dr.sc.

Rejhana Dervievi

dr.sc. Zijad Ferhatbegovi

IVJETI NA KLIZITU

Tuzla, septembar 2014.

1
Impresum
IVJETI NA KLIZITU - Drugo dopunjeno izdanje prirunika KAKO IVJETI NA KLIZITU

IZDAVA:
Transkulturna psihosocijalna obrazovna fondacija - TPO fondacija
Vilsonovo etalite 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
www.tpo.ba

AUTORI:
dr.sc. Rejhana Dervievi
dr.sc. Zijad Ferhatbegovi

PRIPREMA:
Read Grbovi

TAMPA:
GRIN, d.o.o. - Grafiko-izdavako drutvo Graanica

TIRA:
1.000 kom.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

551.435.62(035)
624.131.537(035)

DERVIEVI, Rejhana

Kako ivjeti na klizitu / Rejhana Dervievi,

Zijad Ferhatbegovi. - 2. dopunjeno izd. -Sarajevo :
TPO fondacija, 2014. - 40 str. : ilustr. ; 21 cm

Bibliografija: str. 38.

ISBN 978-9958-9990-7-9

1. Ferhatbegovi, Zijad

COBISS.BH-ID 21585926

2
 UVOD

Klizita koja su se reaktivirala, kao i brojna druga koja su nastala usljed obilnih padavina i poplava u
maju 2014. godine ponovo su ukazala iroj javnosti na katastrofalne i svestrane posljedice ove nepogode.
Klizanje tla je ve odavno postalo na svakidanji problem.
Sa svojim nekonanim obiljejem u kontekstu drugih prirodnih katastrofa, klizita nisu samo jezovita
u trenucima kada se dogaaju nego i godinama poslije, kada se zbrajaju uinjene tete i pokuavaju
sanirati posljedice katastrofe. Prirodne nesree pokazuju zapravo da ovjek u borbi sa silama prirode i
dalje gubi bitke. Nemaran i pogrean odnos prema zakonima prirode je jedan od najeih i glavnih
uzroka koji dovode do pojave klizita, pa je ovjek postao prirodi najvei neprijatelj. Jedino od ega
moemo poeti smo mi sami.
Ima li nae krivnje zbog bespravne gradnje, neadekvatne vodovodne i kanalizacione mree, neplanske
sjee, pljake i devastacije naih uma, divljih deponija? Jesu li regulisana korita naih potoka i rijeka,
iste li se odvodni kanali, ahtovi, odvodni propusti ispod puteva i pruga?
ta mi moemo uiniti da sprijeimo i saniramo klizanje terena? Zato je vana planska gradnja,
poumljavanje, planska sjea uma, zauzdavanje i kanalisanje oborinskih voda...
Prevencija je uvijek jeftinija od lijeenja, odnosno otklanjanja posljedica.
Nekad su se redovno poumljavale ledine i proplanci.
Oduvijek se prema vegetaciji moglo prepoznati da li je tlo izloeno vlazi ili sui.
Niko se ne moe porediti sa ednom bukvom koja dnevno moe popiti 4-6 litara vode iz zemlje. Moe
i ovjek, ali ne iz zemlje, a ovjeka ne moemo posaditi.
Ratni uslovi i velike migracije stanovnitva dovele su i do bespravne gradnje tako da su klizita postala
i posebna socio-ekonomska i ekoloka kategorija. Priprema dopunjenog izdanja Prirunika ostvarena
je u okviru projekta TPO Fondacije Sarajevo "Psihosocijalna pomo u BiH" koji se realizira u saradnji sa
Volonterskim centrom Univerziteta u Tuzli, s namjerom da se na jednostavan, brz, ispravan i razumljiv
nain stanovnitvo obui u nainu ivljenja na terenima ugroenim klizitem.
Prirunik ukazuje na mehanizam nastanka klizita, uzroke koji mogu dovesti i doprinijeti pokretanju
zemljanih masa, kao i preventivne mjere koje je potrebno preduzeti u cilju spreavanja i otklanjanja
tete.
Namjera autora je bila pribliiti pojam klizita obinom itelju, poduiti ga kako prepoznati klizite,
te predloiti praktine mjere prevencije, kao i privremenu sanaciju zemlje oko kue, radionice, tale,
njive, vonjaka. Graevinska dozvola nije garancija da tlo nee kliznuti. Ko namjerava graditi objekat
na padini, trebao bi prethodno uraditi odgovarajua istraivanja. Takva gradnja jeste skuplja, ali je
sigurnija.
Ovo nije Prirunik po sistemu uradi sam u svakoj prilici i svugdje. Problemi klizanja su sloeni pa se
za svaki sluaj veih klizanja preporuuje traenje strune pomoi specijaliste, kako ne bi bili ugroeni
ljudski ivoti i materijalna dobra.

3
 TA JE KLIZITE

TA JE KLIZITE

Termin klizite (sjelina, plazina, puzina, ru) u optem smislu, obuhvata mnotvo razliitih pokreta
zemljane mase niz prirodne padine i vjetake kosine. Klizita i pokretanja masa mogu uzrokovati ljudske
rtve, unitenje materijalnih dobara ili poremeaj ljudskih djelatnosti.
I usluaju kad nisu katastrofalna, klizanja predstavljaju ozbiljan problem, jer uzrokuju ekonomske ili
socijalne gubitke, direktne ili indirektne, na privatnim i/ili javnim dobrima. Direktne tete nastaju u
trenutku aktiviranja klizita, ruenjem i oteenjem objekata i ljudskim gubicima (smrt ili povreda) na
podrujima zahvaenim klizitima. Indirektne tete se iskazuju i kroz due vremensko razdoblje u
smanjenju vrijednosti nekretnina u ugroenim podrujima, gubitkom produktivnosti zbog oteenja
na dobrima ili prekidom saobraaja i konano, znatnim trokovima sanacije teta. Nesrea nikad ne
dolazi sama; mnoga klizanja povezana su s drugim istovremenim nepovoljnim dogaajima: bujicama,
erozijom tla, poplavama itd.
Ono to klizita ini tako stranim je da se ona esto javljaju sa vrlo malo ili bez ikakva upozorenja i
da u vrlo kratkom vremenu iza sebe mogu ostaviti smrt i razaranje.
Klizita nastaju procesima klienja i definiu se kao kretanje zemljine mase prirodne padine i vjetake
kosine pod direktnim uticajem gravitacije.

Osnovni elementi klizita su prikazani na slikama 1-5:

eoni oiljak odla
pukotina man
je

kreta
n
je ze
mas mljane
e

noica klizita

tlo
odlomljeni blok klizna ploha trbuh klizita
Sl. 1. Elementi klizita

- klizno tijelo ili klizna masa (cjelokupno tlo ili stijenska masa otkinuta od svoje podloge i pokrenuta
niz padinu ili kosinu),
- klizna ploha (povrina koja odvaja klizno tijelo od zdrave podloge i du koje se kree masa koja je kliznula),
4
TA JE KLIZITE

- trbuh klizita (ispupeni dio kliznog tijela),

- noica klizita (najnia taka klizne mase) i
- eoni oiljak klizita (odsjek vidljivog dijela klizne povrine).

Sl. 2. Pukotine istezanja na asfaltu Sl. 3. Pukotine istezanja i otkidanja

Sl. 4. elo klizita Sl. 5. Noica klizita

Prema mehanizmu kretanja, razlikuje se nekoliko osnovnih tipova klizanja: klizanje (u uem smislu
rijei), odronjavanje, prevrtanje i teenje (slika 6).

odronjavanje prevrtanje teenje

Sl. 6. Osnovni tipovi klizanja

5
 TA JE KLIZITE

Odronjavanje je odvajanje mase sa strmih padina po povrini, kad dolazi do slobodnog pada
stijenskog materijala, prevrtanja ili kotrljanja.
Prevrtanje je rotacija (prema naprijed) odvojene mase oko ose koja se nalazi u njenoj bazi ili u blizini
baze; ponekad moe biti izraeno kao jo meusobno prislonjeni odvojeni blokovi. Prevrtanje moe
prethoditi ili slijediti nakon odronjavanja ili klizanja.
Teenje je raznovrsno kretanje sa znatnim varijacijama brzine i sadraja vode. Teenje esto poinje
kao klizanje, odronjavanje ili kao prevrtanje na strmim padinama, pri emu dolazi do brzog gubitka
kohezije pokrenutog materijala.

Sl. 7. Prevrtanje Sl. 8. Teenje i klienje

Skoro sva klizita nastaju kao posljedica naruavanja vjekovne prirodne ravnotee na nagnutim
povrinama terena. Mnoga klizita izazvana su ljudskom djelatnou, izvoenjem zemljanih radova
kojima se mijenja oblik i optereenje, ili optereenje povrine terena, ali i drugim aktivnostima koje
naizgled nemaju direktnog uticaja na ravnoteu masa. Takva klizita mogu se sprijeiti ili minimizirati
teta koju e ona izazvati kada se sistematski proue posljedice namjeravane aktivnosti i projektuju
odgovarajue mjere za uspostavljanje poremeene prirodne ravnotee.

Klienje padina moe:

- otetiti i ugroziti pojedine objekte i naselja, djelimino ili potpuno.

Sl. 9. Uniteni stambeni objekti

6
TA JE KLIZITE

Sl. 10. Naselja ugroena klizanjem

- zatrpati ili suziti rijena korita, izazvati poplave, ugroziti stanovnitvo, imovinu i privredne djelatnosti

a) b)

c)

Sl. 11. Zatrpavanje rijenog korita i pojava poplave

- ugroziti sigurnost saobraaja na dui ili krai vremenski period ili ga potpuno prekinuti

Sl. 12. Oteenje saobraajnice Sl. 13. Klizite iznad pruge

7
 TA JE KLIZITE

Sl. 14. Prekinuta saobraajnice

- degradirati ili unititi poljoprivredno zemljite i ume na padinama

Sl. 15. Degradirana poljoprivredna zemljita

- unititi ili otetiti sakralne objekte

Sl. 16. Oteena crkva i mezarje

8
KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

Klienje tla je proces koji se moe desiti u bilo koje vrijeme i skoro na svakom mjestu. Iako mnogi klienje
dovode u vezu sa strmim i nestabilnim padinama, ono se moe pojaviti i na blago nagnutom terenu
zavisno od geolokog sastava terena i drugih uslova.
Kod gotovo svih padina neizbjena je degradacija uslijed prirodnog procesa troenja-raspadanja i
transporta materijala niz padinu. Na veini padina to je kontinuirani, vrlo spori proces. Ipak, neka klizanja
se dogaaju kao iznenadni dramatini dogaaj na padinama koje su prije toga dugo vremena bile stabilne.
U oba ova sluaja rezultat je isti; klizita su samo jedan zavrni dogaaj u cijelom nizu prirodnih procesa.

Nema drenanog sistema

Nema ili nije ureen odvod voda sa oluka
Oteena vodovodna i kanalizaciona mrea
Loa drenaa povrinskih voda
Otpad u jarugama i drenanim kanalima
Krenje uma i ogoljavanje Strmo usjeene padine
Padina preoptereena objektima

Sl. 17. Primjer nestabilne padine

Mnogi faktori dovode do pojave klizita, a meu njima su najei:

- poveanje nagiba padine
- promjena nivoa podzemne vode
- smanjenje vrstoe materijala u kosini
- dodatno optereenje padine.

Do poveanja nagiba kosine dolazi zbog:

- potkopavanja noice kosine erozijskim djelovanjem rijeke ili bujice
- nasipavanja materijala na gornjim dijelovima kosine
- kopanja duih zasjeka ili usjeka na donjem dijelu kosine.

9
 KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

Do promjene nivoa podzemne vode u kosini moe doi zbog:

- porasta nivoa vode uz noicu kosine, npr. usporavanjem vode rijeke uz njezinu noicu
- promjene vegetacije na povrini terena (krenje ume i ogoljavanje, pretvaranje panjaka u oranice,
vonjake i sl.)
- veih klimatskih promjena (obilne padavine nakon dugotrajnog sunog perioda)
- loe dreniranih povrinskih voda, nekontrolisanog razvoenja vode po padini

Sl. 18. Neregulisana odvodnja povrinskih voda Sl. 19. Klizite u raspadnutim krenjacima

Do promjene vrstoe materijala u kosini dolazi zbog oslabljenosti materijala koje je posljedica
promijenjenih fiziko-mehanikih karakteristika izazvanih prirodnim procesima (slika 19).
Dodatno optereenje padine nastaje usljed izrade platoa, nasipa ili formiranjem deponija i jalovita,
stambenih i dr. objekata i sl.

Sl. 20. Neregulisana odvodnja voda iz oluka

Pored navedenih faktora kao est uzrok pojave klizita je i nepostojanje regulacionog plana komunalne
infrastrukture, te dotrajala i oteena vodovodna i kanalizaciona mrea.

10
KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

NAGIB PADINE

Nagib padine moe biti jedan od uzroka klizanja. Generalno reeno, strmija kosina, manja stabilnost.
To znai da e se klizite pojaviti prije na strmim, nego na blagim padinama.

Sl. 21. Poveanje nagiba padine - vea mogunost pojave klizita

Brojni procesi mogu izazvati poveanje nagiba padine. Najei je usijecanje vodenog toka, odnosno
prirodno potkopavanje (slika 22) to za posljedicu ima pomjeranje baze (osnove) padine i poveanje
ugla padine.

prvobitni izgled padine

oiljak

klizna ploha

Sl. 22. Klizite koje je nastalo usijecanjem vodenog toka

Zasijecanje padine (slike 23 i 24) moe izazvati pojave klizita prilikom izvoenja razliitih graevinskih
radova izrada puta, kue i sl.:

a) b)

c)
Sl. 23. Izrada puta Sl. 24. Padina zasjeena
izgradnjom kue

11
 KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

Klizita i odroni vrlo su esti problemi koji prate izgradnju puteva u brdskim i planinskim podrujima.
Prilikom zasijecanja terena od velike vanosti je obratiti panju na poloaj slojeva u profilu tla.
Pad slojeva
Uklonjena masa
Stabilno Nestabilno

Sl. 25. Zasijecanje padine u odnosu na pad slojeva

Kao to je prikazano na slici. 25, ako je pad

slojeva paralelan nagibu padine za oekivati je
pojavu klizita. S druge strane, ukoliko slojevi
padaju na suprotnu stranu, mogunost pojave
klizita je daleko manja, ali ne i potpuno
iskljuena.

Sl. 26. Otkidanje i klizanje bloka

RASPADANJE I
KLIMATSKI FAKTORI

Klizita se ee javljaju u nevezanom ili slabo

ovrslom materijalu nego u vrstim stijenama.
Svaka stijena na zemljinoj povrini podlijee
raspadanju. Zavisno od sastava, neke stijene se
bre raspadaju od drugih tako da klimatski faktori
imaju vanu ulogu u veliini i tipu raspadanja.

U tropskim predjelima, gdje su temperature

zraka visoke, sa obiljem kinih padavina, efekti
raspadanja dostiu dubinu nekoliko desetina
Sl. 27. Raspadanje (troenje) stijena metara. U predjelima sa dugim i toplim ljetima,
sa neznatnim padavinama, zona raspadanja je
obino znatno plia.
12
KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

Meutim, lokalne intenzivne kie mogu donijeti velike koliine vode u vrlo kratkom vremenskom periodu.
U podrujima sa slabom vegetacijom dolazi do naglog oticaja koji vrlo esto rezultira teenjem.
Takoe, padine okrenute ka jugu vie su podlone klizanju od onih okrenutih ka sjeveru. Razlog ovome je
to su padine okrenute ka jugu due izloene, djelovanju sunevih zraka, pa je time i isuivanje padine bre.

Sl. 28. Teenje

Sl. 29. Teenje izazvano obilnim padavinama

SADRAJ VODE

Koliina vode u stijeni ili tlu utie na stabilnost padine. Velike koliine vode nastale otapanjem snijega
ili obilni pljuskovi u velikoj mjeri poveavaju mogunost pojave klizita. Dodatna teina (optereenje)
koju voda daje padini moe biti dovoljna da izazove kretanje zemljane mase. Npr. padine izgraene od
glinovitog materijala (slika 30) su obino prilino stabilne, ali kad su nakvaene, vrlo brzo gube svoja
prvobitna geotehnika svojstva, te postaju nestabilne.

To se deava zato to su gline izgraene od vrlo sitnih estica izmeu kojih su jo sitniji kapilari u koje
ulazi voda, zbog ega glina bubri, odnosno poveava svoju zapreminu. Zbog toga estice gline, kad se
nakvase, lako klize jedne preko drugih. Iz tog razloga, glinovite stijene esto predstavljaju sloj preko
kojeg se kliu stijene koje se nalaze iznad njih.
13
 KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

voda prolazi kroz tlo i pjear, vlaei

voda prolazi kroz pukotine i proiruje ih
sloj gline koji bubri i postaje klizav

Sl. 30. Uticaj padavina na razliit sastav i pad slojeva

VEGETACIJA

Uklanjanje vegetacije bilo prirodnom ili ljudskom aktivnou je glavni uzrok mnogih pokretanja masa i
nastajanja klizita.
Krenje uma uzrokuje ogoljavanje padina na kojima tlo ostaje izloeno eroziji vode i vjetra. Gole padine
su mnogo podlonije eroziji koja na kraju moe dovesti do klizanja. Vegetacija utie na stabilnost padine na
nekoliko naina. Upijajui vodu za vrijeme velikih padavina vegetacija smanjuje vodozasienje padinskog
materijala i veliinu sile smicanja koja obino dovodi do pokretanja zemljanih masa. Drvee svojom kronjom,
zajedno s niskom vegetacijom, ublaava razorno djelovanje kinih kapi koje direktno utiu na prenoenje
sitnih estica s viih u nie dijelove nagnutih terena. Pored toga, korijenje biljaka stabilizira padinu jer vezuje
estice zemlje i dri tlo. Za vrijeme obilnih padavina u tlu prezasienom vodom, biljke sa plitkim korijenjem
ne mogu drati padinu na mjestu i neke njene dijelove koji klize.
Isparavanjem se tlo isuuje
korijenje stabilizira
potencijalnu kliznu plohu
vegetacija usporava
oticaj vode i kao filter
zadrava estice
zemlje
potencijalna
Korijenje upija vodu i
uvruje tlo klizna ploha

Sl. 31. Uloga vegetacije

Treba voditi rauna da se za sadnju odaberu biljke koje su karakteristine za podruje, znai one koje
su prilagoene na klimu i nivoe podzemne vode. Pri izboru vrste drvea treba birati vrste koje brzo rastu
i imaju snane ile. Ipak, ovakve vrste ne bi smjele uzrokovati, kad narastu, kidanje tla. Ako bi svojiom
kronjom izlagale veliku povrinu, drvee bi se lomilo, obaralo i inilo tetu tlu na kojem raste.
14
KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

PREOPTEREENJE PADINE

Preoptereenje padine skoro uvijek je rezultat ljudske aktivnosti i obino je posljedica izgradnje razliitih
objekata, istresanja, ispunjavanja ili zasipavanja, navodnjavanja i sl. Dodatna teina stvorena
optereenjem poveava pritisak vode u materijalu koji onda smanjuje njegovu silu smicanja slabei
padinski materijal.

Sl. 32. Ugroenost padine izvoenjem graevinskih radova

Izgradnja tekih objekata na padinama zahtijeva posebne mjere. Da bi se sprijeilo pomjeranje i

padine i graevine, temelji moraju biti ugraeni kroz raspadnuti pokriva, sve do osnovne stijene
(stabilne podloge).

GEOLOGIJA I STABILNOST PADINE

Odnos izmeu topografije i

geologije jednog podruja je
znaajan u odreivanju
stabilnosti padine.
Pad slojeva (slika 33) smatra
se nepovoljnim ako su slojevi
nagnuti u pravcu pada terena,
ali tako da se njihov pad
poklapa ili da je vrlo blizak
nagibu prirodne padine.

Sl. 33. Stabilnost potpornog zida od razliitog pada slojeva

15
 KAKO I GDJE NASTAJE KLIZITE

Takav poloaj slojeva gline i glinca, laporca,

glinovitih pjeara i dr. na vlagu osjetljivih
nagib padine geolokih masa uslovljavaju stvaranje i razvoj
masovnih klizita ne samo u vjetakim zasjecima
i usjecima ve i na prirodnim nagibima dolinskih
pad slojeva
strana.

To znai da je i litoloki sastav terena (vrste

stijena u profilu tla) takoe veoma vaan.
Sl. 34. Pad slojeva paralelan je nagibu padine

a)
Ako je pravac pad slojeva slian nagibu padine, voda se moe
procjeivati du ravnina slojevitosti smanjujui koheziju i trenje meu b)
susjednim slojevima. To je posebno izraeno kada se radi o glinovitim
slojevima, jer gline postaju klizave kada su vlane. c)

d)

Sl. 35. Stabilnost padine ugroena nepovoljnim padom slojeva i litolokim sastavom

16
KAKO PREPOZNATI KLIZITE

KAKO PREPOZNATI KLIZITE

Najvaniji faktor u eliminaciji ili minimiziranju teta koja mogu izazvati klizita je detaljno geoloko
istraivanje terena. To ukljuuje kartiranje, razliite analize tla i stijena i izradu karti stabilnosti sa
naznaenim podrujima uslovno stabilnih i nestabilnih terena. Na taj nain mogu se identificirati i
izbjei stara klizita, kao i podruja za koja postoji sumnja da bi se klizite moglo pojaviti.

nageto drvee
pukotine na zidovima, stropu zategnute ice na
i oteenje na temeljima dalekovodima
zabareno tlo

oiljak
nagnuti stubovi
izboina

iskrivljena ograda
klizna ploha
pukotine i deformacije na putu

Sl. 36. Pokazatelji klizanja

Nijedno se klizite ne razvija odjednom. Prije nego se klizite razvije, pojavljuju se pukotine u obliku
krunog luka na gornjem - eonom dijelu padine ili kosine. To su tzv. pukotine istezanja i obino su
otvorene. Sljedea faza procesa klizanja je faza stvaranja i postanka pukotina otkidanja. U ovoj fazi
postanka klizita nekad se moe uti pucketanje kao znak dolazee opasnosti.
Nakon formiranja ovih pukotina dolazi do brzog pomicanja i smicanja kliznog tijela niz padinu.
Udubljenja nastala na kliznom tijelu koje je skliznulo niz padinu redovno su ispunjena vodom (slika
37). Drvee koje se nalazi na kliznom tijelu uvijek je nagnuto u smjeru klizanja.

17
 KAKO PREPOZNATI KLIZITE

Sl. 37. Pojava vode u kliznom tijelu

Uslovno stabilni i nestabilni tereni mogu se prepoznati po odreenim karakteristinim indikatorima

kao to su:

- strm nagib padina izgraenih od slabo vezanih ili nevezanih sedimenata, osobito onih koje imaju
udubljen oblik,
- velika razruenost reljefa, sa raznovrsnim mikroreljefnim oblicima koji se esto i nepravilno
smjenjuju,
- duboke i strmo usjeene doline i jaruge, naroito u slabo vezanim, nevezanim i mehaniki jae
oteenim kamenitim stijenskim masama,
- vertikalno usjeene obale povrinskih tokova, jaruga i vododerina,
- podsjeene noice padina i strme obale rijeka i jezera,
- zatalasan izgled padina, koji nije posljedica denudacije i normalne erozije padina,

Sl. 38. Zatalasane padine

- stepenast reljef sa uim ili irim pukotinama ili samo prslinama, tzv. rave zemlje,
- stijenske mase ija se fizika svojstva brzo i lako mijenjaju pod uticajem atmosferilija i ostalih
spoljanjih inilaca,
18
KAKO PREPOZNATI KLIZITE

- znatna mehanika oteenost stijenskih masa, sa dvije ili vie grupa prslina ili pukotina, od kojih
je bar jedna sa blaim nagibom od nagiba padine,
- postojanje rasjeda ili rasjednih zona koji e biti zasjeeni pri izvoenju zemljanih radova,
- debele naslage povrinskog raspadnutog materijala preko iskoene podloge,
- znatna zavodnjenost poplavnih terena sa strmijim nagibom reljefa,
- velike i nagle oscilacije (izdizanje i sputanje) nivoa rijeka, jezera i vjetakih akumulacija, pri
njihovom punjenju i naroito brzom pranjenju,
- pojava grupe ili niza izvora po padini koji se razlijevaju,
- pojava pitevina ili uopte raskvaenih stijenskih masa na strmoj padini ili kosini zasjeka, usjeka ili
nasipa,
- pojave smiuih pomjeranja, krivljenja (slika 39) i uopte promjene napona u objektu, a naroito
na kontaktu sa podlogom, usljed promjene naponskog stanja u podlozi,

Sl. 39. Smicanje i razmicanje potpornog zida

- pojave prslina, pukotina (slika 40) i dr. deformacija na zgradama, potpornim zidovima,
mostovima i dr. objektima,

Sl. 40. Oteenja na objektima

19
 KAKO PREPOZNATI KLIZITE

- krivljenje ograda njiva, remeenje reda uredno posaenih voaka,

Sl. 41. Iskrivljena ograda

- smicanje bunara,

Sl. 42. Smicanje i krivljlenje bunara

- zatezanje ica izmeu telefonskih ili elektrinih stubova,

Sl. 43. Nagnuti stubovi

20
KAKO PREPOZNATI KLIZITE

- bioloka ogoljenost strmih padina, tj. dijelova terena bez trave i umskog bilja unitenog ranijim klienjem,
- pojava krivih stabala, tzv.pijana uma,

Sl. 44. Pojava krivih stabala na klizitu Sl. 45. Vrba na kliznom tijelu

- pojava evara (rogoz), zukve, podbjela i druge barske i podbarske vegetacije po padini (slike 46 i 47),
- pojava vrbe, johe i dr. vrsta listopadnog drvea po strmim padinama, a koje inae raste na terenima
sa vodom plitko ispod povrine terena.

Sl. 46. Podbjel i rogoz Sl. 47. Joha i vrba

Neke biljke pomau da se razjasne pojave vode na povrini, posebno ako se teren pregleda ljeti.
Podbjel (konjsko kopito), neke vrste paprati i preslica vole veoma vlano tlo i redovno se nalaze na
klizitima, te slue za prepoznavanje vlanih zona na povrini terena (klizite i njegova okolina).
Koliko su povrine sklone procesima klizanja moe se ocijeniti i po pojavama korovske vegetacije.
Kako je veina klizita zasiena vodom razumljivo je da na takvom terenu rastu biljne zajednice kojima
pogoduje voda. Barska i podbarska vegetacija javljaju se na relativno blagim padinama.
Ako se na padini naizmjenino smjenjuju ispupeni i udubljeni dijelovi, kako uz padinu, tako i popreno
na nju, to je znak da je podlona klizanju. Naborani dijelovi padine, sa ili bez otvorenih pukotina, ukazuju
na prisustvo klizita.
Uslovno stabilne padine su padine izgraene od uslojenih stijena, glinovito-laporovitog sastava,
nagnutih u pravcu pada terena, zatim padine prekrivene osulinama i prokvaeni dijelovi padina.
Nedovoljno stabilnim treba smatrati i padine izgraene od slojeva raznovrsnog sastava, naroito ako
21
 KAKO PREPOZNATI KLIZITE

se meu njima nalaze slojevi glinovitog sastava i ako uz to nepovoljno padaju. Podnoni dijelovi zaravni
terasa su takoe nestabilni.

Da li je klizite aktivno ili umireno zakljuuje se po prisustvu i svjeini pukotina i kliznih oiljaka, a
dubina klizita, po gustini i dimenzijama ovih pukotina. Svjee zjapee pukotine ukazuju da je klizanje
u toku, a jako uzburkana povrina klizita sa preturanjem dijelova klizne mase pokazuje da se radi o
plitkom klizanju. Duboke i rjee pukotine naprotiv, ukazuju na veu dubinu klizne povrine.

Klizita se prema dubini klienja (mjeri se uspravno na povrinu klienja) razvrstavaju na:

- povrinska klizita, plia od 1 m

- plitka klizita, 1-5 m
- duboka klizita 5-20 m i
- vrlo duboka, preko 20 m.

Sl. 48. Povrinska klizita

Sl. 49. Plitka klizita

22
KAKO PREPOZNATI KLIZITE

Sl. 50. Duboka klizita

Na padinama sa visokim drveem aktivna klizita se mogu otkriti po nagnutim i preturenim stablima.
Kod plitkih klizita je najvei broj stabala na povrini zahvaenoj klizanjem preturen ili jako nagnut.
Kod dubljih klizita preturanje stabala zapaa se samo u njihovim perifernim dijelovima, dok u centralnim
dijelovima oni zadravaju svoj vertikalni poloaj ili se mjestimino zapaaju neznatna krivljenja.

Sl. 51. Aktivna klizita

Umirena i fosilna klizita na padinama pokrivenim odraslom umom otkrivaju se po lunim i
koljenastim oblicima stabala. Luni oblici stabala ukazuju na spora ali dugotrajna, a koljenasti na
periodina klizanja tla.

Sl. 52. Fosilna klizita

23
 KAKO PREPOZNATI KLIZITE

Starost klizita, odnosno vrijeme kada se ono poelo kretati, moe se procijeniti posmatranjem stabala
na klizitu i oko njega. Stabla na stabilnom terenu rastu uspravno i ravna su. Na dijelovima terena koji
se pokrenuo, stabla su nagnuta. Ako se kretanje klizita smiri, gornji dio stabla nastavlja rasti uspravno,
a deblo je sabljasto iskrivljeno. Iz duine uspravnog dijela moe se ocijeniti koliko je vremena prolo od
prestanka kretanja klizita.
Oblik zakrivljenog dijela stabla znaajan je za vrijeme trajanja klienja i za njegovu brzinu. Ako klienje
traje stalno, a sporo, gornji dio stabla bit e potpuno zakrivljen.

Jedan od vrlo praktinih naina za praenje promjena na terenu zahvaenim klizanjem je obina
drvena letva (slika 53). Letva se koristi za mjerenje vertikalnih i horizontalnih pomjeranja na mjestima
gdje dolazi do nastanka pukotina, te njihovog uveavanja i proirivanja.
Tanja drvena horizontalna letva koja je s jedne strane uvrena za kolac, zabija se izvan tijela klizita,
a drugim krajem se prislanja uz drugi kolac, zabijen u tijelo klizita. Na horizontalnoj letvi se oitava
veliina razmicanja, a na vertikalnom kocu sputanje masa.
horizontalna letva 8
7
6
12 3 45 6 7
2
1
0

kolac zabijen u tijelo klizita

Sl. 53. Letva za mjerenje

Poces pomjeranja zemljanih masa moe se na

vrlo jednostavan nain pratiti i pomou konca
zategnutog izmeu dva eksera zabijena s obje
strane pukotine na objektu (slika 54), ili tzv.
"staklenih pijunki" koje se privrste na pukotine
na objektu.

Sl. 54. Praenje pomjeranja na pukotini na objektu

24
SANACIJA KLIZITA

SANACIJA KLIZITA

Saniranje uslovno stabilnih padina i kosina, odnosno potencijalnih i aktivnih klizita nije ni lak ni
jednostavan posao. Razlog je velika raznovrsnost klizita sa dosta specifinosti, te svako klizite trai
njemu prilagoeno rjeenje. Za pravilan izbor sanacionih mjera nuno je poznavati itav niz podataka
o terenu na kome se deava klienje. Samo ako se pouzdano znaju
1.uzrok klienja,
2.dubina klienja i
3.svojstva klizita
mogue je primijeniti adekvatne, odnosno najbolje sanacione mjere. U protivnom, moe se desiti da
se primjene i najskuplje sanacione mjere, a da proces i dalje ostane aktivan.

Sanacione mjere se preduzimaju u cilju sanacije kliznih procesa u domenu ili ve postojeih ili
projektovanih objekata. Kod sanacije postoje slijedee mjere:
- mjere kojima se otklanjaju uzroci klizanja
- mjere kojima se poboljavaju kvalitativna svojstva u kliznom tijelu, kliznoj podlozi i zaleu
klizita
- mjere kojima se silama klizanja suprotstavljaju kontra sile.

Po svojoj prirodi mjere mogu biti preventivne i korekcione.

PREVENTIVNE MJERE

Osnovni zadatak preventivnih mjera je da se labilnim padinama sprijei pojava klizita. Kod ve
formiranih klizita zadatak je onemoguiti dalji razvoj klizita, te svesti na minimum ili izbjei materijalne
tete koje mogu nastati kao posljedica klizanja. Najee preventivne mjere su:

- ublaavanje nagiba padine

- rastereenje gornjih dijelova padine
- optereenje donjih dijelova padine stvaranjem potpora
- postavljanje slaganih kamenih zidova (suhozida) na manjim klizitima
- regulisanje povrinskih voda na padini ukljuujui i olune vode
- redovno odravanje vodovodne i kanalizacione mree
- redovno pranjenje septikih jama
- redovno odravanje i ienje drenanih kanala
- sprjeavanje podlokavanja obalskog podruja
- poumljavanje i obnavljanje vegetativnog pokrivaa.

25
 SANACIJA KLIZITA

Klizita se u velikom broju sluajeva obino mogu sprijeiti. Kada se planira izvoenje zemljanih
radova na brdovitim terenima neophodno je ispitivanje terena uz odgovarajui struni nadzor. Kao to
je prikazano na slici 55, graevinski radovi generalno, ine padine podlonim klizanju na nekoliko
naina: osnova padine je zasjeena, uklonjen je dio prirodnog oslonca gornjeg dijela padine, uklonjena
je vegetacija tokom graenja, objekti izgraeni na gornjem dijelu padine dodatno je optereuju i
omogueno je ocjeivanje dodatne koliine vode u povrinski pokriva.
Kao preventivna, ali i mjera sanacije moe posluiti i ublaavanje nagiba padine ili kosine (slike 56),
rastereenje vrha klizita i neposrednog zalea, optereenje noinog dijela klizita, zamjena noinih
masa tijela klizita mehaniki povoljnim stijenskim masama.
Poveana ovodnjenost usljed zalijevanja
Objekat dodatno optereuje padinu
prije izgradnje
Nasip
Uklonjena vegetacija
Zasijecanje
padine radi
izrade puta

Sl. 55. Ugroenost padine izvoenjem graevinskih radova

padina nakon klizanja buldozer

ili zasijecanja

materijal koji je premjeten s

gornjeg na donji dio kosine
Sl. 56. Ublaavanje nagiba padine - poravnavanje (nivelisanje) terena

Ublaavanje nagiba padine moe se izvesti na tri naina:

- uklanjanjem stijenskih masa gornjeg dijela nasipa,
- dodavanjem, odnosno nasipanjem stijenskih masa preteno u donjem dijelu kosine,
- djeliminim zasijecanjem u gornjem dijelu nasipa i djeliminim nasipanjem u noinom
dijelu nasipa.

26
SANACIJA KLIZITA

Rastereenje vrha klizita (slika 57) predstavlja uklanjanje manjih ili veih koliina stijenskih masa
naroito kod klizita sa lunom povrinom klienja. Na osnovu dosadanjeg iskustva najee je potrebno
ukloniti 10-15%, nekad i 1/4 pokrenute mase. Saniranje takvih klizita najbolje je izvesti kombinovano,
tj. pored rastereenja vrha klizita primijeniti i druge mjere.
Prije Kasnije

Sl. 57. Saniranje klizita rastereenjem vrha klizita

Optereenje noice klizita ima zadatak da se suprotstavi klienju tijela klizita po njegovoj podlozi.
Preko noinog dijela natrpava se stijenska masa koja ima veu zapreminsku teinu i zadovoljavajuu
postojanost pod uticajem vode i atmosferilija (kameni nabacaj - kontrafor).
Zamjena stijenskih masa koristi se samo u specifinim sluajevima kada tijelo klizita ine jako
raskvaene mase. Zamjena se obino izvodi u noinom dijelu tijela klizita lomljenim kamenom,
odnosno kvalitetnim materijalom koji e veim trenjem i lakim dreniranjem sprijeiti dalje klienje.
Padina treba biti presjeena serijom terasa (slika 58), a ne jednim strmim zasjekom. Uklanjanjem
materijala (rastereenjem) se takoe spreava gubitak materijala (odroni, obruavanja i sl. sa vrha zasjeka).
Ovaj materijal je uklonjen
Prvobitna padina

Materijal uklonjen iz gornjeg

dijela premjeten ovdje

a) Prije Kasnije

Prvobitna padina

b) Prije Kasnije

Sl. 58. Ublaavanje nagiba padine

27
 SANACIJA KLIZITA

Zasjeci za puteve koji se rade na ovakav nain obino se ponovo zasijavaju brzo rasteim biljem i
travom (slika 59) ije korijenje ankerie (uvrava) kosinu. Vegetacioni pokriva takoe minimizira
eroziju koja nastaje kretanjem vode.

Sl. 59. Zasijavanje zasjeka

Neke mjere prevencije preduzimaju se i tokom graenja. Potporni zidovi se obino grade nakon
zasijecanja kosine. Potporni zidovi sami (slika 60), bez drugih zahvata, rijetko su efikasni u onolikoj
mjeri koliko se oekuje. Oni se esto primjenjuju u kombinaciji sa drugim vidovima sanacije (ureenje
povrine terena, dreniranje).

Poumljena padina

Potporni zid
Slivni kanal
Put

Tlo

ljunkovita ispuna
Drenana cijev

Sl. 60. Pravilno izveden potporni zid

U sutini betonski i drugi obloni zidovi mogu da sprijee samo pojavu plitkih povrinskih klizita.
Iza potpornih zidova obavezno treba izvoditi drenae za odvod podzemne vode (slika 60), a u samom
potpornom zidu treba takoe obavezno ostavljati otvore - barbakane (procjednice) radi to kraeg i
efikasnijeg isticanja vode. U protivnom, potporni zidovi, bez barbakana, postaju brane iza kojih se
akumulira podzemna voda i uveavaju hidrodinamiki pritisci koji mogu dovesti do pucanja zida.
28
SANACIJA KLIZITA

Posebnu panju treba obratiti i na drenani materijal iza potpornog zida koji treba da granulacijom
odgovara filterskom pravilu, da ne bi bio zaglinjen, tj. da ne izgubi funkciju radi koje se ugrauje.
Voda zadrana u tlu iza
potpornog zida Dreniranjem vode kroz
izaziva njegovo cijevi potporni zid
potiskivanje odrava padinu
stabilnom

Sl. 61. Potreba izvoenja drenaa i barbakana za potpornog zida

Formiranje biljnog pokrivaa ima viestruku ulogu u sanaciji klizita to treba koristiti. Biljni pokriva
titi tlo od gubitka masa - erozije usljed djelovanja vode i vjetra, a slui i kao bioloka pumpa, jer kroz
proces evapotranspiracije (isparavanje vode iz tla i iz biljaka) oslobaa tlo od vika vode sadrane u
njemu.

Zasijavanjem trave smanjuje se vlanost glinovitih zemljita, ak i do dubine 2,5 m, a uticaj bunja
dopire preko 3 m. Biljni pokriva od djeteline, lucerke i utog zvjezdana (rogata svinua, svinduh,
bubi) ima veliku evapotranspiracionu mo i troi znatnu koliinu vode iz povrinskih slojeva zemljita
(slike 62). Zato takav biljni pokriva treba prvenstveno i koristiti za zasijavanje zaravnjenih povrina
koje se nalaze ili su sklone procesima klizanja.

Sl. 62. uti zvjezdan Crvena djetelina Bijela djetelina Lucerna

Drvee za rast trai vodu koju uzima iz povrinskih slojeva i na taj nain ih isuuje. Prema tome, biljno
rastinje ima dvije funkcije: isuuje slojeve terena i uvruje tlo sistemom svog korijenja, jer korjeni
sistem djeluje kao armaturna mrea. Podzemna voda usisana korijenjem biljaka kree se do njihovih kronji
brzinom koja se mjeri metrima na sat, a zatim isparava u atmosferu. Korijenje biljaka dopire u znatnu
dubinu (najee izmeu 6 i 12 m, kod bukve i do 25 m - slika 63), a na rastojanju 8 do 12 m od stabla.
29
 SANACIJA KLIZITA

Sl. 63. Breza Bagrem Bukva

Najpogodnija drvea za poumljavanje klizita su joha, vrba, topola, breza, bagrem, jasen i sl. Ovo drvee
ima najproduktivniju snagu korijenja i najbre raste.
Zbog toga, najprikladnije drvee za sadnju na klizitu je ono koje
ima najveu potrebu za vodom i dobro razvijeno korijenje. Ipak,
umsko drvee visokog tipa za poumljavanje povrina koje su pod
procesima klizanja ili su podlona klizanju, nije za preporuku. U
vrijeme kad ona dostignu dovoljnu visinu, postaju meta
vjetrovima i djeluju kao razapeta jedra na koja se onda srui
snaga vjetrova i izaziva nova pomjeranja zemljita.

Na klizitu ne treba saditi crnogorino drvee jer ono ima

najmanje isparavanje.
Za stabilizaciju povrinskih i plitkih klizita preporuuje se da se
najprije uz padinu zasije pogodna vrsta trava i biljaka sa
plodovima, zatim ivice, pa tek onda drvee.

ire podruje klizita trebalo bi zabraniti za ispau stoke. Stoka koja pase unitava travnati pokriva,
naruava povrinsko odvodnjavanje (grmlja, pa i drvea), kopitima stvara kaljuge, pa time doprinosi i
mogunosti aktiviranja klizanja.

30
KOREKCIONE MJERE

KOREKCIONE MJERE

Korekcione mjere izvode se nakon formiranja klizita, a po svojoj prirodi mogu biti hitne i zavrne.

HITNE SANACIONE MJERE

Preduzimaju se u cilju sprjeavanja velikih klienja, unitavanja materijalnih dobara kao i u cilju
usporavanja kliznih procesa. Izvode se od momenta pojave klizita. Od hitnih mjera primjenjuju se:
- zapunjavanje, odnosno tamponiranje glinovitim nabojima svih vidljivih pukotina u kliznom tijelu
u cilju sprjeavanja ili smanjivanja prodiranja vode u klizno tijelo ime se pospjeuje klizanje
(pukotine ne ispunjavati pijeskom, ljunkom i krupnijim kamenjem),

Sl. 64. Zapunjavanje pukotina glinom Sl. 65. Prekrivanje pukotina u elu PVC folijom

- prekrivanje otvorenih pukotina u elu klizita plastinom folijom ili vodootpornim ceradama u cilju
sprjeavanja prodiranja vode,
- otvaranje pukotina u noinom dijelu radi lakeg i breg ocjeivanja vode iz tijela klizita, odnosno
odvoenje vode iz zabarenih depresija sa tijela klizita u najblie recipijente (vodosabirnik),
- izrada horizontalnih drenaa u noici klizita u cilju lakeg i breg dreniranja vode i rastereenja
klizne mase, te odvoenje ovih voda do najblieg recipijenta,

Sl. 66. Povrinski drenani kanal Sl. 67. Horizontalna drenaa

31
 KOREKCIONE MJERE

- izrada povrinskih drenanih kanala po obodu i u tijelu klizita radi odvoenja svih povrinskih
voda niz padinu to kraim putem do najblieg prirodnog vodosabirnika (potoka ili rijeke),

Sl. 68. Drenani kanali

- crpljenje kopanih bunara do dna u cilju obaranja nivoa podzemne vode,

- prestanak navodnjavanja zemljita,
- uklanjanje vjetakih optereenja sa pokrenutog dijela padine,
- uklanjanje materijalnih dobara, graevinskog materijala i sl.

Pobijanje ipova (koleva, pilota) je uglavnom hitna sanaciona mjera kojom se pokuava zaustaviti
proces klienja, a moe posluiti i kao preventivna mjera. Kolevi se pobijaju u nekretanu - vrstu podlogu
(slike 69), kod pliih klizita do 1/2 njihove duine, a kod dubokih klizita 2-5 m dublje od dubine
povrine klienja. U tenim, sipkim i jako plastinim stijenskim masama kolevi nemaju eljeni efekat,
jer takve mase mogu obilaziti koleve i klizati oko njih.

Stabilna podloga ipovi (kolcevi) Nestabilni povrinski pokriva

Sl. 69. Pobijanje ipova u stabilnu podlogu

Drveni ipovi e biti pogodni samo za privremene konstrukcije, ako su izloeni promjenama nivoa
podzemne vode. U takvim uslovima drvo napadaju razni crvi koji brzo unite drvo. Od crnogorinog se
32
KOREKCIONE MJERE

drveta mogu izraditi privremeni, a od hrastovog trajni ipovi. Kod trajnih ipova treba prije zabijanja
skinuti koru s drveta.
Zabijanjem veeg broja koleva dolazi do veeg zbijanja labilnih stijenskih masa, pa i to na izvjestan
nain doprinosi poveanju vrstoe smicanja, a ponekad moe biti dovoljno da se sprijei pojava klienja.
Kolevi se obino pobijaju du poprenih profila, tj. upravno na pravac klienja ili u ahovskom
rasporedu, ako se primjenjuje vei broj koleva. U nekim sluajevima kad se tite pojedini objekti
ugroeni klienjem, raspored koleva moe biti koncentrisan ispod ili iznad njih, no u oba sluaja dublje
od povrine klizanja.

Sl. 70. Drveni ipovi

Ulogu koleva vrlo dobro mogu odigrati i stare eljeznike ine armatura veeg presjeka, stare eline
cijevi i sl.

Trajno saniranje klizita izvodi se pomou gabiona u kombinaciji sa kamenim nabaajem, kao i
potpornim zidovima (slika 71), to zahtjeva struna istraivanja i ispitivanja.

Sl. 71. Trajno saniranje potpornim konstrukcijama

33
 KOREKCIONE MJERE

PRIHVATANJE I ODVOENJE POVRINSKIH VODA

Za prihvat padavina i povrinskih voda sa samog tijela klizita i njegovog zalea koriste se razne vrste
kanala (slika 72). Kanali mogu biti od glinenog naboja (1), kaldrmisani betonskim malterom (2),
betonski ili armirano-betonski (3) i od spojenih kamenih ploa (4).

1 2 3 4

od glinenog naboja kaldrmisani betonski malter betonski spojene kamene ploe

Sl. 72. Kanali za odvoenje povrinskih voda

Kao privremena rjeenja koriste se jo i drvene koritnice, limene polucijevi, plastine cijevi i gumena
crijeva. Prilikom izrade drenanih kanala potrebno je obratiti panju da se oni uvijek provode u stabilnim
dijelovima terena i da imaju blage podune nagibe kako u njima ne bi dolo do erozije (obruavanja)
njihovih korita.

Vano je napomenuti da su drenani kanali podloni lakim oteenjima, pogotovo kad su postavljeni
preko nestabilnih terena. Stoga ih treba istiti od vegetacije, razliitih nanosa, te popravljati razliita
oteenja.
Izrada drenanih kanala moe se vriti runo ili pomou mehanizacije.

Sl. 73. Regulisani prihvat i odvoenje povrinskih voda

Prilikom lociranja drenanih kanala na nagnutom terenu, treba voditi rauna o njihovom poloaju u
odnosu na pravac pada terena. Nestruno postavljanje drenanih kanala, ne samo to nee postii cilj,
ve moe biti uzrok novih i jo teih deformacija padine za ije saniranje su tada potrebna daleko vea
sredstva i vrijeme.
34
KOREKCIONE MJERE

Drenae na nagnutom terenu, koje lee, tj. koje su paralelne sa izohipsama terena, ili su bliske tom
pravcu mogu biti opasne po stabilnost objekata i prirodne padine. Stabilnost terena se najmanje remeti
onda kada se drenae pruaju niz padinu. U tom sluaju osnovnim drenaama se ne moe zahvatiti
vea povrina, pa se redovno rade i boni ogranci sa jedne i sa druge strane glavnog drenanog kanala.
Preporuuje se da drenani kanali ne zaklapaju sa glavnim kanalom vei ugao od 45.

Drenaa se nikad ne postavlja paralelno objektu

s gornje strane, jer postoji mogunost da drenaa
dodatno ugrozi temelj objekta.
Drenau postaviti to dalje od objekta, ukoliko
je mogue dijagonalno (slika 74).

Sl. 74. Pogreno postavljena drenaa

Dreniranje terena (slika 80) sa klizitem moe se vriti pomou obodnih kanala (1), kanalima po tijelu
klizita (2) i kombinacijom obodnih kanala i kanala po tijelu klizita (3).

Sl. 80. Razliiti naini dreniranja klizita kanalima

Drenane obodne kanale treba dimenzionisati za maksimalni prihvat vode i postaviti ih van ruba
klizita (po pravilu 20-50 m), u blagom luku ili pravolinijski, tj. najkraim putem usmjeriti vodu do
postojeih jaruga, potonih korita ili drugih vodosabirnika. Izvore koji se nalaze iznad tijela klizita
najbolje je kaptirati i kontrolisano uvesti u sistem drenanih kanala ili rovova kako se njihove vode ne
bi razlile i natapale tijelo klizita.
Dreniranje kanalima po tijelu klizita (slike 81 i 82) vri se tako da se uradi jedan glavni kanal kroz tijelo
klizita, sa nizom manjih bonih kanala preko kojih e se voda prihvatati i usmjeravati kroz glavni kanal.
35
 KOREKCIONE MJERE

Najbolji rezultati postiu se kombinacijom obodnih kanala i kanala po tijelu klizita jer se time
sprjeava dalje irenje tijela klizita na padini koja je zahvaena klizanjem.

Sl. 81. Boni drenani kanali Sl. 82. Glavni drenani kanali

Kod klizita koja se povremeno aktiviraju veoma je znaajno odravanje drenanih kanala da bi mogli
prihvatiti maksimalne vode bez razlivanja.
Drenani kanali mogu biti otvoreni i zatvoreni. Zatvoreni kanali obino su ispunjeni kamenim nabaajem,
prekriveni plastinom mreom (geoplatno) sa ciljem da se omogui nesmetan prihvat i protok vode, a sprijei
zaglinjavanje kanala. Isto tako, neadekvatna (neodgovarajua) drenana ispuna moe odigrati ak i negativnu
ulogu. U takvim sluajevima moe doi do zaepljenja drenae, a time i ponovnog aktiviranja klizita. Kao
drenana ispuna posluit e lomljeni kamen, tucanik, ljunak, pa ak i obine plastine flae.

Sl. 83. Drenani kanali sa kamenim nabaajem

Za prikupljanje podzemnih voda rade se drenani rovovi. To su duboki rovovi u kojima se nalaze
perforirane cijevi prenika 200-300 mm. Ispunjavaju se, od donjeg dijela prema gore ljunkovitim,
pjeskovitim materijalom i zemljanim zasipom (slika 84).

36
KOREKCIONE MJERE

Sl. 84. Drenani rovovi

Saniranje klizita nastalih udarom rijene matice, po pravilu u krivinama rijenih korita, vri se izradom
raznovrsnih zatitnih objekata, poev od kamenog nabaaja do raznovrsnih odbojnih nasipa. Potrebno
je napomenuti da je u ovakvim sluajevima od velike vanosti preventivna mjera redovnog opteg
ureenja korita i izrada odbojnih kamenih nasipa. Na slikama 85, 86 i 87 su prikazana tri osnovna naina
sprjeavanja podrivanja obala i stvaranja klizita: kosim odbojnim zidovima (1), odbojnim nasipima u
obliku slova T (2), te kamenim nabaajem i obaloutvrdnim zidovima (3):

Sl. 85. Kosi odbojni zidovi

Sl. 86. Odbojni nasip u obliku slova T Sl. 87. Kameni nabaaj i obaloutvrdni zidovi
37
 KOREKCIONE MJERE

ZAVRNE KOREKCIONE MJERE

Izvode se nakon zavrnih ispitivanja, kada je uraen projekat sanacije. To su trajne mjere za smirivanje
procesa klienja i omoguavanje ponovnog koritenja terena i objekata na tom podruju. Zavrni radovi
mogu biti raznovrsni i uglavnom se primjenjuju kombinovano. Od zavrnih mjera primjenjuju se:
- mjere za regulisanje povrinskih voda
- mjere za prihvatanje podzemnih voda
- mjere u vezi rastereenja i optereenja prirodnih padina
- sanacija potpornim i oblonim konstrukcijama i sl.

LITERATURA

1. Lutgens, F.,Tarbuck, E. (2012): Essentials of Geology. 11th ed. Pearson Prentice Hall. New Jersey.
2. Marshak, S. (2004): Essentials of Geology. 4th ed. W. W. Norton & Company, Inc. New York, London.
3. Monroe, J., Wicander, R. (2009): The Changing Earth: Exploring Geology and Evolution, 5th ed.
Brooks/Cole. Belmont.
4. Montgomery, C. (2011): Environmental Geology. 9th ed. The McGraw-Hill Companies, Inc.
New York.
5. Nonveiller, E. (1987): Klienje i stabilizacija kosina. kolska knjiga, Zagreb.
6. Redepovi,R., Ferhatbegovi,Z. (2001): Kako ivjeti na klizitu. Zavod za geologiju. Sarajevo.
7. Sijeri, I. (2012): Inenjerska geodinamika. IN SCAN. Tuzla..

Kantonalna uprava civilne zatite Tuzla: Upute za graane

38
Preuzeto sa: http://www.kucztk.com.ba/upute.htm

ZNACI ZA UZBUNJIVANJE GRAANA SU:

Znak ope opasnosti, koji se emituje zavijajuim tonom u trajanju od 100 sekundi, s tim da se u toku prva etiri
sata ponavlja vie puta. Emituje se u trenutku kada graanima i materijalnim dobrima prijeti opasnost od
pojave plavnog vala koji nastaje od ruenja ili prelijevanja brana na hidroakumulacijama ili velikog poara ili
kretanju radioaktivnog oblaka ili pojave veih koliina otrovnih materija u vidu oblaka iz hemijskih postrojenja
i drugim opasnostima, a koje mogu ugroziti ivote i zdravlje veeg broja ljudi na odreenom podruju, a u ratu
kada prijeti opasnost od artiljerijskih ili drugih dejstava ili napada iz vazduha na odreenom podruju.
Znak prestanka opasnosti, koji se emituje jednolinim tonom u trajanju od 60 sekundi. Emituje se onda kada
tab civilne zatite koji je naredio emitovanje signala ope opasnosti procijeni da je prestala opasnost po ljude
i materijalna dobra ili kada je zavreno poduzimanje odgovarajuih mjera za provoenje zatite i spaavanja
ugroenih ljudi i materijalnih dobara.

Postupak graana na znak za uzbunjivanje

ako se radi o pojavi plavnog vala, graani su duni, ako imaju vremena, preduzeti sljedee postupke:
- u stanu ili kui iskljuiti elektrine i druge instalacije i zatvoriti vodu;
- namjetaj, pitku vodu i ivotne namirnice skloniti na vie dijelove kue ili stana;
- uzeti neophodne line stvari (line dokumente, novac, tranzistor, deke i dr.) i skloniti se na sigurno mjesto,
odnosno mjesto koje ne moe biti ugroeno plavnim valom i na tom mjestu saekati emitovanje signala za
prestanak opasnosti, a nakon tog signala postupati po nareenjima i uputstvima opinskog taba civilne
zatite ili povjerenika civilne zatite.
ako se radi o pojavi velikog poara, graani trebaju, ako imaju vremena, poduzeti sljedee postupke:
- u stanu ili kui iskljuiti sve elektrine aparate i zatvoriti dovod gasa;
- zatvoriti vrata i prozore da bi se sprijeilo strujanje vazduha i razbuktavanje poara;
- uzeti neophodne stvari (odjeu, obuu, hranu, lina dokumenta, novac i druge vrijednosti), a zatim napustiti
zgradu i skloniti se na sigurno mjesto;
- ukljuiti se u akciju lokalizovanja i gaenja poara, prema naredbama opinskog taba civilne zatite ili
povjerenika civilne zatite.
ako se radi o pojavi radioaktivnog oblaka ili pojavi veih koliina otrovnih materija u vidu oblaka iz hemijskih
postrojenja ili skladita, graani trebaju poduzeti sljedee postupke:
- ukoliko se nau na ulici, na radnom mjestu, u stanu ili drugim mjestima smireno i bez panike otii u najblie
sklonite ili drugo mjesto pogodno za sklanjanje, ako takva mjesta postoje;
- ukoliko su u mogunosti, trebaju ponijeti sredstva za linu RHB zatitu ili priruna sredstva od kojih se mogu
napraviti odreena zatitna sredstva i ta sredstva koristiti dok postoji opasnost od radioaktivnog oblaka,
odnosno otrovnih materija;
- ponijeti sredstva za pruanje prve medicinske pomoi, dezinfekciona sredstva i priruna sredstva za
dekontaminaciju, ako takvim sredstvima raspolau;
- nakon izvrenog sklanjanja dalje treba postupati prema uputstvima povjerenika civilne zatite ili opinskog
taba civilne zatite
Kada se emituje signal za prestanak opasnosti, graani su duni da se ukljue u akciju zatite i spaavanja koju provode
jedinice i povjerenici civilne zatite i slube zatite i spaavanja, kao to je uee na pruanju prve pomoi, raiavanju
terena, dekontaminaciji i ostalim zadacima koje graani mogu da vre, odnosno treba da napuste sklonite i druge
zatitne objekte u kojima su se nalazili i vratiti se u svoje kue ili stanove ili na svoja radna mjesta

39
 Postupak u sluaju pronalaenja mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava ili oruja
Svako pronaeno, primijeeno ili sumnjivo sredstvo, duni ste ODMAH prijaviti najblioj policijskoj stanici na broj
122, Operativnom centaru civilne zatite 121 ili na broj telefona najblie mjesne zajednice. NIKADA NE ULAZITI U
OZNAENA MINSKA POLJA.

Postupak u sluaju poara

U sluaju izbijanja poara, potrebno je ODMAH pristupiti gaenju poara prirunim sredstvima,
U sluaju poara izazvanog elektrinom energijom, potrebno je prvo iskljuiti dovod struje i pristupiti gaenju
poara prirunim sredstvima,
to prije obavijestiti:
123 Vatrogasce
121 Operativni centar civilne zatite
122 Policiju

STROGO JE ZABRANJENO !!!

loiti vatru u umi
paliti korov ili sijeno na panjacima
namjerno podmetati poar

Postupak u sluaju veeg broja povrijeenih izazvanog saobraajnim i drugim nesreama

Odmah obavijestiti:
124 Stanicu hitne pomoi
121 Operativni centar civilne zatite
122 Policiju
Pruiti pomo u spaavanju povrijeenih u saradnji sa strunim ekipama

Postupak u sluaju poplava

Iskljuiti elektrine i druge instalacije i vodu
Pokustvo, pitku vodu, i ivotne namirnice podii na vie dijelove kue ili stana
Izmjestiti stoku na sigurnije mjesto
Sa linim i drugim bitnim dokumentima skloniti se na sigurno mjesto, saekati prestanak opasnosti, a nakon
toga postupati po naredbama i upustvima Opinskog taba civilne zatite

Postupak u sluaju pojave klizita u naseljenim mjestima

Svaku pojavu veeg odrona i klizanja zemljita, potrebno je omah prijaviti Slubi civilne zatite opine, Slubi
za prostorno ureenje i zatitu okoline, najblioj policijskoj stanici ili mjesnoj zajednici
U sluaju vee opasnosti po ivote ljudi, potrebno je odmah napustiti objekat stanovanja i saekati upute
strunjaka iz nadlenih slubi
Prava i dunosti graana
Graani imaju pravo i dunost uestvovati u civilnoj zatiti, njenim organizovanim strukturama i izvravati
obavezu davanja materijalnih sredstava, te se obuavati za linu i uzajamnu zatitu.
Svi radno sposobni mukarci od 18 do 60 godina i ene od 18 do 55 godina obavezni su uestvovati u zatiti i
spaavanju, odnosno uestvovati u civilnoj zatiti.

40
9 789 958 999079