Professional Documents
Culture Documents
Biblioteke U Nastavi Pitanja I Odgovori
Biblioteke U Nastavi Pitanja I Odgovori
Uloga:
Savremena kolska biblioteka predstavlja integralni deo ukupnog vaspitno-obrazovnog
ambijenta savremene kole, u kome ima znaajnu ulogu podrke nastavnom procesu. U
skladu sa planom i programom rada kole, i na osnovu sopstvenog plana i programa rada
biblioteke, u njoj se obavljaju struni bibliotekarski poslovi, koji obuhvataju
bibliotekoinformacionu, vaspitno-obrazovnu i javnu i kulturnu delatnost; u njoj se ostvaruje
struna i kreativna saradnja sa nastavnicima svih predmeta i odvija paralelni individualni i
grupni pedagoki rad sa uenicima.
kolska biblioteka ostvaruje svoju tradicionalnu ulogu prikupljanja, selekcije, sinteze i
transfera informacija i znanja, kako iz pojedinih nastavnih oblasti tako i iz sfere javnog i
kulturnog ivota, u interesu njenih korisnika, uenika i nastavnika, kao i strunih organa
kole.
- neknjinu grau ( audio vizuelne medije , CD ROM , DVD , diskete , internet zapise i
sl . ) .
O sastavu knjinog fonda ( nabavka i otpis ) odluuje biblioteki radnik, vodei rauna da
fond bude prilagoen potrebama korisnika i nastavnom programu .
, , , , ,
. ,
,
.
.
, . :
CD-ROM-
, -
.
.
.
,
, . CD-
ROM- DVD-.
,
.
.
.
.
Literatura za nastavno osoblje iznosi 15,6% u odnosu na ukupan fond kolskih biblioteka, a
zastupljena je u sledeem odnosu: udbenici 5,5%, priruna literatura 0,9%, didaktiko-
metodika literatura 2%, pedagoko-psiholoka literatura 1,6%, dela za obradu u lektiri
namenjena nastavnom osoblju 5,3%, zakoni 0,2% i planovi i programi 0,1%.
Prikupljeni podaci pokazuju da 3,5% kolskih biblioteka u Srbiji sa manje od 500 uenika
raspolae knjinim fondom koji ne zadovoljava minimum standarda od 2.500 primeraka.
Prema IFLA/UNESCO Smernicama za kolske biblioteke (Glasnik NBS, 1/2005, str. 387-417)
pod umerenom kolekcijom knjinih izvora podrazumeva se 10 knjiga po ueniku. U fondu
kolske biblioteke treba da ima najmanje 2.500 vanih i savremenih jedinica namenjenih
korisnicima svih uzrasta, sposobnosti i obrazovnog nivoa. Usluge biblioteke obavezno
podrazumevaju i pristup elektron-skim izvorima informacija koji prate nastavni program i
odraa-vaju interesovanja i kulturu korisnika. Elektronski izvori treba da obuhvate pristup
internetu, kao i posebne bibliografske baze, baze punog teksta i obrazovne softverske pakete
koji postoje na CD ROM-u i DVD-ju.
5.
, ,
, ,
.
,
. ,
,
,
.
,
.
.
,
.
,
.
( )
,
,
,
( ,
)
6.
,
.
.
,
.
.
,
, ,
, .
,
,
, , ,
,
. ,
.
.
, .
-
.
,
.
.
7.
.
,
.
,
:
,
, ,
.
, ,
.
,
.
.
, , , , .
.
,
.
,
, , ,
. ,
.
, . :
,
;
-
;
-
;
, -
, -,
,
.
8.
-
.
,
, .
.
.
.
, ,
,
, .
:
,
.
, .
,
. ,
,
.
-
.
. , ,
.
. , .
.
.
.
,
,
. ,
.
, ,
( , , ,
, ).
-
.
.
,
.
.
:
,
- -
;
,
;
, ,
;
, ,
,
;
, ,
,
,
;
;
, ,
;
;
.
- :
-
( ,
, )
,
,
, .
K
,
,
: , , ,
...
- : , , ,
, ...
, ,
: , , , (
) . -
, .
9. Ostvarivanje nastavnog plana uz pomo kolske
biblioteke
U sklopu obrazovno-vaspitne delatnosti kao jednog od osnovnih ciljeva kolske
biblioteke, bibliotekar sarauje sa predmetnim nastavnicima u pripremanju uenika
za samostalno korienje raznih izvora informacija, organizuju nastavne asove u
biblioteci, kao i asove iz pojedinih opte-obrazovnih i strunih predmeta.
Od dobre nabavne politike i redovne godinje prinove knjiga zavisi u kojoj e meri
biblioteki fond biti aktuelan i u skladu sa zahtevima kolskog programa. Pri tome se
ne misli iskljuivo na poveanje broja naslova, ve i na obnavljanje fonda, naroito
obavezne lektire koja se najvie koristi, pa samim tim i najbre oteuje i haba, a
nikad je nema u dovoljnom broju primeraka. U veini kola biblioteke raspolau samo
starim knjigama, jer se knjige najee nabavljaju novcem koji na kraju godine
preostane u kolskom budetu (a retko da ita preostane), te se fond uglavnom
popunjava poklonima.
Lektira jeste nesumnjivo jedan, ali samo jedan od posrednika izmeu dece i dobre
knjige. Lektira ne moe uiniti udo ako i neki drugi inioci recepcije i itanja ne
pripomognu. Problem lektire je svakako vezan za izbor knjiga. Re je o donekle
neprilagoenim delima, o delima koja su iz nekih kulturolokih, pedagokih,
ideolokih razloga stavljena u lektiru i namenjena uzrastu kome su namenjena. Za
lektiru bi trebalo ponuditi mogunost izbora, mogunost izraavanja afiniteta, ne
samo dece nego i onih koji razgovaraju sa decom o knjievnosti, znai uitelja i
nastavnika.
Kriza itanja kao temeljni problem mlade populacije, i iz nje generisana kriza
italakog ukusa realni su problemi sa kojima se susreu kola, biblioteka i celokupla
javnost. Upuivanjem na traganje za raznim vrstama informacija, skupljanjem
informacija iz razliitih knjiga, organizovanjem nastave na malo drugaiji i ne toliko
tradicionalan nain se moe i mora raditi i na razvijanju italakih navika.
Postoje razliiti naini na koje se moe izazvati interesovanje za itanje i knjigu kod
dece. Bibliotekari zaposleni u dejim odeljenjima javnih biblioteka i njihove kolege iz
kolskih biblioteka su, uz roditelje i uitelje, najodgovornije odrasle osobe za razvoj
italakih navika kod dece/mladih. Od njihove strune osposobljenosti pedagoko-
psiholoke i metodoloke obuenosti, ali pre svega od njihove kreativnosti, elje i
volje da se decom bave, umnogome zavise priprema i sprovoenje programa za
razvoj italakih navika kod dece/mladih i njihova efikasnost.
NAPOMENA: Pitanja 9. I 12. su dosta povezana, videete i sami, pa nisam htela da ponavljam
isto. A ima preklapanja i sa ostalima tako da, itajte, pa uklapajte kako vam se svia
zavrih napokon! :D
Termini: dete sa posebnim potrebama i dete sa smetnjama u razvoju nisu sinonimi, jer
su deca sa smetnjama u razvoju samo jedna grupa dece sa posebnim potrebama. Termin deca
sa posebnim potrebama je mnogo iri i u sebi sadri:
- decu sa smetnjama u razvoju (decu sa telesnom, mentalnom i senzornom ometenou),
- decu sa poremeajima ponaanja,
- decu sa tekim hroninim oboljenjima i drugu bolesnu decu na dugotrajnom bolnikom ili
kunom leenju,
- decu sa emocionalnim poremeajima,
- decu iz socijalno, kulturno i materijalno depriviranih sredina,
- decu bez roditeljskog staranja,
- zlostavljanu decu, decu ometenu ratom, izbeglu i raseljenu decu,
- i ono to esto gubimo iz vida: darovitu decu.
Osim toga, ovaj termin nije odgovarajui ni sa aspekta psiholokog shvatanja potreba,
jer svi ljudi imaju u osnovi iste potrebe, ali naini njihovog zadovoljavanja mogu biti oteani
i/ili razliiti.
Zato je, ako ve koristimo termin - posebne potrebe, praktinije i prihvatljivije koristiti
termin posebne obrazovne potrebe koji opisuje svu onu decu koja imaju tekoe u
uenju, a koje mogu biti posledica ometenosti ili nekih drugih nepovoljnih okolnosti, pa
im je potrebna posebna podrka i pomo tokom obrazovanja.
Individualne razlike su prirodne, a kako razvoj ne tee pravolinijski, svako dete u
nekom periodu svog razvoja moe imati neku potekou, pa e mu biti potrebna individualna
pomo i podrka.
Ne treba zaboraviti nadarene uenike (talentovane, darovite) koji takoe imaju
posebne obrazovne potrebe.
Deca sa smetnjama u razvoju ue na razliite naine, tako da esto nije lako pronai
najbolje metode. Ponekad se mora isprobati vie metoda, pre nego to se pronae uspena.
Nekada e samo motivisanost uitelja, upornost i uverenost da ini pravu stvar dovesti do
uspeha.
Bez obzira na to koji nain preovladava u njihovom pristupu uenju, deca e biti
uspena, kada im se stvore takvi uslovi koji odgovaraju nainu uenja kome su najvie sklona.
Najlaki nain da se deci osigura uspenost je kombinovanje razliitih strategija, metoda,
oblika i sredstava, kao i stvaranje prilika za alternativna iskustva u uenju, prilagoavanje
nastavnog programa i esto menjanje aktivnosti kako bi se prilagodili potrebama sve dece.
SARADNJA SA RODITELJIMA
Kada radimo sa porodicama dece koja imaju smetnje u razvoju, koja imaju neku od
hroninih bolesti ili su na bilo koji nain marginalizovana i diskriminisana, na cilj je dobrobit
deteta. Najsigurniji nain da se ovo postigne jeste dobar, partnerski odnos sa roditeljima.
Naglasak je zato na odnosu strunjak roditelj, jer roditelji imaju presudnu ulogu u svim
aspektima brige o detetu.
Na osnovu ponaanja deteta u koli, a uz pomo informacija koje su dobili od
roditelja, uitelji e stei celovitu sliku o detetu i tako biti u mogunosti da optimalno usklade
svoje postupke u nastavi sa specifinim sposobnostima i potrebama deteta.
Saradnja izmeu roditelja i uitelja treba da bude kontinuirana, svestrana i korisna.
Ona treba da pomogne da se usklade porodine i kolske vrednosti, da se izbegnu meusobno
nerazumevanje, nesporazumi i nepoverenje, kako bi se detetu olakao proces obrazovanja i
socijalizacije.
1) Komunikacija sa detetom
Budi strpljiv.
Budi konkretan - izbegavaj nejasne i neodreene termine kao to su: kasnije, moda,
zato si to uradio?
Izbegavaj idiome, dvostruka znaenja (dvosmislenost) i sarkazam.
Ralani zahtev na manje korake (ako je to neophodno za razumevanje).
Gledaj i sluaj paljivo i uvaavaj odgovore.
Odgovori pozitivno na pokuaj (potvrdi, ohrabri...).
Ohrabruj pitanja i deiji izbor uvek kada je mogue.
Unapreuj komunikaciju sa detetom.
Koristi gestove, modelovanje i pokazivanje sa verbalizacijom.
Posebno privuci panju vizuelno, verbalno ili fiziki.
2) Socijalna podrka
Zatiti dete od zastraivanja i zadirkivanja.
Razvijaj drugarski sistem, prijateljske odnose na svakom asu.
Planiraj situacije saradnje (podeli uloge za grupni rad) kako bi svi mogli da uestvuju
i situacije u kojima e
dete pokazati ta moe i ume da uradi.
Vebaj specifine vetine tokom prirodnih aktivnosti sa vrnjacima.
Struktuiraj aktivnosti sa definisanim ulogama.
Fokusiraj se na socijalni proces (deavanja u grupi) radije nego na ishod ili proizvod.
Posebno pouavaj, probaj, treniraj, vebaj i modeluj socijalne vetine u prirodnom
okruenju: pregovaranje, odbijanje, odgovaranje, ukljuivanje, strpljenje, zahvaljivanje,
davanje komplimenata, prihvatanje drugaijeg miljenja, prihvatanje tueg uspeha, nadoknada
tete, druenje, preuzimanje vostva, sposobnost da se sledi tua ideja, tolerisanje
monotonije...
Pomozi deci da pronau zajedniki interes.
Uitelj ili nastavnik odluuje ko e reavati problem ili voditi proces reavanja
problema.
Koncentrii se na promenu neprihvatljivog ponaanja i ignorii ga.
4) Predstavljanje sadraja
Predstavi sadraje to oiglednije: pokai, napii, demonstriraj, koristi fotografije,
slike, dijagrame, objekte iz okruenja, kalendare, mape, karte, audio i video materijale...
Ralani instrukciju na male korake.
Obezbedi mogunost ponavljanja i vebanja.
Koristi mogunosti vrnjakog pouavanja.
Primeni uenje u realnim situacijama.
5) Procena i pravila
Prilagodi teinu zadatka.
Prilagodi oblik pitanja.
Naglasi tekst (posvetli da bude uoljiviji).
Skrati.
Ponudi alternativnu aktivnost.
Budi dosledan u oekivanjima.
Izvebaj format pitanja pre testiranja - kroz probe (vebe).
Obezbedi dovoljno vremena.
6) Upravljanje ponaanjem
Individualni dogovor/ugovor sa odeljenjem.
Koristi vizuelni signal, znak za poetak ili kraj.
Ugradi (inkorporiraj) elje i interesovanja u dnevni plan.
Ohrabruj deje izbore.
Potuj njihove dobre odluke.
Analiziraj uzroke ponaanja iz deije perspektive.
Izbegavaj pritiske tipa: Budi dobar ili druga apstraktna oekivanja.
Izbegavaj poniavajue mere koje slabe samopotovanje, dovode do anksioznosti i
nisu razumljive (videe
ta e ti se desiti, nastavi li tako...).
Izbegavaj disciplinske mere za "nepristojno" ponaanje: izbegavanje kontakta oima,
prianje samom sebi,
oduzimanje vremena, ponavljanje rei ili fraza, neodustajanje od svojih interesa,
nezainteresovanost.
Inkluzija, izmeu ostalog, znai pruanje mogunosti svoj deci da budu uspena.
) -;
-,
,
, .
) ;
,
:
, , ,
, ,
,
, ,
,
.
) .
.
,
.
, , .
.
If your children are gifted and talented, you may find that helping them to use the
library offers special benefits and challenges. Gifted children often are able to learn
independently and advance to higher level materials at an earlier age. Access to a wide range
of sophisticated sources of information may help meet their desire to learn about a variety of
subjects. The public library can be a "learning laboratory" for these children, and very often
they can make good use of its resources with relatively little assistance. However, if you want
specific guidance for your gifted children, do not hesitate to ask the librarian for suggestions.
Also, be sure to check with their school librarian, who may be able to recommend
supplemental library materials based on the school's curriculum.
This subject discusses the special needs of gifted children and the role that public
libraries may serve in supporting these children. The areas discussed include personal contact
and assistance, access to adult level research materials and reference tools, library use
instruction, reading guidance, and specialized library activities.
Support for the Use of Differentiated Reading Experiences for Talented Readers
A. Access an array of classroom and library books: topics, challenge level
B. Promote challenge level of reading selections
C. Recommend specific titles to individuals
D. Use theme-based approach (multiple titles)
E. Recognize the need to challenge talented readers
F. Use multiage groups across grades
G. Support for ability groups (administrators and teachers)
H. Assess continuous progress
I. Serve as role models in approach to assigned and pleasure reading (teachers, students,
administrators, and parents)
J. Understand and use different reading strategies and instructional approaches
K. Promote value of reading
An Advanced Reader
Understands the nuances of language
Uses multiple strategies to create meaning
May focus on a single strategy
Reads beyond their chronological age
Enjoys reading a wide variety of material
Is voracious
Looks at books to solve problems
Wants to choose books
Has a wonderful vocabulary
Reads quickly
Relates literature to their own lives
May be an insightful reader
Advanced Readers Needs
Van Tassel-Baska and Brown (2001) determined that current curriculum materials
directed towards gifted learners should emphasize process skills such as critical thinking and
problem solving. In terms of reading, that means that advanced readers are entitled to develop
their reading abilities by exploring a wide variety of genres and writing styles. For advanced
readers to continue to develop their reading and thinking abilities, they need to be exposed to
books with rich characters, dynamic plots and extensive vocabulary. Howell (1987) suggested
that one way to provide advanced readers with challenge is to encourage them to read good
literature that features an extensive range of vocabulary in context.
Clark (1997) Noted That Gifted Children Have These Language Related Abilities
The presence of an ability implies a need for the opportunity to develop that ability. Thus
Barbara Clark (1983) outlined cognitive characteristics that differentiate gifted children from
others, and then went on to list needs related to each characteristic. Her list includes the
following needs:
To be exposed to new and challenging information about the environment and the
culture.
To be exposed to varied subjects and concerns.
To be allowed to pursue ideas as far as their interests take them.
To encounter and use increasingly difficult vocabulary and concepts.
To be exposed to ideas at rates appropriate to the individual's pace of learning.
To pursue inquiries beyond allotted time spans.
All of these needs can be met easily and inexpensively through a program based on books
and reading.
Promoting Intellectual Development Through Books
Teachers working with groups of gifted students can use books to promote intellectual
development by (a) using literature as a supplement to the readings in basal texts, (b) forming
discussion groups based on books, and (c) following programs such as the Junior Great Books
discussion format.
As interest grows in the use of literature in the reading curriculum, textbook publishers
are beginning to supply appropriate materials. Teachers can also develop their own programs
by requiring students to read whole books in addition to their reading in the basal series. For
gifted students, this requirement can be positive, rewarding them for something they already
enjoy. Students can keep reading notebooks, in which they write title, author, date read, and a
short comment on the book. To ensure both quality control and choice, it is best if the student
can select the required reading from a list prepared by the teacher or librarian.
Book discussions can be led by teachers, librarians, or volunteers and should focus on
themes and ideas in the literature read, with the emphasis on higher level thinking skills rather
than on plot summaries and fact questions.
For individual gifted students, books can be part of the educational program if an adult
(parent, teacher, librarian, or other mentor) offers reading guidance, discussing what the
student has read and making suggestions for related reading--always keeping in mind the
student's interests, reading ability, and reading background. The goal is to expose the student
to a variety of books of high quality and stretch the student a little beyond his or her previous
awareness. Gifted students do not automatically know what is good literature; they need
information and guidance to find the best.
Teacher-Librarians can help individual students access journals and magazines about
the topics that most motivate them and encourage participation in learning communities
where students connect with mentors.
Leadership from the library can make real our promises to differentiate instruction,
celebrate learning and make our instruction more student-centered and student-driven. The
library can help put literacy into the spotlight and provide confidence-building skills
instruction that is relevant to students in our community. It takes an effective change agent to
capitalize on how technology can be sensibly harnessed as a motivating and multiplying force
for learning.
15.
, ,
,
.
,
, ,
,
.
, ,
,
, ,
,
.
, , ,
. ,
, ,
,
,
.
,
,
,
, .
eine Bestand von Bchern und Medien fr die Schler sowie fr die Lehrkrfte
bereitstellen,
mglichst viele Kinder an das eigenstndige Lesen und die Freude an und mit Bchern
heranfhren diese Form der Lesefrderung betrifft vor allem die Primarstufe.
Eine gut geplante Schulbibliothek kann und soll folgende Kompetenzen frdern:
Informationskompetenz
Lesekompetenz
Medienkompetenz und
soziale Kompetenz.
Schon in dem im Jahr 2000 erschienenen Manifest der UNESCO: Die Schulbibliothek im
Lehr- und Lernprozess fr Alle ist deshalb als Aufgabe definiert: Die Schulbibliothek stellt
Informationen und Ideen zur Verfgung, die grundlegend fr ein erfolgreiches Arbeiten in
unserer stetig wachsenden informations- und wissensbasierten Gesellschaft von heute sind.
Die Schulbibliothek rstet die Schler mit der Fhigkeit zum lebenslangen Lernen aus und
entwickelt ihre Vorstellungskraft. Damit versetzt sie sie in die Lage, ein Leben als
verantwortungsbewusste Brger zu fhren.
19. mesto visokoskolskih biblioteka u savremenom obrazovanju
Sie sind ein Ort zum Schmkern, Ausruhen, Chillen, ein Ort, an dem sich Freunde
zum Schachspielen verabreden oder um gemeinsam Hausaufgaben zu machen.
Schulbibliotheken sind das groe, gemtliche Wohnzimmer einer Schule wenn es
sie denn gibt. Infolge der lauten Aufregung um Lesefrderung, Sprach- und
Medienkompetenz hat sich viel bewegt an Deutschlands Schulen, gerade nach den
ernchternden Pisa-Ergebnissen der vergangenen Jahre. Frderprogramme und
Wettbewerbe zur Lesefitness wurden aufgelegt, viele Millionen in die technische
Ausstattung der Schulen mit Computern und Internetzugngen gesteckt. Die
Schulbibliotheken allerdings bekamen nur selten etwas ab. Sie sind bis heute die
Verlierer im Verteilungskampf um die Bildungsinvestitionen.
Warum ist das so? Es fehlt bei uns generell ein Verstndnis fr den Wert von
Bibliotheken, meint Schlamp. Sie gelten als soziale Defizitausgleichstation. Hinzu
kommt, dass es in Deutschland vergleichsweise gute Schulbcher gibt und viele
Lehrer meinen, dass sie auf eine Bibliothek verzichten knnen. Schlamp kmpft fr
ein verndertes Bild von Schulbibliotheken: Wichtig ist der Raum: Ein zentraler Ort,
an dem Schler gemeinsam recherchieren, Informationen auswerten, vergleichen.
Und natrlich auch eine ruhige Ecke finden. Die Bibliothek als sozialer Ort wird bei
uns massiv unterschtzt.
Die Schler suchen einen betreuten und geschtzten Ort und wollen
reden
Die Finanzierung von Studio_M war ein kleines Kunststck. Sie wurde
zusammengestckelt aus Mitteln des Bundes, der Stadt und Spendengeldern.
ber das Ganztagsschulprogramm des Bundes konnte der Raum finanziert werden,
aber kein einziges Buch. Durch verschiedene Aktionen und viel Elternhilfe kamen
schlielich 40.000 Euro fr die Erstausstattung zusammen. Man bekommt so etwas
wirklich nicht auf dem Teller prsentiert, sagt Philip Verplancke. Aber die
Anstrengungen haben sich gelohnt: Die Atmosphre an der Schule hat sich
verndert. Ich beobachte manchmal, wie unsere Schler Freunde voller Stolz durch
den Raum fhren.
Der Neid der anderen ist berechtigt, denn in Frankfurt am Main ist die Einrichtung
einer Schulbibliothek einfacher als in anderen Kommunen. Nicht nur, weil die Stadt
wohlhabender ist, sondern auch, weil sie mit der Einrichtung der
schulbibliothekarischen Arbeitsstelle (SBA) politische Prioritten gesetzt hat. Die
SBA versteht sich als Dienstleister fr Schulen. Ihre Angebote reichen vom
Bcherrucksack fr ein Rechercheprojekt bis hin zur Bibliothekarin auf Zeit, die
fr mehrere Wochen vor Ort beim Aufbau oder bei der Neuorganisation einer
Bibliothek Hilfe leistet.
Hochschulbibliothek
Hochschulbibliotheken sind Wissenschaftliche Bibliotheken, die primr der Literatur- und
Informationsversorgung von Hochschulen dienen. Darunter
fallen Universittsbibliotheken, Fachhochschulbibliotheken, Kunsthochschulbibliotheken, Musikhochschulbi
bliotheken, Bibliotheken der Pdagogischen Hochschulen und der Gesamthochschulen wobei zwischen
den einzelnen Typen hufig nicht sauber unterschieden wird.
Fachhochschulbibliothek
Fachhochschulbibliothek (Abkrzung FHB) ist an einigen Fachhochschulen der Begriff fr
eine Bibliothek als zentrale Infrastruktureinrichtung mit einem vielfltigen Informations- und
Dienstleistungsangebot. An zahlreichen Fachhochschulen wird stattdessen der
Begriff Bibliothek oderZentralbibliothek verwendet. Aufgrund der zunehmenden Forschungsaktivitten der
Fachhochschulen sind die Leistungen zunehmend mit denen der Universittsbibliotheken vergleichbar. Die
Bibliotheken an Fachhochschulen haben sich inzwischen zu einem wichtigen Bestandteil der
wissenschaftlichen Literaturversorgung entwickelt und sind Dienstleister auf dem Sektor Information
im Hochschulbereich.
Sie beschafft und erschliet gedruckte und elektronische Medien sowie Fachinformationen zu allen an der
Fachhochschule vertretenen Fachgebieten und stellt diese gem den Anforderungen von Forschung, Lehre
und Studium zur Verfgung. Sie untersttzt und frdert den Zugang zu wissenschaftlicher Information und
das lebenslange Lernen, indem sie ihr Angebot in der Regel auch allen interessierten Nutzerinnen und
Nutzern aus der Region zur Verfgung stellt. Die Gre der Bestnde ist sehr unterschiedlich.
Hauptaufgaben
Die Aufgabe einer Hochschulbibliothek besteht vor allem in der Literatur- und Informationsversorgung der
Hochschulangehrigen. Fr den Informationsbedarf steht absolute Aktualitt im Vordergrund. Mit laufender
Zunahme der praxisbezogenen Forschung an den Fachhochschulen werden zudem immer mehr spezielle
wissenschaftliche Informationen bentigt. Wissensmanagement, Informationsmanagement und Vermittlung
von Informationskompetenz (Teaching Library) sind ebenfalls wichtige Aufgaben.
Die Bibliothek ist auch ein Lernort. Daher findet man eine fast durchgehende Freihandaufstellung und eine
Vielzahl unterschiedlicher Benutzerarbeitspltze vor (Gruppenarbeitsrume, Carrels, PC-Arbeitspltze,
WLAN-Zugang).
Universittsbibliothek
Eine Universittsbibliothek (Abkrzung UB) ist eine Bibliothek, die einer Universitt als zentrale
Dienstleistungseinrichtung zugeordnet ist. Im Gegensatz zu den Fachbibliotheken der
einzelnen Fakultten oder Fachbereiche, die sich auf Literatur ihres jeweiligen Fachgebiets konzentrieren,
umfassen die Bestnde einer Universittsbibliothek Literatur zu allen an der Universitt vertretenen
Fachgebieten und darber hinaus meist zu noch vielen weiteren Gebieten, die an der Universitt nicht
gelehrt werden. Der fachlichen Spezialisierung in den Institutsbibliotheken entspricht auf der Ebene der
Universittsbibliothek die Einrichtung spezieller Sondersammelgebiete, die thematisch an eines oder
mehrere der an der Universitt gelehrten Fcher anknpfen und in denen die UB versucht, jede
Verffentlichung, die weltweit zu dem Sammelgebiet erscheint, in ihren Bestand aufzunehmen. Hufig legt
auch das Universittsarchiv eine Dienstbibliothek an wie eine Art von Institutsbibliothek.
Hauptaufgabe
Die Aufgabe der UB besteht vor allem darin, Lehrenden und Studierenden zu ermglichen, sich in mglichst
umfassender Weise sowohl ber den aktuellen Wissensstand einer Disziplin als auch ber die historische
Entwicklung dieses Wissens informieren zu knnen. Sie versorgt sowohl die Studierenden als auch
die Professoren und ihre Assistenten hauptschlich mit Fachliteratur, aber auch mit anderen Werken.
20.
Koji su to informacioni izvori za pronalaenje naunih informacija?
1. Samo izvoenje istraivanja tokom kojeg dolazi do razvoja ideja i odvija se neformalna
komunikacija meu naunicima
Kada se nekom dokumentu dodeli DOI broj, on definie adresu tog dokumenta na mrei tako
da i ako se dokument preseli na drugi raunar ili server, on ostaje dostupan. Naunici, koji
predstavljaju najbitniji deo sistema naunih komunikacija, osim funkcije kreatora i korisnika
poeli su da preuzimaju i funkcije izdavaa i distributera. Funkcije distributera sve vie
preuzima Internet. Izdavai sve vie igraju ulogu uvara kvaliteta naunih publikacija u ovom
vremenu proliferacije publikacija. Biblioteke osim funkcije uvanja i davanja na korienje
svih vrsta publikacija preuzimaju i ulogu vorita u sistemu distribucije, kao i ulogu edukatora
autora i korisnika, pruajui im pomo u snalaenju u moru raspoloivih informacija i
obezbeujui pristup najkvalitetnijim informacionim izvorima.
Uopteno govorei, naunici i dalje dolaze do informacija uz pomo dve glavne strategije:
1. Neformalna nauna komunikacija, ukljuujui privatna pisma, izvetaje, zapisnike sa
sastanaka, disertacije i sl. siva, nepublikovana literatura, a danas sve vie i blogovi,
diskusione liste i informacije dobijene preko raznih novih servisa drutvene mree (social
web) kao to su Facebook, Linkedin ...
21.
Slika pojedine drave moe se prepoznati u stanju i standardu biblioteka te drave. Stoga,
zajedniki moramo raditi na modernizaciji i poboljanju standarda u naim bibliotekama,
svakako ovaj projekat je dobar osnov za to.
Partneri projekta iz Evropske unije su: Univerzitet u Mariboru (Slovenija), Univerzitet u Beu
(Austrija), Middlesex univerzitet (Velika Britanija), te regionalni partneri Univerzitet u
Beogradu, Niu i Kragujevcu (Srbija), Univerzitet u Sarajevu i Tuzli (BiH) i Univerzitet u
Podgorici (Crna Gora).
Glavni partner u realizaciji ovog dijela projekta jeste Univerzitet u Mariboru, odnosno
Univerzitetska biblioteka Maribor (UKM). Prezentaciju radionice Novi biblioteki servisi na
univerzitetima Zapadnog Balkana moete pogledati i preuzeti iz menija Dokumenati.
Online katalozi mogu da se implementiraju na nekoliko naina. Biblioteke koje su, na primer,
pretplaene na biblioteke servise, ve imaju deo svojih katalokih zapisa online dostupnim.
Nekoliko bibliografskih servisa uvaju duplikate i variantne kataloke zapise svojih lanica.
Takvi zapisi tano predstavljaju fond date biblioteke ukljuujui i signature. Bibliografski
servisi sve vie pruaju velike mogunosti za pretragu koja podrazumeva pretragu po
kljunim reima, logiku koordinaciju parametara za pretragu, kao i uobiajene pretrage po
autoru, naslovu i predmetu. Samim tim je razumljivo da odreena biblioteka moe da koristi
bazu podataka bibliografskog servisa kao svoj online katalog. Slino tome, neki online
informacioni servisi koje razmatramo u Automated Reference Servicepoglavlju, nude
mogunost privatnih datoteka koje omoguavaju kreiranje sopstvenih bibliografskih ili
drugih datoteka kojima se pristupa korienjem istog softvera koji se koristi za pristup javno
dostupnim datotekama. Takve privatne datoteke mogu da sadre i online katalog biblioteke.
Od 1969. godine do sredine 1970-tih, biblioteki sistemi koji su se razvili na MARC trakama i
u koje su lokalno dodavani kataloki zapisi, korieni su za tampanje katalokih listia,
knjinih kataloga, ostalih bibliografskih produkata i to u institucijama kao to su: NewYork
Public Library, Stanford University, Rice University, University of California, California State
Library, Orange County Public Library, Hannepin County Public Library, Trinity University
in San Antonio i University of Guelph in Ontario. Sama Kongresna biblioteka je rairila
upotrebu MARC zapisa na razliite namene ukljuujui tu i izradu knjinih kataloga i
katalokih listia. U zamenu za nabavljanje i procesiranje MARC traka, biblioteke svih
veliina i tipova su mogle da dolaze do MARC zapisa koristei proizvode i servise koje su
razvili izdavai, raunarske firme, servisi sa podeljenim vremenom i ostali posrednici.
Raunarski izraeni mikrofilmovi su se ubrajali meu prve proizvode koji su izvedeni iz
MARC-a. Tokom 70-ih su ih koristile mnoge biblioteke. I dok se mikrofilmovi jo uvek
koriste, mikrofii se vie ne smatraju poeljnim nainom katalokog kopiranja iako se mogu
pokazati korisnim za poslove nabavke, meubiblioteke pozajmice i za sline poslove. Za
veinu biblioteka CD-ROM proizvodi, nastali kao derivat MARC-a, obezbeuju
najefikasniju podrku katalogizaciji.
22.
Visokokolska biblioteka u novije vreme dobija znaajnu ulogu u procesu akreditacije
univerziteta, uslova za rad jednog univerziteta pri emu se kvalitet jedne visokokolske
biblioteke postavlja kao meta vrednosti, kao mera prilagoavanja cilju i kao mera dostizanja
praga standarda. U tom procesu akreditacije mora da postoji usklaenost izmeu zakonske
regulative i standardizacije vezane za bibliotekarstvo i zakonske regulative i standardizacije
koja se odnosi na univerzitet.
Smjernice:
10.1 Visokokolska ustanova ima biblioteku snabdevenu literaturom koja svojim nivoom i obimom
obezbeuje podrku nastavnom procesu i naunoistraivakom i umetnikom radu. Biblioteka
raspolae s najmanje 1000 bibliotekih jedinica iz oblasti iz koje izvodi nastavni proces.
10.4 Visokokolska ustanova obezbeuje neophodnu obuku nastavnika, saradnika i studenata u cilju
efektivnog korienja biblioteke i ostalih informacionih resursa.
10.2 Visokokolska ustanova ima amfiteatre, uionice, laboratorije ili sline prostorije za izvoenje
nastave, biblioteki prostor i itaonicu, u skladu sa potrebama studijskog programa, primerene
odreenim obrazovno-naunim, odnosno obrazovno-umetnikim poljima. Visokokolska ustanova
obezbeuje mesto u amfiteatru, uionici i laboratoriji za svakog studenta na studijskom programu.
...
Primer Australija