND - NR = 80 - 16 = 64 mil., dok na razini sustava poslovnih
banaka imamo:
ZNK =ZND - ZNR = 500 - 100 = 400 mil. kuna.
Ukupno dodatno povecanje novcane mase (t Md), u koje ne racuna-
mo incijalni depozit, iznosi: ZND-ID=500-100=400 mil., sto je jednako
iznosu novih kredita koji su kreirani i odobreni iz viska rezervi.
U koloni koja pokazuje kumulativni rast novcane mase vidi se da je u
drugomu krugu multiplikacije, tj. pomocu aktivnosti komitenata banke
B, novcana masa povecana za 80. mil. kuna. U trecemu krugu kumula-
tivno povecanje iznosi 144 mil, kuna, itd., tako da je zbroj kumulativa
jednak dodatnom porastu novcane mase, odnosno zbroju novokreira-
nih kredita unutar sustava poslovnog bankarstva.
. -'" .. d ,,; M ~~:e~l~1f~p).'.'
I 400,0
1. Rezerve 150+ 100= 250
450
700 Ukuono 700
Uz r = 0,25 banka treba imati obvezne rezerve (OR) u iznosu:
OR=700 x 0,25 = 175.
Visak rezervi (VR) iznosi:
VR= Ukupne rezerve - obvezne rezerve=250-175=75 mil kn.
Banka moze odobriti nove kredite najvise do iznosa od 75 mil. kuna.
2.2. Ukupno povecanje novcane mase (t Mu) jednako je zbroju novo-
kreiranih depozita (ZND) koji mozemo izracunati ovako: ZND = tMu
= m.m. x ID. Ako je m.m. = 1/r =1/0,25=4, slijedi da je ZND =4 x
100 = 400 mil. kn. Dodatno povecanje novcane mase (t Md). tj.
povecanje koje je (izvan monetarne baze) izazvano multiplikacijom
kredita, iznosi: tMd = ZND - ID= 400 - 100 = 300 mil. kn.
2.3.Ukupan iznos (zbroj) novih kredita na razini sustava poslovnog ban-
karstva mozemo dobiti kao umnofak kreditnog multiplikatora
(k.m.) i inicijalnog depozita, tj. ZNK =k.m. x ID= {1/r-1} x 100 = 3 x
100 = 300 mil. kn. Krediti se odobravaju iz viska rezervi (VR) pa
mozemo reci da u jednostavnom modelu multiplikacije vrijedi: ZNK =
ZVR= 300 mil. kn.
2.4.Ukupne nove obvezne rezerve (ZNR) na razini banaka sudionica
multiplikacije, mozemo izracunati po formuli: ZNR = Ukupne
rezerve - zbir viska rezervi (ZVR) = 400 - 300 = 100 mil. kn. Ako u
procesu multiplikacije nema djelovanja ogranicavajucih cinitelja,
tada mozemo pisati da na kraju procesa vrijedi jednakost: ZNR =
ID= 100 mil. kn.
2.5. Promjene u agregatnoj bilanci stanja poslovnih banaka na kraju
procesa multiplikacije mozemo prikazati ovako:
t&1'1st..1~:;Jiir.1sl1~:.i1~:.:i:~~.:\:'\i.::::Jil<11?~,. i"~"'~'~df.(ulRl!~iBi:ll)f: I
1
1.Rezerve 2000+100= 2.100 Deooziti 8000+400= 8.400
2.Krediti 6000+300= 6.300
Ukuono 8.400 Ukuono 8.400

214 21fl
OSNOVE EKONOMIJE NOVAC I POSLOVNO KOMERCIJALNO BANKARSTVO

3. 3.1.U slucaju povlacenja depozita iz poslovnih banaka javlja se negativna

multiplikacija, tj. smanjivanje ponude novca, smanjivanje kredita i re-
zervi poslovnih banaka. (Slican proces zbiva se i u slucaju operacija 1.Rezerve 2000-175=1.825
na otvorenome financijskom tri:istu u kojima centralna banka smanjuje 2.Zaimovi 6000-225= 5. 775
novcanu masu, recimo, pomocu prodaje dri:avnih obveznica .) Ukuono 7.600 Ukuono 7.600
3.2. Promjene u bilanci stanja banke A mozemo prikazati ovako: 4. R=30 mlrd; Got. = 70 mlrd; r = 0,20; M1 =?
M1 = Gotovina (Got) +depoziti po videnju (D), iii M1 = Gotovina (Got) +
(Rx m.m.)
Uz stopu obvezne rezerve od 0,20 monetarni multiplikator (m.m.) iznosi:
1. Rezerve 150 - 100= 50
m.m. = 1/r = 1/0,20 = 5, pa mozemo pisati: M1 =70 + (30 x 5) = 70 + 150
2.Krediti 450
500 = 220 mlrd. lznos depozitnog novca mozemo dobiti i na drugi nacin. lz
Ukuono 500 Ukuono
formule: stopa obvezne rezerve Ir/ = { R/D} x 100 slijedi da je D = R/r = 30
Poslije ovih promjena banka A nema dovoljno obveznih rezervi, jer su se I 0,20 = 150.
smanjile njene ukupne rezerve. Obvezne rezerve moraju biti 25% od 500
5. 5.1.Konacni iznos novih depozita, odnosno ukupno povecanje ponude
mil., tj.125 mil. kn, a ona sada ima ukupno samo 50 mil. kn ukupnih rezer-
novca te ostale vazne varijable varijable iz 5. zadatka mozemo izracu-
vi. U slucaju povecavanja depozita i rezervi, banka moze ali ne mora
nati i prikazati u sljedecoj tablici:
povecati ponudu depozitnog novca (pomocu odobravanja kredita). U slu-
caju smanjivanja {povlacenja) depozita, banka, naprotiv, mora smanjiti
ponudu depozitnog novca, tj. svoj kreditni potencijal. U ovom primjeru
banka A mora izmijeniti strukturu svoje aktive i smanjiti ponudu kredita za
iznos koji je jednak smanjenju viska rezervi, tj. za 75 mil. kuna (0, 75x100 =
=75).Taj iznos treba dodati rezervama (50+75=125),tako da one budu na 100 00 0 30 30 00 70 00 70 00
propisanoj razini od 125 mil. kn. 70 00 0 30 21 00 49 00 49 00 70 00 70 00
49 00 0 30 14 70 34 30 34 30 49 00 119 00
3.3.Ukupna promjena (smanjenje) ponude novca na razini poslovnog 34 30 0 30 10 29 24 01 24 01 34,30 153 30
bankarstva jednaka je umnosku moneternog multiplikatora (m.m.) i 24 01 0 30 7 20 16,81 16 81 24 01 177 01
povucenog incijalnog depozita (ID), sto iznosi:J.. M=m.m. x ID= [(1/r)] x 16 81 0 30 5 04 11 77 11 77 16 81 194 12
100= [(1/0,25)] x100 =4 x 100 = 400 mil. kn. 29412 - 88,23 205 89 205 89 194,12

39,21 0,30 11,77 27,44 27,44 39,21

3.4.Sustav poslovnih banaka koje su "pogodene" spomenutim smanjenjem
{povlaeenjem) depozita i potrebom restrukturiranja svoje aktive, mora sma-
njiti ponudu kredita (..l-K) i restrukturirati svoju aktivu, sto se izvodi na raz-
ne nacine. To smanjivanje kreditnog potencijala, na kraju procesa ne-
gativne multiplikacije, obicno je jednako umnosku kreditnog multiplika-
tora (k.m.) i poeetnog viska rezervi (VR) koji su se pojavili kod poeetnog
depozita, sto u ovom primjeru iznosi: ..l-K = k.m. x VR =3 x 75 = 225 mil. kn.
3.5.lznos smanjenja obveznih rezervi (..l-OR) na razini sustava poslovnih
banaka dobijemo tako da od smanjenja ukupnih rezervi (..l-UR), koje je
u ovom slucaju jednako smanjenju depozitnog novca, oduzmemo iznos
ukupnog smanjenja viska rezervi (..l- VR), odnosno iznos smanjenja kre-
ditnog potencijala (K ..l-). To znaci da smanjnjenje obveznih rezervi, u
ovom primjeru, maze iznositi: .,!.. OR= UR - VR= 400 - 225= 175 mil. kn.
3.6.Promjene u agregatnoj bilanci stanja poslovnih banaka, na kraju ovog
procesa jednostavne negativne multiplikacije mozemo prikazati ovako:
333,33 100,00 233,33 233,33 233,33 I 233,33
Na razini bankarskog sustava trazene varijable jesu :
Monetarna baza (MB)= 100 mil. kn;
ZND = tMu = 1/r x MB= 1 / 0,30 x 100 mil.= 333,33 mil.
Dodatno povecanje novcane mase (tMu) =NK = 233,33 mil. kn.
52.Jednostavni monetarni multiplikator (m.m.) =1/0,30=3,33
5.3.Kreditni multiplikator (k.m.) = 1/r- 1=3,33 - 1= 2,33. Ukupno povecanje
novih kredita na razini bankarskog sustava iznosi 233,33 mil. kn.
5.4. Ukupno povecanje {zbroj) novih rezervi (ZNR) na razini sustava poslovnih
banaka iznosi 100,00 mil. kuna i jednako je iznosu inicijalnog depozita.
5.5. Kumulativni rast novcane mase vidljiv je u zadnjoj koloni tablice.
Doprinos jedne iii vise banaka porastu novcane mase vidljiv je u dru-
goj koloni tablic~: Porast novcane mase u prvom krugu multiplikacije

218 217
OSNOVE EKONOMIJE

(kod Splitske banke) iznosi 100 mil. kn, a dodatni porast novcane ma-
se u drugom krugu multiplikacije, tj. kod banke A iznosi 70 mil. kn. 29. CENTRALNO
Banka B povecala je novcanu masu za iznos od 49 mil. kn, itd.
Varijable na razini ostalih banaka jesu:
BANKARSTVOIMONETARNA


ND= 333,33- 294,12 =39,21; NK=VR=27,44;
NR = 100-88,23 = 11,77; Md =233,33-194,12=39,21
POLITI KA
VR = 233,33 - 205,89 =27, 44;
6. R=30+5=35 mlrd; Gotovina (C) =70+4=74 mlrd; r = 0,20; M1 =?
CILJEVI IZLAGANJA
M1 =Got. (C) + Depozitni novae (D)
Monetarni multiplikator (m.m.) = 1/r = 1/0,20 = 5
~ Spoznati temeljne osobine centralne banke, njenu formalno-
M1 = Got.(C) +(Rx m.m.) = 74+ (35 x 5)= 74+175 = 249 mlrd.
pravnu poziciju, njene ciljeve, zadatke i aktivnosti u
Nakon povecanja rezervi za 5 mlrd i gotovine za 4 mlrd novcana masa suvremenim mjesovitim ekonomskim sustavima.
se povecala za 29 mlrd. (249 - 220 = 29)
~ Spoznati veze izmedu realne i monetarne ekonomije te moc i
7. R = 35 mlrd; Got. (C) = 74 mlrd.; r = 0,25; D=? M1 =? nemoc centralne banke u regu/iranju kolicine novca u
m.m. = 1/r = 1/0,25 = 4; D = Rx m.m.= 35 x 4 = 140; opticaju.
M1 = Got.(C) + D = 74 +140 = 214 mlrd. ~ lzlotiti i razumjeti posredne i konacne ciljeve monetarne politike.
Povecanje stope obvezne rezerve od 0,20 na 0,25 izazvalo je pad ~ /z/otiti i razumjeti instrumente pomocu kojih centra/na banka
monetamog multiplikatora od 5 na 4 i smanjenje novcane mase od ostvaruje ciljeve ekonomske politike.
249 na 214 mlrd.
Centralna banka je glavna monetarna institucija u nekoj dl"Zavi. Ona ima
monopol u emisiji novcanica. Formalno-pravni polo:Zaj i zadaci centralne ban-
ke reguliraju se posebnim zakonima. U raznim dl"Zavama ona se pojavljuje
pod razlicitim nazivima: u SAD-u se naziva Sustav federalnih rezervi (Fed), a
u Hrvatskoj - Hrvatska narodna banka (HNB). U Hrvatskoj je centralna banka
zaduzena za kreiranje i provodenje monetarne politike, za osiguravanje do-
ma6e i medunarodne likvidnosti te za kontrolu rada poslovnih banaka.
Svaka centralna banka je u uskoj vezi s dl"Zavom koju cesto financira ot-
kupom dl"Zavnih vrijednosnih papira iii dodjelom kredita za pokrice deficita u
dl"Zavnom proracunu (budzetu). Zbog znacaja i specificnosti novca kao robe,
centralna banka obicno ima odredenu autonomiju prema izvrsnoj vlasti (via-
di). S centralnom bankom upravlja vijece iii savjet guvernera cije clanove i
guvernera obicno predlaze sef drfave, a potvrduje parlament. Guverner i
banka za svoj rad odgovaraju zakonodavnoj vlasti (parlamentu). Uspjesnost
rada centralne banke mjeri se iskljucivo s obzirom na ostvarivanje proklami-
ranih ciljeva monetarne politike, a ne na temelju prihoda koje ostvaruje.
Centralna banka se razvila iz emisijske banke u vrijeme kada se emisija nov-
ca odvojila od zlatne podloge i kadaje od drfave dobila zadatak da kontrolira nov-
cani opticaj, domacu likvidnost, vanjsku likvidnost i poslovanje ostalih banaka.
Monetarna politika je vrsta makroekonomske politike koju (u ime drfave)
kreira i provodi centralna banka kada regulira ukupnu ponudu novca, kamatne
stope,devizni teeaj i uvjete kreditiranja. S obzirom na smjer kretanja novcane
mase (iii druge varijable koje predstavljaju agregatnu ponudu novca), monetarna
politika moze biti: a) ekapanzivna (kada se novcana masa povecava po stopi

~1A 219
OSNOVE EKONOM/JE
vecoj od stope rasta drustvenog bruto proizvoda), b) restriktivna (kada novcana
masa, odnosno ponuda novea raste sporije od stope rasta drustvenog bruto
proizvoda) i e) neutralna (kada noveana masa raste po stopi koja se krece,
priblizno, na razini stope rasta drustvenog bruto proizvoda). U ovoj podjeli (koja
potjece od monetarista) pretpostavlja se da je brzina optieaja novea konstantna.
U proeesu mijenjanja ukupne kolicine novca u optieaju sudjeluju ne same mo-
netarne institueije. Monetarne institueije su vrsta finaneijskih institueija koje pre-
poznajemo po tome sto one u svojoj pasivi imaju takve obveze koje se smatraju
noveem, tj. koje ulaze u novcanu masu - M1. Promjenom - obicno sirenjem - poj-
ma novca i noveane mase, mijenja se, siri, pojam monetamih institueija.
U procesu mijenjanja ukupne kolicine novca u opticaju sudjeluju ne samo mo-
netarne institueije nego i drugi subjekti: gradani, poduzeca, poslovne banke i nemo-
netarne institueije. U taj proces oni ulaze s razlicitim eiljevima, motivima, razlicitom
snagom i na razlicite nacine. Glavnu ulogu i najvecu snagu ima eentralna banka.
U proeesu mijenjanja kolicine novea mozemo razlikovati tri razine odluci-
vanja i tri razine aktivnosti. Prvu iii primarnu razinu cini eentralna banka i nje-
na emisija primarnog novea koja odreduje maksimalno moguci iznos novca-
ne mase. Drugu razinu cine ostale monetarne institueije (poslovne banke) i
njihovo kreiranje depozitnog novea. Njihove aktivnosti mogu povecati iii sma-
njiti novcanu masu, u pravilu, samo do iznosa koji je limitiran aktivnostima i
propisima eentralne banke. Trecu razinu cine nemonetarni subjekti (gradani,
poduzeca i sl.) i njihove aktivnosti u odnosu prema monetarnim institueijama.
Aktivnosti nemonetarnih subjekata mogu promijeniti novcanu masu samo do
iznosa koji je limitiran aktivnostima na sekundarnoj razini.
Glavni i konacni ciljevi monetarne politike obicno su sljedeci: a) osigurati
privredi i drustvu potrebnu kolicinu novca u optieaju, b) uspostavljanje monetar-
ne ravnoteze, tj. jednakosti agregatne ponude i agregatne potraznje novea, sto
proizvodi stabilnost opce razine eijena te e) stabilnost domaceg novca i njegova
deviznog teeaja. Uz ostvarivanje ovih eiljeva, neke eentralne banke obicno po-
kusavaju ostvariti i druge eiljeve iz svijeta realne ekonomije, primjeriee: a) po-
vecanje zaposlenosti i b) porast proizvodnje i realnog GNP-a.
Posredni eiljevi eentralne banke jesu: kontrola bankarskih rezervi likvid-
nosti, kontrola ukupne ponude novea i kontrola kamatnih stopa. Kada zeli
postici neki konacni eilj, eentralna banka najprije mijenja varijable koje su
pod njenim nadzorom (stopu obvezne rezerve, ponudu primarnog novea i sl.)
i tako posrednim eiljevima i instrumentima pokrece zbivanja u kojima se ost-
varuju njeni konacni eiljevi.
Glavni zadaci eentralne banke obicno su sljedeci:
a) emisija novcaniea iii povlacenje novea iz optieaja, sto ovisi o stanju
ekonomije i eiljevima monetarne politike;
b) reguliranje deviznog tecaja,tj. vanjske vrijednosti domaceg novea i de-
viznog trZista na domacem teritoriju;
e) reguliranje finaneijskih obveza drZave prema inozemstvu (davanje kre-
dita inozemnim subjektima, uzimanje kredita iz inozemstva, vracanje
inozemnih kredita, kontrola platnog prometa s inozemstvom i sl.), skrb
za platnu bilancu i devizne rezerve; ' Razumijevanje stavki u aktivi i pasivi bilanee te njihovih promjena u nekom
d) osiguranje uloga na stednju (depozita) i kontrola zakonitosti rada pos-
lovnih banaka.
220
CENTRALNO BANKARSTVO I MONETARNA POLIT/KA
Glavni instrumenti pomocu kojih eentralna banka ostvaruje eiljeve mo-
netarne politike su sljedeci:
Prvi i danas najcesce koristeni instrument poznat je pod nazivom opera-
cije na otvorenom financijskom tl'Zistu, tj. kupnja i prodaja dl'Zavnih i
drugih vrijednosnih papira iii deviza;
Kada eentralna banka prodaje dl"Zavne obvezniee iii devize ona time
povlaci novae iz optieaja i tako smanjuje agregatnu ponudu novea, jer hoce,
reeimo, ukloniti visak ponude novca i opasnost od inflacije. U operaeiji kup-
nje vrijednosnih papira iii deviza od gradana, poduzeca iii poslovnih banaka,
eentralna banka obavlja emisiju primarnog novea koji na taj nacin ubaeuje u
optieaj radi, reeimo, povecanja ponude novea, snizavanja kamatnih stopa te
povecavanja likvidnosti i investieija.
Drugi instrument je diskontna iii eskontna stopa. To je vrsta kamatne
stope po kojoj eentralna banka odobrava kredite poslovnim bankama i obav-
lja eskontiranje mjeniea i drugih vrijednosnih papira. Centralna banka sma-
njuje diskontnu stopu kada zeli povecati ponudu novea u obliku kredita radi,
reeimo, uklanjanja nelikvidnosti iii povecanja investieija i proizvodnje. Pove-
canje diskontne stope izaziva suprotne ucinke: smanjenje agregatne ponude
novea, povecanje tl"Zisnih kamatnih stopa i smanjenje investieija. Diskontnu
stopu mozemo promatrati kao svojevrsnu eijenu uporabe primarnog novea
koji eentralna banka daje (u obliku kredita) poslovnim bankama.
Treci instrument je stopa obvezne rezerve likvidnosti /r/. Ona preds-
tavlja postotak novea, odnosno depozita (uloga) koji su deponenti (gradani,
poduzeca i sl.) ulozili u poslovnu banku i koji banka mora (radi osiguranja lik-
vidnosti) dl'Zati kod sebe iii na racunima eentralne banke. Centralna banka
povecava stopu obvezne rezerve kada zeli smanjiti visak rezervi likvidnosti
(u poslovnim bankama) i kredite koji se odobravaju iz tih viskova. Tako se
smanjuje monetarni multiplikator (m.m.), depozitni novae i ukupna ponuda
novea. Ovaj potez monetarne vlasti obicno se koristi kao instrument restrik-
tivne monetarne politike kojom se uklanjaju viskovi ponude na trZistu nov-
ea i opasnost od inflaeije.
Smanjivanje stope obvezne rezerve izaziva suprotne ucinke: povecavaju se
viskovi rezervi likvidnosti u poslovnim bankama, povecavaju se krediti, monetarni
multiplikator i ukupna ponuda depozitnog novea, sto smanjuje trZisne kamatne
stope, povecava investieije i likvidnost poduzeca. Ovaj potez monetarna vlast
obicno koristi kao dio ekspanzivne monetarne politike kojom pokusava ukloniti
mar]ak agregatne ponude novea, reeesiju i nelikvidnost u ekonomiji.
Cetvrti instrument je tzv. selektivna kreditna politika. Centralna banka
moze usmjeravati kredite iz primarne emisije u odredene (selektirane) pos-
lovne banke i privredne sektore, s namjerom da pomogne obnovu iii razvoj
nekog podrucja iii da ostvari neke druge eiljeve ekonomske politike.
Bilanca centralne banke je posebno va:Zna za razumijevanje, analizu i
evideneiju poteza monetarne vlasti. Bilaneu eentralne banke mozemo definirati
kao sustavni pregled podataka o sredstvima, odnosno aktivi ove institueije na
odredeni dan, te podataka o obvezama (pasivi) monetarne vlasti, s druge strane.
razdoblju va:Zan je korak ka razumijevanju monetarne politike. Bilaneu eentralne
banke mozemo razmotriti na primjeru bilanee Narodne banke Hrvatske za prva
cetiri mjeseea 1997., kojaje prikazana u sljedecoj tabliei.
221
OSNOVE EKONOMIJE CENTRALNO BANKARSTVO I MONETARNA POLIT/KA

Tabliea: Bilanea Narodne banke Hrvatske - Kraj razdoblja, u milijunima kuna U aktivi bilance nalaze se podaei o monetarnom zlatu, speeijalnim pravi-
199 7. ma vucenja sredstava od MMF-a, efektivnom stranom noveu (devizama), de-
I II Ill IV pozitima i vrijednosnim papirima te podaei o potrazivanjima od sredisnje dr-
AKTIVA zavne vlasti, domacih banaka i ostalih domacih sektora. Sve to cini monetar-
1. lnozemna aktiva 12 702,3 13146,2 13 495,9 13 690,6 nu rezervu eentralne banke koja je temelj za emisiju novea i placanja prema
1.1. Zlato - - - - inozemstvu. Centralna banka odobrava kredite sredisnjoj dr:Zavnoj vlasti radi
1.2. Speeijalna prava vueenja 711,8 719,7 938,0 953,6
1.3. Efektivni strani novae 119,4 61,3 61,0 62,5 pokrica defieita u proracunu (budzetu) iii radi premoscivanja nesklada izmedu
1.4. Depoziti po videnju u inozemnim bankama 12, 1 5,3 256,1 1,7 priljeva i odljeva novea u dr:Zavnom proracunu. Ona odobrava kredite poslov-
1.5. Oroeeni depoziti u inozemnim bankama 10 485,9 10 466,9 10 142,2 10 576,0 nim bankama. Svi odobreni krediti pokazuju tokove novca i knjize se u aktivi
1.6. Plasmani u vrijednosne papire u devizama 1 373,0 1 892,9 2 098,6 2 096,8 eentralne banke kao potrazivanje od korisnika (primatelja) kredita te u pasivi
1.7. Nekovertibilna devizna aktiva 0,0 0,0 0,0 0,0
2. Potrazivanja od srediinje driave 329,8 240,4 173,5 175,5
bilanee korisnika kredita gde se evidentiraju kao obveza vracanja kredita.
2.1. Potrazivanja u kunama 317,1 227,3 173,5 175,5 Opcenito receno, u aktivi bilance nalaze se stavke cije promjene poka-
Krediti za premoicivanje
Krediti po posebnim propisima
100,0
217,1 223,8
-
169,8
-
175,3
- zuju tokove novca tj. emisiju iii povlacenje novea, dok pasiva bilance een-
tralne banke (i ostalih monetarnih institueija) sadr:Zi stavke cije promjene po-
Ostali krediti 0,0 3,5 3,7 0,2
2.2. Potrazivanja u devizama 12,7 13,0 0,0 0,0
kazuju utjeeaj unutarnjih nemonetarnih subjekata i vanjskih finaneijskih insti-
3. Potrazivanja od ostalih domacih sektora 0,8 0,6 0,3 3,6 tueija (MMF-a isl.) na povecanje iii smanjenje novcane mase.
4. Potrazivanja od banaka 14,2 110,8 43,7 105,4 U pasivi bilanee glavna i najveca stavka je primarni novae, odnosno pa-
4.1. Krediti poslovnim bankama 13, 1 109,7 42,6 104,3 pirne novcaniee i kovani novae koji emitira eentralna banka i koji se nalazi iz-
Krediti za refinaneiranje - - - - van nje, tj. kod gradana, poslovnih banaka, poduzeca i slicno. U njihovim se
Krediti na temelju vrijednosnih papira - - - - bilaneama taj novae nalazi u aktivi kao jedan oblik imovine. Ovdje se javlja
Lombardni krediti 13,0 109,6 42,5 104,2
Ostali krediti 0,1 0,1 0,1 0,1 pitanje: zasto se novcaniee koje proizvodi i u promet ubaeuje eentralna ban-
Reotkup blagajnickih zapisa - - - - ka, evidentiraju u pasivi, a ne u aktivi njene bilanee? U odgovoru na ovo pita-
4.2. Depoziti srediinje banke kod banaka
4.3. Dospjela nenaplaeena potrazivanja
0,0
1, 1
-
1, 1
-
1, 1
-
1,0
nje treba imati u vidu barem dva momenta. Prvo, takvo rjesenje izvire iz ci-
njeniee da eentralna banka ne proizvodi novae prije svega radi zarade, nego
5. Potrazivanja od ostalih bankarskih institucija
Ukuonol1+2+3+4+51
-
13 047 1 13 498,0
- 13 713 5
- 13 975,1
- zbog ostalih eiljeva i zadataka. Drugo, novcaniee koje eentralna banka proiz-
199 7. vodi i ubaeuje u promet (radi zadovoljavanja transakeijske potraznje novea)
I II Ill IV nisu njena imovina, nego njena obveza (dug) prema ljudima i institueijama
PASIVA koje posjeduju taj novae. Suvremeni fiat novae (fidueijarni novae) je svojevrsna
1. Prlmarni novae 8 331,3 8 091,3 8 420,0 8 591,9 potvrda (priznaniea) o dugovanju, odnosno o obvezi dr:Zave (i njene eentralne
1.1. Gotov novae izvan banaka 4 260,7 4 287,8 4 553,0 4 581,4
1.2. Blagajna banaka 164,9 149,3 141,2 136,9 banke) prema imateljima tih novcanica. Dr:Zava odreduje sto ce biti novae, skrbi
1.3. Depoziti banaka 3 850,2 3 606,2 3 682,9 3 822,7 o njegovoj vrijednosti i jamci (obvezuje se) svojim gradanima, imateljima
Ziro racuni banaka 469,9 284,1 332,2 431,6 "njenog" novca, da s njime mogu placati dugove iii (u robnoj razmjeni) dobiti
lzdvojena obvezna pricuva 3 380,2 3 322,1 3 350,7 3391,1 alikvotni dio drustvenoga bruto proizvoda iii ga zamijeniti za drugu vrstu novea.
Obvezno upisani blagajnicki zapisi NBH
1.4. Depoziti ostalih bankarskih institueija 55,5
-
47,8
-
42,7
- 50,2
- U pasivi bilanee nalaze se i depoziti poslovnih banaka i ostalih domacih
1.5. Depoziti ostalih domacih sektora 0,1 0, 1 0, 1 0,7 sektora te iznos obveznih rezervi likvidnosti koje poslovne banke dr:Ze kod
2. Ograni~eni i blokiranl depoziti 128,6 102,9 96,7 84,9 eentralne banke. Ostale stavke pasive su krediti koje je dr:Zava primila od
2.1. Ogranieeni depoziti 92,3 99,7 96,7 84,9 MMF-a (iii od drugim medunarodnih finaeijskih organizaeija), zatim depoziti
2.2. Blokirani devizni depoziti 36,3 3,1 - - koje sredisnja dr:Zava dr:Zi kod eentralne banke, blagajnicki zapisi NBH-a i ka-
3. lnozemna pasiva 1188,0 1 218,2 1 437,0 1 464,2
3.1. Krediti MMF-a 1 185,3 1 215,4 1 434,2 1 461,3 pitalski racun.Kapitalski racun u bilanei NBH-a sadr:Zi rezerve (pricuve), fon-
3.2. Obveza prema medunarodnim organizaeijama 2,7 2,8 2,8 2,9 dove, nerasporedeni profit i neto iznos obracunatih tecajnih razlika.
4. Depozlti srediinje driave 686,7 797,8 838,9 866,8 Promjene monetarnih varijabli (novcane mase,bankovnih rezervi, kamat-
4.1. Depozitni novae 514,4 642,9 615,5 689,0 ne stope itd.) znacajno utjecu ne samo na tr:Ziste novea i opcu razinu eijena,
Depozitni novae Republike Hrvatske 408,9 509,2 537,1 570,2
Depozitni novae republickih fondova 105,6 133,7 78,4 118,8
nego i na (s manjim iii vecim kasnjenjem) realne varijable, tj. na razinu proiz-
4.2. Devizni depoziti Republike Hrvatske
4.3. Blagajnicki zapisi NBH 172,2
- - - - vodnje i zaposlenosti. Skup veza izmedu monetarnih i realnih varijabli te
smjer i posljediee njihova medusobnog utjeeaja, poznati su pod nazivom mo-
154,9 223,4 177,8
5. Blagajnl~ki zapisi NBH 628,4 795,9 704,6 I 650,0 netarni transmisijski mehanizam. On ima nekoliko faza, odnosno slijed do-
6. Kapltalskl ra~unl 2104,2 2 247,4 2 209,1 2 388,6
7 Ostalo (neto) 244,5
gadaja koje centralna banka izaziva uporabom instrumenata monetarne po-
- 20,1 7,1 - 71,3
Ukuonol1+2+3+4+5+6+7l 13 0471 13 498 0 13 713 5 13 975 1 litike. Opcenito govoreci, mozemo ih prikazati ovako:
(lzvor: Bi/ten Narodne banke Hrvatske, br. 16, lipanj 1997., str. 30, 31.)

222 223
OSNOVE EKONOMIJE
(1) Promjene bankovnih rezervi /R/ (odnosno viskova rezervi iz kojih se
dodjeljuju krediti) djeluju na (2) promjenu ponude depozitnog novea, odnosno
na promjenu novcane mase /M/ koja izaziva (3) promjenu kamatne stope (i).
Promjena kamatne stope izaziva (4) promjenu investieija (I), a one izazivaju
(5) promjenu agregatne potraznje (AD) i potrosnje, sto, opet, izaziva (6)
promjenu realnog GNP i/ili promjenu opce razine eijena (P). Preeiznije rece-
no, prema keynezijanskoj skoli (od koje potjece ova koneepcija), u ekspan-
zlvnoj monetarnoj politici imamo sljedeci slijed zbivanja: /R/ raste ~ /M/
raste ~ /i/ pada ~ l,C,X raste ~AD raste ~ realni GNP i eijene (P) rastu u
kratkorocnom razdoblju. U restriktivnoj monetarnoj politici imamo sljede-
ca zbivanja: (R) pada ~ (M) pada ~ (i) raste ~I, C, X pada ~AD pada ~
realni GNP i cijene (P) padaju - u kratkorocnom razdoblju.
U dubokoj recesiji ekspanzivna monetarna politika obicno nije efikasna, jer
investitori i investieije ne reagiraju na promjenu (opadanje) tr:Zisnih kamatnih
stopa. Tu se koriste fiskalne i druge metode stimulaeije porasta proizvodnje.
Novae, prema misljenju keynezijanaea i pristaliea neoklasicne sinteze,
ima aktivnu uloga u reguliranju ekonomskih proeesa. Samuelsonova sinteza
uci da su ucinei monetarnih promjena na proizvodnju i opcu razinu cijena raz-
liciti u kratkorocnom i dugorocnom razdoblju. U kratkom roku i stanju nepot-
pune zaposlenosti, ekspanzivna monetarna politika izaziva pretezito poveca-
nje agregatne potraznje, proizvodnje i zaposlenosti, a tek neznatno djeluje na
povecanje eijena uer dominira kolicinsko, a ne ejenovno prilagodavanje po-
duzeca na povecanje potraznje). U dugom roku, kada se gospodarstvo pribli-
zava punom iskoristenju kapaeiteta iii vec jest u stanju pune zaposlenosti,
ekspanzivna monetarna politika djeluje samo na povecanje opce razine eije-
na (proizvodi inflaeiju) a ne povecava proizvodnju i zaposlenost (dominira eje-
novno prilagodavanje, jer kolicinsko - zbog potpune iskoristenosti kapaeiteta i
radne snage - vise nije moguce).
Neoklasicni ekonomisti, naprotiv, naglasavaju da postoji velika razdvojenost
(dihotomija) izmedu monetarnih (nominalnih) i realnih agregata te da novae,
pogotovo u dugom roku, ima neutralnu ulogu u gospodarskim zbivanjima. To
znaci da se na realne agregate (GNP, zaposlenost i sl.) moze djelovati samo
realnim snagama (novom tehnologijom, boljom organizaeijom, povecanjem
produktivnosti isl.), ali ne i pomocu promjena u monetarnim varijablama.
Promatrana u sklopu AS-AD modela, monetarna politika pomice krivulju
AD udesno (kada je ekspanzivna) odnosno ulijevo (kada je restriktivna i sma-
njuje ponudu novca).
Trilite novca je posebno vazno u prijenosu monetarnih impulsa na real-
ne agregate. Glavni su elementi ovoga tr:Zista ponuda i potraznja novea te
kamatna stopa kao cijena uporabe novea. Agregatna ponuda novca formira
se iz aktivnosti centralne banke te iz multiplikaeije depozitnog novea u susta-
vu poslovnih banaka.
Specificnost tr:Zista novca je u tome sto promjene tr:Zisne kamatne stope
ne izazivaju promjene u agregatnoj ponudi novea, nego se, naprotiv, agregat-
na ponuda novca (koju nadzire centralna banka) koristi kao nacin regulaeije
tr:Zisnih kamatnih stops. Tr:Zisne oscilacije kamatnih stopa ne mogu 'lcistiti"
viskove i manjkove na tr:ZIAtu novca, pa to regulira centralna banka. Zato se i
agregatna ponuda novca (S) graficki prikazuje kao crta koja je vertikalna na
apscisu.
224
CENTRALNO BANKARSTVO I MONETARNA POLIT/KA
Krivulja agregatne potraznje novca je opadajuca, jer gradani i poduzeca
dr:Ze kod sebe manju kolicinu gotova novca ako se povecava razina
kamatnih stopa, tj. zaradivanja na ulaganju novca u banke.
ZADA CJ
Nadopunitel
1. Centralna banka je -------------------~
2. Krajnji ciljevi centralne banke (u sferi monetarne ekonomije) su:
a) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
b) --------------------~
c) ------------------------~
3. Monetarna politika je - - - - - - - - - - - - - - - - - -
4. lnstrumenti monetarne politike jesu:
a) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
b) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
c)
5. Bilanca centralne banke je - - - - - - - - - - - - - - - -
6. lznos papirnih novcanica i kovanog novca izvan eentralne banke, u njenoj
bilanci evidentira se na strani a iznosi kredita koje
odobrava eentralna banka (dr:Zavi iii poslovnim bankama) evidentiraju se
na strani - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
?. Ako Hrvatska narodna banka kupuje dr:Zavne obvezniee na otvorenom tr-
zistu, rezultat te operacije bit ce - - - - - - - - - - - - - -
8. U modelu nepotpune zaposlenosti, ekspanzivna monetarna politika pomi-
ce krivulju AD te povecava , a restriktivna
politika pomice krivulju AD te smanjuje ------~
9. Promjena monetarnih agregata u kratkom roku uglavnom izazivaju prom-
jene u a mnogo
manje promjene u razini - - - - - - - - - - - - - - - - -
10. Na tr:Zistu novea traze se i n u d e - - - - - - - - - - - - - -
Tocno - Netocno (T - N)
1. _ Centrana banka Hrvatske vodi monetarnu politiku, skrbi o domacoj
opcoj likvidnosti, stabilnosti eijena, vanjskoj likvidnosti zemlje i kontrolira
zakonitost rada poslovnih banaka.
2. _ S obzirom na smjer kretanja eiljne varijable, monetarna politika moze
biti ekspanzivna, neutralna i restriktivna.
3. _ U keynezijanskom modelu nepotpune zaposlenosti, politika "jeftinog
novea" smanjuje drustveni bruto proizvod i zaposlenost.
221
OSNOVE EKONOMIJE
4. _ Politika "skupog novca" u istom modelu, pokusava smanjiti inflaciju
smanjivanjem agregatne ponude novca, povecanjem kamatnih stopa i
otezavanjem uvjeta za dobivanje kredita.
5. _ Manjak obveznih rezervi prema propisanima poslovna banka maze ri-
jesiti promjenama u svojoj aktivi (npr. prodajom dr:Zavnih obveznica koje
posjeduje) iii smanjivanjem ponude kredita svojim stedisama.
6. _ Diskontna iii eskontna stopa je kamatna stopa koju poslovne banke
naplacuju od stedisa za odobrene kredite.
7. _ Otkup deviza od gradana, poduzeca i poslovnih banaka koje obavlja
Hrvatska narodna banka jedan je od nacina emisije primarnog novca i po-
vecanja agreatne ponude novca.
8. _ Posredni ciljevi centralne banke su povecanje drustvenoga bruto pro-
izvoda i zaposlenosti.
9. _ Monetarni mehanizam je proces u kojemu centralna banka povecava
svoje monetarne rezerve.
10. _ Ako centralna banka poveca novcanu masu, tr:Zisne kamatne stope
ce se povecati.
Visestruki izbor
1. Konacni ciljevi monetarne politike u Hrvatskoj obicno su sljedeci:
a) porast zaposlenosti i drustvenoga bruto proizvoda
b) opskrbljivanje privrede potrebnom kolicnom novca, ravnoteza na
tr:Zistu novca i stabilnost cijena te stabilnost deviznog tecaja;
c) kontrola zakonitosti rada poslovnih banaka.
2. Operacije na otvorenom tr:Zistu jesu:
a) aktivnost centralne banke u kojoj ona posuduje novae poslovnim ban-
kama
b) aktivnosti poslovnih banaka u kojima one daju kredite na otvorenom tr-
zistu
c) aktivnosti centralne banke u kojima ona kupuje iii prodaje vrijednosne
pa pi re.
3. Ucinci promjene nominalnih agregata na realne agregate su:
a) moguci u dugom ali ne u kratkom razdoblju
b) nemoguci u tr:Zisnom gospodarstvu
c) moguci u kratkom razdoblju, dok traje "novcana iluzija", a gube se u
dugom razdoblju.
4. Na tr:Zistu novca oscilacije kamatnih stopa:
a) mogu uravnoteziti agregatnu ponudu i potraznju novca
b) ne mogu "cistiti" viskove i manjkove u agregatnoj ponudi novca
c) nista od navedenoga nije tocno.
5. "Sterilizacija" novca je aktivnost koju ce centralna banka provoditi:
a) aka postoji visak potraznje nad ponudom novca
b) aka centralna banka zeli povecati ponudu novca
c) aka centralna banka zeli ukloniti ucinke ulaza vece kolicine stranog
novca na domace tr2:1Ate.
~~A
CENTRALNO BANKARSTVO I MONETARNA POLIT/KA
Rijesitel
1. Pretpostavimo da su u pasivi bilance Hrvatske narodne banke, potkraj
rujna 1993. i potkraj studenoga 1995. navedeni slijedeci podaci o gotovini
i depozitnom novcu:
Gotovina izvan banaka 589 mlrd 3194 mlrd
Deoozitni novae 1413 mlrd 5090 mlrd
Novcana masa M 1
Udio aotovine u M1
(lzvor: Dr. Branimir Lokin: Trendovi hrvatskog gospodarstva - u zbomiku: Gosporaska politika Hrvats-
ke: Sto i kako u 1997.g. ?, Hrvatsko drustvo ekonomista, Opatija, 21. i 22. studenog 1996., str. 44.)
Na temelju navedenih podataka popunite tablicu, odnosno:
a) izracunajte iznos novcane mase M1 za oba razdoblja;
b) izracunajte udio (postotak) gotovine u strukturi novcane mase M1;
c) procijenite zasto je vazna analiza strukture novcane mase.
2. Kriticari monetaristicke politike i nacina njene uporabe u hrvatskom prog-
ramu stabilizacije iz listopada 1993. smatraju da je uporaba monetaristic-
ke politike u Hrvatskoj dala pozitivne rezulate u prvoj fazi i u smanjivanju
stope inflacije te da je cijena tog uspjeha (pad proizvodnje, pad izvoza,
porast udjela gotovine u strukturi novcane mase, porast nezaposlenosti,
povecanje uvoza isl.) prevelika i neprihvatljiva, posebno u drugoj fazi pro-
vodenja stabilizacijskog programa, koji nije dao ocekivane rezultate.
Slazete Ii se s tim stavovima iii znate Ii neko drugo, alternativno objas-
njenje: pokusajte procijeniti kojoj skoli ekonomskog misljenja pripada po-
jedino objasnjenje koje se pojavljuje u seminarskoj raspravi iii u ostalim
(novinskim i slicnim) raspravama.
3. Pretpostavimo da centralna banka Hrvatske zeli djelovati u smjeru izlaza
iz recesije i povecanja likvidnosti, proizvodnje i zaposlenosti - pomocu
kupnje dr:Zavnih obveznica na otvorenom tr:Zistu u iznosu od 50 milijuna
kuna. Ako u toj situaciji postoje uvjeti za jednostavnu multiplikaciju depo-
zitnog novca i aka je novcana masa M1 bila 4000 mil. kuna, gotovina
1400 mil kuna, a obvezne rezerve (OR) koje poslovne banke dr:Ze u cen-
tralnoj banci 800 mil. kuna, izracunajte:
a) iznos novih obveznih rezervi (NOR) na kraju procesa multiplikacije;
b) iznos, odnosno zbroj novih depozita (ZND) na kraju multiplikacije;
c) novi iznos novcane mase (M' 1) na kraju multiplikacije.
4. Pretpostavimo da u Hrvatskoj ne postoji recesija, nego opasnost od inflacije
te da Hrvatska narodna banka (nastojeci ukloniti tu opasnost) nije kupila ne-
go je prodala dr.Zavne obveznice u vrijednosti od 50 mil. kuna. Ako su ostali
podaci isti kao u prethodnom zadatku, izracunajte koliko ce se, u toj operaciji
smanjiti novcana masa i koliko ce iznositi kada se pokazu svi ucinci toga po-
teza mon.etarnih vlasti. Ako se stopa obveznih r~zervi ne mijenja, procijenite
hoce Ii poslovne banke na kraju procesa imati dovoljno obveznih rezervi.
, 227
OSNOVE EKONOMIJE
5. Pretpostavimo da su ministarstvo financija i financijska policija otkrili neke
kanale kretanja i "pranja prljava novca" koji je ubacen u Hrvatsku u iznosu
od 100 mil. kuna. Ta vijest je, recimo, uznemirila Hrvatsku narodnu banku
koja se plasi da toliko povecanje novcane mase ne potakne lanac pove-
canja cijena. Pretpostavimo, dalje, da u tom trenutku M1 iznosi 6.000 mil.
kuna, 9otovina izvan banaka 1.500 mil., bankarske obvezne rezerve 400
mil. kuna. Ako Savjet 9uvernera odluci da iznos ubaceno9 novca "sterilizi-
ra", tj. povuce iz opticaja pomocu prodaje dl"Zavnih obveznica, procijenite
koliko ce HNB morati prodati obveznica kako bi na taj nacin eliminirala ut-
jecaj ubaceno9 novca na novcanu masu i cijene.
ODGOVORI
Nadopunite: 1.9lavna monetarna institucija u nekoj dl"Zavi, 2. a) opskrbljiva-
nje privrede i drustva potrebnom kolicinom novca; b) monetarna ravnote-
ta, odnosno stabilnost opce razine cijena; c) stabilnost domace9 novca i
devizno9 tecaja, 3.vrsta makroekonomske politike koju provodi centralna
banka radi re9uliranja ukupne ponude novca, opce razine cijena, deviz-
no9 tecaja domace9 novca i kredita, 4. a) operacije na otvorenom tl"Zistu;
b) diskontna iii eskontna stopa; c) stopa obvezne rezerve likvidnosti, 5.
sustavan pre9led aktive i pasive centralne banke na odredeni dan, 6. pa-
siva, aktive, 7.povecanje novcane mase, 8. udesno; proizvodnju i cijene;
ulijevo; proizvodnju i cijene, 9.razini proizvodnje i zaposlenosti, cijena, 10.
kratkorocni zajmovi novca radi "premoMivanja" nesklada izmedu vreme-
na priljeva i odljeva novca iii radi odl"Zavanja svakodnevne likvidnosti.
Tocno-Netocno:1.t; 2.t; 3. n; 4. t; 5. t; 6. n; 7. t; 8. n; 9. n; 10. n.
Vi$estruki izbor: 1. b; 2. c; 3. c; 4. b; 5. c.
Rije$ite:
1. a) Novcana masa M1 u IX/1993. je bila na razini 2.002 mlrd kuna, a u
Xl/1995. na razini 8284 mlrd kuna.
b) Udio 9otova novca u strukturi novcane mase je: 91 =GOT I M1 = 589 /
2.002 x 100 = 29,42%, odnosno 9 2 = 3.194 I 8.284 x 100 = 38,55%.
c) Analiza strukture novcane mase vazna je iz brojnih razlo9a. Opcenito
9ovoreci, situacija u kojoj se razmjena roba i platni promet obavljaju
(na zadovoljavajuci nacin, bez nelikvidnosti) s manjim iznosom 9otovi-
ne u strukturi novcane mase, povoljnija je za dl"Zavu od obrnute situa-
cije. Povecavanjem udjela 9otovine u strukturi novcane mase poveca-
vaju se troskovi tiskanja novcanica, smanjuje se mo9ucnost multiplika-
cije depozitno9 novca, smanjuje se mo9ucnost kontrole 9ospodarstva
kroz kontrolu monetarnih varijabli, itd.
2. Alternativna objasnjenja najcesce nude pristase monetarizma i jos neki
ekonomisti koji kombiniraju razne vrste ekonomskih politika. Sredisnje te-
ze njihova objaAnjenja, pojednostavljeno receno, su sljedece:
U uvjetima ratnog razaranja Hrvatske i nerazvijeno9a financijsko9 tl"Zista,
nlsu se ni mogli postl61 mnogo bolji rezultati u roku od 4-5 9odina. Pad
228
CENTRALNO BANKARSTVO I MONETARNA POL11/KA
proizvodnje, porast nezaposlenosti i ostale nepoteljne pojave mo!emo
percipirati kao oportunitetni (opcijski) socijalni trosak antiinflacijskog prog-
rama. Proizvodnja i zaposlenost mo9u se povecati u du9om roku pomocu
privatnog poduzetnistva i slobodno9 tl"Zista uz minimum nuzne dl"Zavne
re9ulacije ekonomskih procesa.
3. Poznate varijable: kupnja dl"Zavnih obveznica od 50 mil kn ~ emisija pri-
marno9 novca ~ proces pozitivne multiplikacije depozitno9 novca ~ po-
vecanje M 1. Nepoznate varijable: ZNR =?, ZND=?, M 1=?, r=?, D =?
Najprije treba izracunati iznos starih depozita (D), stopu obvezne rezerve
Ir/ i monetarni multiplikator (m.m.) za stanje prije pocetka ove operacije.
D = M 1 - GOT= 4.000 - 1.400 = 2.600.
Stopa obvezne rezerve Ir/ = RID = 800/2600 x 100 = 30, 76 %
Monetarni multiplikator (m.m.) = 1/r = 1/0,3076 = 3,25.
a) Konacni iznos (zbroj) novih rezervi (ZNR) u sustavu poslovnih banaka
jednak je (u slucaju jednostavne multiplikacije) iznosu inicijalno9 depo-
zita (ID), odnosno iznosu monetarne baze (MB), koja je kupnjom dr-
tavnih obveznica ubaeena u novcani opticaj, tj. AR iii ZNR =ID= MB=
50 mil. kn. Ukupne obvezne rezerve su: 800+50 = 850 mil. kn.
b) Konacan zbroj povecavanja novih depozita (ZND) na kraju procesa
pozitivne multiplikacije, uz pretpostavku da se u tom procesu ne mije-
nja m.m., dobijemo ovako:
ZND =AR x m.m. = 50 x 3,25 = 162,5 mil. kn. Ukupno povecanje
ponude depozitnog novca, odnosno povecanje novcane mase M 1,
iznosi 162,5 mil. kn. Ukupni depoziti = Stari depoziti + ZND = 2600
+162,5 = 2.762,5 mil. kn.
c) lznos nove (povecane) novcane mase M' 1 = M1 +AM= 4000 + (50 x
=
3,25) = 4.000+ 162,5 4.162,5 mil kn. iii: M' 1= Gotovina + stari depozi-
ti + ZND =1.400 + 2.600 +162,5 = 4.162,5 mil kn.
4. Poznate varijable: prodaja drtavnih obveznica od 50 mil kn ~ Povlacenje
novca iz opticaja i smanjenje novcane mase; M 1= 4.000 mil. kn; Got. =
1.400 mil kn; _QR=800.
Depoziti (D), stopa obvezne rezerve Ir/ i monetarni multiplikator (m.m.) su
isti kao u prethodnom zadatku, tj. D = 2.600; r = 30,76%; m.m. = 3,25.
Ako je centralna banka prodala dl"Zavne obveznice i za njih dobila,
pretpostavimo 9otovinu, tj. u svoj trezore (i svoju pasivu) stavila 50 mil
kn, tada se za taj iznos smanjila aktiva poslovnih banaka koje su te
papire kupili. Ukupne rezerve poslovnih banaka su se smanjile na razi-
nu 800 - 50 = 750 mil kn ..
Na kraju procesa ne9ativne multiplikacije poslovne banke ce smanjiti
ponudu depozitnog novca za iznos: ..J..D = 50 x 3,25 = 162,5 mil. kn.,
sto znaci da ce se i novcana masa M 1 smanjiti za taj iznos.
229
 OSNOVE EKONOM/JE
Novi ukupni depoziti (Du) = Stari depoziti (D) - ..J..o =2.600 - 162,5 =
2.437,5 mil. Nakon ave promjene poslovne banke ce imati dovoljno
obveznih rezervi, jer imaju 750 mil kn, sto je 30, 76% od 2.437,5.
Nova i smanjena novcana masa (..J.. M1) iznosi: M1 - ~M = 4.000 -
162,5 = 3.837,5 mil. kn iii: M 1 = (GOT. + Stari depoziti) - smanjenje
novcane mase = (1.400 + 2.600) -162.5 = 3.837,5 mil. kn.
5. Poznate varijable: povecanje novcane mase za za 100 mil. kn; M1 = 6000
kn; Got.= 1500 kn; OR= 400 mil. kn.; prodaja dl"Zavnih obveznica.
Nepoznate varijable: ukupan iznos obveznica koje treba prodati na otvo-
renom trtistu.
Ovdje je rijec o procesu negativne multiplikacije s ciljem smanjivanja
trenutacnog stanja novcane mase. Najprije treba utvrditi iznos
depozitnog novca (D), stopu obvezne rezerve Ir/ i monetarni
multiplikator (m.m.) .
D=? M1 =Got.+ D; D = M1 - Got. =6.000-1500 = 4500.
Ir/= OR ID x 100=40014.500 x 100 = 8,88%.
m.m. = 1 Ir= 1 I 0,0888 = 11,26.
100:11,26 = 8,80. Uz monetarni multiplikator od 11,26 HNB treba pro-
dati dl"Zavnih obveznica u pribliznoj vrijednosti od 8,80 mil. kn, da bi ta-
ko povukla iz opticaja priblizno 100 mil. kn.
230
30. EKONOMSKI RAST
CILJEVI IZLAGANJA
~ Definirati pojam ekonomskog rasta te utvrditi nacin njegova
mjerenja kao i njegove determinante.
~ Smithov model ekonomskog rasta.
~ Malthusov model ekonomskog rasta.
~ Neoklasicni model ekonomskog rasta.
~ Empirijska verifikacija neoklasicnog mode/a na primjeru
americkog gospodarstva.
~ Odrediti izvore ekonomskog rasta.
~ Analizirati ekonomiju ponude i utvrditi njena najznacajnija
obiljei.ja.
Za razliku od kratkorocnih gospodarskih ciljeva, kao sto je neutralizacija
gospodarskih ciklusa, ekonomski rast je dugorocni gospodarski i politicki cilj
svake zemlje. Glavni cinitelj ekonomskog rasta u dugom roku je agregatna po-
nuda. Pod ekonomskim rastom podrazumijeva se dugorocno povecanje pro-
izvodnje i proizvodnih kapaciteta. GrafiCki se prikazuje pomakom granice pro-
izvodnih mogucnosti od ishodista. Povecanje proizvodnje nastalo vecim koris-
tenjem postojecih kapaciteta ne smatra se ekonomskim rastom. Mjeri se po-
rastom realnoga GNP-a po stanovniku u odredenom razdoblju. Taj indikator is-
todobno pokazuje i promjenu zivotnog standarda. Ekonomski rast ce ovisiti o:
a) velicini zaposlenosti (L),
b) duljini radnog vremena (H),
c) produktivnosti rada COIL x H),
pa ce ukupni output (Q) pri punoj zaposlenosti iznositi
Q -_LxHxQ
LxH
Prve teorije ekonomskog rasta dali su Smith i Malthus. Smith je posao
od hipoteticnoga prvobitnog stanja u kojemu nije bilo privatnog vlasnistva
nad zemljom, jer je ave bilo u izobilju, i akumulacije kapitala. U tom su se
vremenu cijene formirale iskljucivo na temelju utrosenoga rada. Nacionalni
proizvod kretao se dinamikom stanovnistva dok je realna nadnica po radniku
bila konstantna. U takvu stanju nije djelovao zakon opadajucih prinosa. Me-
dutim, kada se postupno zaposjela sva zemlja i presla u privatni posjed, idi-
licnom prvobitnom stanju dosao je kraj. Zemlja je postala fiksni proizvodni ci-
nitelj u odnosu prem~ radu kao varijabilnom cinitelju, pa je na jedinicu zemlji-
231
OSNOVE EKONOMIJE
ne povrsine dolazilo sve vise rada. Uslijed toga poceo je djelovati zakon opa-
dajucih prinosa. Ekonomski rast u ovim uvjetima analizirao je Malthus, koji
navodi da, uslijed sve vecega populacijskog pritiska, ekonomija funkcionira
na razini egzistencijskog minimuma pa glede buducnosti izvodi vrlo pesimis-
ticne zakljucke. No, taj pesimizam nije imao osnove jer Malthus nije uzimao u
obzir djelovanje tehnoloskog napretka koji je kompenzirao utjecaj zakona
opadajucih prinosa.
Za razliku od klasicnog modela rasta, u kojemu su bili zanemareni aku-
mulacija kapitala i tehnoloski napredak, neoklasicni model ekonomskog ras-
ta polazi od njih (Solow). U njemu se pretpostavlja da su kapital i rad jedini
inputi koji proizvode homogeni output. Za razliku od Malthusa, neoklasicni
model pretpostavlja da je rad fiksni a kapital varijabilni cinitelj. Takoder se
pretpostavlja da je rast rada determiniran silama izvan ekonomije te da gos-
podarstvo funkcionira na razini pune zaposlenosti. Ako dode do akumulacije
kapitala povecat ce se kapitalna opremljenost (odnos kapital/radnik) sto ce
utjecati na porast granicne produktivnosti i realnih nadnica kao i na smanje-
nje prinosa od kapitala i realnog kamatnjaka. Dugorocna ravnoteza ce se
ostvariti kada prestane akumulacija kapitala i kada dode do stagnacije fak-
torskih cijena.
Ovako pesimistican zakljucak nikada se nije ostvario jer su tehnoloske
promjene neutralizirale ucinak zakona opadajucih prinosa. Naime, u uvjetima
akumulacije kapitala i tehnoloskog napretka porast tehnicke opremljenosti
izaziva pomak granice faktorskih cijena udesno uslijed porasta realnih nadni-
ca i nepromijenjenih prinosa od kapitala. U slucaju invencija koje stede rad
prihodi od kapitala rastu br:Ze od nadnica, dok je u slucaju invencija koje ste-
de kapital obrnuto.
Ekonomski rast tijekom 20. stoljeca u SAD-u kretao se u nekoliko magis-
tralnih trendova koji su uglavnom potvrdili opce zakljucke neoklasicnog mo-
dela. Prvo, silno je porasla tehnicka opremljenost sto je povecalo realne nad-
nice. To, medutim, nije znacajnije promijenilo udio nadnica u nacionalnom
dohotku jer su razmjerno rasli i dohoci po drugim osnovama. Drugo, nije bilo
dramaticnih dugorocnih promjena realnih kamatnih stopa i uza znacajne krat-
korocne fluktuacije. Trece, kapitalni koeficijent (K/Q) pokazivao je tendenciju
pada dok su odnosi izmedu investicija i stednje te GNP-a bili manje-vise sta-
bilni. Cetvrto, prosjecnom porastu GNP-a od 3% na godinu najvise su prido-
nijele tehnoloske inovacije. Pri toj stopi za udvostrucenje GNP-a, prema pra-
vilu 72, potrebne su 24 godine.
U analizi ekonomskog rasta posebno znacajno mjesto pripada njegovim
izvorima koji pokazuju u kojoj mjeri su pojedini cinitelji pridonijeli rastu. U tu
svrhu koristi se jednadzba
% rasta Q = 3/4 (% rasta L) + 1/4 (% rasta K) + TP
u kojoj je Q oznaka za output, L rad, K kapital a TP tehnoloske promjene.
Koeficijenti 3/4 i 1/4 su odredeni temeljem relativnih udjela rada i kapitala u
nacionalnom dohotku. Zeli Ii se izracunati stopa outputa po radniku k'.bristi se
jednadtba
% Q/L rasta =1/4 (% KIL rasta) + TP
232
EKONOMSKI ,.AIT
odnosnojednadzba
% Q/L rasta = % rasta Q - % rasta L.
Analiza izvora ekonomskog rasta pokazuje da su pojedini cinitelji u razlicitim
vremenima u razlicitim zemljama djelovali razlicitim intenzitetom. Tako se prim-
jerice u SAD-u samo nesto vise od polovice outputa moze objasniti poveea-
njem inputa rada i kapitala dok se preostali dio objasnjava tehnoloskim promje-
nama koje su izazvale inovacije, tehnoloski napredak, porast obrazovanja i sl.
U keynezijanskoj ekonomskoj teoriji problem ekonomskog rasta bio je za-
nemaren u odnosu prema problemima ekonomske stabilizacije uzrokovane
konjunkturnim ciklusima. To je posluzilo kao povod teoreticarima skole po-
nude da prigovore keynezijancima da a) kratkorocne ciljeve ekonomske poli-
tike (stabilnost cijena, puna zaposlenost) preferiraju dugorocnima (ekonom-
ski rast) te da b) agregatnoj potraznji daju veci znacaj nego agregatnoj ponu-
di u rjesavanju gospodarskih problema. Takoder su im zamjerili da su svo-
jom fiskalnom politikom, temeljenoj na progresivnom poreznom sustavu, pri-
donijeli gubitku motivacije za vecim radom, stednjom i poduzetnistvom. lsto
tako svojom politkom socijalnih rashoda umanjili su interes pojedinaca da
osobno rjesavaju svoje probleme, stimulirajuci ih da ih prebace na teret dri:a-
ve. Rjesenje su teoreticari ponude vidjeli u radikalnoj poreznoj reformi kojom
bi se smanjila porezna progresija i i snizile granicne porezne stope. Smanje-
njem poreza povecala bi se zarada od kapitala i rada sto bi pridonijelo poras-
tu motivacije i ponude rada i kapitala. Ovo bi, pak, rezultiralo pomakom krivu-
lje agregatne ponude i potencijalnog proizvoda udesno.
Postavke skole ponude tijekom 80-ih godina primijenili su relativno usp-
jesno predsjednik Regan u SAD-u i predsjednica Vlade Velike Britanije Mar-
garet Thacher (reganizam i thacherizam). No, i uza znacajne gospodarske
uspjehe, brojne postavke ekonomije ponude nisu se ostvarile. Tako smanje-
nje poreza, primjerice nije, nije dovelo do ocekivanog porasta poreznih priho-
da (sto je dovelo do budzetskog deficita) kao ni do porasta motivacije za ve-
cu stednju niti do porasta potencijalnog outputa.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. Dugorocni gospodarski i politicki cilj u svakoj je zemlji kontinuirani _ _
2. je glavni
indikator kako ekonomskog rasta tako i zivotnog standarda u nekoj zemlji.
3. Ekonomski rast je funkcija - - - - - - - - - - - - - - - -
4. Konacni ishod Malthusove teorije ekonomskog rasta je stanje _ _ __
5. Odnos izmedu velicine kapitala i broja zaposlenih pokazuje visinu _ __
233
OSNOVE EKONOM/JE
6. Odnos izmedu velicine outputa i velicine kapitala pokazuje visinu _ __
7. Djelovanje zakona opadajucih prinosa neutralizira _ _ _ _ _ _ _ _.
8. Pravilo koje govori o vremenu potrebnom za udvostrucenje GNP-a pozna-
to je kao _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ .
9. Davanje prednosti analizi kratkorocnih ekonomskih ciljeva svojstveno je
10. Problem nedovoljne motivacije prema teoreticarima ekonomije ponude
moguce je razrijesiti - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Tocno - Netocno (T - N)
1. ..!.:!..__ Djelovanje zakona opadajucih prinosa jedno je od obiljezja Smithova
"prvobitnog stanja".
2. _ Malthus je tvrdio da stanovnistvo raste aritmetickom progresijom a
sredstva njegove prehrane geometrijskom.
3. _iJ_Pesimisticni zakljucci Malthusove teorije proizlaze iz zajednickog dje-
lovanja zakona opadajucih prinosa i tehnoloskog napretka.
4. 2_ Samo ono povecanje proizvodnje koje proizlazi iz dugorocnog poras-
ta proizvodnih kapaciteta moze se definirati kao ekonomski rast.
5. _,\_ Neoklasicni model ekonomskog rasta temelji se na pretpostavci dje-
lovanja tehnoloskog napretka ali bez akumulacije kapitala.
6. Jl_ Najvazniji izvor ekonomskog rasta je rad. r0 ( '..'.', c"'
7 . ..I_ lzvori ekonomskog rasta razlikuju se od zemlje do zemlje i od vreme-
na do vremena.
8. _ Teoreticari ekonomije ponude smatraju da keynezijanska ekonomska
politika ne daje dovoljno poticaja vecem radu, stednji i poduzetnistvu.
9. _w_ Teoreticari ekonomije ponude smatraju da je potrebno smanjenje po-
rezne progresije i povecanje granicnih poreznih stopa.
10. _~_1 Reganomika je keynezijanska makroekonomska politika koju je u
SAD-u provodio predsjednik Regan 80-ih godina.
Visestruki izbor
1. Klasicni model ekonomskog rasta polazi od pretpostavke:
a) fiksne kolicine kapitala i varijabilne kolicine rada
b) fiksne kolicine kapitala i varijabilne kolicine zemlje
\) fiksne kolicine zemlje i varijabilne kolicine rada
d) fiksne kolicine zemlje i varijabilne kolicine kapitala
2. Neoklasicni model ekonomskog rasta polazi od pretpostavke:
a) fiksne kollcine kapltala i varijabilne kolicine rada
.,u
EKONOMSKI RAST
<G))fiksne kolicine rada i varijabilne kolicine kapitala
c) fiksne kolicine zemlje i varijabilne kolicine rada
d) fiksne kolicine kapitala i varijabilne kolicine zemlje
3. Posljedica djelovanja tehnoloskog napretka u neoklasicnom modelu eko-
nomskog rasta je:
~j) povecanje prinosa od kapitala i realnih nadnica
b) povecanje prinosa od kapitala i smanjenje realnih nadnica
c) smanjenje prinosa od kapitala i realnih nadnica
d) smanjenje prinosa od kapitala i porast realnih nadnica
4. Akumulacija kapitala bez tehnoloskog napretka u neoklasicnom modelu
ekonomskog rasta izaziva:
a) povecanje prinosa od kapitala i realnih nadnica
b) povecanje prinosa od kapitala i smanjenje realnih nadnica
(~ smanjenje prinosa od kapitala i realnih nadnica
smanjenje prinosa od kapitala i povecanje realnih nadnica
5. Kapitalni koeficijent izrazava:
a) odnos izmedu kolicine kapitala i rada
@> odnos izmedu kolicine kapitala i outputa
c) odnos izmedu prinosa od kapitala i kapitala
d) odnos izmedu kolicine kapitala i ostalih proizvodnih inputa
6. Tehnicka opremljenost izrazava:
@ odnos izmedu kolicine kapitala i rada
b) odnos izmedu kolicine kapitala i outputa
c) odnos izmedu kolicine kapitala i drugih proizvodnih inputa
d) broj radnika koji radi na nekom kapitalnom objektu
7. Porast kapitalne opremljenosti mora, ako nema tehnoloskih promjena:
COO povecati kapitalni koeficijent
b) smanjiti kapitalni koeficijent
c) povecati output vise nego razmjerno porastu kapitala
d) povecati output razmjerno porastu kapitala
e) povecati udio vlasnika u ukupnom outputu
8. $to od navedenoga nije obiljezje Smithova "prvobitnog stanja":
a) neogranicenost zemlje
b) odsutnost privatnog vlasnistva
:_'.} djelovanje zakona opadajucih prinosa
d) odsutnost akumulacije kapitala
9. Koja od navedenih tvrdnji nije tocna?
Teoreticari ekonomike ponude zalazu se za:
a) davanje prednosti dugorocnim ciljevima u odnosu prema kratkorocnima
b) povecanje motivacije za veci rad, stednju i poduzetnistvo
El reformu poreznog sustava
@)> jacanje drtavnog intervencionizma
e) smanjenje javne i budtetske potrosnje
OSNOVE EKONOMIJE

10. Reganomika je ekonomska politika koju je 80-ih godina provodio preds-

jednik Regan a temelji se na: 31. KONJUNKTURNI CIKLUSI I
a) keynezijanskoj teoriji
b) neoklasicnoj teoriji
~ monetaristickoj teoriji
NEZAPOSLENOST
@)) monetaristickoj teoriji i ekonomiji ponude
Rijesite! CILJEVI IZLAGANJA
1. Za koliko vremena ce se udvostruciti nacionalni dohodak pri stopi rasta
2% odnosno 4%?
Definiranje konjunktumih ciklusa i njihova obiljezja.
2. lzracunajte kolika je stopa rasta outputa odnosno stopa rasta outputa po Teorije konjunktumih ciklusa.
radniku ako je:
Definiranje nezapos/enosti.
a) stopa rasta rada 2%, stopa rasta kapitala 3%, a stopa tehnoloskih Mjerenje nezaposlenosti.
promjena 2%
Vrste nezaposlenosti.
b) stopa rasta rada 1%, stopa rasta kapitala 2%, a stopa tehnoloskih
promjena 3%, Troskovi nezaposlenosti.
c) stopa rasta rada 5%, stopa rasta kapitala 2%, a stopa tehnoloskih
promjena 1% Ekonomska aktivnost u tr:Zisnom gosp~d~r~tvu ?dvija se neravnomjerno,
prolazeci kroz uzlaznu i silaznu fa~u u svoJ.OJ d1~am1.ci. Zato se kaze da je tr-
pri ponderima 3/4 za rad i 1/4 za kapital. zisno gospodarstvo po~lozno k~nJunkturmm c1kl~s1ma, koji se met1usobno
3. lzracunajte stopu rasta outputa ako rad raste 1% na godinu, kapital 2% i smjenjuju vecom iii manJom prav1lno~cu. P?d kon~unkturnim ciklusom pod-
tehnoloske promjene 1,5%. Rad i kapital imaju jednake udjele u stvaranju razumijeva se fluktuacija ukupne pro1zvodnJe, nac1onalnog dohotka i zaposle-
nosti. Mogu biti kratkorocni, u trajanju d~ 2 godine_.. i dugorocni, u trajanju do
GNP-a. Kolika ce pri istim uvjetima biti stopa rasta outputa ako se stopa
1o godina. Sastoje se od uzlazne faze 111 ekspanz1Je odnosno silazne faze iii
rasta rada poveca na 2%, a kapitala 3%, a stopa tehnoloske promjene
recesije. Najvisa tocka ekspanzij~ ci~i tzv. "vrh", 8: l'lajniza tocka recesije cini
smanji na 0,5%?
"dno" konjunkturnog ciklusa. Razhka 1zmed~ vrha 1dna je amplituda konjunk-
4. Ako je realni GNP iznosio 200 milijardi $ 1995. godine, a 1996. godine turnog ciklusa koji je intenzivniji sto je amphtuda veca. Graficki se konjunktur-
210 milijardi $, izracunajte stopu rasta! ni ciklus maze prikazati sinusoidnom krivuljom. Ne postoje dva jednaka ko-
njunkturna ciklusa, tj. jedn_akog intenz!tet~, vremena trajanja i istog uzroka.
ODGOVORI Recesija se prepoznaJe po smanJ~nJu r~alnoga GNP-a, proizvodnje, za-
poslenosti, profita i agreg_atne. potr~nJe uz 1stodobno povecanje nezaposle-
Nadopunite: 1. ekonomski rast, 2. GNP per capita, 3. stope zaposlenosti i sto- nosti i zaliha neprodanih fmalmh pro1zvoda. Ekspanlija se prepoznaje po po-
pe produktivnosti, 4. dugorocne stagnacije pri razini prezivljavanja, 5. tehnic- vecanju realnoga GNP-a, proizvodnje, zaposle~osti i potra:Znje, dok se sma-
ke opremljenosti, 6. kapitalnog koeficijenta, 7. tehnoloski napredak, 8. pravi- njuju nezaposlenost i neprodane zalihe. Op~enito se konjunkturni ciklus mo-
lo 72, 9. keynezijanskoj ekonomiji, 10. radikalnom poreznom reformom. :Ze tretirati kao fluktuacija agregatne potra:ZnJe, a recesija kao odstupanje iz-
medu stvarnoga i potencijalnog GNP-a.
ToCno - NetoCno (T - NJ: 1. n, 2. n, 3. n, 4. t, 5. n, 6. n, 7. t, 8. t, 9. n, 10. n.
Ekonomski teoreticari nemaju jedinstvene stavove o uzrocima konjunktur-
Vi~estruki izbor: 1. c, 2. b, 3. a, 4. d, 5. b, 6. a, 7. a, 8. c, 9. d, 10. d. nih ciklusa, tako da postoji cijeli niz teorija o njihovu Postanku. Te se teorije mo-
gu podijeliti na vanjske i unutarnje. Vanjske t~orije u:zroke konjunkturnog ciklu-
Rije~ite:
sa nalaze izvan gospodarsko~ susta~a (ratov1, revolucije, migracije pucanstva,
1. 36 odnosno 18 godina. Sunceve pjege), dok unutarnie teonJ~ uzrok~ tra:Ze u funkcioniranju samoga
=
2. a) %Q 4,25, %Q/L 2,25 = gospodarskog sustava. Prema potoni1ma ~oniunkturni ciklusi su samogenerira-
=
b) %Q 4,25, %Q/L 3,25 = juci jer svaka ekspanzija uzrokuje recesiju 1obrnuto.
=
c) %Q 5,25, %Q/L 1,5 = Neke od najznacajnijih teorija jesu:
3. a) %Q = 3% 1. Monetarne teorije - uzroke tr~e u ek~panziji i kontrakciji novca i kredita.
b) %Q = 3%. Stopa rasta ce
ostati ista. 2. lnovacijske teorije - uzroke c1klusa v1de u fluktuacijama inovacija.
4. Stopa rasta iznoslt ce
5 %.

2~ 237
OSNOVE EKONOMIJE
3. Multiplikator-akceleratorska teorija - tumaci pojavu ciklusa djelovanjem
multiplikatora i akceleratora.
4. Politicke teorije - uzroke vide u manipulacijama fiskalnom i monetar-
nom politikom od strane politicara.
5. Ravnotezne teorije - uzroke traze u gibanjima cijena i nadnica koje od-
reduju obujam rada.
6. Teorije realnoga konjunkturnog ciklusa - gospodarske fluktuacije vide
u dinamici produktivnosti.
Konjunkturni ciklusi se ne mogu uspjesno predvidjeti i uz veliki napredak
suvremene ekonometrije. Tome nisu pripomogli ni veoma slozeni modeli s
velikim brojem varijabli. Konjunkturni ciklusi se ne mogu izbjeci, ali se mogu
relativno uspjesno neutralizirati mjerama fiskalne i monetarne politike.
NEZAPOSLENOST
Prateca pojava konjunkturnih ciklusa je nezaposlenost. Nezaposleni rad-
nik je svaka osoba starija od 16 godina koja nema posla, a sposobna je i voljna
raditi i aktivno trazi posao. Zaposleni radnici su osobe starije od 16 godina, ko-
je obavljaju neki placeni posao u punom iii skracenom radnom vremenu. u ovu
kategoriju pripadaju i odsutni s posla zbog bolesti, strajkova iii godisnjih odmo-
ra. Nezaposleni i zaposleni radnici zajedno cine radnu snagu. U radnu snagu
nije uvrsteno stanovnistvo koje se nalazi na skolovanju, odrZ:ava kucanstvo
umirovljenici, osobe koje ne mogu raditi iz fizickih iii psihickih razloga i koje ak:
tivno ne traze zaposlenje. Oni C'.:ine stanovnistvo izvan radne snage.
Velicina nezaposlenosti izrazava se stopom nezaposlenosti koja je jed-
naka odnosu broja nezaposlenih i radne snage. Nezaposlenost se razlikuje
po svojim obiljezjima i uzrocima. Tri su vrste nezaposlenosti: frikcijska, struk-
turna i ciklicna.
Frikcijska nezaposlenost je privremena nezaposlenost nastala uslijed kre-
tanja ljudi izmedu regija i radnih mjesta, a postoji C'.:ak i u razdoblju pune za-
poslenosti. Frikcijsku nezaposlenost cine i radnici koji se prvi put zaposljavaju.
Strukturna nezaposlenost je ona koja nastaje uslijed nesklada izmedu po-
nude i potr8Znje rada. Do nesklada dolazi uslijed sporijeg prilagodavanja po-
nude rada potraznji sto je izazvano promjenom gospodarske strukture trZ:isne
potraznje i tehnologije proizvodnje. Strukturna nezaposlenost od radnik~ koji su
izgubili posao cesto zahtijeva prekvalifikaciju i stjecanje novih znanja i vjestina.
Ciklicna nezaposlenost je ona koja proizlazi iz pada realnog GNP-a tije-
kom razdoblja recesije iii kontrakcije.
Ukupna nezaposlenost je jednaka zbroju triju vrsta nezaposlenosti. Frikcijs-
ka i strukturna nezaposlenost su pratece pojave u svakom dinamiC'.:nom gospo-
darstvu za razliku od ciklicne koja obiljezjava gospodarstvo u stagnaciji.
Posebnu skupinu cine tzv. obeshrabreni radnici. To su ljudi koji aktivno
ne traze posao, ali su ga spremni prihvatiti aka im se ukaze prigoda. Oni su
obicno u toj situaciji zbog osobnih frustracija izazvanih dugotrajnim i bezusp-
jesnim trazenjem posla. Obeshrabreni radnici ne racunaju se kao nezaposle-
ni, jer, prema definiciji, nisu sastavni dio radne snage.
238
KONJUNKTURNI CIKLUSI I NEZAPOSLENOST
Postoje, medutim, ljudi koji moraju prihvatiti bilo kakav posao kojl Im ae
nudi. Taj posao, u punom iii skracenom radnom vremenu, obicno je nedo-
voljno placen iii ispod kvalifikacija ljudi koji ga obavljaju. Ova skupina ljudi einl
tzv. nedovoljnu zaposlenost (underemployment).
Nezaposlenost se takoder dijeli na voljnu i prisilnu. Voljna nezaposle
nost nastaje zbog toga sto nezaposleni radnici odbijaju prihvatiti posao po tr-
zisnim nadnicama. Pri ovoj vrsti nezaposlenosti postoji mogucnost zaposlja-
vanja uz nize nadnice od postojecih, ali ne i spremnost da se ta mogucnost
koristi. Fleksibilnost nadnica omogucuje eliminiranje ove vrste nezaposlenos-
ti. Prisilna nezaposlenost je ona kada postoji spremnost nezaposlenih da
rade po tekucim nadnicama, ali nema posla. Ova vrsta nezaposlenosti obi-
ljezje je razdoblja recesije, pa je najveci dio cikliC::no nezaposlenih radnika is-
todobno i prisilno nezaposlen. Uzroke prisilne nezaposlenosti treba tra:Zitl u
nefleksibilnosti nadnica sto je posljedica specificnosti tr:Zista rada. Tr:Ziste
rada nije aukcijsko tr:Ziste na kojemu se cijene trenutacno prilagoc:Javaju po-
nudi i potraznji nego je administrirano pa se nadnice prilagodavaju potraznjl
sporo iii nikako. Uzroke tome treba traziti u djelovanju sindikata kao i visokim
troskovima sklapanja kolektivnih ugovora. Upravo ovi visoki troskovi tjeraju
poslodavce da kolektivne ugovore sklapaju na dulji rok uz administrativno od-
redivanje nadnica. Nadnice i place ipak se prilagodavaju ponudl i potra:!njl
rada, ali polako i na dugi rok.
Nezaposlenost ne pogada ravnomjerno sve dijelove stanovnistva. Vile
pogada zene nego muskarce, kao i one koji prvi put traze posao. Takoc:ler te-
ze pogada nekvalificiranu radnu snagu od struC::ne i obrazovane. Te:!lna ne-
zaposlenosti bit ce veca ako postoji diskriminacija medu nezaposlenlma bllo
po kojoj osnovi.
Duljina trajanja nezaposlenosti ovisi o fazi konjunkturnog ciklusa. U vrljeme
ekspanzije nezaposlenost je kratkorocna, dok je u uvjetima recesije dugoroena
jer se smanjuju mogucnosti zaposljavanja. U vrijeme ekspanzije raste frikclj1k1
nezaposlenost uslijed ulaska brojnih osoba u radnu snagu kao i zbog povecane
fluktuacije radnika, a u vrijeme recesije raste ciklicna nezaposlenost.
Troskovi nezaposlenosti su visoki i za pojedinca i za drustvo. Trosak ne-
zaposlenosti za pojedinca ocituje se u smanjenju njegovih radnih sposobnos-
ti i povecanoj osobnoj frustraciji, dok se drustveni troskovi nezaposlenosti og-
ledaju u velicini smanjenoga odnosno neproizvedenoga GNP-a. Americki
ekonomist Okun procijenio je velicinu tog gubitka, pa navodi da smanjenje
realnoga GNP-a u odnosu prema potencijalnome za 2% uzrokuje porast ne-
zaposlenosti od 1%. Ova njegova postavka poznata je kao Okunov zakon.
On pokazuje medusobnu povezanost tr:Zista rada i trZ:ista outputa.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. Fluktuacije GNP-a, nacionalnog dohotka, proizvodnje i zaposlenosti su _
2. Konjunkturni ciklus sastoji se od dviju faza: - - - - - - - - - -
239
 KONJUNKTURNI CIKLUSI I NEZAPOSLENOST
OSNOVE EKONOMIJE

3. Razlika izmedu vrha i dna konjunkturnog ciklusa naziva se _ _ _ __ c) povecanje proizvodnje

d) povecanje cijena
e) povecanje investicija
4. Fluktuacije novca i kredita uzrok su konjunkturnih ciklusa prema _ __
2. Sto je od navedenoga obiljezje recesije:
a) smanjenje agregatne potraznje
5. Prema Okunovu zakonu pad GNP-a od 4% u odnosu prema potencijalno- b) promjena strukture potrosnje
me izazvat ce stope nezaposlenosti od - - - c) povecanje ciklicne nezaposlenosti
6. Osobe koje studiraju u radnu snagu. d) povecanje zaliha
e), sve navedeno
7. Teritorijalna i sektorska pokretljivost radne snage izaziva - - - - - -
3. Sto od navedenoga nije obiljezje recesije:
~ porast nadnica
8. Nagle tehnoloske promjene kao i promjene strukture trtisne potraznje iza- b) smanjenje profita
zivaju _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ c) pad kamatne stope
d) smanjenje optimizma u poslovnim predvidanjima
9. Smanjenje agregatne potraznje u vrijeme recesije izaziva - - - - - -
e) a) i b)
4. Konjunkturni ciklusi imaju
1O. Pri ciklicnoj nezaposlenosti najveci je broj ljudi bez posla - - - - - - a) jednako vrijeme trajanja
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ uslijed _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
b) jednake amplitude
Tocno Netocno (T N) @ jednaki oblik dinamike
d) isto vrijeme nastanka
1. _ Uspjesnom ekonomskom politikom moguce je eliminirati djelovanje e) iste uzroke nastanka
konjunkturnih ciklusa. f) nemaju nista zajednickog
2. _ U uvjetima potpune konkurencije ne dolazi do konjunkturnih ciklusa. 5. U vrijeme recesije najmanje se smanjuju izdaci za:
3. _ Teorija Suncevih pjega ulazi u red unutarnjih teorija poslovnih ciklusa. a) trajna potrosna dobra
b) obucu i odjecu
4. _ Monetarne teorije traze uzroke poslovnih ciklusa izvan gospodarskog c) luksuzna potrosna dobra
sustava. d) putovanja i rekreaciju
5. _ Razvoj suvremenih ekonometrijskih analitickih metoda omogucuje (~}i hranu
predvidanje poslovnih ciklusa. 6. U,mirovljenici ulaze u kategoriju
a) frikcijski nezaposlenih
6. _[ Medusobnu povezanost trtista outputa i trtista rada pokazuje Oku- b) strukturno nezaposlenih
nov zakon. c) ciklicno nezaposlenih
7. _Stopa nezaposlenosti je omjer izmedu broja nezaposlenih i zaposle- d) radne snage
nih osoba. (~ osoba izvan radne snage

8. _ Diplomirani studenti cinom prijave zavodima za zaposljavanje postaju 7. Radnik koji se nalazi na bolovanju, pane moze raditi, ulazi u kategoriju
frikcijski nezaposleni. a) frikcijski nezaposlenih
b) strukturno nezaposlenih
9. _ Voljna nezaposlenost nastaje zbog pogresne procjene vlastite granic- c) prisilno nezaposlenih
ne produktivnosti od strane nezaposlenih osoba. d) radne snage
10. _I_ Stopa nezaposlenosti nekvalificirane radne snage veca je od stope e) osoba izvan radne snage
nezaposlenosti kvalificirane radne snage. 8. Kucanica koja se u vrijeme gospodarske ekspanzije pokusava zaposliti
kako bi povecala obiteljske prihode ulazi u kategoriju
Vliestrukl lzbor a) strukturno nezaposlenih
1. $to od navedenoga nije obiljezje ekspanzije: b) prisilno nezaposlenih
a) povecanje GNP-a c) ciklicno nezaposlenih
b) povecanje zallha
241
240
OSNOVE EKONOMIJE KONJUNKTURNI C/KLUSI I NEZAPOSLENOST

~ radne snage 2. Na temelju podataka o velicini radne snage i nezaposlenosti u SAD-u u raz-
e} osoba izvan radne snage doblju 1978.-1987. izracunajte stopu nezaposlenosti i velicinu zaposlenih!
9. Studenti na studiju ulaze u kategoriju ''" d , . "" . " ,. ;;!, 'Stopa
a) voljno nezaposlenih
b) frikcijski nezaposlenih hezaposle11osti
" ' .' . . .'
~t:

c) strukturno nezaposlenih
1978. 102.251 6.202
d) radne snage
<~ osoba izvan radne snage 1979. 104.962 6.137
1980. 106.940 7.637
10. Radnik u proizvodnji pisacih strojeva, otpusten zbog smanjenja potraznje 1981. 108.670 8.273
pisacih strojeva, voljan raditi i spreman prihvatiti svaki posao koji se nudi, 110.204 10.678
1982.
ulazi u kategoriju
1983. 111.550 10. 717
a) frikcijski nezaposlenih
1984. 113.544 8.539
'~ strukturno nezaposlenih
c) ciklicno nezaposlenih 1985. 115.461 8.312
d) prisilno nezaposlenih 1986. 117.834 8.237
e) osoba izvan radne snage 1987. 119.865 7.425
(lzvor: Schiller: The Macroeconomy Today, 4th edition, 1989.)
Rijesitel
3. Ako je potencijalni GNP u SAD-u 4200 milijardi $, stopa nezaposlenosti
1. Na temelju dinamike realnoga GNP-a izrazenoga u dolarima iz 1982. u 7,5%, a prirodna stopa nezaposlenosti 5.5 %, izracunajte pomocu Okuno-
razdoblju 1969.-1987. utvrdite kada je postojala recesija odnosno ekspan- va zakona stvarni GNP.
zija u americkom gospodarstvu.
ODGOVORI
Godina "' ' ' t19~!,9i,~'1t\ Nadopunite: 1. konjunkturni cuklus, 2. ekspanzije i recesije, 3. amplitudom ko-
1969. 2423,3 njunkturnog ciklusa, 4. monetarnim teorijama, 5. povecanje od 2%, 6. ne
1970. 2416,2 ulaze, 7. frikcijsku nezaposlenost, 8. strukturnu nezaposlenost, 9. ciklicnu
1971. 2484,8 nezaposlenost, 10. prisilno nezaposlen uslijed nefleksibilnosti nadnica.
1972. 2608,5 Tocno - Netocno: 1 n, 2. n, 3. n, 4. n, 5. n, 6. t, 7. n, 8. t, 9. t, 10. t
1973. 2744,1
1974. 2729,3 Visestruki izbor: 1. b, 2. e, 3. a, 4. c, 5. e, 6. e, 7. d, 8. d, 9. e, 10. b.
1975. 2695,0 Rijesite:
1976. 2826,7
1977. 2958,6 '1. -, - 0.3, 2.8, 4.9, 5.2, -0.5, -1.3, 4.8, 4.6, 5.3, 2.4, -0.1, 1.9, -0.3, 3.5, 6.7,
1978. 3115,2 3.0, 2.9, 2.8
1979. 3192,4 Godine recesije u USA u navedenom razdoblju bile su 1970, 1974, 1975,
1980. 3187,1 1980 i 1982, dok su godine najace ekspanzije bile 1972, 1973, 1976,
1981. 3248,8 1977, 1978 i 1984.
2. Velicina zaposlenost: 96 079, 98 825, 99 303, 100 397, 99 526, 100 833,
1982. 3166,0
1983. 3279, 1 105 005, 107149, 409 597, 112 440.
Stope zaposlenosti u %: 6, 5.8, 7.1, 7.6, 9.7, 9.6, 7.5, 7.2, 6.9 i 6.2.
1984. 3501.4
3. Prema Okunovom zakonu porast nezaposlenosti od 2% povrh prirodne
1985. 3607,5
stope nezaposlenosti smanjit ce realni GNP za 4%. Ova smanjenje iznosi
1986. 3713.3
168 milijardi $, pace realni GNP iznositi 4032 milijardi $.
1987. 3819.6
(lzvor: Schiller: The Macroeconomy Today, 4th edition, 1989., str. 3)
Nacrtajte dinamiku GNP-a uz pomoc stupicastog dijagramal

242

'V
32. TROSKOVI INFLACIJE
CILJEVI IZLAGANJA
~ Definirati pojam inflacije.
~ Utvrditi nacin mjerenja inflacije.
~ Vrste inflacije.
~ Analiza utjecaja inflacije.
lnflacija je pojava s kojom se suocavaju iii su se suocavale brojne zemlje
svijeta. Pod pojomom inflacije podrazumijeva se porast opce razine cijena.
Porast cijena jednog dobra iii skupine dobara uslijed promjene odnosa ponude
i potraznje sam po sebi ne znaci inflaeiju. Suprotan pojam je deflacija. Pod poj-
mom deflacije podrazumijeva se smanjenje opce razine cijena. Srodan joj je
pojam dezinflacija koja oznacava proces smanjivanja stope inflacije.
lnflaeija se moze mjeriti na razlicite nacine. Obicno se koristi stopa inflacije.
. fl .. _ razina cijena (godina t) - razina cijena (godina t - 1)
Stopa in aciJe - razina eijena (godina t- 1) x 100
Takoder se koriste i indeksi cijena koji predstavljaju ponderirani prosjek ci-
jena odredenog broja roba i usluga sukladno njihovu znacaju u strukturi potros-
nje. Od takvih indeksa najvazniji je indeks potrosackih cijena (CPI = Consu-
mer Price Index). On mjeri troskove tri:isne kosare potrosackih dobara i usluga
koje su potrebne za svakodnevni zivot. Svaka stavka CPI ima svoj fiksni pon-
der razmjeran relativnom znacaju u strukturi potrosnje potrosaca.
Sljedeci pokazatelj inflaeije je GNP deflator. On pokazuje odnos izmedu
nominalnog i realnoga GNP-a. Za razliku od CPl-ja, obuhvaca eijene svih do-
bara a ne samo cijene dobara potrosacke kosare i sto mu je ponder promjenljiv.
Koristi se i indeks proizvodackih cijena, koji mjeri razinu cijena u velepro-
dajnoj iii proizvodackoj fazi. Temelji se na eijenama odredenog broja dobara.
Ponderi su mu fiksni, a izracunavaju se na temelju neto prodaje pojedine robe.
Mjerenje indeksa cijena praceno je odredenim poteskocama. Najcesca
poteskoca je izbor odgovarajuceg razdoblja za baznu godinu. Pogresnim iz-
borom baznog razdoblja mogu se izvoditi najrazlicitije manipulacije, a da sta-
tisticki sve bude korektno. lsto tako moguce su manipulacije s izborom doba-
ra i usluga u potrosackoj kosari kao i izracunavanjem njihova pondera. Treba
napomenuti da promjena cijena ne izrazava promjene kvalitete dobara koje
mogu u meduvremenu nastati.
Glede inflacije ima dosta zabluda, od kojih su najcesce:
1. inflaeija poskupljuje dobra.
2. inflaeija osiromasuje cijelo drustvo.
3. poslodavei se koriste inflaeijom kako bi se obogatili na racun zaposlenih.
244
TROSKOV/ INFLACIJE
Tocno je da su u vrijeme inflaeije cijene dobara vise u apsolutnom iznosu,
ali ne moraju biti i relativno vise u odnosu prema eijanama ostalih dobara iii
dohoeima. lstina je da mnogi osiromasuju u vrijeme inflacije, ali ne sve kate-
gorije pucanstva; neki njegovi dijelovi, stovise, prosperiraju. To isto vrijedi i
za poslodavee: neki uspijevaju teret inflacije prebaeiti na zaposlene, ali ne
svi. Kakvo ce biti djelovanje inflacije na raspodjelu, ovisi o njenom uzroku.
Gledano povijesno, inflaeija je stara koliko i novae. Kao svjetski fenomen
prvi se put pojavila u 16. stoljecu kada je tadasnju Europu preplavilo zlato i
srebro iz Novoga svijeta. U pravilu, javljala se u vrijeme ratova da bi nestala
u poslijeratnoj depresiji. Poslije Drugoga svjetskog rata, medutim, cijene su
nastavile svoj rast cemu su pridonijele nefleksibilne nadniee.
Postoje razlicite vrste inflacija. Maze se reci da svaki autor ima svoju kate-
gorizaeiju inflaeije. Najcesca je ona gdje se razlikuju sljedeca tri osnovna tipa:
umjerena, galopirajuca i hiperinflacija.
Umjerena inflacija je ona koju obiljezava jednoznamenkasta godisnja
stopa inflacije. Pri ovoj inflaeiji povjerenje ljudi u novae nije dovedeno u pita-
nje, pa oni ne gube vrijeme i resurse pretvarajuci novae i bogatstvo u nekret-
nine iii druge oblike realne vrijednosti. lsto tako su spremni zakljucivati dugo-
rocne ugovore jer znaju da porast eijena nece devalvirati njihove transakcije.
Galopirajuca inflacija je ona pri kojoj je godisnja stopa inflacije izrazena
dvoznamenkastim iii troznamenkastim brojem. Ova donosi niz ekonomskih
problema. Novae brzo gubi svoju vrijednost, pa ljudi dri:e minimalnu kolicinu
novca potrebnu za dnevne transakcije.Visak novca nastoje pretvoriti iii u nek-
retnine iii u devizna sredstva stabilne vrijednosti. Cijene se izrazavaju, osim u
domacoj, i u stranoj stabilnoj valuti (npr. DEM iii $), a vecina ugovora dobiva
tzv. indeksnu klauzulu kako inflacija ne bi obezvrijedila ugovorne transakcije.
Financijska tri:ista odumiru, kamatnjak prestaje biti alokator investieija, a do-
maci kapital bjezi u inozemstvo.
Hiperinflacija je ona pri kojoj je godisnja stopa inflacije izrazena cetvero-
znamenkastim iii vecim brojem. Klasican primjer hiperinflaeije bio je onaj u
Weil'narskoj Njemackoj kada je od sijecnja 1922. do studenoga 1923. indeks
cijena porastao od 100 na 10.000,000.000. Dok se pri galopirajucoj inflaeiji
eijene mijenjaju iz mjeseca u mjesec, pri hiperinflaeiji se one doslovce mije-
njaju iz sata u sat. Hiperinflaeija izaziva gospodarsko rasulo. Dok ponuda
novca astronomski raste, potrai:nja za novcem jednakim tempom opada. Bi-
jeg od novea je izrazita pojava, a razmjena se obavlja kao u njenim poceci-
ma - putem trampe .. Relativne cijene postaju izrazito nestabilne, dok preras-
podjela bogatstva dobiva dramaticne oblike. Hiperinflacija je krajnje rijetka, a
dogada se uglavnom u vrijeme rata iii kao posljedica rata iii revolueije.
lnflacija uvijek ostavlja za sobom posljedice. Dva su neosporna ucinka inflaeije:
Preraspodjela dohotka i bogatstva izmedu razlicitih klasa. Pritom najte-
ze strada tzv. srednji sloj, a manje bogati odnosno siromasni. Zato in-
flaciju uvijek prate socijalna i politicka previranja.
Distorzija relativnih cijena i outputa pojedinih dobara sto izravno poga-
da proizvodnju i zaposlenost pojedinih gospodarskih grana.
OSNOVE EKONOMIJE TROSKOVI INFLACIJE

Ucinei inflaeije nisu isti ako je ona ocekivana odnosno ako dode neoce- 7. lnflaeija pri kojoj ejenovni i troskovni pariteti ostaju isti pa nema troskova
je _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
kivano. Nepredvidena inflaeija preraspodjeljuje bogatstvo od vjerovnika na
duznike, pa nanosi stetu svima koji su novae posudili. Ovaj tip inflaeije ide u 8. Predvidena neuravnotezena inflaeija izaziva S rr>c>n, enc. er. 0.:J : , , .c: n.
prilog loveima na profit i spekulantima, a pogada primatelje fiksnih dohodaka
kao i sve one koji se nisu spremni upustiti u rizik. To se, medutim, ne dogada 9. Nepredvidena uravnotezena inflaeija uzrokuje - - - - - - - - - -
ako se inflaeija ocekuje, jer se tada ugraduju mehanizmi koji neutraliziraju iii 10. Nepredvidena neuravnotezena inflaeija ima za posljedieu _ _ _ _ __
umanjuju negativne posljediee inflaeije.
Distorzije relativnih eijena u pravilu nema kada je inflaeija ocekivana. Re-
lativne eijene ostaju iste, jer se zadrZavaju prijasnji pariteti, ali na visoj razini Tocno - Netocno {T - N)
eijena. Odnosi troskova takoder ostaju isti pa efikasnost proizvodnje ostaje
nepromijenjena. Ocekivana inflaeija maze biti, medutim, neuravnotezena. 1. _ lndeks potrosackih eijena se razlikuje od GNP deflatora po tome sto
Tada dolazi do distorzije pariteta relativnih eijena i troskova, pa se efikasnost su njegovi ponderi fiksni, a kod GNP deflatora varijabilni.
smanjuje. Ova vrsta inflacije lisava eijene funkeije informiranja jer ih potrosa- 2. _ lnflaeiju obiljezava porast nominalnih i smanjenje realnih dohodaka.
ci nisu u mogucnosti usporedivati. Ona automatski povecava porezne stope
sto omogucuje vladama da povecaju poreze bez donosenja odgovarajucih 3. _ lnflacija je proees koji izaziva opce osiromasenje ejelokupnog stanov-
zakonodavnih mjera. Ocekivana neuravnotezena inflaeija tjera ljude da ces- nistva.
ce idu u banku kako bi smanjili kolicine novea koji posjeduju. Ova se pojava 4. _ lnflaeija ne utjece na polozaj Lorenzove krivulje.
popularno naziva "trosenjem potplata eipela". Predvidena inflaeija je ipak iz-
nimna pojava, jer inflaeija dolazi, u pravilu, nepredvideno. 5. _ U inflaeiji sva dobra postaju skupa.
Nepredvidena inflaeija takoder maze biti uravnotezena i neuravnotezena. 6. _ Umjerenu inflaeiju obiljetavaju, osim ostaloga, tzv. indeksna klauzula
Nepredvidena uravnotezena inflaeija znacajnije djeluje na raspodjelu dohotka i bijeg kapitala u inozemstvo.
i bogatstva, nego na efikasnost gospodarstva. Njeni soeijalni ucinei premasu-
ju ekonomske. Teze su posljediee pri nepredvidenoj neuravnotezenoj inflaei- 7. _ lnflaeijska spirala je trka izmedu eijena i nadniea.
ji, jer ona, osim redistribueije dohotka i bogatstva, izaziva i smanjenje gospo- 8. ~ Pri nepredvidenoj inflaeiji njen teret pada na duznike.
darske efikasnosti. Ona poremecuje relativne eijene, porezne stope i realne
kamatnjake te dovodi do pogresnih investieija. 9. _ Kada nema inflacije roba trazi novae, a u vrijeme inflaeije, obrnuto,
Bez obzira na visinu troskova inflaeije borba protiv nje je jedan od primar- novae trazi robu.
nih eiljeva ekonomske politike u svim zemljama. Ona se vodi sredstvima mo- 1O. ..:.I__ Ako je realni kamatnjak uslijed hiperinflaeije negativan, zaduzujte se!
netarne i fiskalne politike kako bi se uskladili robni i novcani fondovi. Cijena
je uvijek visoka jer su posljediea protuinflaeijske politike smanjenje proizvod- Visestruki izbor
nje i nadniea te povecanje nezaposlenosti.
1. Smanjenje stopa inflacije naziva se:
ZADA Cl a) devalvaeija
b) deflaeija
e) dezinvestieija
Nadopunite! d) dezinflaeija
1. lnflaeija je pojava - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 2. Deflaeija favorizira
2. Smanjivanje stope inflaeije naziva se - - - - - - - - - - - - a) duznike
b) povjeritelje
3. Suprotan pojam inflaeiji je - - - - - - - - - - - - - - - - e) poduzetnike
d) spekulante
4. Najcesca mjera inflaeije je - - - - - - - - - - - - - - - -
3. U vrijeme inflaeije
5. Dok indeks potrosackih eijena obuhvaca - - - - - - - - - - -
a) nominalni kamatnjak veci je od realnoga
GNP deflater obuhvaca - - - - - - - - - - - - - - - - b) nominalni kamatnjak jednak je realnome
6. lnflaeija koju obiljezava jednoznamenkasta godisnja promjena eijena je e) nominalni kamatnjak manji je od realnoga
d) ne maze se preeizno odgovoriti jer ovisi o vrsti inflaeije

246 247
 OSNOVE EKONOM/JE TROSKOVI INFLACIJE

4. lndeks potrosackih cijena odreduje se na temelju visine izdataka za: prema 1995. godini za 10%, za hranu 5%, za prijevoz 20%, za higijenske
a) hranu potrepstine 12%, a za kulturno-zabavne potrebe za 25%. lzracunajte koliki
b) stambeno-komunalne usluge je CPI u 1996. u odnosu prema 1995.!
c) prijevoz
d) higijenske potrepstine 2. Koliki 6e biti CPI ako su cjenovni ponderi ostali isti kao u prethodnom za-
e) sve navedeno datku, dok su se cijene stambeno-komunalnih usluga i prijevoza povecale
za 30%, a cijene hrane, higijenskih i kulturno-zabavnih potrepstina smanji-
5. Umjerenu inflaciju obiljezava le za 10% u odnosu prema 1995. godini.
a) jednoznamenkasta godisnja stopa inflacije
b) razmjerno stabilne relativne cijene 3. Prema podacima U.S. Bureau of Labor Statistics u strukturi potrosnje
c) ocuvanje povjerenja u novae kao prometno sredstvo prosjecnoga americkoga urbanog gradanina 80-ih godina u potrosackoj
d) sve navedeno kosarici sudjelovale su pojedine stavke na sljedeci nacin:
e) a) i c) stambeno-komunalni izdaci i troskovi odriavanja kucanstava 42,6%,
hrana 17,8 %,
6. Galopirajucu inflaciju ne obiljezava prijevoz 18, 7 %,
a) indeksna klauzula uz dvojno izraiavanje cijena odjeca i obuca 6,5 %,
b) pojava trampe kao oblika razmjene zdravstvo 4,8 %,
c) bijeg kapitala u inozemstvo zabava 4,4 %,
d) odumiranje financijskih triista druga dobra i usluge 5, 1 %.
e) sve navedeno
lzracunajte koliki 6e biti CPI ako su troskovi stanovanja i odriavanja ku6ansta-
7. lnflacija nastaje va porasli za 7%, hrane 2%, zdravstva 10%, prijevoza 6%, dok su se izdaci za
a) samo zbog porasta GNP-a povrh potencijalnoga odjecu i obucu smanjili za 8%, za zabavu 2% a za druga dobra i usluge 5%!
b) samo zbog smanjenja GNP-a 4. Ako je mjesecna stopa inflacije na pocetku godine iznosila 5%, kolika ce
c) zbog porasta iii smanjenja GNP-a, ovisno o uzroku stopa inflacije biti na kraju godine i koliko 6e vremena biti potrebno da se
d) zbog porasta GNP-au uvjetima neiskoristenih kapaciteta stopa inflacije udvostruci?
e) nista od navedenoga
5. Hoce Ii mjesecni porast cijena od 0,8% izazvati umjerenu iii galopirajucu
8. U uvjetima inflacije preraspodjela ide u korist inflaciju i kolika 6e biti godisnja stopa inflacije?
a) duznika
b) vjerovnika ODGOVOR/
c) osoba s fiksnim dohotkom
d) srednjih slojeva Nadopunite: 1. porasta opce razine cijena, 2. dezinflacija, 3. deflacija, 4. in-
deks potrosackih cijena, 5. dobra i usluge u potrosackoj kosarici, sve robe
9. Nepredvidena uravnotezena inflacija uzrokuje: i usluge koje cine GNP, 6. umjerena inflacija, 7. predvidena uravnotezena
a) gubitak efikasnosti inflacija, 8. smanjenje efikasnosti, 9. preraspodjelu dohotka i bogatstva,
b) preraspodjelu dohotka i bogatstva 10. preraspodjelu dohotka i bogatstva kao i smanjenje efikasnosti.
c) preraspodjelu dohotka i bogatstva kao i gubitak efikasnosti
d) nema posljedica Tocno - Netocno: 1. t, 2. t, 3. n, 4. n, 5. n, 6. n, 7. t, 8. n, 9. t, 10. t
Visestruki izbor: 1. d, 2. b, 3 d, 4. e, 5. d, 6. b, 7. c, 8. a, 9.b, 10. c.
10. Nepredvidena neuravnotezena inflacija ima za posljedicu:
a) gubitak efikasnosti Rijesite:
b) preraspodjelu dohotka i bogatstva 1. CPI= (0.25x110) + (0.35x105) + (0.15x120) + (0.10x112) + (0.15x125)
c) preraspodjelu dohotka i bogatstva kao i gubitak efikasnosti = 112.2iii12.2 %.
d) nema posljedica
2. CPI= (0.25 x 130) + (0.35 x 90) + (0.15 x 130) + (0.10 x 90) + (0.15 x 90)
Rljesitel = 106 iii 6 %.
3. CPI= (0.426x107) + (0.178x102) + (0.048x110) + (0.187x106) +
1. U strukturi potrosnje izdaci za stambeno-komunalne usluge sudjeluju sa + (0.065 x 92) + (0.044 x 98) + (0.051 x 95) = 103.96 iii 3.96 %.
25%, izdaci za hranu 35%, izdaci za prijevoz 15%, izdaci za higijenske 4. Stopa inflacije iznositi ce 79.5 %, dok ce se inflacija podvostruciti za 15
potrepstine 10% a izdaci za kulturno-zabavne potrebe 15%. Prosjecni iz- mjeseci.
daci za stambeno-komunalne usluge u 1996. povecalli su se u odnosu 5. Stopa inflacije iznosi 9.97 %, pa je rijec o umjerenoj inflaciji.

~.d.A
24Q

33. INFLACIJA I
NEZAPOSLENOST
CILJEVI IZLAGANJA
~ Definiranje inercijske inflacije.
~ Vrste inflacije.
~ Suvremena teorija inflacije: Phillipsova krivulja.
~ Protuinflacijska politika i njene dvojbe.
U suvremenome trZ:isnom gospodarstvu inflacija je u pravilu inercijska.
Pod inercijskom inflacijom podrazumijeva se inflacija koja ostaje na istoj
stopi sve dok je neki dogadaj ne promijeni. Ako je stopa inflacije nepromije-
njena i ako se ne ocekuje njena promjena, tada svi gospodarski subjekti ug-
raduju stopu inflacije u buduce ekonomske odluke i tome prilagodavaju S"'.oje
ponasanje. Cijene, nadnice kao i ostali troskovi rastu po istoj stopi pa je iner-
cijska inflacija anticipativna i ravnotezna. Uslijed toga ponuda i potra:Znja ras-
tu razmjerno, pa se krivulja AS i AD pomicu navise po istoj stopi. Pretpostav-
ka inercijske inflacije je vjerovanje ljudi da se stopa inflacije nece promijeniti.
Takvo je stanje, medutim, kratkorocno, jer uvijek prije iii kasnije neki dogadaj
poremeti predvidanja ljudi, pa se inflacija akcelerira.
Jedan od uzroka bujanja inflacije je povecanje agregatne potraznje u od-
nosu prema potencijalnom outputu uslijed porasta jedne od njenih kompone-
nata (C, I, G iii X). Takva inflacija naziva se inflacijom potraznje. Ona nas-
taje pretezito uslijed tiskanja novca, pa novcana ponuda premasuje velicinu
outputa, odnosno uslijed fiskalnog deficita izazvanoga prekomjernom drZ:av-
nom potrosnjom. Graficki se prikazuje pomakom krivulje agregatne potraznje
udesno pri danoj krivulji agregatne ponude.
Drugi uzrok inflacije je porast troskova izazvan smanjenjem zaposlenosti
odnosno neiskoriscenoscu proizvodnih kapaciteta. Takva inflacija naziva se
lnflacijom troskova iii inflacijom soka ponude. Obicno se ova vrst inflacije
pripisuje porastu nadnica, sto je samo djelomicno tocno jer ju moze izazvati i
porast cijena svakoga proizvodnog inputa (npr. naftni sokovi 1973. i 1979. ka-
da je doslo do vrtoglava skoka cijene nafte izazvanoga politikom OPEC-a).
Suvremenu teoriju inflacije izlozio je engleski ekonomist A W. Phillips
(1914.-1975.). On je postavio hipotezu da kratkorocno postoji obrnuta veza
izmedu stope inflacije i stope nezaposlenosti. Zato je u dijagramu gdje je sto-
pa nezaposlenosti prikazana na apscisi, a stopa inflacije na ordinati, Phillip-
sova krivulja negativnog nagiba. Prema toj hipotezi porast nezaposlenosti
kratkorocno ce smanjiti inflaciju i obrnuto. Zahvaljujuci tome, Phillipsova kri-
vulja pokazuje tzv. trade-off odnosno mogucnost izbora izmedu inflacije i ne-
zaposlenosti. Drugim rijecima, niska stopa nezaposlenosti ostvariva je uz ci-
jenu povecane inflacije Ito je odredeno nagibom Phillipsove krivulje. Stopa
260
INFLACIJA I NEZAPOSLENOST
inflacije oslikava takoder i odnos izmedu dinamike nadnica i produktivnosti
jer je jednaka razlici izmedu stope rasta nadnica i stope rasta produktivnosti.
Empirijski podaci divergiraju od hipotetske Phillipsove krivulje, pa se zato u raz-
licitim kratkorocnim razdobljimajavljaju i razlicite kratkorocne Phillipsove krivulje.
Osim kratkorocne, postoji i dugorocna Phillipsova krivulja. Ona se javlja pri
prirodnoj stopi nezaposlenosti. Prirodna stopa nezaposlenosti je ona pri kojoj
je inflacija stabilna, jer su sile koje je tjeraju navise odnosno nanize u ravnotezi.
Pri prirodnoj stopi nezaposlenosti inflacija se ne povecava niti smanjuje. To je
najniza stopa nezaposlenosti koja se moze podnijeti i odgovara potencijalnoj
proizvodnji zemlje. Dok je prema kratkorocnoj Philipsovoj krivulji bio moguc
kompromis izmedu inflacije i nezaposlenosti, to nije moguce prema dugorocnoj
Phillipsovoj krivulji, jer je ova okomita na razini prirodne stope nezaposlenosti.
lz teorije o prirodnoj stopi nezaposlenosti moguce je izvesti dva znacajna
zakljucka za vodenje ekonomske politike:
1. Postoji minimalna razina nezaposlenosti koju gospodarstvo neke zemlje
moze dugorocno podnijeti. Shodno tome nije moguce na dugi rok ostvariti
nizu stopu nezaposlenosti od prirodne a da to ne potpali vatru inflacije.
2. U kratkom vremenskom razdoblju moguce je slijediti kratkorocnu Phillip-
sovu krivulju, smanjujuci nezaposlenost uz cijenu inflacije i obrnuto.
Visina prirodne stope nezaposlenosti razlikuje se od zemlje do zemlje.
Njena velicina nije dana i nepromjenljiva nego se mijenja ovisno o okolnosti-
ma. U SAD-u se procjenjuje da ona iznosi izmedu 5 i 6 %. Na njenu velicinu
utjece demografska struktura radne snage, socijalna politika vlade i velicina
strukturne nezaposlenosti. Prirodna stopa nezaposlenosti nije nuzno i opti-
malna stopa. Pod pojmom optimalne stope nezaposlenosti podrazumijeva
se ona pri kojoj se postize maksimalno neto ekonomsko blagostanje. Po svo-
joj velicini manja je od prirodne.
Obuzdavanje inercijske inflacije je ne samo tesko nego i vrlo skupo. Zato
je trajna dvojba: nauciti zivjeti s inflacijom iii se boriti protiv nje? Jedna od
metoda prilagodavanja inflaciji je indeksacija. lndeksacija je automatsko pri-
lago~avanje placa, cijena i ugovora stopi inflacije. Tipicni primjer je unosenje
tzv. COLA (cost of living adjustment) klauzule u radne ugovore po kojoj nad-
nice automatski rastu ovisno o kretanju troskova zivota. Potpuna indeksacija
se u pravilu ne primjenjuje jer izaziva galopirajucu inflaciju. Borba protiv infla-
cije zahtijeva smanjenje prirodne stope nezaposlenosti. To je moguce postici
poboljsanjem djelovanja trZ:ista rada, stvaranjem programa za obrazovanje i
prekvalifikaciju radnika i donosenjem programa koji bi poticali rad. Cesto se
inflacija pokusava sniziti politikom dohotka, bez povecanja stope nezaposlenos-
ti. Politika dohotka obuhvaca niz mjera pocev od dobrovoljnih smjernica kojima
se reguliraju cijene i nadnice do njihove neposredne zakonske kontrole.
ZADA Cl
Nadopunite!
1. Ocekivana inflacija koja se ugraduje u ugovore i poslovne odluke je _ _
2. Nepredvideno povecanje drZ:avnih izdataka (G) izaziva _ _ _ _ _ _ _ .
251
OSNOVE EKONOMIJE INFLACIJA I NEZAPOSLENOST

3. lnflacija nastala u razdoblju visoke nezaposlenosti i nedovoljno iskoriste- 2. lnflacija troskova uzrokovana je:
nih kapaciteta zbog povecanih izdataka poslovanja je _ _ _ _ _ __ a) povecanjem drZ:avnih izdataka
_ _ _ _ _ _ _ _ _ iii _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ b) povecanjem cijena nafte
c) ocekivanom stopom inflacije kojoj su se prilagodili gospodarski subjekti
4. Phillipsova krivulja pokazuje - - - - - - - - - - - - - - - - d) povecanjem produktivnosti
5. Stopa nezaposlenosti pri kojoj je stopa inflacije stabilna, bez znakova ubr-
3. lnercijska inflacija uzrokovana je:
zanja iii usporavanja, naziva se - - - - - - - - - - - - - - -
a) povecanjem drZ:avnih rashoda
6. Nagib kratkorocne Phillipsove krivulje je - - - - - - - - - - - - b) povecanjem cijena nafte
7. Prema teoriji prirodne stope nezaposlenosti dugorocna Phillipsova krivulja c) ocekivanom stopom inflacije kojoj su se prilagodili gospodarski subjekti
d) povecanjem produktivnosti
je------------------------~
8. Stopa nezaposlenosti koja maksimalizira neto ekonomsko blagostanje je 4. lnflaciju potraznje obiljezava:
a) porast cijena i povecanje outputa
b) porast cijena i smanjenje outputa
9. Proces prilagoaavanja placa, cijena i poslovnih ugovora stopi inflacije je c) porast cijena i nepromijenjeni potencijalni output
d) nista od navedenoga
10. Politika drZ:ave protiv inflacije, koja se krece od dobrovoljnih smjernica za 5. lnflaciju troskova obiljezava:
nadnice i cijene do njihove zakonske kontrole, naziva se _ _ _ _ __
a) porast cijena i povecanje outputa
b) porast cijena i smanjenje outputa
Tocno - Netocno (T - N) c) porast cijena i nepromijenjeni potencijalni output
d) nista od navedenoga
1. _ lnflacija je pojava koju uzrokuju brojni cinitelji.
6. lnercijsku inflaciju obiljezava:
2. _ Mjere protuinflacijske politike su univerzalne i jednake u svim zemljama.
a) porast cijena i povecanje outputa
3. - lnercijska inflacija je kratkorocna pojava zbog cestih sokova ponude i b) porast cijena i smanjenje outputa
potraznje. c) porast cijena i nepromijenjeni potencijalni output
4. _ lnflacija potraznje nastaje kada je na trZ:istu premalo roba u odnosu d) nista od navedenoga
prema kupovnoj moci potrosaca. 7. Phillipsova krivulja pokazuje odnos izmeau:
5. _ Povecanje novcane ponude odnosno prekomjerno tiskanje novca iza- a) stope inflacije i stope zaposlenosti
ziva inflaciju troskova. b) stope inflacije i stope realnih nadnica
c). stope inflacije i stope nominalnih nadnica
6. _ Povecanje drZ:avnih rashoda koje nije praceno rebalansom drZ:avnog d) stope inflacije i stope nezaposlenosti
proracuna izaziva troskovnu inflaciju.
8. lndeksacija je:
7. _ Phillipsova krivulja pokazuje odnos izmeau stope inflacije i stope za- a) zamrzavanje cijena na utvraenoj indeksnoj visini radi obaranja inflacije
poslenosti. b) skup dobrovoljnih, neobveznih smjernica kojima se regulira kretanje
8. _ Prirodna stopa nezaposlenosti jednaka je optimalnoj stopi nezaposlenosti. nadnica i cijena
c) zakonska kontrola nadnica i cijena
9. _ Primjena tzv. COLA klauzule primjer je indeksacije.
d) automatsko prilagoaavanje nadnica stopi inflacije kako bi se ocuvao
10. _Ako je nagib Phillipsove krivulje strm, obaranje inflacije ce se postici zivotni standard
uz cijenu znacajnog porasta stope nezaposlenosti. e) jedna od mjera politike dohotka
Vlsestruki izbor ~- Pojava stagflacije je posljedica:
a) inercijske inflacije
1. lnflacija potraznje uzrokovana je:
b) inflacije potraznje
a) povecanjem drZ:avnih izdataka
c) inflacije troskova
b) povecanjem cijena nafte
d) inercijske inflacije i inflacije potraznje
c) ocekivanom stopom inflacije kojoj su se prilagodili gospodarski subjekti
e) inercijske inflacije i inflacije troskova
d) povecanjem produktivnosti

.
., ., 'll:":I
OSNOVE EKONOMIJE

10. Nezaposlenost pri kojoj se maksimalizira neto ekonomsko blagostanje je:

a) frikcijska
b) prirodna
34. FISKALNA POLITIKA, V'

c) optimalna
d) strukturna DEFICITI I DRZAVNI DUG
e) ciklicna
Rijesite!
1. Kolika ce biti stopa inflacije ako su CILJEVI IZLAGANJA
a) nadnice porasle za 6% a produktivnost za 2%
b) nadnice porasle za 10% a produktivnost smanjena za 5%
c) nadnice i produktivnost porasli za 5%? ~ Definirati temeljne kategorije i objasniti dje/ovanje
2. Prikazite kratkorocne Phillipsove krivulje u SAD-u za razdoblja 1979.-1982. od- automatskih stabilizatora i diskrecijske fiskalne politike.
nosno 1983.-1990. i dugorocnu Phillipsovu krivulju na temelju sljedecih podataka: ~ Raz/ikovati stvami, strukturni i ciklicni proracun.
~ Analizirati kratkorocne i dugorocne posljedice javnog duga .
..Godin~ . stopa?fi'e:l~pos1~ti~$tfu'~~1 .. ~t~i5a'!ifl"ieu~..%
1979. 5,8 11,3 Proracun (budzet) je sredstvo kojim dr:Zava iskazuje svoje planirane priho-
1980. I 7,1 I 13,5 de i rashode za odredeno vremensko razdoblje.Donosi ga najvise predstav-
1981. I 7,6 I 10,3 nicko tijelo dr:Zave i predstavlja jednu od najvaznijih odluka koje takvo tijelo
1982. I 9,7 I 6,2 donosi u tom razdoblju. Proracun pokazuje sve programe dr:Zave koji imaju
1983. I 9,6 I 3,2 obilje:Zja rashoda kao .i porezne izvore koji cine prihodnu stranu proracuna.
1984. I 7,5 I 4,3 Gledano pojedinacno, po pojedinim godinama, proracuni su, u pravilu, ne-
1985. I 7,2 I 3,6 uravnotezeni. Ako porezi i drugi prihodi dr:Zave premase dr:Zavne rashode ja-
1986. I 7,- I 1,9 vit ce se proracunski suficit. Obrnuto, ako rashodi dr:Zave premase prihode
1987. I 6,2 I 3,6 dolazi do proracunskog deficita. U slucaju da su prihodi jednaki rashodima
1988. I 5,5 I 4, 1 postojat ce proracunska ravnotefa. Nastali proracunski deficit podmiruje se
1989. I 5,3 I 4,8 d..Zavnim (javnim) dugom. Dr:Zavni dug sastoji se od ukupnoga kumulira-
nog dugovanja dr:Zave koji nastaje njenim zaduzivanjem bilo kod vlastitih gra-
1990. I 5,5 I 5,4
aana bilo u inozemstvu. U tu svrhu dr:Zava emitira obveznice kojima se obve-
(lzvor: Samuelson & Nodhaus: Ekonomija, 1992., str. 618.) zuje da ce u odredenom vremenu i pri odreaenoj kamatnoj stopi vratiti svoje
Prika:Zite dijagram rasipanja! dugovanje. Visina dr:Zavnog duga jednaka je vrijednosti obveznica koje se
nalaze u vlasnistvu pojedinaca, kucanstava, poduzeca, novcarskih institucija
ODGOVORI te stranih fizickih i pravnih osoba.
Nadopunite: 1. inercijska inflacija, 2. inflaciju potra:Znje, 3. troskovna inflacija Fiskalna politika predstavlja proces oblikovanja i odreaivanja poreznih
iii inflacija soka ponude, 4. odnos izmedu stope nezaposlenosti i stope in- prihoda i javnih rashoda s ciljem da se neutraliziraju faze poslovnog ciklusa i
flacije, 5. prirodna stopa nezaposlenosti, 6. negativan, 7. okomita, 8. opti- ostvari gospodarski rast uz visoku zaposlenost i stabilne cijene. Ti ciljevi se
malna stopa nezaposlenosti, 9. indeksacija, 10. politika dohotka. mogu ostvariti: djelovanjem automatskih stabilizatora i diskrecijskim mjerama
fiskalne politike.
Tocno - Netocno: 1. t, 2. n., 3. t, 4. t, 5. n, 6. n, 7. n, 8. n, 9. t, 10. n.
Automatski stabilizatori su instrumenti fiskalnog sustava koji djeluju tre-
Vi~estruki izbor: 1 a, 2. b, 3. c, 4. a, 5. b, 6. c, 7. d, 8. d, 9. e, 10. c. nutacno protuciklicno, bez posredovanja nositelja ekonomske politike. Naj-
Rije~ite:
znacajniji automatski stabilizatori jesu:
1. automatske promjene poreznih prihoda od dohotka gradana i korpora-
1. a) stopa inflacije je 4%. cija. U progresivnom poreznom sustavu u vrijeme recesije smanjenje proiz-
b) stopa inflacije je 15%. vodnje ce automatski smanjiti poreze i tako ubla:Ziti pad dohodaka i potros-
c) stopa inflacije je O %. nje. Obrnuto, u vrijeme inflacije porezi ce automatski porasti i povecati porez-
ne prihode sto ce smanjiti dohodak graaana i njihovu potrosnju te tako uspo-
2. Dijagram rasipanja pokazuje da su u razdoblju 1979.-1990. u SAD-u pos-
riti inflacijsku spiralu.
tojale tri kratkQrocne Phillipsove krivulje: jedna za razdoblje 1979.- 1982.,
druga za razdoblje 1983.-1985., i treca za razdoblje 1986.-1990.
"I ...
OSNOVE EKONOM/JE
2. osiguranje za slucaj nezaposlenosti, socijalna pomoc i ostala transfer-
na placanja. Naime, u vrijeme recesije i porasta nezaposlenosti aktiviraju se
fondovi za potpomaganje osoba koja su izgubila zaposlenje kao i svi vidovi
transfernih placanja cime se povecava smanjena agregatna potraznja. U vri-
jeme ekspanzije i rastuce zaposlenosti formiraju se fondovi za ovu namjenu
cime se smanjuje agregatna potraznja.
Automatski stabilizatori sami po sebi nisu dovoljni za odr.Zavanje pune sta-
bilnosti, pa zato dr.Zava koristi mjere diskrecijske fiskalne politike. Diskrecijska
fiskalna politika je ona u kojoj dr.Zava mijenja porezne stope iii programe pot-
rosnje kako bi neutralizirala poslovne cikluse. Osnovna sredstva diskrecijske
fiskalne politike jesu: javni radovi, projekti zaposljavanja u javnom sektoru i mi-
jenjanje poreznih stopa.
Javni radovi kao oblik diskrecijske fiskalne politike primjenjuju se samo ka-
da je recesija duboka i dugotrajna, obicno za gradnju infrastrukturnih objekata.
Ako je recesija kratkotrajna javni se radovi ne primjenjuju zbog svojih odgode-
nih ucinaka na gospodarstvo uslijed cega mogu biti generatorom inflacije.
Projekti zaposljavanja u javnom sektoru takoder nisu djelotvorni jer im
je ucinak kratkotrajan a tako zaposleni radnici se po ukidanju njihovih radnih
mjesta tesko zaposljavaju u privatnom sektoru.
Mijenjanje poreznih stopa mnogo je djelotvorniji oblik diskrecijske fiskal-
ne politike. Ono se ocituje u privremenom smanjenju poreznih stopa u vrije-
me recesije kako bi se povecala potrosnja, odnosno u povecanju poreznih
stopa u doba inflacije kako bi se umanjio visak potraznje. lako ovaj oblik dis-
krecijske fiskalne politike, zbog brze reakcije na gospodarska kretanja, moze
biti popularan, on ima veliki nedostatak. Promjene poreznih stopa, naime,
zahtijevaju zakonom predvidenu proceduru oko njihova donosenja uslijed ce-
ga mogu znacajno kasniti. lsto tako mogu biti predmetom najraznovrsnijih
politickih manipulacija i u funkciji najrazlicitijih politickih interesa.
Sve navedeno govori o slabostima diskrecijske fiskalne politike, pa je usli-
jed toga opce misljenje da je diskrecijska monetarna politika djelotvornija
od fiskalne. Ta veca djelotvornost posljedica je, osim ostalog, i vece autono-
mije monetarnih vlasti u odnosu prema fiskalnima. Zbog tih je razloga vecina
ekonomista sklonija monetarnoj politici kao primarnom sredstvu kratkorocne
stabilizacije dok fiskalnu politiku preporucuju samo u vrijeme dubokih recesi-
ja iii visoke inflacije u cijem suzbijanju monetarna politika ne daje rezultate.
Suvremena teorija javnih financija razlikuje se od nekadasnje teorije.
Prijasnja teorija javnih financija zastupala je stav o uravnotezenom proracu-
nu. Proracun je takoder trebao biti mali i striktno namjenski trosen te voden
istim nacinom i logikom kao i obiteljske financije. Dr.Zavni dug je, prema toj
teoriji, trebalo izbjegavati po mogucnosti u svakom slucaju kako se teret nje-
gove otplate ne bi prebacio na buduce narastaje. Suvremene javne financije,
naprotiv, smatraju da proracun ne treba biti uravnotezen i da se ne treba bo-
jati proracunskog deficita i rasta dr.Zavnog duga. Razlog tome treba traziti u
cinjenici da jednostavna logika privatnih financija ne vrijedi u javnim financija-
ma. Kao teorijska novost uvode se, osim stvarnog proracuna, kategorije
strukturnoga i ciklicnog proracuna. Za razliku od stvarnog proracuna, koji po-
kazuje stvarne prihode i rashode u danom razdoblju, strukturni proracun po-
kazuje koliki bi bili drtavni prihodi, rashodi i deficit da gospodarstvo ostvaruje
potencijalnu proizvodnju. Strukturni proracun je po svom obiljetju aktivan, po-
2M
FISKALNA POLIT/KA, DEFICIT/ I DRtAVNI DUG
kazujuci ucinke diskrecijske fiskalne politike. Suprotno njemu, ciklicni prora-
cun je pasivan jer ga odreduje stanje konjunkturnog ciklusa. Ciklicni proracun
pokazuje promjene u prihodima i rashodima koje nastaju zbog toga sto privre-
da ne ostvaruje potencijalnu proizvodnju jer se nalazi u stanju recesije iii eks-
panzije. Zato je i velicina ciklicnog proracuna odredena razlikom izmedu stvar-
noga i strukturnog proracuna. Strukturni proracun je va:Zno makroekonomsko
analiticko sredstvo jer se pomocu njega mogu razluciti ucinci fiskalne politike
od ucinaka konjunkturnog ciklusa i ocijeniti uspjesnost fiskalne politike.
Razlicite mjere ekonomske politike imat ce i diferenciran utjecaj na struk-
turni i ciklicni deficit. Tako ce smanjenje poreznih stopa utjecati na povecanje
strukturnoga i smanjenje ciklicnog deficita. Porast poreza ce, naprotiv, pove-
cati ciklicni i smanjiti strukturni deficit. Slicno tome, smanjenje naknade za
slucaj nezaposlenosti iii doprinosa za socijalno osiguranje povecat ce struk-
turni deficit, dok ce povecanje tih naknada i doprinosa smanjiti strukurni defi-
cit. lzbjegavanje placanja poreza jednako ce pridonijeti porastu i strukturnog i
ciklicnog deficita.
Kronicni proracunski deficit, kako je vec naglaseno, svojim kumuliranjem
vodi povecanju dr.Zavnoga Oavnog) duga. Za mjerenje velicine dr.Zavnog du-
ga koristi se njegov udio u GDP-u. Tako je, primjerice, udio dr.Zavnog duga u
GDP-u Japana 1993. iznosio samo 6% sto je bilo desetorostruko manje ne-
goli u Kanadi (60%) iii sedmorostruko manje negoli u Velikoj Britaniji (42%).
Problem dr.Zavnog duga uvijek je bio predmetom teorijskih rasprava, posebi-
ce kada je bila rijec o njegovim kratkorocnim odnosno dugorocnim posljedi-
cama. Brojni ekonomisti smatraju da dr.Zavni dug u kratkom roku izaziva
efekt istiskivanja a u dugom roku efekt tereta duga i pojavu premjestanja
kapitala. Efekt istiskivanja se iskazuje u smanjenju privatnih investicija uzro-
kovanih povecanjem dr.Zavne potrosnje. Porast dr.Zavne potrosnje izaziva po-
rast strukturnog deficita, ali i porast transakcijske potraznje za novcem. Ovo
ce potaknuti sredisnju banku da vodi restriktivnu monetarnu politiku ograni-
cavanjem kredita i povecanjem kamatnih stopa sto ce smanjiti privatne in-
vesticije kao i sve vrste potrosnje ovisne o kamatnoj stopi. Porast kamatnih
stopa 1 medutim, negativno ce se odraziti na vanjskotrgovinsku bilancu jer ce
domacu valutu uciniti skupljom zbog povecane potraznje za njom. Skuplja
domaca valuta stimulirat ce uvoz inozemnih dobara i usluga a destimulirat ce
izvoz. Posljedica ce biti povecanje deficita trgovinske bilance. lstiskivanje je
pretezito posljedica strukturnih a ne ciklicnih deficita. Razlog je u tome sto re-
cesija izaziva smanjenje potraznje za novcem kao i pad kamatnih stopa usli-
jed cega otpada potreba za restriktivnom monetarnom politikom.
Ako je monetarna reakcija na porast dr.Zavne potrosnje jaka, istiskivanje
ce biti potpuno, pa ce porast dr:Zavne potrosnje biti u cijelosti kompenziran
smanjenjem privatnih investicija. Efekt istiskivanja ce izostati ako postoje ne-
iskoristeni proizvodni kapaciteti. U takvu slucaju porast dr:Zavne potrosnje po-
ticajno ce djelovati na investicije i obujam proizvodnje. Taj poticajni ucinak
trajat ce toliko dugo dok se gospodarstvo ne priblizi stanju pune zaposlenos-
ti. Americko iskustvo pokazalo je da, osim u vrijeme sna:Zne recesije, dr:Zav-
na potrosnja istiskuje jace iii slabije privatne investicije.
Dugorocno dr.Zavni dug izaziva negativne u~inke zbog potrebe servisiranja
unutarnjega i vanjskog duga. Unutarnji dug koji dr:Zava duguje svojim gradani-
ma dovodi do gubitka efikasnosti zbog nametanja poreza potrebnog za placa-
?ii.7
OSNOVE EKONOMIJE
FISKALNA POLIT/KA, DEFICIT/ I DR2AVNI DUG
nje kamata vlasnicima driavnih obveznica. Nametnuti porezi destimuliraju ljude
za upustanje u znacajnije gospodarske pothvate. Vanjski dug dovodi do odljeva
Tocno - Netocno {T - N}
dijela narodnog dohotka zbog potreba njegova servisiranja cime se smanjuju 1. _ Proracunski suficit nastaje kada prihodi premasuju driavne rashode.
domaci resursi potrebni za gospodarski razvoj. Sto je vanjski dug veci tim je ve-
ci i teret sto ga sadasnji narastaj ostavlja onima koji dolaze. Teza je, medutim, 2. _ Driavni dug podmiruje se unutarnjim iii vanjskim zaduzivanjem.
posljedica driavnog duga pojava premjestanja kapitala. Ona se sastoji u zam- 3. _ Javni radovi su najucinkovitije sredstvo diskrecijske fiskalne politike.
jeni privatnog kapitala obveznicama driavnog duga cime se smanjuje velicina
aktivnog kapitala koji kola u gospodarstvu. Ukratko, driavni dug svojom visi- 4. _ Promjene poreznih stopa su veoma pogodno sredstvo za suzbijanje
nom predstavlja kocnicu gospodarskog rasta zbog podmirivanja obveza prema kratkorocnih fluktuacija poslovnih ciklusa.
inozemstvu, porasta neucinkovitosti i premjestanja kapitala. 5. _ Nacelo proracunske ravnoteze temelj je suvremenih javnih financija.
Tezina driavnog duga smanjuje se djelovanjem inflacije. Sto je veci dug i vi-
sa inflacija time ce i breme driavnog duga biti lakse. Zato ekonomisti razlikuju 6. _ Strukturni proracun je po svom obiljezju pasivan jer je odreden mjera-
dvije vrste deficita: nominalni i realni. Nominalni deficit je odreden razlikom ma diskrecijske fiskalne politike.
proracunskih prihoda i rashoda, dok je realni deficit jednak nominalnom deficitu
7. _ Razlika izmedu stvarnoga i ciklicnog proracuna pokazuje velicinu
umanjenom za umnozak ukupnoga duga i stope inflacije. Kako stopa inflacije, strukturnog proracuna.
varira, odstupanja izmedu nominalnoga i realnog deficita mogu biti znacajna.
8. _ Udio javnog duga u GDP-u pokazuje visinu zaduzenosti.
ZADA Cl
9. _ Strukturni deficit uzrokuje pojavu istiskivanja privatnih investicija.
Nadopunite! 10. _ Vanjskotrgovinski suficit je uvjet servisiranja unutarnjeg duga.
1. Kada su u proracunskom razdoblju prihodi jednaki rashodima driava ima Visestruki izbor
1. Sto od navedenoga nije automatski stabilizator:
2. Kumuliranjem proracunskog deficita dolazi do stvaranja - - - - - - a) progresivno oporezivanje dohodaka gradana
b) osiguranje za slucaj nezaposlenosti
c) progresivno oporezivanje dohodaka korporacija
3. Sredstva fiskalnog sustava koja trenutacno protuciklicno djeluju bez pos- d) socijalna pomoc
redovanja nositelja ekonomske politike jesu - - - - - - - - - - e) operacije na otvorenom triistu
4. je
2. Sto od navedenoga ne ulazi u mjere diskrecijske fiskalne politike:
ona u kojoj driava mijenja porezne prihode i programe driavne potrosnje. a) javni radovi
5. Osnovni oblici diskrecijske fiskalne politike jesu: - - - - - - - - - b) zaposljavanje u javnom sektoru
c) mjenjanje poreznih stopa
d) mjenjanje eskontnih stopa
6. Realne prihode i rashode u nekom vremenskom razdoblju iskazuje _ _
3. Sto od navedenoga ima obiljezje automatskog stabilizatora:
a) povecanje driavnih rashoda za obranu
7. pokazuje koliki bi bili b) politika obveznih rezervi
prihodi, rashodi i deficit kada bi ekonomija ostvarivala potencijalni GNP. c) pomoc nezaposlenima tijekom recesije
8. Razlika izmedu stvarnoga i strukturnog proracuna odreduje velicinu _ _ d) povecanje poreza tijekom ekspanzije
4. Djelujuci preko multiplikatora automatski stabilizator:
9. nastaje kada porast driavne potrosnje preko a) pomice krivulju agregatne ponude
restriktivne monetarne politike uzrokuje smanjenje privatnih investicija. b) pomice krivulju agregatne potraznje
c) cini krivulju agregatne ponude strmijom
10. Zamjena privatnog kapitala obveznicama driavnog duga poznata je kao d) cini krivulju agregatne potraznje strmijom
5. Pri postojanju inflacijskog jaza, odgovarajuca diskrecijska fiskalna politika
ukljucuje:
a) povecanje poreznih stopa
b) povecanje driavne potrosnje

., ..!Cl
OSNOVE EKONOMIJE FISKALNA POLIT/KA, DEFICIT/ I DRlAVNI DUC~

c) porast transfernih placanja c) smanjiti, povecati, povecati

d) programe javnih radova d) povecati, povecati, smanjiti
e) povecati, povecati, povecati
6. Drfavni dug u kratkom roku uzrokuje:
a) premjestanje kapitala Rijesitel
b) efekt istiskivanja
c) smanjenje gospodarskog rasta 1. Hundistan ima potencijalni GDP od 100 milijardi $, dok mu je stvarni GDP
92 milijarde $. Parlament Hundistana usvojio je neuravnotezeni proracun
d) ucinak tereta duga
7. Stood navedenoga nije obiljezje starije teorije javnih financija:
a) nacelo proracunske ravnoteze
b) izbjegavanje drfavnog duga kako se ne bi opteretili buduci narastaji
c) vodenje protuciklicne gospodarske politike
I ciji su prihodi iznosili 15% od GDP-a, a rashodi 16 milijardi $. Odredite je Ii
usvojeni proracun u suficitu iii deficitu!
2. Predstavnici oporbe zestoko su napali prijedlog neuravnotezenog proracuna
zahtijevajuci da on bude uravnotezen. Na koji bi se to nacin moglo postici?
d) jednakost nacela javnih i obiteljskih financija 3. Tijekom diskusije predstavnici ljevice predlagali su donosenje ravnoteznog
proracuna kojim bi se ostvarila puna zaposlenost. Kako bi se to postiglo?
8. Do efekta istiskivanja dolazi uslijed:
a) porasta drfavne potrosnje 4. Godine 1982. proracunski deficit u SAD-u iznosio je 146 milijardi $ od ce-
b) porasta transakcijske potraznje za novcem ga je strukturni deficit bio 58 milijardi $. Cetiri godine kasnije proracunski
c) restriktivne monetarne politike deficit se povecao na 207 milijardi $ od cega je na ciklicni deficit otpadalo
d) smanjenja privatnih investicija 34 milijarde $. Koliki je iznosio ciklicni deficit 1982. odnosno strukturni de-
e) sve navedeno ficit 1986.? Koliki je iznosio stvarni odnosno strukturni deficit 1979. ako je
f) nista od navedenoga proracunski deficit 1986., u odnosu prema 1979., porastao za 191 milijar-
du $, a strukturni za 20 milijardi $?
9. Veliki drfavni dug prouzrokovat ce: 5. lzracunajte kciliki je realni deficit, ako je nominalni deficit 1O milijardi $,
a) smanjenje rasta potencijalnog proizvoda stopa inflacije 5% i ukupni drfavni dug 100 milijardi $.
b) premjestanje kapitala
c) povecanje neefikasnosti uslijed porasta poreza kako bi se servisirao ODGOVOR/
unutarnji dug
d) povecanje troskova servisiranja vanjskog duga Nadopunite: 1. uravnotezeni proracun, 2. javnog duga, 3. automatski stabilizatori,
e) sve navedeno 4. diskrecijska fiskalna politika, 5. a) javni radovi, b) projekti zaposljavanja u
f) nista od navedenoga javnom sektoru, c) mijenjanje poreznih stopa, 6.stvarni proracun, 7. strukturni
proracun, 8. ciklicnog proracuna, 9. efekt istiskivanja, 10. premjestanje kapitala.
10. Drfavni dug je:
a) dugovanje drfave prema domacim vlasnicima drfavnih obveznica Tocno - Netocno (T- N):
b) dugovanje drfave prema stranim zemljama 1. t, 2. t, 3. n, 4. n, 5. n, 6. n, 7. t, 8. t, 8. t, 9. t, 10. n.
c) razlika izmedu drfavnih prihoda i rashoda
d) kumulirani proracunski deficit iz prijasnjih razdoblja Visestruki izbor:
e) trosak servisiranja unutarnjega i vanjskog duga 1. e,2.d, 3.c,4.d, 5. a,6. b, 7.c, 8. e, 9.e, 10.d, 11. b, 12. d.
11. Ako proracunski deficit uzrokuje domace kamatne stope u Rijesite:
odnosu prema inozemnima, uvoz ce dok ce izvoz - - - - 1. Proracunski prihodi iznose 13.8 milijardi $ i manji su od drfavnih rashoda
a) nize, porasti, porasti za 2.2 milijardi $, pa je proracun u deficitu.
b) vise, porasti, pasti
c) vise, porasti, porasti 2. Da bi se proracun uravnotezio potrebno je povecati drfavne prihode tako
d) vise, pasti, pasti da iznose 17.39 % GDP-a iii smanjiti rashode za 2.2 milijarde $.
e) nize, pasti, pasti 3. Ravnotezni proracun na razini pune zaposlenosti postigao bi se poveca-
njem rashoda sa 16 na 24 milijarde $ i porastom prihoda na 24% GDP-a.
12. Porast proracunskog deficita ce eventualno raspolozivi
dohodak, sto ce uvoz i agregatnu 4. Ciklicni deficitje 1982. iznosio 88 milijardi $, a strukturni deficit 1986. godine 173
potraznju ispod razine koja bi bila u odsutnosti medunarodne razmjene: milijarde $. Stvami deficitje 1979. iznosio 16 milijardi $,a struktumi 20 milijardi $.
I
a) smanjiti, smanjiti, smanjiti 5. 10 mid - (0.05 x 100 mid) = 5 mid. $.
b) povecati, smanjiti, smanjiti

'>M 281

35. PITANJA EKONOMSKE
STABILIZACIJE
CILJEVI IZLAGANJA
~ Upoznati osnovne postavke monetarizma.
~ lzloiiti keynezijanske ograde glede monetaristickih postavki.
) Upoznati osnovne postavke makroekonomije racionalnih
ocekivanja.
~ Ukazati na neka teku6a pitanja stabilizacijske politike.
Suvremena tr2:isna gospodarstva podlozna su ekspanziji i reeesiji koje
prate inflaeija i nezaposlenost. Kako razrijesiti ave probleme i stabilizirati gos-
podarstva - postalo je jednim od najvaznijih pitanja ekonomske teorije koje je
podijelilo suvremene teoreticare na nekoliko medusobno suprotstavljenih
smjerova. Podjela medu njima nastala je kao posljediea nesposobnosti vla-
dajuce keynezijanske teorije da razrijesi naveden,e probleme posebiee pita-
nje stagflaeije. Javili su se novi teorijski smjerovi: monetarizam, ciji je najemi-
nentniji predstavnik Milton Friedman (dobitnik Nobelove nagrade za ekono-
miju 1976.), skola raeionalnih ocekivanja (RATEX skola) s najistaknutijim
predstavnieima Robertom Lueasom i Thomasom Sargentom te ekonomija
ponude s predstavnieima Arthurom Lafferom i Martinom Feldsteinom.
Suvremeni monetarizam polazi od kvantitativne teorije eijena izrazene u
poznatoj Fiseherovoj formuli
MV= PQ.
U navedenoj jednadzbi M oznacava novcanu ponudu, V brzinu novcanog
optieaja, P prosjecni indeks eijena, a Q realni GNP. Rani monetaristi su
smatrali da je brzina kolanja novea relativno stabilna i predvidiva uslijed cega
su izvodili zakljucak da se eijene krecu razmjerno ponudi novea. To su izvo-
dili iz jednadzbe
P = kM; gdje je k = 6.
Suvremeni monetarizam se temelji na tri postavke:
1. Nominalna agregatna potraznja je pretezito pod utjeeajem promjena nov-
cane ponude. Zato je, prema monetaristima, monetarna politika primarni
instrument u politiei ekonomske stabilizaeije.
2. Cijene i place su relativno fleksibilne. Kako su monetaristi novae smatrali
primarnom odrednieom nominalnog GNP-a, zakljucivali su da novae u krat-
kom roku neznatno djeluje na obujam proizvodnje a znacajno na razinu
262
PITANJA EKONOMSKE STABILIZAC/JE
eijena u dugom roku. Prema njima, fiskalna politika je jednako nedjelotvor-
na i u kratkom i u dugom roku. Uslijed fleksibilnih eijena kratkorocna krivulja
agragatne ponude i kratkorocna Phillipsova krivulja su posve strme.
3. Privatno gospodarstvo je relativno stabilno.
lz gornjih postavki monetaristi su izvodili slijedece tvrdnje:
a) Makroekonomske fluktuaeije su posljediea nekontroliranih promjena
novcane ponude.
b) Potrebno je ograniciti dr2:avnu interveneiju te provoditi laissez-faire
makroekonomsku politiku.
e) Umjesto diskreeijske fiskalne i monetarne politike, koje destabiliziraju
gospodarstvo, treba koristiti cvrsto i unaprijed poznato tzv. monetarno
pravilo. Monetarno pravilo odreduje rast ponude novca po fiksnoj stopi,
neovisno o ekonomskim uvjetima. Monetaristi smatraju da bi ta stopa iz-
nosila izmedu 3 i 5 % cime bi se eliminirale makroekonomske fluktuaeije.
Za razliku od monetarista, keynezijanei smatraju da je agregatna potraz-
nja, osim o novcanoj ponudi, ovisna i o drugim varijablama kao sto su fiskal-
na politika i neto izvoz. Keynezijanei takoder smatraju da su eijene i nadniee
relativno stabilne uslijed cega je moguce, povecanjem agregatne potraznje u
kratkom roku, ostvariti znacajan rast proizvodnje i GNP-a bez inflaeijskih ten-
deneija. Ovaj su zakljucak izvodili takoder iz oblika krivulje agregatne ponude
koja je, prema njihovu misljenju, u svom donjem dijelu polozena a u gornjem
strma. Keynezijanei ne prihvacaju monetaristicki stav o primarnoj ulozi mone-
tarne politike u ekonomskoj stabilizaeiji nego naglasavaju i znacaj fiskalne
politike. Takoder odbaeuju monetarno pravilo, jer je nemoguce odrediti fiksnu
stopu novcane ponude uslijed promjenljive brzine novcanog optieaja. lz toga
su zakljucivali da je nuzna diskreeijska politika, i monetarna i fiskalna, ovisno
o stanju gospodarstva i zeljenim eiljevima.
Monetaristicka politika obuzdavanja inflaeije primjenjivala se u SAD-u u
razdoblju 1979.-1982. s vrlo uspjesnim ishodom. Ta politika, poznata kao
monetaristicki eksperiment, temeljila se na usporavanju porasta novcane po-
nude, povecanju kamatnih stopa i smanjenju svih oblika potrosnje osjetljive
na kamatnu stopu. Monetaristicki eksperimentje pokazao:
1. da je novae snazna odredniea agregatne potraznje,
2. da je vecina kratkorocnih ucinaka vidljiva na outputu a ne na eijenama,
3. da monetaristicka politika dezinflaeije nije jeftinija niti manje bolna od
ostalih oblika dezinflaeije.
4. da je brzina novcanog optieaja nestabilna u vremenima restriktivne
monetarne politike.
Slicno kao i monetaristi, teoreticari racionalnih ocekivanja odbaeuju dr-
zavni interveneionizam smatrajuci ga nedjelotvornim. Taj zakljucak su izveli
iz dviju temeljnih postavki:
1. Pojedinei efikasno i raeionalno oblikuju svoja predvidanja buducih
dogadaja na temelju svog znanja i dostupnih informaeija.
2. Cijene i place su fleksibilne, a sva tr2:ista u ravnotezi.
263
OSNOVE EKONOM/JE
Svaka predvidiva ekonomska politika usmjerena na promjenu agregatne
potraznje unaprijed je neuspjesna jer ju ljudi, kako raspola:Zu istim informacija-
ma kao i vlada, predvidaju i prilagodavaju svoje ekonomsko ponasanje. Jedini
1
Ji'
je nacin da ekonomska politika bude uspjesna i djeluje na cijene i zaposlenost
taj da se ljude iznenadi tako da je oni ne mogu predvidjeti. Tvorci ekonomske
politike ne mogu, smatraju teoreticari racionalnih ocekivanja, prognozirati eko-
nomska kretanja nista bolje od privatnog sektora i pojedinaca. Oni mogu, stovi-
se, stvari uciniti losijima nepredvidivom diskrecijskom politikom, zbunjujuci lju-
de i iskrivljujuci njihovo ekonomsko ponasanje. Stoga teoreticari racionalnih
ocekivanja smatraju da je bolje pridr:Zavati se fiksnih pravila a diskrecijsku poli-
tiku, po mogucnosti, izbjegavati. Za razliku od keynezijanca, koji su smatrali da
je znatan dio nezaposlenosti nedobrovoljan, teoreticari racionalnih ocekivanja
smatraju da je vecina nezaposlenosti voljna. Nezaposlenost nastaje u vrijeme
recesije ne zato sto nema posla nego zato sto radnici podcjenjuju svoje realne
nadnice. Radnici dragovoljno napustaju radna mjesta u varljivoj nadi da ce naci
bolje placeni posao ali se iznenade kada ga ne nadu. Suprotno tome, niska ne-
zaposlenost nastaje kada ljudi precjenjuju svoje realne nadnice pa marljivo ra-
de. Zahvaljujuci pogresnim procjenama realnih nadnica i relativnih cijena krat-
korocna, "prividna" Phillipsova krivulja je silazno nagnuta, dok je "prava" Phillip-
sova krivulja okomita.
Kriticari skole racionalnih ocekivanja ukazuju na neke njene slabosti.U pr-
vom redu pretpostavka o fleksibilnosti cijena nije empirijski potvrdena, posebi-
ce ne na tr:Zistu rada. Sporna je i postavka o racionalnom ponasanju ljudi jer su
empirijska istrazivanja ukazala na brojne slucajeve neracionalnog ponasanja.
Kriticari takoder navode kako teoreticari racionalnih ocekivanja nisu uspjeli ob-
jasniti razdoblja duge nezaposlenosti kao i fluktuacije konjunkturnih ciklusa.
U politici stabilizacije dr:Zava moze primjenjivati i monetarnu i fiskalnu poli-
tiku, jer nema odgovora na pitanje kojoj od njih treba dati prednost. Primjena
ovih oblika ekonomske politike ovisit ce o dva cinitelja: potrebi upravljanja
agregatnom potraznjom i zeljenoj fiskalno-monetarnoj kombinaciji.
Upravljanje agragatnom potraznjom pretpostavlja prethodno utvrdiva-
nje stanja konjunkturnog ciklusa. Kada privreda stagnira u razdoblju recesije,
dr:Zava treba provoditi ekspanzivnu monetarnu i fiskalnu politiku povecanjem
novcane ponude i strukturnoga budzetskog deficita. U uvjetima inflacije dr:Za-
va ce djelovati restriktivno, obuzdavajuci rast novcane ponude te smanjujuci
budzetsku potrosnju. Koristeci zeljenu fiskalno-monetarnu kombinaciju dr-
zava moze utjecati ne samo na visinu GNP-a nego i na njegovu strukturu.
Mijenjajuci kombinacije poreza, vladinih troskova i monetarne politike dr:Zava
moze promijeniti dio GNP-a namijenjen osobnoj potrosnji, investicijama, jav-
noj potrosnji i neto izvozu.
Tijekom 60-ih i 70-ih godina prevladavao je keynezijanski pristup proble-
mima ekonomske stabilizacije ne samo u SAD-u nego i u europskim zemlja-
ma. Sljedece desetljece bilo je u znaku monetaristickog pristupa ekonomskoj
stabilizaciji. Americko iskustvo iz tog razdoblja pokazalo je da su promjene
ponude novca imale primaran utjecaj na proizvodnju u kratkom roku.
Posebna se diskusija medu ekonomistima razvila glede pitanja diskrecijs-
ke politike i monetarnog pravila, koje nije samo ekonomsko nego i politicko.
Konzervativci se priklanjaju primjeni monetarnog pravila dok se liberali zala-
zu za primjenu diskrecijskih mjera monetarne politike. Vecina ekonomista
.,....
PITANJA EKONOMSKE STABILIZACIJE
smatra da se sustina problema ne ogleda u primjeni jedne iii druge politike
nego u njenoj vjerodostojnosti, neovisno o tome je Ii ta vjerodostojnost proiz-
lazi iz primjene diskrecijskih mjera iii iz primjene monetarnog pravila.
Ucinci monetarne politike su manji u otvorenim nego u zatvorenim gospo-
darstvima. Razlog je u prelijevanju dijela tih ucinaka preko drzavnih granica.
Njihovo cjelovito sagledavanje ograniceno je nepreciznoscu odnosa izmedu
novca i neto izvoza te nedovoljnim znanjem ekonomista o makroekonomiji
otvorenog gospodarstva.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. Omjer ukupnoga GNP-a i novcane mase odreduje _ _ _ _ _ _ __
2. Teorija koja smatra da se cijene krecu razmjerno ponudi novca poznata je
kao _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
3. Osnivac suvremenog monetarizma je - - - - - - - - - - - - -
4. Monetaristi smatraju da je nominalna agregatna potraznja funkcija prom-
jene ~-----------------------
5. Prema misljenju monetarista cijene i place su relativno _ _ _ _ __
6. Teza prema kojoj je optimalna monetarna politika ona cija je ponuda nov-
ca fiksna neovisno o ekonomskim uvjetima poznata je kao _ _ _ __
7. Teoreticari racionalnih ocekivanja smatraju da su cijene i place _ _ __
- - - - - - - kako bi osigurale stalnu ravnotezu na svim tr:Zistima.
8. Skola racionalnih ocekivanja zastupa stav da je veci dio nezaposlenosti
9. Kriticari teorije racionalnih ocekivanja ukazuju na to da ona nije u stanju
oqjasniti - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
10. Ucinci monetarne i fiskalne politike odredeni su - - - - - - - - -
Tocno - Netocno (T - N)
1. _ Prema misljenju keynezijanaca brzina novcanog opticaja je stabilna.
2. _ Monetaristi smatraju da je brzina novcanog opticaja promjenljiva.
3. _ Monetaristi zastupaju kvantitativnu teoriju cijena.
4. _ Keynezijanci smatraju da su cijene i place relativno fleksibilne.
5. _ Teoreticari racionalnih ocekivanja zastupaju stav da su cijene i place
relativno fleksibilne te da mogu osigurati stalnu ravnotezu svih tr:Zista.
6. _ Monetaristi i teoreticari racionalnih ocekivanja zalazu se za fiksno
monetarno pravilo.
7. _ Keynezijanci i monetaristi zastupaju jednake stavove glede kratkoroc-
nih utjecaja promjene agregatne potraznje .
. ....
OSNOVE EKONOMIJE
8. _ Ekonomska politika 60-ih i 70-ih godina vodila se pod utjeeajem mo-
netaristickih koneepeija.
9. _ Teoreticari raeionalnih ocekivanja smatraju da je kratkorocna Phillip-
sova krivulja samo prividno nagnuta te da je u stvarnosti ona okomita.
10. _ Ekonomska politika dl'Zave moze biti djelotvorna, prema misljenju
teoreticara raeionalnih ocekivanja, jedino ako se izigraju predviCJanja bu-
ducih dogaCJaja.
Visestruki izbor
1. Monetaristi zastupaju tezu
a) "Novae nije vazan"
b} "Samo je novae vazan"
e) "Novae je vazan, ali je vazna i fiskalna politika"
d) nista od navedenoga
2. Keynezijanei zastupaju tezu
a) "Novae nije vazan"
b} "Samo je novae vazan"
e) "Novae je vazan, ali je vazna i fiskalna politika"
d) nista od navedenoga
3. Koja od navedenih tvrdnji nije tocna?
a) monetaristi smatraju da je privatno gospodarstvo relativno stabilno.
b) keynezijanci zastupaju stav da je krivulja agregatne ponude u svom
donjem dijelu polozena a u gornjem strma
c) monetaristi se zalazu za primjenu monetarnog pravila
d) keynezijanci daju prednost monetarnoj u odnosu prema fiskalnoj politici
4. Koja je od navedenih tvrdnji tocna?
a) teoreticari raeionalnih ocekivanja zalazu se za primjenu monetarnog
pravila u ekonomskoj politici
b) monetaristi se zalazu za primjenu diskreeijskih mjera u provocrenju
ekonomske stabilizacije
c) keynezijanei zastupaju stav da je krivulja agregatne potraznje izrazito
neelasticna
d} monetaristicki eksperiment je pokazao da je monetaristicka politika de-
zinflacije najjeftiniji i najbezbolniji oblik suzbijanja inflaeije
5. Koja od navedenih teza nije tocna:
a) keynezijanei smatraju da je privatno gospodarstvo inherentno nestabilno
b) monetaristi smatraju da je privatno gospodarstvo stabilno u dugom ro-
ku pri prirodnoj stopi nezaposlenosti
c) teoreticari racionalnih ocekivanja tvrde, kao i monetaristi, da je privat-
no gospodarstvo dugorocno stabilno pri prirodnoj stopi nezaposlenosti
d) teoreticari ekonomije ponude, slicno keynezijaneima, tvrde da je privat-
ni sektor gospodarstva inherentno nestabilan.
6. Koja je od navedenih tvrdnji neadekvatna:
a) Prema keynezijaneima, uzrok nestabilnosti privatnog gospodarstva je
neravnoteza izmecru planiranih investieija i planirane Atednje
'lAA
PITANJA EKONOMSKE STABILIZACIJE
b) Prema monetaristima, uzrok nestabilnosti privatnog gospodarstva je
neodgovarajuca monetarna politika
c) Prema teoreticarima raeionalnih ocekivanja, uzrok nestabilnosti privat-
nog gospodarstva su nepredvidive promjene agregatne potraznje i so-
kovi agregatne ponude u kratkom roku
d) Prema teoreticarima ekonomije ponude, uzrok nestabilnosti privatnog
gospodarstva su promjene agregatne potraznje
7. Sto je od navedenoga tocno:
a) Prema keynezijancima, fiskalna politika djeluje na gospodarstvo prom-
jenom agregatne potraznje i kroz multiplikatorski proees
b) Prema monetaristima, fiskalna politika ne djeluje na gospodarstvo sve
dok se mijenja novcana ponuda
e) Prema teoreticarima raeionalnih ocekivanja fiskalna politika ne utjece
na gospodarstvo jer se njene posljediee mogu antieipirati
d) Prema teoreticarima ekonomike ponude fiskalna politika djeluje na
gospodarstvo preko promjene agregatne ponude
e) sve navedeno
f) nista od navedenoga
8. Koja od navedenih tvrdnji nije monetaristicka:
a) nominalna agregatna potraznja je pod utjeeajem promjene novcane
ponude
b) eijene i place su relativno fleksibilne
e) brzina novcanog optieaj je relativno promjenljiva
d) privatno gospodarstvo je relativno stabilno
9. Koja od navedenih tvrdnji ne pripada teoreticarima raeionalnih ocekivanja:
a) pojedinei efikasno i raeionalno oblikuju svoja predviCJanja buducih do-
gaCJaja na temelju svog znanja i dostupnih informacija
b) eijene i place u kratkom roku su relativno stabilne
e) svaka predvidiva ekonomska politika je neuspjesna, jer je ljudi, zahva-
ljujuci svojim informaeijama, mogu predvidjeti
d) veci dio nezaposlenosti je voljan
10. Prema teoreticarima raeionalnih ocekivanja, kratkorocna Phillipsova kri-
vulja je stvarno:
a) pozitivnog nagiba
b) negativnog nagiba
e) okomita
d) vodoravna
ODGOVOR/
Nadopunite: 1. brzinu novcanog optieaja, 2. kvantitativna teorija cijena, 3. Mil-
ton Friedman, 4. novcane ponude, 5. fleksibilne, 6. monetarno pravilo, 7.
dovoljno fleksibilne, 8. voljan, 9. fluktuaeije konjunkturnih ciklusa, 10. pot-
rebom upravljanja agregatnom potraznjom i zeljenom fiskalno-monetar-
nom kombinaeijom.
Totno - Netotno: 1. n, 2. n, 3. t, 4. n, 5. t, 6. t,' 7. n, 8. n, 9. t, 10. t.
Vi~estruki izbor: I. b, 2. c, 3. d, 4. a, 5. d, 6. d, 7. e, 8. e, 9. b, 1O. e.
287

36. MEDUNARODNA
TRGOVINA I TEORIJA
KOMPARATIVNIH PREDNOSTI
CILJEVI IZLAGANJA
~ Definirati pojmove otvorenoga i zatvorenog gospodarstva.
~ Odrediti izvore meaunarodne trgovine.
~ Objasniti nacelo komparativne prednosti.
~ Utvrditi ucinke meaunarodne trgovine posebno u
multilateralnoj razmjeni.
~ Odrediti ogranicenja Ricardova nacela komparativnih
prednosti.
~ lzloiiti tehniku pracenja meaunarodnih pla6anja.
~ Upoznati stadije bi/ance pla6anja.
U dosadasnjoj analizi operiralo se s pretpostavkom zatvorenog gospodarst-
va dok se vanjska trgovina samo usputno spominjala. U realnom gospodars-
kom zivotu, medutim, nema zatvorenih, autarkitnih gospodarstava jer je svaka
zemlja, neovisno o stupnju svoje razvijenosti i bogatstvu prirodnih resursa, u
vecoj iii manjoj mjeri ukljutena u medunarodnu razmjenu. Gospodarstva zema-
lja ukljutenih u medunarodnu razmjenu nazivaju se otvorenim gospodarstvi-
ma. Koliki ce biti stupanj otvorenosti pokazuje odnos uvoza i izvoza neke zem-
lje i njenog bruto drustvenoga proizvoda. Stupanj otvorenosti razlikuje se od
zemlje do zemlje ali i unutar pojedine zemlje od grane do grane.
Zemlje sudjeluju u medunarodnoj razmjeni zbog
1. razlicitosti u uvjetima proizvodnje,
2. opadajucih troskova proizvodnje nastalih velikoserijskom proizvodnjom,
3. razlicitosti u ukusima i preferencijama potrosaca u pojedinim zemljama.
Spomenuti razlozi nisu, medutim, dovoljni za objasnjenje na kojem se na-
celu vodi trgovina medu zemljama. Ona se vodi prema nacelu komparativ-
nlh prednosti koje je 1817. formulirao engleski ekonomist David Ricardo.
Prema njemu, svaka ce se zemlja specijalizirati u proizvodnji i u izvozu onih
dobara u kojima je relativno efikasnija od drugih. Cak i u slutaju ako zemlja
ima apsolutnu prednost i nize troskove u proizvodnji vise proizvoda eko-
nomski je racionalno opredijeliti se za proizvodnju i izvoz dobara gdje je ta
prednost relativno najveca. Ricardo je, koristeci model dvije zemlje i dva pro-
288
MEDUNARODNA TRGOVINA I TEORIJA KOMPARA TIVNIH PREDNOSTI
' izvoda, dokazivao da je u slucaju specijalizacije prema nacelu komparativnih
prednosti korist u medusobnoj razmjeni obostrana.
Naime, medunarodna trgovina ce pokrenuti proces kretanja dobara iz
podrucja s niskom cijenom u podrucja s visokom cijenom sto ce pridonijeti iz-
jednatavanju cijena u oba podrucja uz istodobno snizenje zivotnih troskova.
Promjene cijena ce izazvati i racionalniju alokaciju proizvodnih resursa jer ce
se oni povuci iz manje rentabilnih grana u smjeru onih s visom rentabilnoscu.
Cijene koje ce se pritom formirati nalazit ce se izmedu relativnih cijena doba-
ra u navedenim podrutjima. Posljedica ce vanjske trgovine biti veca produk-
tivnost, visi narodni dohodak i vece realne nadnice. Zato svako ogranicenje
t vanjske trgovine u obliku carina iii kvota djeluje stetno, neovisno o tome cime
su ta ogranicenja motivirana. Ogranicenja bilo koje vrste smanjuju realne
nadnice i produktivnost. Ukratko, zemlje gube protekcionizmom jer se lisava-
ju onih prednosti koje su svojstvene specijalizaciji i podjeli rada.
Nacelo komparativnih prednosti primjenjuje se ne samo u bilateralnoj
nego i u multilateralnoj razmjeni. Korist multilateralne razmjene je velika jer
ne zahtijeva bilateralnu trgovinsku ravnotezu. Ona omogucuje zemlji da u
razmjeni s drugom zemljom ima trgovinski deficit koji pokriva suficitom iz
razmjene s trecom zemljom. Stoga je svako inzistiranje na bilateralnoj trgo-
vinskoj ravnotezi stetno jer ogranicava obujam medunarodne trgovine.
Nacelo komparativnih prednosti koristi se i pri razmjeni vise dobara izme-
du dviju zemalja. Pri razmjeni vise dobara moze se napraviti ljestvica dobara
s obzirom na stupanj komparativne prednosti - od relativno efikasnijih ka re-
lativno manje efikasnima. Koji ce se proizvodi izvoziti odnosno uvoziti ovisit
ce o komparativnim snagama medunarodne potraznje za pojedinim dobrima.
Koristi od medunarodne trgovine mogu se iskazati pomocu granice proiz-
vodnih mogucnosti. Naime, svaka promjena uvjeta trgovine, lj. odnosa uvoznih
i izvoznih cijena neke zemlje mijenja polozaj granice njenih proizvodnih moguc-
nosti u odnosu prema stanju prije postojanja medunarodne razmjene. Slobod-
na trgovina kao i specijalizacija zemalja u proizvodnji dobara u kojima su rela-
tivno efikasnije pomicu takoder i svjetsku granicu proizvodnih mogucnosti.
Teorija komparativnih prednosti ima svoja ogranitenja. Glavni je njen ne-
dostatak u njenim pretpostavkama. Ona, naime, pretpostavlja gospodarstvo
koje djeluje bez zastoja, punu zaposlenost te fleksibilne cijene i nadnice. Bu-
duci da gospodarstvo prolazi i kroz fazu recesije, to svaka pojava neiskoriste-
nih domacih kapaciteta potite protekcionistitke teznje i dovodi do preispitiva-
nja opstojnosti nacela komparativnih prednosti.
Ekonomske transakcije jedne zemlje s ostatkom svijeta prate se pomocu
bilance medunarodnih placanja. Ona je sustavni iskaz svih njenih tokova
dobara, usluga i kapitala u razmjeni s ostatkom svijeta. Sastoji se od cetiri
odjeljka. Prvi odjeljak obuhvaca transakcije na tekucem ratunu, biljezeci vri-
jednost uvoza i izvoza dobara i usluga. Onaj njegov dio koji evidentira vrijed-
nost uvoza i izvoza dobara naziva se trgovinskom bilancom. Nekada se
prioritet davao trgovinskoj bilanci uz nastojanje da ona uvijek bude u suficitu.
Danas je, medutim, inzistiranje na suficitu trgovinske bilance proslost jer se
deficit trgovinske bilance moze kompenzirati iii umanjiti nevidljivim stavka-
ma tekuceg racuna koji biljezi tokove usluga sto ih zemlja ima s ostatkom
'UlO
OSNOVE EKONOMIJE I., MEEJUNARODNA TRGOVINA I TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

svijeta (turizam, promet, dohodak od investicija i sl.). Drugi odjeljak je racun 2. _ U modelu razmjene s dvije zemlje i dva proizvoda uvjeti razmjene ovi-
kapitala koji iskazuje tokove financijskih sredstava sto ih cine vlada iii privat- *'
.}i se o ukusima i preferencijama potrosaca u razmatranim zemljama kao i o

'
ne osobe s inozemstvom. Treci odjeljak cine statisticke greske koje iskazuju njihovim granicama proizvodnih mogucnosti.
nezabiljezene transakcije, dok cetvrti sacinjavaju sluzbene transakcije kojima
se poravnava bilanca placanja. Poravnanje bilance je nuzno jer suma stava- '
,;~ 3. _ Prema zakonu komparativnih prednosti zemlja polucuje korist od me-
ka bilance mora biti jednaka nuli (I + II + Ill + IV= 0). Ono se obicno provodi ( dunarodne trgovine u svakom slucaju kada je uvezena roba jeftinija od
t; domace.
kupnjom iii prodajom stranih vrijednosnica.
U bilanci medunarodnih placanja izvoz cini potraznu, a uvoz dugovnu 4. _ Slobodna razmjena izmedu dviju zemalja izjednacava nadnice u njima.
stranu. Svaka transakcija koja uzrokuje povecanje stranih sredstava placanja
evidentira se na potraznoj strani, dok se transakcije koje uzrokuju smanjenje 5. _ Postojanje ekonomije razmjera umanjuje koristi od medunarodne
razmjene.
stranih sredstava placanja evidentiraju na dugovnoj strani.
U svom gospodarskom razvitku svaka zemlja prolazi kroz cetiri faze, s obzi- 6. _ Velike zemlje, u pravilu, imaju vecu korist od medunarodne razmjene
rom na stadije bilance placanja. Prvu fazu cini mlada i rastuca duznicka zemlja, od manjih.
drugu fazu cini zrela duznicka zemlja, trecu fazu cini mlada vjerovnicka zemlja,
dok cetvrtu cini zrela vjerovnicka zemlja. Prema misljenju nekih ekonomista 7. _ Trgovina medu zemljama koje su se specijalizirale prema nacelu
postoji i peti stadij razvoja - stadij senilne duznicke zemlje koju obiljezava nedo- komparativnih prednosti uzrokuje smanjenje oportunitetnih troskova raz-
voljna vlastita stednja i visoki stupanj zaduzenosti prema inozemstvu. mijenjenih dobara.
8. _ Da bi se neka zemlja ukljucila u medunarodnu razmjenu mora biti ap-
ZADA Cl solutno efikasnija i imati nize troskove proizvodnje od drugih zemalja.
9. _ Da bi neka zemlja imala pozitivnu bilancu placanja mora imati pozitiv-
Nadopunitel nu trgovinsku bilancu.
1. Gospodarstvo u koje je ukljucena vanjska trgovina naziva se _ _ __
10. _ Usluge i prihodi od investicija cine "nevidljive" stavke platne bilance.

2. Mjera otvorenosti gospodarstva je odnos - - - - - - - - - - -

Visestruki izbor

3. lzvori medunarodne trgovine su - - - - - - - - - - - - - - 1. Ako zemlja trguje prema nacelu komparativnih prednosti zemlja ce se
specijalizirati i ona dobra u kojima ima komparativnu
4. kaze da ce se svaka zemlja specijalizirati u proizvodnji prednost a ona dobra gdje tu prednost nema.
i izvozu onih dobara u kojima je relativno efikasnija od drugih zemalja. a) izvoziti, uvoziti
b) uvoziti, izvoziti
5. Parez koji se naplacuje na uvezenu robu je - - - - - - - - - -
c) izvoziti, izvoziti
6. Odnos izmedu uvoznih i izvoznih cijena naziva se - - - - - - - - d) uvoziti, uvoziti.
7. Sustavni prikaz svih ekonomskih transakcija neke zemlje s ostatkom svi- 2. Ako zemlja trguje na temelju komparativnih prednosti
jeta zove se - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - a) jedna zemlja stjece korist na racun stete svoga trgovinskog partnera
8. lzvoz je stavka, a uvoz stavka bilance placanja. b) zemlja izvoznica polucuje dobitak a zemlja uvoznica gubitak
c) zemlja uvoznica polucuje dobitak a zemlja izvoznica gubitak
9. Sustavni prikaz izvoza i uvoza roba neke zemlje je - - - - - - - - d) oba trgovinska partnera stjecu obostranu korist.
10. jeDio platne bilance koji iskazuje neto sumu svih nezabiljezenih transakcija
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ 3. U modelu razmjene dvije zemlje s dva dobra nijedna strana nece poluciti
korist iz trgovine ako:
a) je jedna zemlja mnogo veca od druge
Tocno - Netocno (T - N) b) jedna zemlja proizvodi oba proizvoda efikasnije
1. _ Kada se medunarodna razmjena temelji na nacelu komparativne c) obje zemlje imaju slicne preferencije i ukuse
prednosti jedna zemlja moze dobivati a druga gubiti u razmjeni pri cemu d) obje zemlje imaju iste oportunitetne troskove
su dobici prve uvijek veci od gubitaka druge . e) obje zemlje imaju razlicite tehnologije.

.,..," ......
 '1'!'I

OSNOVE EKONOM/JE MEDUNARODNA TRGOVINA I TEORIJA KOMPARA TIVNIH PREDNOSTI

Odgovorite na sljedeca pitanja temeljena na ovoj tablici 10. Zrelu vjerovnicku zemlju obiljefava:
a) nedovoljna stednja kojom se ne mogu pokriti vlastite potrebe za kapi-
''.:0<l,brq,,
1 talom uslijed cega se mora zaduziti u inozemstvu
b) visoki suficit na nevidljivim transakcijama kojim se pokriva deficit trgo-
50 vinske bilance
150 c) prodaja vlastitih vrijednosnih papira radi nabave kapitalnih dobara te
4. Kaja je od sljedecih tvrdnji tocna: nepovoljna platna bilanca
a) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba dobra X i Y d) suficit trgovinske bilance kojim se pokriva deficit na racunu kapitala
b) Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X, ali ne i dobra Y platne bilance
c) Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y, ali ne i dobra X
d) Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y
Rijesitel
e) nista od navedenoga 1. Pretpostavimo da je u Hundistanu ponuda i potra:Znja automobila sljedeca:
5. Kaja je od sljedecih tvrdnji tocna:
a) Zemlja
b) Zemlja
A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X
B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y
,Cij~r~~~gqq;~~~1;11! ''Pe~~~~RJ~<~~"?dti' k~.~~a~l:~ .:~i~~~i~~~~!~~ma,e~!i,
8.000 120 60
c) Zemlja B ce se specijalizirati i izvoziti dobro X
d) Zemlja A ce se specijalizirati i izvoziti dobro Y
10.000 I 110 I 70
e) a) i b) 12.000 I 100 I 80
f) c) i d) 15.000 I 85 I 100
20.000 I 60 I 120
Sljedeca pitanja temelje se na tablici
U Lobolandu ponuda i potra:Znja automobila je dana u tablici
dJecaiDJ ,::y(q~j;;,. ~}f,:J;~,~~f~t,~:: ,::: '>'.< ,;~:; :d"'.:+: 1

4 .ciJe~;~~<~:sgq,;R 9M)~r odoii< maa)'

j?'C,9 ~> '

6 8.000 80 50
10.000 60 60.
6. Velika Britanija ima apsolutnu prednost u proizvodnji:
12.000 50 70
a) vina i odjece
b) samo vina 15.000 40 85
c) samo odjece 20.000 30 100
d) ni vina ni odjece
Uz pretpostavku slobodne razmjene izmedu Hundistana i Lobolanda, koli-
7. $panjolska ima komparativnu prednost u proizvodnji: ka ce biti ravnote:Zna cijena?
a) vina i odjece
2. Prema podacima iz prethodnog zadatka, koja ce zemlja uvoziti automobi-
b) samo vina
le i koliko?
c) samo odjece
d) ni vina ni odjece 3. Pretpostavimo da je bez trgovine cijena mlijeka u Hrvatskoj 3.80 Kn a go-
8. U Velikoj Britaniji oportunitetni trosak proizvodnje jedne jedinice vina je: vedeg mesa 40 Kn. lsto tako pretpostavimo da je u Njemackoj cijena mli-
a) 0,25 jedinica odjece jeka 0,90 DEM a govedeg mesa 13 DEM. Ako je tecaj DEM prema kuni
b) 0,50 jedinica odjece 1:3,55 Hrvatska ce (izvoziti/uvoziti) (mlijeko, govede mesa) jer je ono za
c) 2 jedinice odjece _ _ _% (skuplje/jeftinije) nego u Njemackoj, dok ce Njemacka (izvozi-
d) 4 jedinice odjece. ti/uvoziti) (mlijeko/govede mesa) jer je ono za % (skuplje, jeftinije)
nego u Hrvatskoj.
9. $to od navedenoga ne ulazi u bilancu na tekucem racunu platne bilance:
a) izvezena roba 4. Pretpostavimo da je bez trgovine cijena I litre ulja u Hrvatskoj 9.00 Kn a 1
b) uvezene usluge kg secera 5.00 Kn. Neka u Sloveniji 1 litra ulja stoji 240 SIT a 1 kg secera
c) dohodak od investicija 120 SIT. Pri deviznom tecaju od 100 SIT"" 3.958 kn Hrvatska ce (uvozi-
d) kupnja stranih vrijednosnica ti/izvoziti) (secer/ulje), dok ce Slovenija (uvoziti/izvoziti) (secer/ulje). Koliko

272 ?7'.l
 ,
OSNOVE EKONOMIJE ' MEfJUNARODNA TRGOV/NA I TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI
.."
1 ~

ce secer u Hrvatskoj biti Oeftiniji/skuplji) negoli u Sloveniji odnosno koliko

ce ulje biti u Sloveniji Oeftinije/skuplje) negoli u Hrvatskoj?
ODGOVORI
5. U Hundistanu prosjecni prinos kukuruza po ha iznosi 100 metrickih centi a Nadopunite: 1. otvoreno gospodarstvo, 2. izvoza iii uvoza i njenog GNP-a, 3.
~
psenice 60. U Lobolandu prosjecni prinos kukuruza iznosi 60, a psenice a) razlicitosti u uvjetima proizvodnje, b) opadajuci troskovi i c) razlicitosti u
30 metrickih centi. Pod pretpostavkom da je proizvodna funkcija ista u ob- ukusima, 4. nacelo komparativnih prednosti, 5. carina, 6. uvjetima trgovi-
je zemlje i da glasi 0 = f(L) odredite u kojim granicama mora biti odnos ci- ne, 7. bilanca placanja, 8. potrazna, dugovna, 9. trgovinska bilanca, 1O.
statisticka greska.
jena kukuruza i psenice da bi obje zemlje polucile korist u meausobnoj
razmjeni? Tocno - Netocno (T, N): 1. n, 2. t, 3. t, 4. n, 5. n, 6. n, 7. t, 8. n, 9. n, 10. t.
6. Godine 1990. Sjedinjene Dl"Zave su na tekucem racunu svoje bilance pla- Visestruki izbor: 1. a, 2. d, 3. d, 4. e, 5. e, 6. a, 7. b, 8. c, 9. d, 10. b.
canja potrazivale 390, a dugovale 498 milijardi dolara. U meauvremenu
Rijesite:
su na racunu kapitala potrazivale 88 i dugovale 59 milijardi dolara. Ako je
statisticka greska iznosila 73 milijarde dolara, koliko su iznosile sluzbene 1. 12.000 DEM jer je pri toj cijeni ukupna potraznja jednaka ukupnoj ponudi
transakcije? (150.000 komada) .
7. Loboland je tijekom 1996. imao sljedece transakcije s ostatkom svijeta:
.!i 2. Hundistan ce uvesti 20.000 automobila po cijeni od 12.000 DEM.
3. Hrvatska ce uvoziti mlijeko iz Njemacke jer je ono tamo 19% jeftinije dok
- prodao je automobila u vrijednosti od 150 milijuna $, ce izvoziti goveae mesa u Njemacku jer je za 15% jeftinije.
- kupio je stranih vrijednosnica od 50 milijuna $, 4. Hrvatska ce izvoziti ulje i uvoziti secer. Slovenija ce ciniti obrnuto. Secer u
- prodao je psenice u vrijednosti od 100 milijuna $, Hrvatskoj bit ce skuplji za 5,2% negoli u Sloveniji a ulje ce u Sloveniji biti
- prodao je svojih vrijednosnica u iznosu od 10 milijuna $, za 5,7% skuplje negoli u Hrvatskoj.
- kupio je juznog voca u vrijednosti od 40 milijuna $, 5. Cijena tone kukuruza mora biti izmeau 3/5 i 1/2 cijene tone psenice da bi
- kupio je traktora u vrijednosti od 90 milijuna $, obje zemlje imale korist u meausobnoj razmjeni.
- kupio je zlata u vrijednosti od 30 milijuna $ 6. 6 milijardi $.
- njegovi su turisti potrosili u inozemstvu 100 milijuna $, 7.
- njegovi su prijevoznici ostvarili prihod u inozemstvu od 50 milijuna $.
Sastavite na temelju danih podataka bilancu placanja Lobolanda. Traovinska bilanca
8. Utvrdite koje se od navedenih transakcija biljeze na tekucem racunu od- Nevidliivi izvoz
nosno racunu kapitala bilance placanja te navedite je Ii ucinak tih transak- Racuni kaoitala
cija priljev iii odljev americkih dolara: Statisticka areska
Sluzbene transkciie 30
a) americki izvoz visokosofisticirane tehnologije raste
b) americki graaani kupuju dionice stranih tvrtki 310 310
8.
c)' Toyota transferira u Japan profit ostvaren u njenim americkim poduze-
cima
d) americki uvoz kineskog tekstila se povecao
e) stranci kupuju americke vrijednosnice Tekuci racun
f) kineski uvoz americke psenice se povecao Racun kaoitala
g) americki transferi strancima su se povecali Tekuci racun
h) eik od Kuweita kupio je 10.000 ha pustinje u Arizoni da bi na njoj sa- Tekuci racun
gradio kockarnicu Racun kaoitala
i) Ford je kupio SEAT-ovu tvornicu automobila u Spanjolskoj Tekuci racun
j) americki turisti su posjetili ltaliju Tekuci racun
k) grcki tankeri su prevezli naftu u SAD Racun kaoitala
Racun kaoitala
Tekuci racun
Tekuci racun

27111& .,.,.
 .,
OSNOVE EKONOMIJE

PLATNA BILANCA REPUBLIKE HRVATSKE

37. PROTEKCIONIZAM I
: ' ;;~!~m~~llf~~~~~~~~~i1~if1"m~~, .a,~~:: 1;:,;~~,~;.l;~~i~ :.:1~~1,ii.
A. Tekuce transakciie (1 + 2 + 3 + 4 ) -496.6 -1 224.5 246.5 SLOBODNA TRGOVINA
1. Robe - 1 098.1 - 1 590.6 144.8
1.1 Prihodi 1 868.7 1 861.4 99.6
1.2 Rashodi - 2 966.8 - 3 452.0 116.4
2. Usluae 303.5 145.6 48.0 CILJEVI IZLAGANJA
2.1 Transport 38.7 44.3 114.7
2.1.1 Prihodi 293.9 257.0 87.5
2.1.2 Rashodi - 255.2 - 212.7 83.3 ~ Analizirati kako carine utjecu na cijene i obujam proizvodnje.
2.2 Putovania-turizam 311.2 274.5 83.3 ~ Ocijeniti utemeljenost nekih neekonomskih argumenata za
2.2.1 Prihodi 672.1 752.0 111.9
ogranicenje trgovine.
2.2.2 Rashodi - 360.9 - 477.5 132.3
2.3 Ostale usluae - 46.4 - 173.2 373.5 ~ lzloiiti neke tradicijske, ali, u biti, pogresne argumente za
2.3.1 Prihodi 209.5 296.1 141.3 ogranicenje trgovine.
2.3.2 Rashodi
3.Dohodak
- 255.9
-64.2
- 469.3
- 79.7
183.4
124.2 i ~ Upoznati neke racionalne argumente koji ogranicenja
trgovine cine prihvatljivima.
3.1 Prihodi
3.2 Rashodi
4. Tekuci transferi
4.1 Drfava
84.9
-149.0
362.2
128.6
91.9
- 171.6
300.2
18.9
108.3
115.2
82.9
14.7
I
.~,J1J:,
Prema teoriji komparativnih prednosti svaka zemlja ima korist od specijali-
zacije i medunarodne podjele rada. Zato je ova teorija posluzila kao temelj
4.1.1 Prihodi 139.2 25.9 18.6 politike slobodne trgovine i ekonomskog liberalizma u medunarodnoj razmje-
4.1.2 Rashodi -10.5 - 6.9 65.9 ni. No, uza sve to, zahtjevi za ogranitenjem slobode trgovine i primjenom
4.2 Ostali sektori 233.6 281.3 120.5 protekcionistitkih mjera u medunarodnoj razmjeni veoma su testi. Najpozna-
4.2.1 Prihodi 303.6 307.8 101.4 tiji zagovaratelji protekcionizma bili su Nijemac F. List (18/19. st.) i Amerika-
4.2.2 Rashodi - 70.1 - 26.5 37.8 nac A Hamilton (18/19.st.) koji su se zalagali za uvodenje carina kako bi se
B. Kapitalne i financijske transakcije 96.3 866.8 899.7 zastitila domaca industrija u razvoju. Vecina ekonomista smatra da protek-
B.1 Kaoitalne transakciie - - - cionizam nije zdrava ekonomska politika jer su stete veee od koristi koja je, u
B.2 Financiiske transakciie 120.4 824.7 685.1 pravilu, kratkorotna i dubiozna.
1. lzravne investiciie 96.2 108.6 112.9 Pretpostavimo Ii zatvoreno gospodarstvo, tada ce se pod utjecajem doma-
2. Portfolio investiciie - - - ce ponude i potraznje formirati ravnotezne cijene i ravnotezna kolitina. Dode Ii
3. Ostale investiciie 24.2 716.1 2963.4 do pune liberalizacije trgovine domace cijene ce pasti na razinu cijena na
3.1 Aktiva - 167.5 312.9 - svjetskom tr:Zistu dok ce se dobra iz podrutja s niskim cijenama kretati prema
3.1 Banke - 476.0 61.1 12.8 podrutju s visokim cijenama. Posljedice pune liberalizacije uvoza bile bi
3.2 Ostali sektori 308.5 251.8 81.6
3.2 Pasiva 191.7 403.2 210.4 a) smanjenje domace proizvodnje,
3.2.1 Krediti 53.3 374.1 702.1 b) porast domace potraznje,
3.2.1.1 NBH - 2.2 37.3 - c) povecanje uvoza.
3.2.1.2 Driava 5.9 280.8 4 787.7 Da bi zastitila domacu proizvodnju i ostvarila prihode, dr:Zava uvodi carine
3.2.1.3 Banke - 30.7 26.7 - i kvote. Carine su porez na uvoz koji dr:Zava arbitrarno odreduje, a kvota je
3.2.1.4 Ostali 80.3 29.4 36.6
ogranitenje kolitine uzvoza. One carine koje svojom visinom u cijelosti elimi-
3.2.2 Ostala oasiva 138.4 29.1 21.0
niraju svaki uvoz su prohibitivne carine. One uklanjaju svaku trgovinu a uvoz
B.3 Devizne rezerve - 24.0 42.1 175.2
supstituiraju domacom proizvodnjom. Svaka druga carina, neovisno o njenoj
C. Neto greika 400.3 357.6 89.3
visini, pod uvjetom da ne uklanja trgovinu je neprohibitivna carina. Uvodenje
lzvor: Narodna banka Hrvatske, 1997. carina ima trojake posljedice :

.,.,. 277
OSNOVE EKONOMIJE
a) povecanje domace proizvodnje uslijed porasta cijena. Porast cijena
omogucuje da na tl"Zistu opstanu i oni domaci proizvodaci koji imaju vi-
se granicne troskove i manju efikasnost tako da su carine neka vrst
subvencije manje produktivnim proizvodacima.
b) smanjenje domace potraznje. Uslijed porasta cijena potrosaci gube dio
svog potrosackog viska. Ukratko, zahvaljujuci carinama potrosaci ku-
puju manje dobara placajuci vise cijene.
c) smanjenje uvoza uz istodobno povecanje prihoda dl"Zave. Taj prihod
jednak je iznosu carine pomnozenim brojem jedinica robe.
U svojoj krajnjoj konsekvenciji carine donose gubitke jer osim smanjenja
domace potrosnje omogucuju rad neefikasnim i neproduktivnim poduzecima
uz trosenje proizvodnih resursa na dobra koja nemaju komparativnu pred-
nost. Ti gubici obicno nadmasuju prihode koja vlada stjece na temelju carina.
Kvote imaju isti kvalitativni ucinak kao i carine jer i one ogranicavaju
uvoz. Medutim, iako sustinskih razlika medu njima nema, ipak postoje neke
suptilne razlike. Carine donose prihod vladi sto nije slucaj s kvotama. Kod
kvota, naprotiv, profit nastao na osnovi razlike u cijeni stavljaju u dzep oni
uvoznici koji su dobili uvozne dozvole. Razumljivo je zato sto se uvoznici ko-
riste svim sredstvima kako bi ih dobili, ne libeci se ni nedopustenih kao sto
su mito i korupcija. Zbog toga se carine smatraju manje stetnima od kvota.
Ekonomisti preporucuju vladama da se uvozne dozvole daju na temelju nat-
jecaja cime bi se omogucilo da tako ostvareni prihod ide u korist dl"Zave a ne
u d~epove podmitljive birokracije.
lsti ucinak kao i carine imaju i visoki transportni troskovi, posebice kada je
rijec o glomaznim i pokvarljivim robama. lpak, postoji jedna razlika: transport-
ni troskovi su uzrokovani ogranicenjima koje namece priroda a carine i kvote
su ogranicenja nametnuta od strane dl"Zave.
Razlozi kojima se objasnjava uvodenje carina su mnogobrojni. Neki od njih
nisu ekonomske naravi. Primjerice, ako je rijec o strategijskim sirovinama iii
proizvodima zahtjevi za uvodenjem carina opravdavaju se potrebama na-
cionalne sigurnosti i neovisnosti o svjetskom tl"Zistu. Carine, medutim, nisu
najucinkovitije sredstvo za osiguranje potrebnih resursa. Umjesto njih, djelo-
tvornjje je stvaranje potrebnih rezervi i subvencioniranje takve proizvodnje.
Opcenito, subvencije su pozeljnije zbog toga sto su vidljive i sto ne podizu sve
cijene nego utjecu samo na dohotke subvencioniranih poduzeca iii radnika.
Zahtjevi za uvodenjem carina cesto su posljedica merkantilistickih shva-
canja prema kojima je pozitivna trgovinska bilanca uvjet povecanja narodnog
bogatstva a ogranicenje uvoza putem carina samo sredstvo u funkciji tog ci-
lja. Vecina danasnjih ekonomista odbacuje merkantilisticka shvacanja smat-
rajuci da ona zamjenjuju sredstva i ciljeve ekonomske aktivnosti. Novae,
smatraju oni, ne maze biti cilj nego samo sredstvo ekonomske aktivnosti.
Osim ostaloga, takva politika ne maze biti pravilo za sve zemlje jer jednos-
tavno nije moguce da sve one istodobno imaju visak izvoza. Kada bi sve
zemlje provodile takvu politiku doslo bi do dramaticnog smanjenja obujma
svjetske razmjene.
27A
PROTEKCIONIZAM I SLOBODNA TRGOV/NA
Takoder se kao argument za uvodenje carina istice potreba zastite doma-
cih proizvodaca i njihovih nadnica od konkurencije jeftine inozemne radne
snage. Taj argument je, medutim, u suprotnosti s nacelom komparativnih
prednosti prema kojemu i zemlje s visokim nadnicama imaju korist od trgovi-
ne jer su njihove visoke nadnice posljedica visoke produktivnosti.
Kao razlog za uvodenje carina navodi se i potreba odgovora onim zemlja-
ma koje su postavile carinske barijere stranom uvozu (tzv. carine iz odmaz-
de). Uvodenje carina iz odmazde, medutim, nece poboljsati vanjskotrgovinski
polo:Zaj takve zemlje nego ce biti uvod u carinski rat koji je obostrano stetan.
lnicijativa za uvodenje carina obicno dolazi od mocnih grupacija s poseb-
nim interesima. To mogu biti poslodavci i sindikati, koji svoje interese nastoje
predstaviti kao opce, nacionalne interese. To, medutim, ne stoji jer slobodna
trgovina donosi korist, makar i malu, velikom broju ljudi dok zastita donosi
veliku korist malom broju ljudi.
Zahtjevi za uvodenjem carina ne mogu se unaprijed odbaciti jer ponekad
mogu biti opravdani. Toce biti onda kada
a) carine mogu preokrenuti uvjete trgovine u korist zemlje koja ih uvodi;
b) carine stite razvoj domace perspektivne industrije;
c) carine omogucuju da se smanji nezaposlenost.
Osnovna ideja uvodenja carina radi promjene uvjeta trgovine je smanje-
nje uvoznih svjetskih cijena. To je moguce samo u slucaju ako potraznja ne-
ke zemlje znacajno sudjeluje u strukturi svjetske potraznje za nekim proizvo-
dom. Povecanje carine uzrokovat ce porast domacih cijena i smanjenje uvo-
za cime ce se smanjiti svjetske uvozne cijene, poboljsati uvjete trgovine i po-
vecati realne domace dohotke. Takve carine koje maksimaliziraju domace
realne dohotke nazivaju se optimalnim carinama. Optimalne carine idu na-
ustrb drugih zemalja pa su dio politike "osiromasenja vlastitog susjeda". Uvo-
denje optimalnih carina nuzno uzrokuje protureakciju drugih zemalja uz
obostrano smanjenje koristi sto ga donosi slobodna trgovina.
Carine se mogu koristiti kao sredstvo zastite domace industrije u razvoju
od inozemne konkurencije. Ovu vrstu carine koristile su mnoge zemlje s raz-
licitim uspjehom. Njihovo je uvodenje opravdano samo ako koristi potrosaci-
ma u kasnijem razdoblju premase iznos carine tijekom razdoblja zastite (slu-
caj novoindustrijaliziranih zemalja Azije). Ako se one pretvore u sredstvo traj-
ne zastite, takve carine nisu opravdane. Brojni su slucajevi gdje dugotrajna
carinska zastita nije uspjela osposobiti domace proizvodace da postanu rav-
nopravni stranoj konkurenciji. Zato je primjena ove vrste carina uvijek neiz-
vjesna glede svoga krajnjeg ishoda.
Snazno opravdanje za uvodenje carina je zelja za povecanjem zaposle-
nosti u vrijeme gospodarske recesije. Zastitnim carinama se nastoji skrenuti
domaca potraznja prema domacoj proizvodnji kako bi se smanjila nezaposle-
nost. Carine ove vrste takoder su oblik politike "osiromasenja vlastitog susje-
da" jer domacu nezaposlenost izvoze u inozemstvo. Makroekonomska anali-
za pokazuje da se bolji rezultati u suzbijanju nezaposlenosti postizu mjerama
fiskalne i monetarne politike nego primjenom uvozne zastite.
.,.,Q
 1\
OSNOVE EKONOMIJE PROTEKCIONIZAM I SLOBODNA TRGOV/NA

Osim carinskih barijera radi zastite, koriste se i tzv. izvancarinske prep- Tocno - Netocno (T - N)
reke. One se sastoje od neformalnih ogranicenja iii regulacija koje otezavaju
stranim zemljama pristup na domace triiste (primjer: razliciti sanitarni i vete- 1. _ Carine su vece zlo od kvota.
rinarski propisi koji svojim visokim zahtjevima nemaju za cilj samo zastitu do- 2. _ Parola "Kupujte samo hrvatske proizvode!" je vid necarinske prepre-
macih potrosaca nego i zastitu domacih proizvodaca). ke trgovini.
Poucena iskustvima prijasnjih razdoblja trgovinskih i carinskih ratova na-
kon Drugoga svjetskog rata, vecina zemalja svijeta pristupla je GATT-u - Op- 3. _ Smanjenjem carina svatko polucuje korist.
cem sporazumu o carinama i trgovini s ciljem promicanja svjetske razmjene
4. _ Vjerojatno je vise onih ljudi koji polucuju korist od smanjenja carina
putem snizenja carina i uklanjanja trgovinskih prepreka. GATT se temelji na: nego onih koji trpe gubitke.
1. nacelu opceg smanjenja svih prepreka medunarodnoj trgovini;
2. nacelu odsutnosti diskriminacije prema kojemu bi sve zemlje uzivale 5. _ Prohibitivne carine su najvazniji izvor prihoda u mnogim zemljama.
jednak privilegirani status;
6. _ Domace izvozne grane opcenito polucuju korist od uvoznih carina.
3. nacelu kompenzacije koje zahtijeva naknadu ekonomske stete vanj-
skotrgovinskim partnerima nastale povecanjem carina; 7. _ Kada bi se uklonile carine, realne nadnice americkih radnika sigurno
4. nacelu arbitraze prema kojemu bi se trgovinski sukobi trebali rjesavati bi se smanjile uslijed konkurencije jeftine strane radne snage.
sporazumijevanjem i konsenzusom.
8. _ Carine imaju isti ucinak na domace gospodarstvo kao porez na potro-
Radi unapredenja medunarodne ekonomske suradnje, glavne industrijske sace odnosno porez na proizvodace.
zemlje svakih nekoliko godina vode razgovore o stanju svjetske trgovine. Ti
9. _ Dugorocno se uvoz placa izvozom.
razgovori su poznati kao "Urugvajska runda".
10. _ Ucinci carina bi se mogli jednako postici subvencioniranjem domace
ZADA Cl potrosnje i oporezivanjem domace proizvodnje.

Nadopunite! Visestruki izbor

1. Najpoznatiji teoreticari protekcionizma bili su _ _ _ _ _ _ _ __ 1. Sto od navedenoga nije primjer trgovinske barijere:
a) kvote
b) carine
2. Posljedice liberalizacije uvoza su
domace proizvodnje te uvoza.
cijena, _ _ _ __
. c) sanitarni propisi koji odreduju kvalitetu uvezene robe
d) dumping
3. Prihodi sto ih dr:Zava ostvaruje oporezivanjem uvoza dobara i usluga jesu I
'
.Iii
2. Sto je od navedenoga primjer izvancarinskih prepreka trgovini:
a) zakon o minimalnim nadnicama
b) imigracijske kvote
4. Kolicinsko ogranicenje uvoza nekog dobra naziva se - - - - - - -
c) standardi koji odreduju stupanj zagadenja zraka za uvezene automobile
5. Carine koje ne uklanjaju trgovinu nego je samo ogranicavaju jesu _ __ d) carine na uvoz celika
3. Koji od navedenih argumenata za visim carinama omogucuje povecanje
6. Carine koje maksimaliziraju domace realne dohotke su - - - - - - drustvene koristi:
a) carine su nuzne kako bi se sprijecio porast domace nezaposlenosti
7. Politika izvoza do mace nezaposlenosti preko carinske zastite naziva se
izazvane konkurencijom jeftine strane radne snage
politikom - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b) carine su nuzne kako bi se sprijecio uvoz stranih roba po dumpinskim
8. Ogranicenje uvoza se moze, osim carinskim preprekama, ostvariti i __ cijenama
c) carine su nuzne kako bi se razvile nove domace industrije
d) carine su nuzne kako bi se domaci novae zadr:Zao u zemlji umjesto da
9. Organizacija namijenjena promicanju slobodne trgovine i medunarodne povecava prihode stranih proizvodaca
suradnje naziva se - - - - - - - - - - - - - - - - - - - e) nista od navedenoga
10. Stanje svjetske razmjene analiziraju najvaznije industrijske zemlje u pre-
govorima poznatima kao - - - - - - - - - - - - - - - - -

......
OSNOVE EKONOM/JE

4. Prema argumentu promjene uvjeta trgovine SAD bi mogao poluciti korist

od carina na robe koje uvozi ako:
'
. ~\<

Rijesite!
PROTEKCIONIZAM I SLOBODNA TRGOVINA

1. Podaci o nudenim i trazenim kolicinama automobila u Hundistanu dani su

a) dode do porasta svjetskih cijena kao posljedice
u sljedecoj tablici:
b) dode do pada svjetskih cijena kao posljedice
c) je strana potraznja za tim robama visoka
d) carine ne utjecu na svjetsku cijenu dobra
e) se smanji strana proizvodnja tog dobra kao posljedica
5. Uvodenje carina prati: 10 175 25
a) porast cijena uvezenih roba 15 150 50
b) smanjenje profita zasticenih grana 20 125 75
c) porast uvoza 25 100 100
d) porast potrosnje stranih roba
a) Koja je ravnotezna cijena i kolicina uz pretpostavku odsutnosti vanjske
6. Ako su kvote dobivene naljecajem od strane dr:lave tada: trgovine?
a) vlada ne ubire nikakve prihode b) Kolika ce biti trazena i nudena kolicina odnosno uvoz uz pretpostavku
b) uvoznici koji su dobili dozvole ostvaruju vrlo visoke profite potpune liberalizacije uvoza ako je svjetska cijena 15.000 DEM?
c) su uvozne dozvole vrlo slicne carinama c) Hundistan je uveo carinu od 5000 DEM po vozilu. Kakvi su ucinci ove
d) kvote nemaju nikakav ucinak na domace gospodarstvo mjere? Koliki ce prihod ostvariti Hundistan od carina?
d) Koliki ce biti prihod ako se uvede carina od 10.000 DEM po vozilu?
7. Ako SAD nametne prohibitivne carine na uvoz europskih cipela:
a) americki proizvodaci cipela izgubit ce vise nego sto ce americki potro- 2. Neka je funkcija potraznje za hladnjacima u Hundistanu
saci cipela dobiti ~ Qd = 1100-2 p
b) americki potrosaci cipela izgubit ce vise nego sto ce americki proizvo- i
daci cipela dobiti
c) europski proizvodaci cipela izgubit ce vise nego sto ce europski potro-
saci cipela dobiti
d) europski potrosaci cipela izgubit ce vise nego sto ce europski proizvo-
' a funkcija ponude
Qs = 100 + 3 P.
Cijene su izrazene u dolarima.
daci cipela dobiti
a) Odredite ravnoteznu cijenu i kolicinu pod pretpostavkom da nema
8. Prema argumentu o potrebi carinske zastite domace industrije u razvoju vanjske trgovine.
svi navedeni razlozi su tocni osim: b) Pretpostavimo da je izvoz u potpunosti liberaliziran te da su svjetske
a) strana konkurentska poduzeca su veca i efikasnija =
cijene P 100 $.
b) carine su privremene Kolika ee biti tra:lena odnosno nudena kolicina hladnjaka te velicina uvoza?
c) nova poduzeca na startu trebaju pomoc dr:lave kako bi bila konkurentna c) Kolika je carinska stopa na uvoz ako Hundistan uvede prohibitivne ca-
d) najveci dio poslova je rentabilan samo na pocetku pa carine trebaju rine?
osigurati rentabilnost d) Kolika ce biti trazena odnosno nuden a kolicina pri carinskoj stopi od
0

9. Cilj uvodenja carina radi izmjene uvjeta trgovine je: 20% na svjetsku cijenu te uvoz i prihod od carina?
a) eliminirati uvoz kako bi se domaca industrija mogla razvijati 3. Ocijenite sljedecu izjavu: "Uvozna ogranicenja subvencioniraju robe koje
b) snizenje svjetskih uvoznih cijena i porast carinskih prihoda privreda proizvodi neefikasno naustrb roba koje proizvodi efikasno."
c) usmjeravanje domaee potra:lnje na domaee supstitute uvoznih proizvoda
d) nista od navedenoga
1O. Kvota dobivena putem natjecaja od strane dr:lave:
a) smanjuje uvoz ali ga u cijelosti ne uklanja
b) uklanja uvoz u cijelosti
c) profit nastao zbog razlike u cijeni stavlja u dzep uvoznika
d) profit nastao zbog razlike u cijeni stavlja u dr:lavni proracun
e) nllta od navedenoga

.... ......
OSNOVE EKONOMIJE
,,
ODGOVORI
Nadopunite: 1. A. Hamilton i F. List, 2. smanjenje, smanjenje, povecanje, 3.
carine, 4. kvotom, 5. neprohibitivne carine, 6. optimalne carine, 7. "osiro-
masenje vlastitog susjeda", 8. izvancarinskim preprekama, 9. GATT, 10.
"Urugvajska runda".
Tocno - Netocno (T - NJ: 1. n, 2. t, 3. n, 4. t, 5. n, 6. n, 7. n, 8. n, 9. t, 1O. n.
Visestruki izbor: 1. d, 2. c, 3. e, 4. b, 5. a, 6. c, 7. c, 8. d, 9. b, 10. d.
Rijesite:
1. a) Ravnotezna cijenaje 25.000 DEM, a ravnotezna kolicina 100.000 vozila.
b) Pri cijeni od 15.000 DEM trazena kolicina ce iznositi 150.000 vozila, a
nudena 50.000. Biti ce uvezeno 100.000 automobila.
c) Smanjit ce se trazena kolicina na 125.000 automobila dok ce ponude-
na kolicina porasti na 75.000.
Uvest ce se 50.000 automobila dok ce carinski prihod iznositi 250 mili-
juna DEM.
d) Nece biti prihoda.
2. a) Ravnotezna cijena iznosi 200 $, a ravnotezna kolicina 700 komada.
b) Trazena kolicina iznosi 900 a nudena kolicina 400 komada. Uvoz je 500.
c) 100%.
d) Trazena kolicina je 760, nudena kolicina 460, uvoz 300, a carinski pri-
hod 6000 $.
3. lzjava je tocna. Privredna grana zahtijeva zastitu samo aka je njena efi-
kasnost manja od strane konkurencije. Drustvo manje kosta uvoziti takve
robe nego ih samo proizvoditi. Uvozna ogranicenja subvencioniraju proiz-
vodnju onih dobara u kojima zemlja nema komparativnu prednost. Dugo-
rocno smanjenje uvoza pogodit ce izvoz i smanjiti ga.
l!l.i
38. EKONOMIJA ZEMALJA U
RAZVOJU
CILJEVI IZLAGANJA
~ Definirati pojam "zemlje u razvoju" i navesti njihova obiljeija.
~ Naglasiti problem ekonomske ekspanzije i njena utjecaja na
zemlje u razvoju.
~ Ukazati na glavne cinitelje ekonomskog razvoja i objasniti
probleme s kojima se suocavaju zemlje u razvoju.
~ Opisati zacarani krug siromastva i ukazati na mogucnosti
izlaska iz njega.
~ Upoznati neke teorije gospodarskog razvoja.
~ Objasniti razlicite strategije gospodarskog razvoja i ukazati
na moguce zamke svake od njih.
Bitno obiljezje naseg vremena je postojanje velikih razlika medu zemljama u
stupnju gospodarskog razvoja. Na jednoj je strani mali broj bogatih i razvijenih
zemalja, a nasuprot njima je velik broj onih koje pripadaju skupini zemalja u
razvoju (LDC = Less Developed Countries). Zemlje u razvoju su one ciji je
GNP po stanovniku visestruko nizi od GNP-a po stanovniku u razvijenim
zemljama kao sto su SAD, Japan iii zemlje Europske unije. Zemlje u razvoju,
osim sto imaju niski GNP po stanovniku, imaju visoku stopu nepismenosti,
visoki udio seoskog stanovnistva u ukupnoj populaciji, izrazenu neishranjenost
kao i mali utrosak energije po stanovniku. Radi ilustracije, navest cemo primjer
jedne ad najbogatijih zemalja - SAD i jedne ad najsiromasnijih - Etiopije. GNP
po stanovniku u SAD-u iznosio je 1985. 16.690 $, a u Etiopiji 110 $. Prosjecno
ocekivani vijek zivota u SAD-u je iznosio 75 godina, a u Etiopiji 45 godina. Dok
je prosjecni Amerikanac na dan trosio 3600 cal prosjecni Etiopljanin je konzu-
mirao 1830 cal (gotovo za 800 cal manje od potrebnoga dnevnog minimuma).
Jedan od uzroka siromastva tih zemalja je nekontrolirana demografska
ekspanzija koja neutralizira povecanje GNP-a. Ovu vezu izmedu stanovnist-
va i ekonomije medu prvima je proucavao T. R. Malthus (18/19 st.). On je
postavio tezu prema kojoj se stanovnistvo povecava geometrijskom progresi-
jom, dok se sredstva za njegovu prehranu, uslijed djelovanja zakona opada-
jucih prinosa, povecavaju samo aritmetickom progresijom aka nema ograni-
cenja. Malthus je zakljucio da, uslijed tendencije stanovnistva k nekontrolira-
nom uvecanju, ravnotezno stanje nastaje na razini pukog odrtavanja, tj. eg-
zistencijskog minimuma. U praksi se, medutim, nisu ostvarila pesimisticna
Malthusova predvidanja jer on nije pretpostavio tehnoloski napredak koji je
285
OSNOVE EKONOMIJE
neutralizirao djelovanje zakona opadajucih prinosa kao i usporavanje tempa
prirodnog prirastaja stanovnistva.
:'
'
Suvremeni demografi smatraju da zemlje u svom razvoju prolaze kroz
proces demografske tranzicije, koji cine cetiri faze:
1. faza tradicijskog drustva koju obiljezavaju visoke stope nataliteta i
mortaliteta te niska stopa prirodnog prirastaja stanovnistva.
2. faza ranoga ekonomskog razvoja cija su obiljezja visoka stopa natali-
teta i niska stopa mortaliteta uslijed poboljsanja higijenskih i zdravstve-
nih uvjeta. Stopa prirodnog prirastaja stanovnistva je visoka tako da
dolazi do demografske eksplozije.
3. faza kasnoga ekonomskog razvoja. Nju obiljezava smanjenje stope na-
taliteta i niska stopa mortaliteta. Stopa prirodnog prirastaja se smanjuje.
4. faza zrelosti cija su obiljezja niska stopa nataliteta, mortaliteta i prirod-
nog prirastaja. U ovoj fazi dolazi do krupnih socioloskih promjena u
drustvu koje se iskazuju u smanjenju velicine obitelji i izmijenjenom
polozaju zene u ekonomskom i drustvenom zivotu.
Vecina zemalja u razvoju nalazi se u drugoj fazi demografske tranzicije i u
sjeni Malthusova bauka. Razvijene zemlje se nalaze u cetvrtoj fazi demo-
grafske tranzicije s gotovo nultom stopom prirastaja stanovnistva. Svjesne ci-
njenice da demografski boom ogranicava mogucnost njihova razvoja, LDC
su pristupile kontroli rasta svoga stanovnistva sto je smanjilo stopu nataliteta
sa 43%o u 1965. na 31%0 u 1989.
Za proces ekonomskog razvoja kljucna su cetiri cinitelja: ljudski proizvod-
ni cinitelji, prirodni proizvodni cinitelji, formiranje kapitala i tehnologija. u
LDC-u su sva cetiri cinitelja razvoja nedostatna sto njihov napredak u velikoj
mjeri cini otezanim a katkada i upitnim.
Ljudske proizvodne cinitelje cini ponuda radne snage, njena kvaliteta, dis-
ciplina i motivacija. LDC obiluju radnom snagom koja je, medutim, niske kva-
litete i inkompatibilna sa suvremenom tehnologijom. Po misljenju brojnih eko-
nomista kvaliteta ljudskog kapitala je presudni element gospodarskog razvo-
ja, jer se svi ostali proizvodni cinitelji mogu kupiti iii posuditi od razvijenih ze-
malja. Osim nestasice visokostrucne radne snage, LDC su suocene i s prob-
lemom "odljeva mozgova" (brain drain) u razvijene zemlje koji njihov problem
cini jos tezim.
LDC su takoder suocene i s nedostatkom kapitala. Zbog niskog GNP-a
najveci njegov dio odlazi na tekucu potrosnju pa je stopa stednje vise nego
skromna. Dok se u razvijenim zemljama 1O - 20 % dohotka moze usmjeriti u
formiranje kapitala, LDC mogu ustedjeti jedva do 5 %, sto je apsolutno nedo-
voljno za financiranje investicija i pokretanje razvoja. Takva stednja nije do-
voljna ni za troskove temeljne infrastrukture koja prethodi industrijalizaciji i
efikasnoj tl'Zisnoj proizvodnji kao sto su ceste, zeljeznice, PTT sustavi, skole i
bolnice a za cije financiranje privatni kapital nije zainteresiran. Nedostatak
domace stednje LDC mogu nadoknaditi zaduzivanjem u inozemstvu te koris-
tenjem strane stednje. Tijekom 70-ih godina LDC su se nekontrolirano zadu-
~ivale sto je 80-ih godina, uslijed porasta svjetskih kamatnih stopa, usporava-
nja dinamike svjetske privrede, naftnih sokova 1973. i 1979. te naraslog ne-
povjerenja u LDC, izazvalo du~nicku krizu. LDC jednostavno nisu bile u mo-
..
.,
EKONOMIJA ZEMALJA U RAZVOJU
gucnosti servisirati svoje dugove pa su ih bile prisiljene reprogramirati odnos-
no odgoditi njihovo placanje. Duznicka kriza je ukazala na sve opasnosti
pretjeranog zaduzivanja. Vece sanse zemljama u razvoju stoga daje oslon
na tehnoloske promjene pri cemu imaju potencijalnu prednost: mogu se oslo-
niti na tehnoloski napredak razvijenih zemalja imitiranjem i transferom njiho-
ve tehnologije. lskustvo Japana pokazuje da je kopiranjem tude tehnologije
moguce silno ubrzati gospodarski razvoj. Medutim, da bi se strano iskustvo
moglo djelotvorno primijeniti mora postojati ozracje koje ce pogodovati sire-
nju inovacija i poduzetnickog duha. Nedostatak upravo ovih pretpostavki je-
dan je od velikih hendikepa LDC.
Ukratko, LDC se nalaze u zacaranom krugu siromastva u kojemu jedan
problem generira drugi. On zapocinje niskim prosjecnim dohocima koji uzro-
kuju nisku stopu stednje. Niska stopa stednje uzrokuje nisku akumulaciju ka-
pitala i male investicije. Nedovoljne investicije generiraju nisku produktivnost i
nisku stopu gospodarskog rasta. Niska stopa gospodarskog rasta generira
niske osobne dohotke, zatvarajuci tako krug siromastva. lzlazak iz spomenu-
toga kruga nije ni jednostavan ni lagan. On pretpostavlja poduzimanje niza
sinkronih mjera, pocev od kontrole prirodnog prirastaja stanovnistva do izbo-
ra najracionalnije strategije gospodarskog razvoja.
Brojne su teorije kojima se objasnjava gospodarski razvoj. Neke prijasnje
teorije naglasavale su v8Znost obicaja, kulture i religije kao kljucnih cinitelja raz-
voja. Tako je, npr. Max Weber isticao znacaj protestantske etike koja je svojim
moralnim vrijednostima pridonijela razvoju kapitalizma. Suvremene teorije raz-
voja isticu pak znacaj ekonomskih cinitelja. Medu njima se posebno izdvajaju
tri - W. W. Rostowa, A Gerschenkrona i S. Kuznetsa. Rostowljeva teorija se
temelji na hipotezi uzleta (take off) prema kojoj razvoj vodecih sektora privrede
djeluje simultano na razvoj drugih manje razvijenih grana sto uzrokuje proces
samopodl'Zavajuceg rasta. Prema Rostowu, jaz izmedu LDC-a i razvijenih ze-
malja se siri pa je njegova teorija zapravo teorija rastuce divergencije. Gersc-
henkronova teorija polazi od hipoteze nazadnosti prema kojoj ova nije nuzno
hendikep LDC-a jer im omogucuje da, koristeci tehnologiju razvijenih zemalja,
uhvate prikljucak. Prema istoj teoriji, jaz izmedu LDC-a i razvijenih zemalja se
smanjuje, pa je ona poznata kao teorija konvergencije. Kuznetsova teorija po-
lazi od hipoteze da je gospodarski razvoj uravnotezeni proces uslijed eega se jaz
izmedu LDC-a i razvijenih zemalja bitno ne mijenja.
U strategiji i politici razvoja LDC su suocene s brojnim dvojbama. Prva je:
industrijalizacija iii razvoj poljoprivrede? Mnoge zemlje u razvoju su rjesenje
svoje zaostalosti vidjeli u brzoj industrijalizaciji, smatrajuci da je ona uzrok a
ne posljedica bogatstva. Pritom su placale visoku cijenu, pogotovo ako za in-
dustrijalizaciju nisu bili stvoreni prethodni preduvjeti. Druga je dvojba: usmje-
riti se na razvoj izvoznih djelatnosti (strategija vanjskog usmjerenja) iii na raz-
voj domace proizvodnje koja ce zamijeniti uvoz (strategija uvozne supstituci-
je)? Treca je dvojba: uska iii siroka specijalizacija? Preuska specijalizacija ci-
ni takvu zemlju preosjetljivom na fluktuacije cijena na svjetskom tl'Zistu sto
razvoj cini nesigurnim i upitnim pa je rjesenje problema u diverzifikaciji izvo-
za. Cetvrta je dvojba: treba Ii gospodarski razvoj pokretati dl'Zava iii tl'Ziste?
To je pitanje tim opravdanije jer su u brojnim zemljama u razvoju snage pro-
tutl'Zisnog usmjerenja vrlo jaka.
'lD'7
OSNOVE EKONOMIJE EKONOM/JA ZEMALJA U RAZVOJU

ZADA Cl 8. _ Strategija uvozne supstitucije pokazala se uspjesnijom od strategije

izvoznog usmjerenja.
Nadopunitel 9. _Jedan od uzroka izbijanja duznicke krize je povecanje vrijednosti dolara.
1. Temeljni kriterij klasifikacije zemalja prema stupnju razvijenosti je _ __ 10. _ Nerazvijena temeljna infrastruktura je ogranicavajuci cinitelja razvoja
LDC-a.
2. Najpoznatiji teoreticar koji je analizirao odnos dinamike stanovnistva i Visestruki izbor
sredstava za njegovu prehranu bio je - - - - - - - - - - - -
1. U usporedbi s industrijskim zemljama, stopa rasta GNP u LDC-u od 1950.
3. Visoka stopa nataliteta i niska stopa mortaliteta je obiljezje _ _ _ __ bilaje:
a) veca u totalu, ali manja po stanovniku
b) manja i u totalu i po stanovniku
4. Smanjenje stope nataliteta i niska stopa mortaliteta je obiljezje _ _ __ c) veca i u totalu i po stanovniku
d) manja u totalu, ali veca po stanovniku
5. Nulta stopa prirodnog prirastaja stanovnistva je obiljezje - - - - - - e) jednaka i u totalu i po stanovniku.
2. U usporedbi sa zadnjih 100 godina stanovnistvo se u LDC-u:
6. Kljucni cinitelji ekonomskog razvoja jesu - - - - - - - - - - - a) povecalo uslijed porasta nataliteta
b) smanjilo uslijed pada stope mortaliteta
c) povecalo uslijed pada stope mortaliteta
7. Emigracija strucnih kadrova iz LDC-a u razvijene zemlje poznata je kao d) smanjilo uslijed porasta mortaliteta
e) nije se mijenjalo jer je stopa nataliteta bila jednaka stopi mortaliteta.
8. Zacarani krug siromastva zapocinje i zavrsava s - - - - - - - - - 3. Prema klasicnoj teoriji gospodarskog razvoja jedan cinitelj ne pridonosi bi-
jegu iz siromastva:
9. Max Weber je naglasavao - - - - - - - - - - - - - - - - a) smanjenje prirodnog prirastaja stanovnistva
- - - - - - - - - - - - - - kao uzrok kapitalistickog razvoja. b) povecanje akumulacije kapitala
10. Usmjerenost zemlje na samodovoljnost i zamjenu uvoza domacom proiz- c) smanjenje stope nataliteta
vodnjom poznata je kao - - - - - - - - - - - - - - - - - d) poboljsanje tehnologije
e) smanjenje stope nataliteta.
Tocno - Netocno (T - N)
4. Sta od navedenoga nije dio temeljne infrastrukture:
1. _ Udio stanovnistva LDC-a u ukupnom stanovnistvu svijeta se smanjuje. a) bolnice
b) auto-ceste
2. _ U procesu ekonomske tranzicije LDC-a stope nataliteta pocinju pada- c) zeljeznicke pruge
ti prije negoli stopa mortaliteta. d) traktori
3. _ Transfer tehnologije od razvijenih zemalja k LDC-u uglavnom je ogra- e) skole.
nicen nespremnoscu razvijenih zemalja da ga dopuste. 5. lndustrija koja proizvodi dovoljno proizvoda za domacu potrosnju, ali
4. _ Jaz izmedu najsiromasnijih LDC-a i najbogatijih zemalja od pocetka nedovoljno za izvoz, prosirit ce se u skladu sa:
1950. neprestano se smanjuje. a) strategijom uvozne supstitucije
b) strategijom izvoznog usmjerenja
5. _ Tl"Ziste u LDC-u tezi k vecem stupnju konkurentnosti negoli u razvije- c) teorijom uravnotezenog razvoja
nim zemljama. d) teorijom neuravnotezenog razvoja.
6. _ Rostowljev model gospodarskog razvoja daje optimisticnu sliku bu- 6. lndustrije koje su vec konkurentne na svjetskom tr:Zistu prosirit ce svoju
ducnosti LDC-a. proizvodnju u skladu sa
a) strategijom uvozne supstitucije
7. _GNP po stanovniku ce se povecati br:Ze aka stanovnistvo raste sporije. b) strategijom izvoznog usmjerenja
c) teorijom uravnotezenog razvoja
d) teorijom neuravnote.tenog razvoja.
~
?AQ
OSNOVE EKONOMIJE
., EKONOMIJA ZEMALJA U RAZVOJU

7. Sta od navedenog nije obiljezje razvijenih zemalja: ODGOVORI

a) obilje kapitala Nadopunite: 1. GNP po stanovniku, 2. Malthus, 3. faze ranoga ekonomskog
b) obilje radne snage razvoja, 4. faze kasnoga ekonomskog razvoja, 5. faze zrelosti, 6. ljudski
c) relativno visoka kvaliteta ljudskog kapitala
proizvodni cinitelji, prirodni proizvodni cinitelji, formiranje kapitala i tehno-
d) suvremena tehnologija logija, 7. odljev mozgova, 8. niskim osobnim dohocima, 9. protestantsku
8. Demografska tranzicija nastaje kada etiku, 10. strategija uvozne supstitucije.
a) dolazi do dugorocnog smanjenja prirodnog prirastaja stanovnistva
b) dolazi do porasta stope prirodnog prirastaja stanovnistva uslijed poras- Tocno - Netocno (T,N): 1. n, 2. n, 3. n, 4. n, 5. n, 6. n, 7. t, 8. n, 9. t, 10. t.
ta bogatstva Visestruki izbor: 1. a, 2. c, 3. e, 4. d, 5. a, 6. b, 7. b, 8. c, 9. b, 10. a.
c) dolazi do usporavanja stope prirodnog prirastaja stanovnistva uslijed
ekonomskog razvoja Rijesite:
d) dolazi do povecanja stope mortaliteta 1. 10 godina. Hundistan ce tada imati ukupni GNP od 121,86 milijardi $, a
9. Sta od navedenoga nije obiljezje LDC-a: Loboland ukupni GNP od 129,65 milijardi $.
a) vecina stanovnistva je zaposlena u primarnim djelatnostima gospo-
2. Na pocetku promatranog razdoblja Hundistan je imao GNP/capita od
darstva 5000 $a Loboland 1660 $. Nakon 10 godina Hundistan ce imati GNP/ca-
b) vecina stanovnistva je zaposlena u sekundarnim djelatnostima gospo-
pita od 5520 $ a Loboland 3550 $.
darstva
c) obradiva zemlja je relativno oskudna 3. 2037 godine. Tada ce doci do demografske stagnacije (pogledaj tablicu).
d) usporavanje stope prirodnog prirastaja stanovnistva I),,,, ,, , , c..' -~-\ifr' , . ,_. ',,, ,,,, ,,,,\ '-fii\Wt"{\\~~ :>~HJkt::).'":-n> '<"' ,>'\ '-tjJP'Zf/,/,~-J..f~,,}y '
"I"

e) povecanje stope mortaliteta

10. Kaja od navedenih hipoteza tvrdi da se jaz izmedu razvijeni i nerazvijenih
zemalja produbljuje:
a) hipoteza uzleta
I 1000
750
b) hipoteza nazadnosti
c) hipoteza uravnotezenog razvoja 500
d) nijedna od navedenih

Rijesitel
1. Hundistan ima ukupni GNP od 100 milijardi $ i prosjecnu godisnju stopu
rasta od 2%. Loboland ima ukupni GNP od 50 milijardi $ i prosjecnu go-
disnju stopu rasta od 10%. Koliko ce vremena trebati Lobolandu da dos-
tigne i prestigne Hundistan u visini ukupnog GNP-a?
'
2. Hundistan ima 20 milijuna stanovnika i stopu prirodnog prirastaja od 1 %
godisnje. Loboland ima 30 milijuna ljudi i stopu prirodnog prirastaja od
2%. Koliki ce GNP per capita za 1O godina imati Hundistan odnosno Lo-
boland (veza zadatak 1.)?
3. Ako se Malthusova hipoteza, prema kojoj stanovnistvo raste geometrijs-
kom progresijom a sredstva za njegovu prehranu aritmetickom progresi-
jom, primijeni na Hundistan, do koje ce se godine njegovo stanovnistvo
moci udvostrucavati svakih 20 godina aka je za puko prezivljavanje pot-
rebno svakom stanovniku 500 kg hrane godisnje? Napomenimo da je
1997. Hundistan imao 20 milijuna zitelja i proizvodio 20 milijuna tona hra-
ne te da je bio u stanju svakih 20 godina povecati proizvodnju hrane za 1O
milijuna tona.

,Q1

39. DEVIZNI TECAJEVI I
MEl>UNARODNI FINANCIJSKI
SUSTAV
CILJEVI IZLAGANJA
~ Definirati pojam deviznog tecaja i objasniti njegovo
formiranje.
~ Opisati tri g/avna sustava deviznih tecajeva.
~ Upoznati sustav Brettona Woodsa i sredisnje probleme
medunarodne ekonomije.
Za razliku od unutarnje trgovine, u kojoj svi partneri u razmjeni koriste sa-
mo jednu valutu, to nije slucaj u medunarodnoj trgovini. U njoj kupci placaju u
svojoj valuti dok prodavaci traze placanje u novcu svoje zemlje. Konkretno,
ako hrvatska tvrtka kupuje njemacke automobile, ona ce ih placati u kunama
' pravilu zemlja cija je valuta aprecirala bit ce suocena sa smanjenjem agre-
dok ce njemacki izvoznik traziti placanje u njemackim markama. Problem se
razrjesava tako da se utvrdi odnos u kojemu ce se valute medusobno raz-
mjenjivati. Kakav ce biti taj odnos pokazuje devizni tecaj. Devizni tecaj izra-
zava cijenu strane valute u domacem novcu. Ako kazemo da je devizni tecaj
DEM i kn 1:3,571 to znaci da je cijena jedne DEM 3,571 kn. On se maze iz-
raziti i reciprocno, tj. kao cijena kn u DEM kada bi iznosio 0,28 DEM.
Devizni tecaj se formira pod utjecajem ponude i potraznje valuta na deviz-
nom triistu. Devizno triiste je triiste na kojemu se trguje valutama razlicitih
zemalja i odreduje njihova cijena. Devizni tecaj ce se formirati u onoj tocki
gdje ,se ponuda i potraznja stranih sredstava placanja nalaze u ravnotezi.
Njegova ce se visina mijenjati isto onako kao sto se pod utjecajem promjene
ponude i potraznje mijenjaju cijene ostalih roba. Smanji Ii se potraznja neke
valute iii se pak poveca njena ponuda, devizni tecaj ce se smanjiti, a porast
ce ako se poveca potraznja iii smanji ponuda. Velicina potraznje za inozem-
nom valutom ovisit ce o obujmu domace potraznje za stranim robama, uslu-
gama i aktivom. Ona istodobno odreduje kolika ce biti i ponuda domace valu-
te. Velicina potraznje za domacim sredstvima placanja ovisit ce o stranoj po-
traznji za domacim robama, uslugama i aktivom. Kao i prethodno, ona odre-
duje obujam ponude stranih sredstava placanja.
Ako devizni tecaj valute jedne zemlje poraste tada, je ta valuta aprecira-
la, a aka se smanji tada je ta valuta deprecirala. Aprecijacija jedne valute
izazlva automatskl deprecijaciju druge valute i obrnuto. Hoce Ii neka valuta
ce
apreclratl Ill depr1clr1tl ovlslt o zlata. Merkantilisti su bili protiv izvoza zlata jer su smatrali da to uzrokuje
DEV/ZN/ TECAJEVI I MEDUNARODNI FINANC/JSKI SUSTAV
1. promjenama relativnih dohodaka
2. promjenama relativnih cijena
3. promjeni produktivnosti
4.
5.
promjeni relativnih kamatnih stopa
spekulacijama.
Ako dohodak u zemlji A raste brie od dohotka u zemlji B, pod pretpostav-
kom ceteris paribus, valuta zemlje B ce aprecirati uslijed povecane potraznje
za njenim proizvodima. Valuta zemlje B ce takoder aprecirati u slucaju brieg
porasta cijena u zemlji A nego u zemlji B. Do iste pojave dolazi i pri smanje-
nju produktivnosti u zemlji A Ako je kamatna stopa u zemlji B veca nego u
zemlji A, takoder dolazi do aprecijacije njene valute uslijed povecane potraz-
nje. Do aprecijacije valute zemlje B doci ce i u slucaju aka spekulanti ocekuju
porast deviznog tecaja valute te zemlje.
Promjena deviznog tecaja ima svoje mikroekonomske i makroekonomske
posljedice. Mikroekonomske posljedice promjene deviznog tecaja ocituju se
u promjenama uvoznih i izvoznih cijena. Ako valuta neke zemlje aprecira, to
ce njene proizvode uciniti skupljima pa ce se izvoz smanjiti. S druge strane,
inozemni proizvodi ce relativno pojeftiniti pa ce se uvoz stranih proizvoda po-
vecati. Obrnuti je slucaj s deprecijacijom. Domaci proizvodi ce tada biti rela-
tivno jeftiniji sto ce omoguciti veci izvoz i smanjiti uvoz. Makroekonomske
promjene se ocituju u promjenama agregatne potraznje i zaposlenosti. U
gatne potraznje i porastom nezaposlenosti. U slucaju deprecijacije doci ce do
porasta agregatne potraznje i porasta zaposlenosti.
Tri su glavna sustava deviznih tecajeva:
1. zlatni standard
2. sustav plutajucih deviznih tecajeva
3. sustav upravljanih plutajucih deviznih tecajeva.
Zlatni standard je takav sustav u kojemu su valute pojedinih zemalja bile
definirane prema utvrdenim kolicinama zlata. Tako je, primjerice, britanska
funta bila definirana kao 1/4 unce zlata, a americki dolar kao 1/20 unce zlata
pa je njihov medusobni paritet iznosio 1 : 4. Devizni tecaj u uvjetima zlatnog
standarda bio je fiksan. U svom najciscem obliku primjenjivao se ad 1880. do
1914. da bi definitivno bio napusten 1929. u vrijeme velike recesije.
Sustav plutajucih deviznih tecajeva je sustav u kojemu se devizni teca-
jevi prepustaju slobodnom formiranju pod utjecajem ponude i potraznje na
deviznom triistu. Za razliku ad zlatnog standarda, gdje su tecajevi bili fiksni,
u ovom su sustavu devizni tecajevi fleksibilni i podlozni promjenama ponude i
potraznje deviza.
Sustav upravljanih plutajucih deviznih tecajeva je kombinirani sustav
fiksnih i fleksibilnih tecajeva. Naime, u ovom sustavu tecajevi slobodno fluktui-
raju na triistu deviza ali unutar odredenih granica. Ako se te granice probiju,
intervenira driava kupnjom iii prodajom valute kako bi odriala zeljeni tecaj.
U uvjetima zlatnog standarda deficit platne bilance se pokrivao izvozom
?Q~
OSNOVE EKONOMIJE
smanjenje bogatstva zemlje. Suprotno njima, britanski filozof David Hume
smatrao je da odljev zlata ne ugro:Zava ekonomski polozaj neke zemlje jer
mehanizam kolanja zlata uspostavlja potrebnu ravnotezu. Ravnoteza se, pre-
ma Humeovoj teoriji, uspostavlja tako sto nastali odljev zlata izaziva smanje-
nje novcane ponude sto uzrokuje razmjeran pad cijena. Smanjenje cijena
ima dvojaki ucinak: domaci proizvodi postaju jeftiniji, a inozemni skuplji. To
povecava izvoz, smanjuje uvoz, povecava priljev zlata, stvarajuci tako ravno-
tezu platne bilance u zemlji koja je gubila zlato. U zemlji u koju se zlato uvozi-
lo nastupao je obrnuti proces: priljev zlata je povecao novcanu ponudu, izaz-
vao skok cijena te smanjenje izvoza skupljih domacih proizvoda i povecanje
uvoza jeftinijih inozemnih proizvoda. Na taj se nacin uspostavlja ravnoteza u
zemlji u koju je zlato pritjecalo. Takva je ravnoteza stabilna i ne zahtijeva dr-
zavnu intervenciju.
Kao sto je navedeno, sustav zlatnog standarda dozivio je slom 1929. uz-
rokujuci kolaps medunarodne razmjene i poplavu protekcionizma. Da bi se
izbjegao kaos u medunarodnoj razmjeni, odriana je 1944. konferencija u
Brettonu Woodsu (SAD), pod intelektualnim vodstvom J. M. Keynesa s ciljem
uspostave novoga medunarodnoga monetarnog sustava. Prema sustavu iz
Brettona Woodsa zemlje su svoje valute vezivale uz americki dolar ciji je pa-
ritet prema zlatu bio fiksan: 35 $ za jednu uncu zlata. Sustav iz Brettona
Woodsa bio je fiksan ali istodobno i fleksibilan jer su se pariteti prema dolaru
i zlatu mogli mijenjati. Tako je, npr., Zapadna Njemacka nekoliko puta pove-
cavala sluzbeni tecaj marke cineci tako revalvaciju svoje valute. Suprotno,
Velika Britanija je smanjivala sluzbeni tecaj funte devalvirajuci tako svoju
valutu. U Brettonu Woodsu su takoder osnovane i dvije stozerne institucije
suvremenoga medunarodnoga financijskog poretka Medunarodni monetar-
nl fond i Svjetska banka. Zadatak MMF-a bio je kontrola sustava deviznih
tecajeva radi odrianja njihove stabilnosti i pomaganje zemljama koje bi imale
poteskoce sa svojom bilancom placanja. Vremenom se pokazalo da su
postojeca sredstva Fonda nedovoljna pa su dopunjena svojevrsnim me-
dunarodnim novcem, tzv. specijalnim pravom vucenja. Ova vrsta novca ko-
risti se za poravnanje medu driavama i sredisnjim bankarna. Uloga MMF-a
se pogotovo povecala u danasnje vrijeme kada bivse socijalisticke zemlje
uvode triisna gospodarstva. Svjetska banka bila je osnovana radi kreditiranja
siromasnih zemalja u razvoju ciji gospodarski projekti nisu mogli dobiti podrs-
ku privatnog kapitala.
Sustav iz Brettona Woodsa je uspjesno funkcionirao tako dugo dok je pa-
ritet dolara prema zlatu bio fiksan i jednak dogovorenome 1944. Taj se pari-
tet, medutim, nije mogao odriati uslijed rastucega americkog deficita i sve
vece precijenjenosti americkog dolara. Da bi sprijecio daljnji porast deficita
americke platne bilance, predsjednik Nixon je 1971. raskinuo vezu izmedu
dolara i zlata ucinivsi kraj sustavu iz Brettona Woodsa. Stari sustav je zamije-
njen sustavima slobodnih i upravljanih plutajucih deviznih tecajeva. Vecina
zemalja koristi sustav upravljanih plutajucih tecajeva, sustav fleksibilnih teca-
jeva s ciljanim zonama iii vezivanjem svoje valute uz neku od vodecih mone-
ta (primjerice, Austrija je vezala svoj siling za njemacku marku u odnosu 7:1).
IMLol
DEV/ZN/ TECAJEVI I MEDUNARODNI FINANCIJSKI SUSTAV
U razdoblju poslije sloma sustava iz Brettona Woodsa najdramaticniji mo-
netarni dogadaj bila je aprecijacija dolara pocetkom 1980-ih i njegova depre-
cijacija u drugoj polovini 1980-ih. Aprecijacija dolara bila je izazvana restrik-
tivnom monetarnom politikom predsjednika Regana, a posebice porastom
realnih kamatnih stopa u Sjedinjenim Driavama koji je naglo povecao po-
traznju za zelenim novcanicama. Posljedica aprecijacije dolara bio je pad
americkoga neto izvoza i pojava recesije. Deprecijacija je nastala kao poslje-
dica intervencije americke vlade na deviznom triistu prodajom velike kolicine
dolara i smanjenjem kamatnih stopa. Plod deprecijacije dolara bio je smanje-
nje americkoga trgovinskog deficita ali s odredenom vremenskom zadrskom.
ZADA Cl
Nadopunitel
1. Cijena stranog novca izrazena u domacoj valuti je - - - - - - - -
2. Devizni tecaj se odreduje na - - - - - - - - - - - - - - - - '
3. Pad deviznog tecaja jedne valute u odnosu prema drugoj na deviznom tr-
zistu naziva se _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
4. Porast deviznog tecaja jedne valute u odnosu prema drugoj na deviznom
triistu je - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
5. Smanjenje sluzbenoga deviznog tecaja jedne zemlje u odnosu prema zla-
tu iii drugoj valuti naziva se - - - - - - - - - - - - - - - -
6. Povecanje sluzbenoga deviznog tecaja jedne zemlje u odnosu prema zla-
tu iii drugoj valuti naziva se - - - - - - - - - - - - - - - -
7. Sustav fiksnih deviznih tecajeva u kojemu su valute bile definirane kao ut-
vrdene kolicine zlata, a koji je funkcionirao u razdoblju od 1880. do 1929.
poznatjekao _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
8. Sustav deviznih tecajeva u kojemu se tecajevi slobodno formiraju pod ut-
jecajem ponude i potraznje na deviznom triistu poznat je kao _ _ __
9. Sustav deviznih tecajeva u kojemu se tecajevi formiraju i pod utjecajem
ponude i potraznje na deviznom triistu i pod utjecajem driave naziva se
10. Sustav koji je zamijenio klasicni zlatni standard nakon Drugoga svjetskog
rata i u kojemu se paritet valuta izrazavao u odnosu prema americkom
dolaru poznatje kao - - - - - - - - - - - - - - - - -
Tocno - Netocno (T - N)
1. _ Potraznja za engleskim funtama u SAD-u ovisi pretezito o americkoj
potrainji engleskih proizvoda.
2Ql
 DEV/ZN/ TECAJEVI I MEfJUNARODNI FINANCIJSKI SUSTAV
OSNOVE EKONOMIJE

2. _Ako SAD kupuje manje vina iz Francuske posljedica ce biti deprecija- c) povecati, aprecijaciju
cija americkog dolara u odnosu prema franku. d) smanjiti, deprecijaciju

3. _ Ako se realne kamate u Sjedinjenim Dl"Zavama povecaju doci ce do 4. Povecanje americke potraznje za uvoznim proizvodima ce _ _ _ __
povecanja vrijednosti americkog dolara. - - - - - - - - - - dobara uzrokujuci dolara.
a) povecati potraznju, aprecijaciju
4. _ U uvjetima zlatnog standarda trgovinski deficit se eliminira i bez dr- b) povecati ponudu, aprecijaciju
zavne intervencije. c) smanjiti ponudu, deprecijaciju
5. _ Spekulacije destabiliziraju sustav cistih plutajucih deviznih tecajeva. d) smanjiti potraznju, aprecijaciju
e) povecati ponudu, deprecijaciju
6. _ Tekuci meaunarodni sustav deviznih tecajeva je u cijelosti fleksibilan i
5. Ako realne kamatne stope u SAD-u porastu u odnosu prema realnim ka-
utemeljen na tl"Zisnom odreaenju valutnih pariteta.
matnim stopama u inozemstvu dolara ce _ _ _ __
7. _ Kada su razlike u stopama inflacije meau zemljama relativno male, uzrokujuci dolara.
promjene deviznih tecajeva ce ovisiti o fazi konjunkturnog ciklusa, o kreta- a) potraznja, porasti, aprecijaciju
nju kapitala i promjeni komprativnih prednosti. b) potraznja, porasti, deprecijaciju
8. _ Medunarodni monetarni fond odobrava kredite zemljama za one pro- c) ponuda, pasti, deprecijaciju
jekte koji su ekonomski zdravi ali koji ne mogu dobiti financijsku podrsku d) ponuda, porasti, aprecijaciju
privatnog sektora. 6. Ako stopa inflacije u ltaliji premasi stopu inflacije u drugim zemljama Eu-
9. _ Svjetska banka pozajmljuje svoja sredstva da bi pomogla zemljama ropske unije talijanski izvoz ce se a uvoz - - - - - -
uzrokujuci potraznje za lirama i ponude lira.
koje imaju problema s uravnotezenjem platne bilance.
a) povecati, smanjiti, porast, pad
10. _ Nastojeci ograniciti manipuliranje deviznim tecajevima, dl"Zave se da- b) smanjiti, povecati, pad, porast
nas povremeno okupljaju da bi nadgledale politiku deviznih tecajeva i spri- c) povecati, smanjiti, pad, pad
jecile da bilo koja od njih putem devalvacije svoje valute izvozi svoju neza- l
d) smanjiti, povecati, porast, porast
poslenost. i 7. U uvjetima zlatnog standarda trgovinski se deficit uklanjao:
t
Visestruki izbor a) prodajom deviznih rezervi
b) meaunarodnim tokovima kapitala
1. Kada bi cijena americkog dolara pri stabilnom stanju deviznih tecajeva c) deflacijom kroz odljev zlata
iznosila 2 DEM a cijena DEM 3,50 kuna, onda bi cijena americkog dolara d) inflacijom kroz priljev zlata
izazena u kunama iznosila: e) uvoznim kvotama
a) 6,00 kn
b) 6,50 kn 8. U uvjetima zlatnog standarda devizni tecaj su odreaivali:
C)' 7,00 kn a) vlada koja je kupovala i prodavala zlato pri utvrdenim cijenama
d) 7,50 kn b) slobodno tl"Ziste
c) medunarodni tokovi kapitala
2. Devizni tecaj izmedu dolara i francuskog franka iznosi 1$=8FF, dok je ci- d) medunarodni spekulanati
jena boce uvezenoga francuskog vina 5$. Ako se devizni tecaj promijeni
na 1$=4FF dolarska cijena francuskog vina ce na $. 9. Ako u uvjetima zlatnog standarda znacajno poraste izvoz Francuske u
a) pasti, $ 2,50 Njemacku to ce, prema Humeovu mehanizmu kretanja zlata, izazvati:
b) porasti, $ 10 a) pad cijena u Francuskoj, dok se cijene u Njemackoj nece promijeniti
c) porasti, $ 20 b) cijene u Francuskoj se nece promijeniti, ali ce pasti u Njemackoj
d) nece se promijeniti. c) porast cijena u Francuskoj i pad cijena u Njemackoj
d) porast cijena u Njemackoj i pad cijena u Francuskoj
3. Povecanje strane potraznje za americkim proizvodima ce _ _ _ __ e) nista se od navedenoga nece dogoditi
_ _ _..,. potraznju za dolarima uzrokujuci dolara.
a) smanjltl, aprecljaclju
b) pov11tl, d1pr1clj1clju

.......
OSNOVE EKONOMIJE DEV/ZN/ TECAJEVI I MEDUNARODNI FINANCIJSKI SUSTAV

1O. Ako dode do znacajnog pada deviznog tecaja dolara u odnosu prema
drugim valutama to ce se odraziti na:
a) povecanje americkog izvoza i uvoza
b) povecanje americkog izvoza i na smanjenje uvoza
c) smanjenje americkog uvoza i izvoza
d) smanjenje americkog izvoza i uvoza
e) smanjenje americkog izvoza i na povecanje uvoza
f) ne bi imao ucinak ni na uvoz ni na izvoz
11. Ako neka zemlja deprecira tecajnu vrijednost svoje valute u pravilu ce
zbog toga njen:
a) uvoz biti biti skuplji za njene gradane a izvoz jeftiniji za strance
b} uvoz biti jeftiniji za njene gradane, a izvoz skuplji za strance
c) uvoz i izvoz jednako jeftin i domacim i stranim osobama
d) uvoz i izvoz biti jednako skup domacim i stranim osobama
12. Sporazum u Brettonu Woodsu
a) znacio je stvaranje novoga medunarodnoga monetarnog sustava
b) vezao je strane valute za dolar a ne za zlato
c) ustanovio je Medunarodni monetarni fond
d) sve navedeno
e) ni~ta od navedenoga
13. U monetarnom sustavu stvorenome u Brettonu Woodsu zemlje koje su
imale kronicni deficit platne bilance rjesavale su nastali problem
a) prodajom deviznih rezervi
b) kupnjom deviznih rezervi
a) lzracunajte koliki je paritet bio tog dana izmedu DEM i navedenih valutal
b) lzracunajte koliki je paritet tog dana bio izmedu dolara i navedenih valuta!
c) lzracunajte koliki ce biti paritet izmedu DEM i ostalih valuta ako DEM
aprecira 2% svoje vrijednosti na dan 25. 6. 1997.!
d) lzracunajte koliki ce paritet biti izmedu dolara i ostalih valuta ako dolar
deprecira 3 % svoje vrijednosti na dan 25. 6. 1997.!
2. Ako je tecaj DEM prema kn 1:3,50, koliko bi on iznosio u slucaju
deprecijacije kn odnosno DEM za 10%?
3. Tvrtka Rudman d.d., Zagreb nabavlja automobile "opel corsa 1.2" po cije-
ni od 12.500 DEM franco hrvatska granica.
a) Kolika bi bila prodajna cijena automobila na hrvatskom trZistu ako tvrt-
ka zaracunava 10% marZe od nabavne cijene pri tecaju 1 DEM =
3,571 Kn (25. 6. 1997.) bez carine i poreza na promet?
b) Kolika bi bila cijena istog vozila na hrvatskom trZistu ako bi marka
deprecirala 2%?
c) Kolika bi bila cijena ako bi marka aprecirala 3 % u odnosu prema teca-
ju od 25. 6. 1997?
4. U vrijeme zlatnog standarda vrijednost jedne funte bila je jednaka 1/4 un-
ce zlata, a vrijednost dolara 1/20 unce zlata.
a) lzracunajte kolika je bila vrijednost dolara izrazena u funtama i obrnuto!
b) Kakav ce tecaj biti prema funti odnosno zlatu ako dolar devalvira za
25% svoje vrijednosti?

''.t
c) devalvacijom svojih valuta c) Kakav ce biti tecaj ako funta revalvira za 10% svoje vrijednosti?
d) revalvacijom svojih valuta 5. Pretpostavimo da je na deviznom trZistu odnos izmedu ponude i potraznje
e) fiskalnom i monetarnom politikom
14. Kada je 1986. Japan povecao svoje kamatne stope cilj mu je bio:
a) djelovati na aprecijaciju dolara u odnosu prema jenu
b) povecati americki izvoz u Japan

~~.'..
DEM sljedeci

c) povecati americku potraznju za japanskim proizvodima

d) .omoguciti ostvarenje pune zaposlenosti u Japanu 3,40 70 130
15. Pocetkom 80-ih medunarodna potraznja za dolarom bila je velika uslijed: 3.45 80 120
a) visokoga americkog izvoza 3,50 90 110
b) visokoga americkog uvoza 3,55 100 100
c) niskih kamatnih stopa u SAD-u 3.60 110 90
d) visokih kamatnih stopa u SAD-u 3,65 120 80
e) visoke inflacije u SAD-u 3,70 130 70
Rljeiitel a) Koji je ravnotezni devizni tecaj?
b) Pretpostavimo da Bundesbank nastoji postici devizni tecaj DEM od
1. Na dan 25. lipnja 1997. srednji devizni tecaj, prema tecajnoj listi NBH-a,
3,60 kn. Sto ona treba uciniti da bi to ostvarila?
za sljedece valute je iznosio:
100 DEM = 357, 110 kn
c) Sto treba uciniti Bundesbank ako zeli ocuvati ravnotefoi tecaj u slucaju
da DEM padne na 3,45 kn?
100 ITL = 0,3657 kn
1$ II 6, 155 kn
100 SIT 3,958 kn
1)00
OSNOVE EKONOMIJE
Objavljivanje knjige Osnove ekonomije - prirucnik za studU
ODGOVORI ekonomije po Samuelsonu financijski su poduprli sponzori i
Nadopunite: 1. devizni tecaj, 2. deviznom tl"Zistu, 3. deprecijacija, 4. aprecija- oglasitelji. Zahvaljujemo im i zelimo mnogo uspjeha.
cija, 5. devalvacija,6. revalvacija, 7. klasicni zlatni standard, 8. sustav cis- Autori i izdava~
tih plutajucih deviznih tecajeva, 9. sustav upravljanih plutajucih deviznih
tecajeva, 10. sustav Brettona Woodsa.
Tocno- Netocno (T,N): 1. t, 2. n, 3. t, 4. t, 5. n, 6. n, 7. t, 8. n, 9. n, 10. t.
Visestruki izbor: 1. c, 2. b, 3. c, 4. e, 5. a, 6. b, 7. c, 8. a, 9. c, 10. b, 11. a,
l(emoplas -t1ade d.d.
TVORNICA ZA PRERADU I PROIZVODNJU PLAST!CNIH MASA I TRGOV!Nl T
12.d, 13.c, 14. b, 15.d. 2:3000 ZADAR. Put Munice 14-16

Rijesite: ZADAR Predstavnistvo ZAGREB

1. a) 1 DEM = 976.5 LIT = 0.58 $ = 90.22 SIT = 3.571 Kn Put murvice 14-16 Kraljice Jelene br. 6
b) 1 $ = 1.72 DEM= 1686,3 LIT= 150,5 SIT= 6.155 Kn tel: 023 31 11 13 tel: 01 46 14 751
c) 1 DEM = 996,3 LIT= 0,5916 $ = 92.02 SIT= 3.642 Kn fax: 023 31 10 16 fax: 01 46 14 756
2. a) 1 DEM = 3.85 Kn PREDSTAVLJAMO VAM IZ NASEGA PROIZVODNOG PROGRAMA:
b) 1 DEM=3.15Kn
3. a) 49 101,25 Kn 1. PVC CIJEVI - vinidurit
b) 48111,25 Kn PCN - vodovodne cijevi za pritiske:
c) 50 572,5 Kn - 6 bara - promjera DN 63 - ON 500 mm
4. a) Jedna funta vrijedila je 5 $ odnosno 1 $ vrijedio je 0,20 Funti. - 10 bara - promjera DN 63 - DN 500 mm
b) Pri devalvaciji dolara od 25 % funta bi vrijedila 6,25 $ odnosno 1 $ bi - 16 bara - promjera DN 63 - DN 315 mm
bio jednak 1/25 unce zlata. UKC - cijevi za ulicnu kanalizaciju promjera 0 110 - 0 710 mm
c) Pri revalvaciji funte od 10% njen bi teeaj u odnosu na dolar iznosio 1:5,5. KCM - cijevi za kucnu kanalizaciju promjera 0 32 - 0 160 mm
5. a) 3,55 kn, jer je pri toj cijeni ponuda DEM jednaka potraznji DEM. IC - industrijske cijevi promjera 0 20 - 0 710 mm
b) Mora povecati potraznju za DEM odnosno kupiti 20 milijuna DEM kako
TT i E - cijevi za zastitu TI i E kabela
bi se izjednacili ponuda i potraznja DEM.
c) Mora povecati ponudu za DEM odnosno prodati 40 milijuna DEM kako \ 2. PE CIJEVI - pekem
bi se izjednacili ponuda i potraznja DEM na deviznom tl"Zistu.
I PELO -vodovodne cijevi za pritiske 6 i 10 bara, promjera
4\ ON 20 - DN 63 mm (1/2" - 2")

. ~GR~eti .
f PEHD - vodovodne cijevi za pritisak od 10 bara, promjera DN 20 - DN 225 mm
PEHD - cijevi za zastitu optickih kabela promjera 40 i 50 mm, 40-32-40-32
~'\~\- \~ - klasicno (uzduzno) i spiralno uzljebljenje unutrasnje povr5ine cljevl

~
,~~'1!~~~,
ff:; j' .~:..?>. '"1
;19 PEHD - cijevi za plinovode za pritisak od 1 i 4 bara, promjera DN 25 - ON 225
'-E. -;. ,; ~
' -;_ . .:t~I-> ,,. '
~~11
~ ~ ~>.\.;,if~
'\> _,;;
_.. .' ro nl l'
~<1n~'!.V'
3. SPOJNI DIJELOVI I PRIBOR
--~;:..-- za program PVC cijevi iz istog materijala: lukovi, koljena, raeve, redukclje,
revizije, klizne spojke, priklju~I ....
za program PE cijevi: MS spojnice, dl"Zaci odstojanja

~
PREPORUCUJEMO SE

~
':lnn
 RAZO/OBA DOHOTKA: BORBA PROTIV SIROMASTVA

da su troskovi efikasnosti preraspodjele mali u odnosu prema ekonomskom

siromastvu i svim onim sto ga prati.
Mjere borbe protiv siromastva razlicite su u svakoj zemlji a sastoje se od
neposredne novcane potpore iii od osiguravanja odredenih beneficija. Ame-
ricko iskustvo govori da neposredna novcana potpora ne osigurava optimal-
ne efekte, pa se umjesto njega predl8Ze uvodenje negativnog poreza na do-
hodak. Sustina je spomenutog prijedloga stvaranje jedinstvenoga nacional-
nog programa dohodovne potpore kojim bi se zamijenili postojeci programi
transfernih placanja i stimuliralo siromasne na rad. Uvodenjem negativnog
poreza na dohodak siromasne bi obitelji primale dodatke na dohodak koji bi
se smanjivali povecanjem njihove zarade.

ZADA Cl
Nadopunitel
1. i '"" ,, ~> A ~. je ukupni prihod iii gotovina stecena
u odredenom vremenskom razdoblju.
2. E'J5A rS/i/')je neto vrijednost imovine u vlasnistvu u danom trenutku.
3. Stupanj nejednakosti raspodje11fse gr~fi6ki prikazuje i ' t ' """) f+i
' '
1
4. Stupanj nejednakosti raspodjele kvantitativno se izrazava / .,: r N- )

5. Lorenzova krivulja koja lezi pod kutem od 45 stupnjeva pokazuje 1</ ';,
.: -., ~""' ; ,-;'. ~ ' ~~ ,/ ,.._ ,,) f(/ I / .' _f ,_/....,. , { / ' > ,. ,:;::---
6. Lorenzova krivulja koja lezi pod kutem od 90 stupnjeva pokazuje _ __
- r -~;~ " : (~ .':' :; ~ .> ~ 1,. . , ~' r ....:~ ... "
v-' / ....

7. l ~ " - ' / )
.1 je stanje u kojemu visina dohotka
ne moze pokriti procijenjene troskove egzistencijalnog minimuma.
J .,,4
8. lzme<!u jednakosti i efikasnosti postoji _,) .
I '
9. Problem odnosa izme<!u jednakosti i efikasnosti te cijene koju drustvo pla-
ca graficki je prikazao Okun na primjeru poznatom kao : -,
10. Postojeci sustav transfernih placanja zamjenjuje _'- - - - - - -
- "': .~ " .. kojim siromasne
obitelji primaju dodatke na dohodak ovisno o visini njihovih zarada.

Tocno Netocno (T N)
1. ~ Nejednakost raspodjele bogatstva manja je od nejednakosti raspo-
djele dohotka.
2. l.!_ Nejednakost raspodjele dohotka u razvijgnim, bogatim zemljama ve-
~ je od nejednakosti raspodjele dohotka u zemljama u razvoju.

3. l.. $to je raspodjela dohotka ravnomjernija to je vrijednost Gini-koefici-

jentl m1nj1.

1lllD
OSNOVE EKONOM/JE

4. 'T Granica siromastva odredena je visinom dohotka koja omogucuje za-

dovoljenje potreba na razini egzistencijalnog minimuma.
5. _t_ Siromastvo teze pogada rastavljene muskarce od rastavljenih zena.
6. ~ Siromastvo teze pogada kvalificiranu radnu snagu negoli mlade od
18 godina i one koji se prvi put zaposljavaju.
7. _tJ_ Raspodjela dohotka odredena je ekonomskim zakonima .
a. ]._ Nejednakost u dohocima od vlasnistva veca je od nejednakosti u do-
hocima na osnovi rada.
9. J_ Veca jednakost u raspodjeli dohotka placa se smanjenjem efikasnos-
ti i obrnuto.
10. T Prema misljenju nekih ekonomista uvodenje negativnog poreza na
dohodak efikasnije je od postojecega sustava transfernih placanja jer sti-
mulira siromasne na rad.

Visestruki izbor
1. ~micanje Lorenzove krivulje ulijevo postize se pomocu:
\a)Jprogresivnih poreza
b) regresivnih poreza
c) proporcionalnih poreza
2. Uvodenje proporcionalnih poreza
a) izazvat ce pomak Lorenzove krivulje udesno
b) izazvat ce pomak Lorenzove krivulje ulijevo
@ nece izazvati P.Omak Lorenzove krivulje
3. Najvece razlike u raspodjeli dohotka nazocne su u:
E!) zemljama s visokim dohotkom
(b~ zemljama u razvoju
c) Africi
d) Azljl
4. Apsolutna nejednakost u raspodjeli dohotka prikazana Lorenzovom krivu-
ljom oeltovala bl se kao:
a) zakrlvljena crta bllzu dijagonale
9.) dlj1gon1ln1 crta pod kutem od 45 stupnjeva
(c)j pr1vokutn1 crta
d) z1krlvij1n1 crt1 lspupeena od dijagonale
5. Granloa 1lrom1ltv1 ae utvrc!uje tako da se:
t}")mlnlm1lnl trolkovl prehrane pomnoze s faktorom 3
b) trolkovl q1l1tencij1lnog minimums umanje za visinu troskova prehra-
ne I pomnot 1 faktorom 3
o) mlnlm1lnl trolkovl prel'lr1n1 I stanovanja pomnoze s faktorom 3
d) nlltl od n1vtd1n111

11Q ~ . w rdtntttrwtrttdtb tr tr ra t ...

OSNOVE EKONOMIJE RAZO/OBA DOHOTKA: BORBA PROTJV SJROMASTVA

4. lzracunajte hipoteticnu mjesecnu granicu siromastva u Republici Hrvats-

koj za cetvoroclanu obitelj na temelju sljedece potrosacke kosare i nave-
denih cijena.
3.5 4.5 4.8 5.4 5.8 4.6
9.0 11.9 12.2 12.2 11.6 10.9 ;,:;~r~mW:~~1.;1>~ir~~i~!k~
13.8 17.4 17.8 17.6 17.5 16.9
1. kruh 4,00 kn
19.3 23.6 24.0 23.8 24.1 24.2
2. mliieko 3.90 kn
54.4 42.7 41.3 40.9 41.5 43.5
3. ulie 9.80 kn
(lzvor: Statistical Abstract of US., 1986.)
25.00 kn
a) Prikazite raspodjelu dohotka pomocu Lorenzove krivulje u spomenutom 60 kom. 0.80 kn
razdoblju! 15 k 2,00 kn
b) Utvrdite kakvu je tendenciju imala raspodjela dohotka u istom razdoblju! 2k 15,00 kn
10 k 4,00 kn
2. U prilozenoj tablici dani su podaci o udjelima stanovnistva u raspodjeli do-
hotka i bogatstva. ODGOVORI
I
Nadopunite:1. dohodak, 2. bogatstvo, 3. Lorenzovom krivuljom, 4. Gini-koefi-
cijentom, 5. apsolutnu jednakost raspodjele dohotka, 6. apsolutnu nejed-
nakost raspodjele dohotka, 7. siromastvo, 8. trade off, 9. "suplje vedro",
10. negativni porez na dohodak.
Tocno- Netocno: 1. n, 2. n, 3 .. t, 4. t, 5. n, 6. n, 7. n, 8. t, 9. t, 10. t.

J~
Visestruki izbor: 1 a, 2. c, 3. b, 4. c, 5. a, 6. c, 7. d, 8. e, 9. a, 1O b.

Nacrtajte Lorenzovu krivulju raspodjele dohotka i bogatstva za ovo gospo- Rijesite:

darstvo. Objasnite koja je od dviju varijabli - dohodak i bogatstvo - nerav-
nomjernije raspodijeljena!
~t:~i 1. Kumulativni
Kumulativni
niz
niz
1929: 3.5, 12.5, 26.3, 45.6, 100
1950: 4.5, 16.4, 33.8, 57.4, 100.
3. Pretpostavimo da je granica siromastva utvrdena na razini od 9.000 $ i da Kumulativni niz 1960: 4.8, 17.-, 34.8, 58.- 100

~
je negativni porez na dohodak 40%. Porezna osnovica je razlika izmedu Kumulativni niz 1970 5.4, 17.6, 35.2, 59.- 100
granlce siromastva i stecenog dohotka te se na temelju njega odreduje vi- Kumulativni niz 1978: 5.8, 17.4, 34.9, 59.-, 100
Kumulativni niz 1985: 4.6, 15.5, 32.4, 56.6 100.

l
1ln1 pomoci koju prima pojedina obitelj.
Od 1929. do 1970. raspodjela dohotka se kretala u smjeru vece jedna-
kosti. Poslije 1970. nazocna je tendencija porasta nejednakosti.
2. Kumulativni niz dohotka: 5, 16, 33, 57, 100.
0 ' Kumulativni niz bogatstva: 0, 1, 4, 15, 100.
1.000
Raspodjela bogatstva pokazuje veci stupanj nejednakosti od raspodjele
2.000
dohotka.
3.000
4.000 3. Negativni porez na dohodak:
3.600, 3.200, 2.800, 2.400, 2.000, 1.600, 1.200, 800, 400, 0.
6.000 Ukupni dohodak:
'
3.600, 4.200, 4.800, 5.400, 6.000, 6.600, 7.200, 7.800, 8.400, 9.000.
7.000
8.000
t 4. Granica siromastva iznosi 2022,6 kn. (674 x 3)

! 1A~

1
'I
22. VJETROVI PROMJENE
CILJEVI IZLAGANJA
l
~ Kratki prikaz razvoja povijesti ekonomske misli do nasih
dana.
~ Upoznati marksisticku kritiku kapitalizma i njegovu viziju
budu6eg drustva.
~ Kratka analiza problema s kojima se suoci/o sovjstsko drustvo
l ca teorija zaposlenosti, kamate i novca (1936.). Sustina keynezijanske revolu-
prije raspada SSSR-a 1991. godine.
Gospodarska i politicka dogaaanja uvijek su imale svoj odraz u ekonoms-
koj teoriji. Ona je tijekom povijesti dozivjela dugi razvojni put, ovisno o prom-
jenama stupnja ekonomske razvijenosti i drustvenih odnosa. Ekonomska mi-
sao zapocinje ucenjem antickih filozofa Ksenofonta, Platona i Aristotela a
nastavljaju je srednjovjekovni skolastici i kanonisti od kojih je najpoznatiji bio
sv. Toma Akvinski. Opca je znacajka toga razdoblja bio normativizam o ce-
mu svjedoce stavovi o trgovini, kamati, pravednoj cijeni i sl.
Prvi sustavni teoreticari bili su merkantilisti (od 15. do 18. stoljeca), a zala-
gali su se za politiku pozitivne platne bilance u meaunarodnoj trgovini koja bi
se ostvarivala uz snaznu intervenciju driave.
lz kritike driavnog intervencionizma merkantilista razvile su se teorije eko-
i
.i'.
~
I
~~-
nomskog liberalizma u Francuskoj (fiziokrati) i Engleskoj (klasicari). Najznacaj-
niji predstavnik klasicne skole bio je Adam Smith (1723.-1790.), autor knjige
Bogatstvo naroda (1776.). Sa Smithom ekonomija postaje znanstvenom discip-
linom. Od brojnih njegovih doprinosa ekonomskoj teoriji najznacajnija je teza
da triisni mehanizam funkcionira automatski i da je njegovo djelovanje najefi-
kasnije kada je slobodno od bilo kakva utjecaja. Njegova je teza da se maksi-
malizacijom osobnog interesa istodobno maksimalizira i ukupni drustveni inte-
res te da se svi interesi usklaauju kao da na njih djeluje nevidljiva ruka. On je
bio jedan od autora "laissez faire" doktrine prema kojoj se driava ne treba mije-
sati u ljudsku aktivnost, osim u podrucju odriavanja pravnog poretka, nacional-
ne sigurnosti i javnih djelatnosti za koje privatni kapital nije zainteresiran.
Nastavljaci klasicne skole bili su Malthus (1766.-1834.), autor tzv. zeljez-
nog zakona nadnica temeljenog na teoriji stanovnistva, i Ricardo (1772.-
1823.), autor teorije zemljisne rente i zakona komparativnih prednosti. Najve-
ci teorijski doprinos Ricarda bila je, meautim, analiza zakona raspodjele do-
hotka u kapitalizmu. Uslijed djelovanja zakona opadajucih prinosa kao i kom-
plementarnosti dohodaka Ricardo je izveo zakljucke da profiti i akumulacija
kapltala imaju, uslijed rasta renti, tendenciju pada. Temeljem toga Ricardo je
peslmlsth~ki zakljucio da je stagnacija kapitalizma njegova perspektiva.
Sredlnom 19. stoljeca doci ce do velikog raskola u ekonomskoj teoriji. Na
~1lr1nl po)avll e se sna!na socijalistitka kritika klasitne Akole i kapita- .
VJETROV/ PROMJENE
listickog ustroja ciji je najznacajniji predstavnik bio Karl Marx (1818.- 1883.},
pisac djela Kapital. Na drugoj strani bili su pisci koji su slijedili klasicnu tradi-
ciju. Oni su naglasavali troskove a zanemarivali potraznju. Godine 1870. dos-
lo je do neoklasicne revolucije koju su pokrenuli Jevons (1835.-1882.), Men-
ger (1840.-1921.) i Walras (1834.-1910.). Spomenuti su teoreticari ekonoms-
ku teoriju obogatili marginalnom analizom, objasnjenjem potraznje teorijom
korisnosti i preferencije te teorijom opce ravnoteze. Engleski teoreticar Alfred
Marshall (1842.-1924.), koji je po ocjeni mnogih najznacajniji predstavnik
neoklasicne skole dao je teoriju cijena temeljenu na ponudi i potraznji.
Sredinom 30-ih godina 20. stoljeca dolazi do revolucionarnog zaokreta u
ekonomskoj teoriji cijije inicijator bio John M. Keynes (1883.-1946.) s djelom Op-
cije sastojala S!3 u odbacivanju Sayova zakona, zagovaranju driavnog interven-
cionizma u privredi te utemeljenju makroekonomske analize. Driavnu interven-
ciju smatrao je Keynes nuznom jer nacelo "laissez faire" i slobodno djelovanje
triisnog mehanizma ne osigurava punu zaposlenost i ne uklanja konjunkturne
cikluse. Njih je moguce ukloniti mjerama fiskalne i monetarne politike driave.
Keynesovu koncepciju, meautim, nisu prihvatili svi ekonomisti. Njega su
osporavali i oni s desnice - posebice cikaska skola i skola racionalnih oceki-
vanja, i oni s ljevice, poput J. K. Galbraitha i radikalnih ekonomista. Cikaska
skola M. Friedmana smatrala je da driavna intervencija ugrozava temeljne
osobne slobode i dovodi do ekonomske neefikasnosti, dok su ekonomisti ra-
cionalnih ocekivanja tvrdili da konjunkturne cikluse nije moguce sprijeciti sus-
tavnom politikom driave. J. K. Galbraith je, s druge strane, naglasavao da je
vjerovanje u slobodnu konkurenciju obicna fikcija jer gospodarstvom uprav-
ljaju tehnostruktura i birokracija, a potrosaci su podvrgnuti najrazlicitijim obli-
cima manipulacije. Radikalni ekonomisti, predstavnici tzv. nove ljevice odba-
cuju suvremenu makroekonomiju i triisno gospodarstvo, suprotstavljaju se
imperijalizmu i zalazu se za smanjenje nejednakosti.
Svaka kriza kapitalizma postavljala je pitanje njegove opstojnosti odnosno
trazenja alternativnoga drustveno-gospodarskog sustava. Socijalizam je takva
alternativa, a za njegovo teorijsko objasnjenje najzasluzniji je Karl Marx. Socija-
lizam se, kao i kapitalizam, susrece sa tri kardinalna ekonomska pitanja: sto,
kako i za koga proizvoditi. Dok je u kapitalizmu triiste bilo odgovor na postav-
ljena pitanja, u socijalizmu to nije bio slucaj. Zato je kapitalizmu svojstveno tr-
zisno, a socijalizmu netriisno, komandno gospodarstvo. Prema Marxu, socijali-
zam je prijelazna etapa drustvenog razvitka iz kapitalizma u komunizam koji
oznacava kolektivno vlasnistvo sredstava za proizvodnju, planiranje, preraspo-
djela dohotka i demokratska evolucija. Socijalizam vremenom treba prerasti u
komunizam, besklasno drustvo, temeljeno na drustvenom vlasnistvu i raspo-
djeli prema potrebama. Zakljucak je izveden iz dijalektickog materijalizma pre-
ma kojemu se ljudska povijest opisuje kao proces stalnih promjena izazvanih
borbom suprotnosti. Tako je i kapitalizam suocen s borbom izmeau rada i kapi-
tala koja se razrjesava ukidanjem kapitalizma i uvoaenjem besklasnog drustva.
Taj je prijelaz, prema Marxu, nuzan jer uslijed tendencijskog pada profitne sto-
pe i nastojanja kapitalista da prisvoje sto veci visak vrijednosti, radnicka klasa
postaje sve siromasnija, i apsolutno i relativno. Uslijed smanjenja njene kupov-
ne moci dolazi do opce nedovoljne potrosnje koja uzrokuje globalnu krizu kapi-
talizma kao drustveno-gospodarskog sustava. Povijest, mec1utim, nije potvrdila
185
 "i
OSNOVE EKONOMIJE VJETROVI PROMJENE

Marxov scenarij buducnosti. Naprotiv, umjesto krize i sloma kapitalizma doslo

r,. Tocno - Netocno (T - N)
je do krize socijalizma sto su potvrdile 90. godine ovoga stoljeca. No, i uz ne- !
" 1. _ Prvo teorijsko objasnjenje kamata dao je sv. Toma Akvinski.
ostvareno Marxovo prorocanstvo, njegov doprinos ekonomskoj teoriji veoma je J.
velik. To se, u prvom redu, odnosi na njegovu tezu da je tehnicki napredak os- I
j. 2. _ Kanonisti su prvi teoreticari driavnog intervencionizma u povijesti
novni pokretac drustvenoga i gospodarskog razvitka. Neovisno o svim pogres- ekonomske misli.
kama Marxove ekonomije, marksizam kao sustav teorijskih shvacanja i ucenja J.
Karla Marxa sna.zno je utjecao na povijesne tijekove covjecanstva. I 3. _ Merkantilisti su bili teoreticari koji su zastupali stav da se drustveno bo-
l
Realizacija Marxove vizije komunistickog drustva ucinjena je 1917. u ne- gatstvo mjeri kolicinom zlata do kojega se dolazi meaunarodnom razmjenom.
J.
kadasnjoj Rusiji koja je bila gospodarski i drustveno nerazvijena zemlja. Ko- 4. _ Francuski fiziokrati su tvorci "laissez faire" doktrine.
munisti su proveli industrijalizaciju zemlje i kolektivizaciju poljoprivrede, prim- l
jenjujuci strogo centralisticki planski model privreaivanja kojim je triiste prak- ,.j 5. _ Sredinom 19. stoljeca dolazi do raskola ekonomske misli na keynezi-
ticki bilo ukinuto. Za vrijeme hladnog rata doslo je do intenzivne trke u naoru- janstvo i neoklasicnu skolu .
.1.
zanju izmeau SAD-a i SSSR-a koju je ovaj izgubio uslijed sporijeg tempa 1\
\', 6. _ Tvorac neoklasicne revolucije bio je engleski teoreticar Alfred Mars-
\',
gospodarskog rasta u zadnjih 20 godina. Sve je to ponukalo sovjetsko ruko- 1'.1 hall koji je stvorio teoriju cijena temeljenu na ponudi i potraznji.
vodstvo da odstupi od centralisticko-planskog modela i da uvede gospodars- I 7. _ Keynes je, pozivajuci se na Sayov zakon, izlozio doktrinu driavnog
ke reforme koijima bi se afirmiralo djelovanje triista. Reforme su trebale
intervencionizma.
obuhvatiti podrucja cijena, monetarne i fiskalne politike te privatizaciju privre-
de. Problem je bio, meautim, kako to izvesti. Ova su bila moguca nacina 8. _ Friedman je tvrdio da u suvremenom kapitalizmu dominira tehno-
tranzicije: radikalni ("big bang") i postupni ("step by step"). Vecina istocno- struktura i da ne postoji suverenitet potrosaca.
europskih zemalja, kao i nekadasnji SSSR, opredijelila se za ovaj drugi nacin 9. _ Marxov teorijski doprinos ekonomskoj znanosti je, osim ostaloga, u
koji daje skromnije rezultate ali uz nizu socijalnu cijenu. tome sto je smatrao da je tehnicki napredak pokretac drustvenoga i gos-
podarskog razvitka.
ZADA Cl
' 10. _ Komunizam je sustav teorijskih shvacanja i ucenja Karla Marxa.
Nadopunite! f/,
"
Visestruki izbor
1. Ekonomska doktrina od 15. do 18. stoljeca koja se zalagala za politiku po- ~:.
zitivne platne bilance uz pomoc driavnog intervencionizma naziva se _ 1. Sv. Toma Akvinski u svom djelu Summa theologiae izlozio je:
J
a) primitivnu verziju radne teorije vrijednosti
b) kritiku lihve i kamate
2. Adam Smith je autor knjige - - - - - - - - - - - - - - - c) pojednostavljenu teoriju raspodjele
3. Autor tzv. zeljeznog zakona nadnice i teorije stanovnistva bio je _ _ __ d) kritiku doktrine "laissez faire"
2. Merkantilisti su pristase:
4. Najznacajniji teorijski doprinos Ricarda bila je analiza - - - - - - - a) driavnog intervencionizma
b) pozitivne platne bilance
c) driave blagostanja
5. Najznacajniji kriticar kapitalistickoga drustveno-gospodarskog ustroja bio d) b) i c)
je , autor djela - - - - - - - - - - e) a) i b)
6. Utemeljitelj makroekonomske analize je - - - - - - - - - - - 3. Adam Smith je autor:
7. Krititari keynezijanstva s desnice pripadaju - - - - - - - - - - a) ~eorije reprodukcije
b) teorije o visku vrijednosti
8. poznat je po svojoj tvrdnji c) teorije komparativnih prednosti
da gospodarstvom upravljaju tehnostruktura i birokracija te da ne postoji d) teze o maksimalizaciji drustvenih probitaka kroz maksimalizaciju osob-
suverenitet potrosaca jer su izlozeni najrazlicitijim oblicima manipulacije. nih interesa
9. Teoreticari smatraju e) ekonomskog determinizma
da dr1avna intervencija gusi osobne slobode, a privredu cini neefikasnom. 4. Marx je autor:
10. Predstavnici zauzimaju stav da konjunkturne a) teorije o visku vrijednosti
clkluse nlje moguce eliminirati mjerama fiskalne i monetarne politike. b) teorije nedovoljne potrosnje

167
 RAZO/OBA OOHOTKA: BORBA PROTIV S/ROMASTVA

6. Drtava blagostanja je:

a) drtava u kojoj najveci broj clanova drustva ostvaruje maksimalno
osobno blagostanje
~drtava u kojoj trtisni mehanizam slobodno djeluje
(9)drtava mjesovitog gospodarstva koja koristenjem fiskalne politike i
ekonomske regulative utjece na trtisnu raspodjelu dohotka sukladno
odredenim socijalnim ciljevima
d) drtava u kojoj su na vlasti socijaldemokrati
7. Koja se od navedenih zemalja uzima kao model socijalne odnosno QEliWG
blago:;;t9ojQ:
af SAD
b) Hrvatska
c) Svicarska
~~liQ~Q
8. Nejednakost u raspodjeli dohotka koja postoji neovisno o ekonomskoj po-
litici drtave posljedica je:
a) postojanja diskriminacije po razlicitim osnovama
b) razlika u intenzitetu radnog napora
c) razlika individualnih sposobnosti
cil,razlika u razini obrazovanja
el)svega navedenoga
9. Sirpmastvo najteze pogada:
q}/ mlade imigrante bez obrazovanja
b) rastavljene supruznike sa zavrsenom fakultetskom naobrazbom
c) kvalificirane mlade radnike
d) jednako sve navedene skupine
10. Okunova teza "supljeg vedra" tvrdi da:
a) izmedu efikasnosti i jednakosti u raspodjeli nema medusobne poveza-
nosti
6)) mjere preraspodjele dohotka mogu smanjiti dohodovnu nejednakost
ali je cijena smanjena ekonomska motivacija za rad i stednju
c) mjere preraspodjele dohotka smanjuju dohodovnu nejednakost i grani-
cu siromastva
d) mjere preraspodjele dohotka smanjuju utjecaj cinitelja koji uzrokuju
dohodovnu nejednakost

Rijesite!\

1. U danoj tablici prikazane su dohodovne skupine americkog stanovnistva u

razdoblju od 1929. do 1985.
Stanovnistvo je podijeljeno u pet skupina, svaka od 20 % (kvintila), ovisno
o visini njihova dohotka.

161
OSNOVE EKONOM/JE

c) teorije "trecih osoba"

d) doktrine "laisez faire"
5. Marshallov teorijski doprinos je:
a) teorija apsolutnih prednosti
b) teorija imperfektne konkurencije
c) analiza elasticnosti ponude i potraznje
d) dijalekticki materijalizam
e) teorija gospodarskog rasta
6. Najznacajnije Keynesovo djelo je:
a) Nace/a politicke ekonomije i oporezivanja
b) Nace/a ekonomike
c) Opta teorija zaposlenosti, kamate i novca
d) Teorija kapitalistickog razvitka
7. Galbraith zastupa tezu
a) da su potrosacke preferencije kreirane od strane tehnostrukture
b) da je imperijalizam najvisa faza kapitalizma
c) da je centralisticko planiranje nuzno kako bi se izbjegla nepravicna
raspodjela
d) da dr:Zavna intervencija ugrozava individualne slobode i pothranjuje
neefikasnost privredivanja
8. Socijalizam je:
a) ekonomska politika dr:Zave usmjerena na ublazavanje gospodarskih
ciklusa i socijalne nejednakosti
b) komandno gospodarstvo
c) prijelazna etapa drustveno-gospodarskog razvitka
d) drustvo u kojemu su na vlasti socijalisti
9. Komunizam je:
a) drustvo u kojemu su na vlasti komunisti
b) diktatura proletarijata
c) besklasno drustvo temeljeno na drustvenom vlasnistvu sredstava za
proizvodnju i raspodjeli prema potrebama
,d) sustav teorijskih shvacanja i ucenja Karla Manca
10. Tranzicija nekadasnjih socijalistickih zemalja pretpostavlja:
a) promjenu vlasnickih odnosa i privatizaciju
b) ukidanje centralistickog planiranja
c) politiku dr:Zavnog intervencionizma
d) a) i b)
e) a), b) i c)
ODGOVORI
Nadopunite: 1. Merkantilizam, 2. Bogatstvo naroda, 3. Malthus, 4. zakona
raspodjele dohotka, 5. Karl Mane, Kapital, 6. J. M. Keynes, 7. Chicaskoj
skoli i skoli racionalnih ocekivanja, 8. Galbraith, 9. Chicaske skole, 10.
skole racionalnih ocekivanja.
Tocno - Netocno: 1. n, 2. n, 3. t, 4. t, 5. n, 6. n. 7. n, 8. n, 9. t, 10. n.
V/Sestruki izbor: 1 b, 2. e, 3. d, 4. a, 5. c, 6. c, 7. a, 8. c, 9. c, 10. d .
.....
 23. PREGLED
MAKROEKONOMIJE

CILJEVI IZLAGANJA

~ Objasniti raz/iku izmedu makroekonomije i mikroekonomije.

~ Utvrditi glave ciljeve makroekonomske politike.
~ Utvrditi glavne instrumente makroekonomske politike.
~ Ukazati na postojanje suprotnosti medu ciljevima
makroekonomske politike.
~ Objasniti pojmove agregirane ponude i agregirane potrainje
kao i makroekonomske ravnoteie.
~ Upotrijebiti AS-AD analizu za objasnjenje makroekonomske
ravnoteie.
Makroekonomija, kako je vec receno u prvomu poglavlju, analizira funk-
cioniranje gospodarstva kao cjeline, dok mikroekonomija objasnjava eko-
nomsko ponasanje pojedinaca, kucanstava i gospodarskih subjekata. Ove
dvije grane ekonomije imaju razlicite predmete proucavanja, pa se tako prva
bavi analizom nacionalne proizvodnje, zaposlenosti, opce razine cijena i
vanjske trgovine, dok se druga bavi analizom cijena i troskova, kolicinom po-
jedinih dobara i usluga te dohocima pojedinih proizvodnih cinitelja. Podjela
ekonomije na makro i mikro je novijeg datuma. Prakticno, sve do pojave
Keynesove Opce teorije zaposlenosti, kamate i novca (1936.), ekonomija se
pretezito bavila mikroekonomskim problemima. Keynezijanska revolucija u
ekonomskoj teoriji stvorila je novu ekonomsku disciplinu - makroekonomiju.
Ciljevi svake makroekonomske politike jesu:
, 1. povecanje obujma proizvodnje i sto veca stopa njenog rasta;
1
2. visoka razina zaposlenosti uz sto nizu stopu nedobrovoljne nezaposle-
nosti;
3. cjenovna stabilnost;
4. vanjskotrgovinska ravnoteza (ravnoteza u medunarodnoj razmjeni kao
i valutna stabilnost).
Ad 1.
Povecanje proiivodnje je krajnji cilj svake ekonomske politike, jer se proiz-
vodlma I uslugama zadovoljavaju pojedinacne i drustvene potrebe. Najcesce
korlltena mjera proizvodnje je brute drustveni proizvod (BDP) iii GNP (Gross
National Product). GNP je vrijednosni izraz svih proizvedenih dobara i usluga,
p1 H stoga mote prikazati kao suma umnotaka kolicine dobara i cijena.

169
OSNOVE EKONOMIJE

Razlikujemo:
1. nominalni GNP - koji se mjeri u tekucim tl'Znim cijenama.
2. realni GNP - mjeri se u nepromjenjenim cijenama.
3. potencijalni GNP - ona razina GNP-a koja se pri danoj tehnologiji i veli-
cini stanovnistva moze proizvesti bez stvaranja inflacije. On izrazava
dugorocni trend realnog GNP-a u uvjetima visoke zaposlenosti i cje-
novne stabilnosti.
Te tri vrste GNP-a se medusobno ne podudaraju. Odnos izmedu nominalno-
ga i realnog GNP-a odreden je odnosom izmedu tekucih i stalnih cijena, dok je
razlika izmedu realnoga i potencijalnog GNP-a odredena velicinom GNP-a ja-
za.
Ad 2.
Visoka zaposlenost je takoder veoma znacajan cilj ekonomske politike. Kako
je nezaposlenost komplementarna kategorija zaposlenosti, iz prethodne konsta-
tacije izvodi se zakljucak da je smanjenje nezaposlenosti takoder cilj eko-
nomske politike. Velicinu zaposlenosti mjerimo stopom zaposlenosti koja je jed-
naka omjeru broja zaposlenih (Z) i velicine radne snage (RS). Velicinu nezapos-
lenosti mjerimo omjerom nezaposlenih (N) i velicine radne snage (RS).

z 'I' z
z
I

=RS 11
(Z+N)
I N 1 N
" = RS 11 (Z+N)
Radna snaga jednaka je zbroju zaposlenih i nezaposlenih radnika i manja
je od kategorije ekonomski aktivnog stanovnistva odnosno radno sposobnog
stanovnistva.
Ad3.
Stabilnost cijena je treci cilj makroekonomske politike. Ona je u tl'Zisnom
gospodarstvu nuzna za mjerenje ekonomske vrijednosti te za racionalno alo-
ciranje oskudnih proizvodnih resursa. Najcesce se kao pokazatelj opce razi-
ne cijena koristi indeks potrosackih cijena (CPI = Consumer Price Index)
kojim se mjeri vrijednost potrosacke kosarice. Njega koristimo takoder za iz-
raOunavanje stope inflacije prema obrascu
. fl .. _ CPI (ove godine) - CPI (prosle godine) x 100
Stopa m aciJe - CPI (prosle godine)

Stabilnost medunarodne razmjene je cetvrti cilj makroekonomske politike.

Ona pretpostavlja ravnotezu neto-izvoza, tj. razlike izmedu izvoza i uvoza.
Takoder pretpostavlja stabilnost deviznih tecajeva. Ako devizni tecaj neke
zemlje raste, cijene uvoznih dobara padaju, dok izvoz postaje za strance
skuplji. Posljedica je stimuliranje uvoza i destimuliranje izvoza, smanjenje
konkurentnosti na svjetskom tr:Zistu i pad neto izvoza. Obrnuti je slucaj ako
devlznl teOaj opada. Tada se stimulira izvoz na raOun uvoza, pa neto izvoz
rHte kao I konkurentska sposobnost.

1'10