SADRAJ

1. UVOD...3
2. POJAM I METODE DEZINSEKCIJE ....7
2.1.Nain suzbijanja insekata ...8
3. POJAM METODA DERATIZACIJE ....9
3.1. Metode borbe protiv tetnih glodovaca 9
3.2. Upotreba otrova u deratizaciji ......9
4. ZAKLJUAK .....11
5. LITERATURA ...12

2
 1. POJAM I METODE DEZINSEKCIJE

Dezinsekcija (lat. desinfectio - raskuba) oznaava postupke usmjerene na unitenje

najveeg broja neeljenih mikroorganizama. U tu svrhu se rabe fizikalna i hemijska
sredstva. Tim se postupkom unitava, inhibira ili uklanja i ostala populacija
organizama. Primjenjuje se izvan ivog organizma, u vanjskoj sredini (tlu, vodi,
zraku, na predmetima i u prostorijama zdravstvenih ustanova, tvornica prehrambenih
proizvoda i dr.) Vana je injenica da se dezinfekcijom ne moraju unititi i
bakterijske spore. Sunevom svjetlou, te procesima taloenja, filtriranja i
razrjeivanja provodi se dezinfekcija u prirodi. Danas je djelatnost zdravstvenih
ustanova nezamisliva bez primjene antiseptikih postupaka i novih dezinfekcijskih
sredstava.1

1.1. Nain suzbijanja insekata

1. Bioloke metode

Prirodni neprijatelj: ptice, imii, jeevi, krtice

Insekti grabeljivci: bubamare, mravi, ose
Insekti paraziti: ose najeznice, muhe gusjeniarke
Mikroorganizmi: npr. Bacilus thurensienesis

2. Tehnike metode

Ljepljive trake na koje e se insekti priljepiti,

Isuenjem bara omoguiti e se razvoj insekata,
Prevrtanje gnoja: u gornjem sloju su razvojni stadiji insekata koji e
kada se gnoj prevrne biti izloeni smrtonosnom djelovanju fermenata
gnoja,
Inertna praina: silicijski gel i dijetomejska zemlja isuuju insekta.

1
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dezinfekcija

3
3. Fizikalne metode

Temperature, vlaga
Modificirana atmosfera. manje kisika i duika a vie ugljinog
dioksida
Ultrazvuk
x i y zraenje

4. Hemijske metode

Insekticidi biljnog porijekla: piretoroidi, nikotin ( nicotine ),

rotenone
Sintetski insekticidi, DDT, nicotine, organofosforni preparati

4
Deratizacija je skup razliitih mjera koji se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije tetnih
glodavaca ispod praga tetnosti, zaustavljanja razmnoavanja ili potpunog unitenja nazone
populacije tetnih glodavaca koji su prirodni rezervoari i prijenosnici uzronika zaraznih
bolesti ili skladini tetnici.

2. Deratizacija je skup mehanikih, fizikalnih, biolokih i kemijskih postupaka i mjera

kojima je cilj suzbijanje i trajno eliminiranje tetnih glodavaca iz odreenog prostora.

Pod obveznom (preventivnom) deratizacijom kao opom mjerom, podrazumijevaju se i

sve mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za ulaenje, zadravanje i razmnoavanje
tetnih glodavaca na povrinama, u prostorima ili objektima koje su osobe korisnici obveznih
DDD mjera duni provoditi, a to su:

1. higijensko tehnike mjere:

sprjeavanje kapanja vode iz cijevi,
sprjeavanja zadravanja vode u lokvama,
pravodobno uklanjanje kunog i ostalog organskog otpada,
sprjeavanje pristupa glodavcima do mjesta odlaganja organskog otpada,
sakupljanje organskog otpada u zatvorenim kontejnerima,
pravilno skladitenje i manipulacija hranom,
sprjeavanje pristupa glodavcima do zaliha hrane,
osiguravanje karantene za pristiglu hranu u veim skladitima,
primjereno uskladitenje hrane kako bi bio mogu vizualni pregled prostora,
povremeno preslagivanje uskladitene hrane i
uzgoj negrmolikih i nepuzajuih biljaka oko objekata gdje se mogu sklanjati
glodavci.
2. 2. graevinsko tehnike mjere:
zatvaranje svih otvora oko dovodnih i odvodnih instalacija na nain da se sprijei
ulaz tetnim glodavcima,
zidovi bez otvora s glatkim donjim dijelom,
pravilno izvoenje i ugradnja vrata s metalnim obrubom,
ugradnja zatitnih mrea na prozore, odzranike i ostale otvore,
ugradnja sifona i prepreka u kanalizacijskom sustavu,
postavljanje takorobrana na vezove brodova i na energetske provodnike tijekom
boravka brodova u lukama.
3. 3. fizikalne mjere:
upotreba ultrazvuka, ljepljivih traka.

Fizikalna metoda je primjena postupaka u kojima koristimo zvuk i svjetlost s ciljem

tjeranja ili sprijeavanja ulaenja i zadravanja glodavaca u ciljanom prostoru.
a) zvuk da bi sprijeili ulaenje ili zadravanje glodavaca u nekom prostoru koriste se
ureaji koji emitiraju stalno ili u razmacima frekvencije koje iritiraju glodavce ili zvukove
koji oponaaju glasanja ptica grabljivica. Potrebne su este promjene, posebno
frekvencija, jer se glodavci vrlo brzo priviknu i otkriju da nema prave opasnosti.

5
 b) svjetlost mievi i takori su none ivotinje, vole mrak i aktivnost im zapoinje u
sumrak. Osvjetljenjem prostora cijelodnevnom rasvjetom meutim daje slabe rezultate.
Puno vie se postie preglednou kuteva i uklanjanjem sjena i zaklona koje glodavci
koriste za kretanje u prostoru

c) elektromagnetski valovi jo uvijek u ispitivanju i zasada relativno mala primjena u

praksi.

BIOLOKA METODA

Bioloka metoda je primjena postupaka koji reguliraju uvjete za rast i razvoj, ali i
koritenje usluga prirodnih neprijatelja predatora. Pod biolokim metodama
podrazumijavaju se:
a) mehanizmi odravanja bioloke ravnotee teko je na njih utjecati ili ih usmjeriti
prema naim eljama. Odvijaju se samostalno i po prirodnim zakonima, ali stvaranjem
nepovoljnih uvjeta regulacijom temperature, svjetlosti i izvora hrane mogu se bitno
umanjiti uvjeti za zadravanje, rast, razvoj i razmnoavanje.

b) prirodni neprijatelji predatori glodavaca zmije, mungosi, ptice grabljivice, kune,

lasice, make, psi, u slobodnoj prirodi imaju veliku i znaajnu ulogu u odravanju
bioloke ravnotee. U ciljanom suzbijanju rijetko se koriste usluge prirodnih
neprijatelja, posebno ivotinja. Dobro je poznato da je najbolji prirodni deratizer zmija,
ali zmije se iz znanih razloga vrlo rijetko koriste u ciljanom suzbijanju glodavaca.

Najee se koriste make i psi. Iako su ciljano najee koriteni prirodni neprijatelji,
treba znati i uzeti u obzir injenicu da se esto koriste netoni podaci. Nisu sve make
dobre lovice, a ni svi psi ne love takore i treba imati odreenu dozu rezerve u njihovu
koritenju.

d) mikroorganizmi pokualo ih se ciljano koristiti, kao npr. Salmonellu typhimurium i

Salmonellu enteritidis-gartneri, no usprkos poetnim dobrim rezultatima, postupak je
ubrzo naputen zbog brze pojave imuniteta i prevelikog rizika za ovjeka.

MEHANIKA METODA

Mehanika metoda je primjena najstarijih postupaka kojima se ovjek odavno koristi,

koristei zapravo svoje znanje i instinkt lovca. Samostalnom primjenom mehanikih
postupaka i mjera rijetko e se postii dobri rezultati, ali ovi postupci imaju prednost pred
ostalim, posebno u pojedinanom suzbijanju, zbog injenice da koriteni postupci ne
ugroavaju okoli, ljude, domae ivotinje i neciljane vrste.

a) prepreke cilj je sprijeiti ulazak tetnih vrsta glodavaca u objekte. U tu svrhu koriste
se razni tipovi zatite, od mrea na prozorima i otvorima, kolutovima na uadi ili icama
kojima bi mogli ui i proi glodavci. U postavljanju ili ugradnji prepreka treba voditi
rauna, da prepreke moraju biti izvedene od materijala koji glodavci ne mogu proglodati
ili savladati. Mree npr. moraju biti eline, a oka (rupe) ne smiju biti promjera veeg od
6 mm

6
klopke za hvatanje ili ubijanje su naprave raznih vrsta i konstrukcije ija je glavna
karakteristika, da imaju zaporni mehanizam na oprugu koji klopku zatvara (ivolovke) ili
udarom ubija (mrtvolovke). Za veinu klopki, bez obzira na namjenu, zajedniko je da se
u njih mora stavljati mamac, koji mora biti svje i atraktivan. Najee koriteni mamci
su: sir, pek (slanina), salama, ribice itd. Klopke se moraju uklapati u ambijent, a
postavljaju se uz puteve kojima glodavci prolaze ili na mjesta na kojima se zadravaju.
Poeljno je klopke par dana izlagati bez mamca i s osiguraem, da se glodavci na njih
priviknu. Pojedini autori navode da kod postavljanja klopki treba nositi rukavice, da ne
zaostane miris ruku ovjeka, ali to ne stoji, jer su glodavci komensali i miris ovjeka ih ne
smeta.

Mnogo je vanije da su klopke iste i oprane i da nemaju miris od prethodne uporabe.

Glodavce e prije odbiti miris drugog glodavca, nego miris ovjeka. Glodavci vrlo brzo
otkriju opasnost lovki i uspjeno ih zaobilaze, pa je vano postaviti to vei broj, ako
elimo imati uspjean lov. Prednost klopki je da nisu opasne po ovjeka i okolinu, a
ulovljene ili uginule glodavce moe se lako i nekodljivo ukloniti.

Klopke i lovke veu primjenu imaju u individualnom suzbijanju. Koriste se i za terenska

istraivanja praenja kretanja vrste i populacije glodavaca ili zoonoza na nekom terenu.

ljepljive trake postupak u kojem se na podloge (trake od papira, kartona, stakla, lima
itd.) nanose ljepila jake adhezione moi, koja se sporo i dugo sue. Ljepljive trake postave
se na puteve ili mjesta kretanja glodavaca tako da glodavci moraju preko njih prelaziti.
Veu primjenu ljepljive trake imaju u suzbijanju mieva (takor se lako otrgne s podloge)
npr. u stanovima ili trgovinama, kada treba brzo i efikasno ukloniti mia

KOJIM SE MJERAMA DERATIZACIJA PROVODI ?

Deratizacija se provodi mehanikim, fizikalnim ili kemijskim mjerama.

Mehanike mjere deratizacije podrazumijevaju pravodobno uklanjanje otpada i ostalog

materijala pogodnog za razvoj tetnih glodavaca, preslagivanje zaliha, uklanjanje
moguih stanita, ugradnju prepreka (mree), upotrebu lovki (ivolovki ili mrtvolovki),
ljepljivih traka sa ili bez atraktanata.

Fizikalne mjere deratizacije podrazumijevaju postupke upotrebe ultrazvuka s ciljem

sprjeavanja ulaenja i zadravanja tetnih glodavaca.

Kemijske mjere deratizacije !!!!

podrazumijevaju upotrebu rodenticida, odnosno izlaganje zatrovanih mamaca s

antikoagulantima I. i II. generacije ili plinova s ciljem smanjenja ukupnog broja
populacije tetnih glodavaca ispod praga tetnosti, zaustavljanja razmnoavanja ili
potpunog unitenja populacije tetnih glodavaca.

Kemijska metoda je primjena pesticida rodenticida ili raticida. Rodenticidi, odnosno

raticidi (jer se najee koriste za suzbijanje, odnosno trovanje takora) su kemijska

7
sredstva namjenjena za suzbijanje tetnih vrsta glodavaca.
U praksi rodenticidi se primjenjuju kao:
1. probavni otrovi - u obliku zatrovanih mamaca - akutni i antikoagulanti
2. plinovi - direktna primjena - nervni i zaguljivci
3. kemosterilizanti - u obliku zatrovanih mamaca

Suzbijanje, tanije trovanje tetnih glodavaca kemijskim sredstvima, danas je najraireniji

i najee koriten nain smanjenja populacije takora i miolikih glodavaca i zato se u
praksi pojam deratizacije esto izjednauje samo s koritenjem, tj. izlaganjem otrova u
obliku zatrovanih mamaca.

ODABIR METODE SUZBIJANJA TETNIH GLODAVACA

Da bi se postigao cilj deratizacije, eradikacija populacije ili smanjenje glodavaca na

bioloki minimum, svaka deratizacija trebala bi biti kombinacija svih metoda suzbijanja,
zato i govorimo o integralnom suzbijanju.

Koja e se metoda primjeniti zavisi:

tipu, odnosno vrsti deratizacije (preventivna, ofenzivna, protuepidemijska)

- vrsti suzbijanih glodavaca (takor, mi, voluharica)
- graevinsko-tehnikim karakteristikama objekta (montani, vrsti)
- namjeni objekta (prehranbeno-proizvodni, bolnica, kola, hotel)
- karakteristikama terena (park, panjak, uma, vodozatitna zona)
- prisustvu ivotinja i sl. (kuni ljubimci, ivotinje u uzgoju, divlja).

Izbor i vrsta formulacije zatrovanih mamaca, nain i dinamika izlaganja i mjere

opreza ovise o vrsti tetnih glodavaca koji se suzbijaju, biolokim i etolokim
svojstvima tetnih glodavaca, brojnosti populacije te o svojstvima i namjeni
povrine, prostora ili objekata.

U provoenju preventivnih deratizacija naglasak mora biti na biolokoj, fizikalnoj i

mehanikoj metodi jer je prvenstvena zadaa smanjiti uvjete ulaenja, zadravanja i
razmnoavanja, a samo kad izostane rezultat treba primjenjivati i kemijsku metodu tj.
izlaganje zatrovanih mamaca.

U ofenzivnim deratizacijama, koje za cilj imaju smanjenje prisutne populacije, redosljed

je obrnut, ali se mjere prevencije ne smiju preskoiti da ne doe do reinfestacije.
U protuepidemijskim deratizacijama koje za cilj imaju brzo smanjenje prisutne
populacije kemijska metoda je dominatna, a po potrebi moe biti dozvoljena i uporaba
akutnih otrova

Koje su metode kemijskih mjera deratizacije ?

Kemijske mjere deratizacije, odnosno naini izlaganja zatrovanih mamaca, provode se:

-zapraivanjem primjena rodenticidnih praiva za posipanje rupa i putova kretanja

tetnih glodavaca,

8
 izlaganjem rasutih rodenticidnih mamaca,
izlaganjem krutih (parafiniziranih) rodenticidnih mamaca,
izlaganjem pojilica s vodenim otopinama rodenticida,
fumigacijom primjena plinova.

KADA SE PROVODI DERATIZACIJA, ZATITA POVRINA, MJERE

OPREZA !

Nain izlaganja zatrovanih mamaca mora biti paljivo odabran, planiran i mora osigurati
maksimalno pokrivanje ugroenih povrina. Mora biti izveden na nain da su izloeni
zatrovani mamci postavljeni na mjesta na kojima su dostupni i prihvatljivi tetnim
glodavcima.

Tokom provoenja mjera deratizacije mora se izraditi Plan i raspored izlaganja zatrovanih
mamaca, kako bi se moglo pratiti uzimanje i nestanak zatrovanih mamaca. Plan izlaganja
i raspored izlaganja zatrovanih mamaca mora sadravati podatke o kritinom mjestu i
koliini izloenog zatrovanog mamca, kao i koliinu nadomjetenog zatrovanog mamca
na kritinoj toki tijekom provedenog izvida uspjenosti provedene mjere.

Zatrovane mamce izvoditelj obvezatnih DDD mjera ne smije davati korisnicima

obvezatnih DDD mjera na koritenje bez nadzora.

PRAVILA OPREZA .

U zatvorenim prostorima koji su namijenjeni skladitenju, proizvodnji ili trgovini hrane,

kao i u prostorima u kojima stalno borave ljudi, zatrovani mamci moraju se izlagati u
kartonskim, plastinim, drvenim ili metalnim deratizacijskim kutijama. Na vlanim
mjestima ili mjestima podlonim klimatskim promjenama zatrovani mamci ne smiju se
izlagati u kartonskim deratizacijskim kutijama.

Deratizacijske kutije ili hranilita sa zatrovanim mamcima moraju biti postavljeni prema
Planu i rasporedu izlaganja zatrovanih mamaca s tlocrtom objekta posebno izraenom za
svaki objekt na unaprijed odreena kritina mjesta uz voenje evidencije o shemi
postavljanja i to na nain da su dostupne tetnim glodavcima, a da ne smetaju u
obavljanju svakodnevnih procesa

Deratizacijske kutije ili hranilita moraju biti sistematski nadgledane, po potrebi

nadopunjavane s novom koliinom zatrovanog mamca ili se zatrovani mamac povremeno
mora zamijeniti svjeim.
Izvoditelj je obvezan ukloniti oteenu deratizacijsku kutiju i sakupiti ostatke zatrovanog
mamca nakon provedbe mjere deratizacije te prikupiti i nekodljivo ukloniti uginule
glodavce iz i oko objekta .

9
PRI DERATIZACIJI VALJA SE PRIDRAVATI SLIJEDEIH UPUTSTAVA:

Kako bi borba protiv glodavaca bila to uspjenija i da bi se izbjegle eventualne nezgode,

potrebna je suradnja graana koji su zaposleni ,ive ili borave na podruju gdje se
deratizacija provodi te je obavezno uiniti slijedee :

1. SURAIVATI S EKIPAMA koje provode deratizaciju, tako da im daju sve traene

informacije i omogue pristup u sve prostore odreene za postavljanje otrovnih meka.

2. UKLONITI SVE SMEE iz prostorija ,tavana ,podruma i okolice objekta kako bi

glodavci izgladnjeli i bili prisiljeni jesti zatrovane meke.

3. ONEMOGUITI PRISTUP MALODOBNOJ DJECI na mjesta izlaganja zatrovanih

meka kroz itavo vrijeme provoenja deratizacije.

4. SKLONITI KUNE LJUBIMCE tako da ne mogu doi do zatrovanih meka

5. POSTAVLJENE MEKE ZABRANJENO JE PREMJETATI I DIRATI

6. Nakon provedene deratizacije PRONAENE UGINULE GLODAVCE potrebno je

evidentirati i kontaktirati poduzee koje e iste pokupiti i ukloniti

na zakonom predvien nekodljiv nain

7.PROTUOTROV JE VITAMIN K1=fitomenadion,konakion te u sluaju trovanja

ovjeka ili ivotinje ovu uputu treba pokazati lijeniku ili veterinaru kao i potvrdu o
obavljenoj deratizaciji

8.Meke se postavljaju u kartonske ili plastine kutije s oznakom upozorenja "PAZI

OTROV" i nacrtanom mrtvakom glabom.Iste oznake stavljaju se u visini oiju iznad
poloene kutije.

Kada je deratizacija zavrena kutije i zaostale meke potrebno je nekodljivo ukloniti

TOKOM DERATIZACIJE

Svaka deratizacijska kutija s mekama ili postavljena meka u slivnike i ahtove evidentira
se u deratizacijsku mapu koja je sastavni dio "PLANA PROVEDBE
DERATIZACIJE".Tako moemo tono pratiti gdje, koliko i koje meke glodavci
konzumiraju te ih po potrebi nadopunjavati.

Plan provedbe deratizacije sadri :

upitnik za utvrvanje stanja u objektu

popis raticida kojim e se deratizacija provoditi,

nain - tehnologiju aplikacije

formulaciju preparata

10
 mjere opreza i zatite pri radu s ratiidima

preporuke za spreavanje ponovne invazije glodavaca (infestacije)

Glodavci konzumiraju postavljene meke te viekratnim uzimanjem malih doza otrova

dolazi do kumulativnog uinka u njihovu organizmu to posljedino dovodi do
spreavanja zgruavanja krvi i unutarnjeg krvarenja.

Tako otrovani glodavci bivaju usporeni ,ak se i uestalije viaju budui zbog agonije
njihovi obrambeni instinkti izostaju.

Jaka e tjera ih iz jazbina a na se desiti da i nakon postavljanja raticida naine tete

na vou, povru sokovima u teterpaku ili pak mlijeku.Razlog je tome dehidracija i
sadrina vode u tim artiklima,no to samo ubrzava proces uginua.

Kada je deratizacija gotova ,potrebno je meke i glodavce ukloniti a itav prostor

zahvaen deratizacijom podvrgnuti dezinfekciji. Razlog su patogeni mikroorganizmi
koje su na povrine nanijeli glodavci svojim fekalijama,slinom i na krznu. Takoer se
uslijed njihova raspadanja uzrokuvanog trovanjem na njihovim leinama
razmnoavaju isti i drugi jo opasniji mikrorgaizmi

itav postupak trovanja glodavaca treba trajati sve do prestanka uzimanja meka , to
se u redovitim vremenskim intrevalima kontrolira nadziranjem postavljenih kutija i
pregledom stanja infestiranog prostora i skladitene robe. Uobiajeno postupak traje
najvie tjedan dana , iznimno i due.

2.2 Upotreba otrova u deratizaciji

Rodenticidi se prema brzini i nainu djelovanja dijele na:

1. Brzo-djelujue, akutne rondocide, i
2. Sporo-djelujue, hronine, antokogaulacijske rodenticide
Akutni otrovi se koriste samo u strogo kontrolisanim uslovima, kao to je npr.brod,
zakljuana skladita i sl. ili ukoliko je prisutna akutna najezda glodavaca.2

Potrebna svojstva akutnih rondocida:

1. Niska LD50 za glodavce,
2. Bezopasan za ljude i korisne ivotinje u koncentracijama letalnim za
glodavce
3. Ne izaziva rezinstenciju
4. Ne kontaminira okolinu

2
. Prof. dr. Silvija Mileti, Mlijeko I mlijeni proizvodi, Zagreb 1994. Godine, strana 80

11
 5. Prikladna cijena

Rondocidni pripravci mogu biti pripremljeni u obliku praha, granula, pasta, tekuina, plina,
blokova,Aplikacija otrova se moe vriti palalerno i per inhalacionem, odnosno otrovi
mogu biti digestivni ili respiratorni.
Primjena akutnih rondocida:
1. Suhe granule ili kompletno meke ( parafinizirane ili briketizirane ), sa
nosaem biljnog ili animalnog porijekla
2. Tekui mamci: voda, biljno ulje, mlijeko
3. Praak za posipanje rupa i staza, praak e sa tla prei na ape i sa apa u
usta
4. Plin

Akutni, brzo-djelujui ili trenutni rodentocidi dovode do smrti za manje od 24 asa nakon
intoksikacije. Dakako, kod nekih otrova, smrt nasupa za nekoliko minuta. Primjena akutnih
rodenticida zahtjeva posebne mjere opreza. Velika veina akutnih rodenticida nema antidot.
Otrovani glodavci upozoravaju na opasnost i rastjeruju ( upozoravaju ) ostale. Stoga e samo
5-10% glodavaca biti iskljueno, pri emu se ne radi o sistemskoj deratizaciji.

12
7.LITERATURA

1. Prof. dr. sci. Sejdo atovi, Sanitarna zdravstvena zatita, Visoka zdravstvena kola
Univerziteta, Biha 2006. godina
2. Pravilnik o nainu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (
Slubene novine FBiH broj: 60/06 ), lan 2
3. dr.sci. Sulejman Kendi, Sanitarna zdravstvena zatita, Visoka zdravstvena kola
Univerziteta Biha, 2006.godina, str.245
4. Prof. dr. Silvija Mileti, Mlijeko i mlijeni proizvodi, Zagreb 1994. Godine, strana 80
5. https://hr.wikipedia.org/wiki/Dezinfekcija
6. https://hr.wikipedia.org/wiki/Deratizacija

13