Ispitivanje opruga

i amortizera

Sudent: Mentor:
Nermina Hodi doc. dr. Samir Leme
 Ispitivanje opruga i amortizera

Contents
1 Uvod ................................................................................................................................................ 2
2 Opruge ovjesa tokova .................................................................................................................... 3
Zadaa opruga ......................................................................................................................... 3
Djelovanje opruga (oscilacije) ................................................................................................. 4
Vrste opruga ............................................................................................................................ 9
2.4.1 eline opruge ................................................................................................................. 9
2.4.3 Gumene opruge............................................................................................................. 16
2.4.4 Plinske opruge ............................................................................................................... 17
Regulacija visine karoserije ................................................................................................... 19
Aktivno stabiliziranje vozila (AFS1)......................................................................................... 19
3 Amortizeri ...................................................................................................................................... 21
Dvocijevni uljni amortizer...................................................................................................... 21
Jednocijevni plinski amortizer ............................................................................................... 22
Dvocijevni plinski amortizer .................................................................................................. 23
Amortizeri u sklopu ostalih dijelova ...................................................................................... 24
3.4.1 Oprune noge ................................................................................................................ 24
3.4.2 Amortizer s regulatorom razine .................................................................................... 24
Radioniki radovi ................................................................................................................... 27
3.5.1 Kvarovi i opravke amortizera......................................................................................... 27
3.5.2 Provjera amortizera ....................................................................................................... 28
4 Zakljuak ........................................................................................................................................ 30

1
 Ispitivanje opruga i amortizera

ISPITIVANJE OPRUGA I AMORTIZERA

Nermina Hodi

Rezime: U ovom seminarskom radu bit e objanjene uloga, rad i ispitivanje

amortizera i opruga u motornim vozilima. Zadaa opruga u ovjesu vozila je
ublaavanje udaraca koji se prenose sa tokova na nadgradnju, dok je zadatak
amortizera priguivanje vibracija opruga, tj. ne dopustiti tokovima odvajanje od
podloge. Amortizeri i opruge , zajedno sa stabilizatorima, gumenim graninicima i
gumama ine elastinu vezu,

1 Uvod

Motorna vozila se kreu po veoma razliitim podlogama, od gotovo idelno ravnih betonskih
ili asfaltnih puteva do bezpua po kojima se ponekad kreu terenska vozila. Kretanje vozila u
bilo kojim uslovima bez elastine veze bilo bi nezamislivo ve pri malim brzinama, a da se i
ne govori o brzinama savremenih motornih vozila.

Uloga elastine veze je sloena i mogla bi se svesti na slijedee:

- da ublai tetno djelovanje udara nastalih usljed neravnina podloge, te da te udare
prevodi u blaga klaenja bezopasna po ovjeka i stabilnost vonje;
- da omogui brzo priguenje klaenja vozila;
- udari i njegovo priguenje ne smiju imati tetan uticaj na upravljaki mehanizam i
sigurnost vonje.

Vozilo se na elastinoj vezi klati i to prvenstveno pod uticajem udara sa podloge 8neravnina
podloge), a zatim pri naglom koenju, ubrzavanju u krivini itd. Klaenje vozila, a naroito
udari utiu da vonja bude neudobna, da se teret trese i premjesta uz mogunost oteenja, a
remeti se i stabilnost vozila. Posebno negativan uticah klaenje vozila ima na ovjeka, jer ga
zamara, utie na nervni sistem, a odreeni udari sa podloge mogu dovesti i do oteenja
pojedinih odrgana.

Elastina veza se obino sastoji od elastinih elemenata - oprga, zatim priguivaa

amortizeragumenih graninika, stabilizaora i guma.

2
 Ispitivanje opruga i amortizera

2 Opruge ovjesa tokova

2.1.1.1 Zadaa opruga

Zadaa opruga u ovjesu vozila je ublaavanje udaraca koji se prenose sa tokova na

nadgradnju. Energija udaraca pretvara se u energiju njihanja i toplotu. Osim rotacije, tokovi
vozila zbog neravnina podloge dobijaju i translatorno gibanje u ravni okomitoj na podlogu.
to je vonja bra, to se ta gibanja odvijaju u kraem vremenu, pa nastaju ubrzanja znatno
vea od g. Zbog toga nastaju velike udarne sile koje su tim vee sto je vea masa u gibanju (F
= m a ) [N].
Opruno djelovanje i priguivanje vibracija mjerodavno je za:
- udobnost vonje oscilacije karoserije ublaavaju za putnike neugodne i za
zdravlje opasne udarce, te tite osjetljiv teret i dijelove samog vozila. Na udobnost
utjeu masa vozila i karakteristike opruga;
- sigurnost u vonji pri velikim neravninama podloge moe se izgubiti kontakt s
podlogom; tokovi u zraku ne mogu prenijeti sile na podlogu (poprene i pogonske
sile, sile koenja). Da tokovi ne gube kontakt s podlogom zasluni su amortizeri i
stabilizatori
- ponaanje u zavoju s poveanjem brzine vozila u zavoju , zbog slabijeg
prijanjanja unutarnjeg toka na podlogu, smanjuju se poprene sile voenja.
Uzajamnim djelovanjem opruga, stabilizatora i amortizera, mora se osigurati
neprekinut dodir toka s podlogom.
Opruge u sistemu ovjesa ugrauju se izmeu vodilica i karoserije. Pneumatici takoe spadaju
u sistem opruga i djeluju povoljno na stabilnost vozila. Sjedita daju dodatnu udobnost,
odnosno opruno djelovanje, ali samo putnicima vozila, (sl.1.).

Slika 1. Opruno djelovanje osobnog vozila [1]

3
 Ispitivanje opruga i amortizera

Djelovanje opruga (oscilacije)

Do oscilacija moe doi u tijelima i sistemima koji imaju elastina i inercijska svojstva. Svaki
elastini sistem e vibrirati ako se pomakne iz ravnotenog poloaja. Kada na sistem ne
djeluju spoljanje sile, takve vibracije nazivamo vlastitim vibracijama sistema ( nazivaju se
jo i slobodne ili prirodne).
Masa vozila i opruge daju sistemu odreenu vlastitu frekvenciju oscilacija (iskazana je kao
oscilacijski broj karoserije, OBK). Mali uticaj na frekvenciju oscilacija ima i priguenje.
Otkloni vlastitih vibracija zbog priguenja su sve manji, pa takve vibracije nazivamo i
priguenim vibracijama, (sl.2.).

Slika 2. Slobodne , vibracije s priguenjem [1]

Kod prisilnih vibracija periodina poremeajna sila stalno djeluje na elastini sistem.
Frekvencija takvih vibracija jednaka je frekvenciji poremeajne sile. Poremeajne sile kod
vozila su udarne sile koje se prenose sa tokova na karoseriju, a osim njih tu su i ostale sile:
pogonske, koione, centrifugalne, bone, aerodinamine. Kretanja i vibracije vozila pojavljuju
se u smijeru tri osi koordinatnog sistema (sl.3.).

4
 Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 3. Stepeni slobode vozila [1]

Kada toak pree preko neravnine pone oscilirati. Kretanjem prema gore pritie oprugu:
stvorena sila u pruzi ubrzava karoseriju u istom smijeru, istovremeno usporavajui toak. U
trenutku izjednaavanja sila opruge i inercije, toak zastane (dostigao je mrtvu taku) i potom
se poinje vraati. Sila u opruzi (akumulirana energija kretanja toka) gura toak i ubrzava ga
prema podlozi. Opruga se rastee i usporava toak kao i karoseriju koja se kree prema gore.
Taj se proces ponavlja sve dok se sva energija kretanja ne pretvori u toplotu trenjem u
oprugama, amortizeru i otporu zraka, (sl.2.).
Pomak kojeg oscilirajua masa pree od jedne do druge mrtve take nazivamo amplitudom.

Rezonancija, (sl.4.)

Slika 4. Prisilne vibracije, rezonancija[1]

5
 Ispitivanje opruga i amortizera

Vibracije koje potiu od periodikih sila (prisilne vibracije esto su vrlo opasne, jer i male
poremeajne sile mogu se poklopiti sa vlastitim vibracijama sistema: dovoljni su i slabi udarci
da otkloni postanu sve vei i vei. Velike amplitude oscilacija mogu izazvati lomove dijelova.
Rezonancija pri vibriranju je podudaranje frekvencije impulsa poremeajnih sila sa
frekvencijom vlastitih vibracija sistema koji prisilno vibrira. Pri pojavi rezonancije amplitude
vibracija postale bi neizmjerno velike da nema priguenja. Unato priguenju, zbog pojave
jakih dinamikih naprezanja, ako i ne doe do loma, dijelovi se stalno napreu tako da dolazi
do zamora materijala.
Oscilacije karoserije mogu se poveati, ako poremeajne sile (npr. Udarci tokova) deluju u
ritmu koji se poklapa sa vlastitom frekvencijom oscilacija karoserije. Ako poremeajne sile
ne djeluju u taktu vlastitih vibracija, ili ako nisu u smijeru njihanja, ne moe doi do
rezonancije.
Frekvencija je broj oscilacija u sekundi, mjerna jedinia je Hertz (1 Hz = 1 s-1).

Karakteristika opruge
Karakteristika opruge je kriva koja prikazuje meusobnu ovisnost njenog optereenja i
deformacije. Optereenje opruge mjeri se silom F, a deformacija progibom x (ili momentom
M i uglom uvijanja ), pa je karakteristika opruge ili krutost opruge c:

= [/] (1)

Opruge Karakteristika opruge c

Krutost opruge je
Linearne
konstantna, (sl. 5.)

Krutost opruge raste s

Progresivne
optereenjem, (sl. 6.)
Nelinearne
Krutost opruge opada s
Degresivne
optereenjem

6
 Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 5. Linearna karakteristika opruga [1]

Slika 6. Progresivna karakteristika opruge[1]

Opruge dijelimo na mehke i tvrde. Progresivne opruge porastom optereenja postaju sve
tvre.

7
 Ispitivanje opruga i amortizera

Ovjeene i neovjeene mase

Vozilo moemo posmatrati kao sistem kojeg ine ovjeene (karoserija i teret) i neovjeene
mase (tokovi, konice, dijelovi ovjesa). Ovjeene i neovjeene mase povezane su oprugama i
amortizerima. Za udobnost vonje poeljno je da omjer izmeu ovjeenih i neovjeenih masa
bude to vei: neovjeene mase moraju biti to manje (povoljno je imati naplatke iz lahkih
legura i konice dalje od tokova). Kako su ove mase povezane oprugama, meusobno djeluju
jedna na drugu i osciliraju razliitim frekvencijama, (sl.7.).

Slika 7. Gibanje masa poslije prelaza neravnine [1]

Ugradnjom amortizera smanjuju se amplitude, a oscilacje se bre priguuju. Frekvencija

oscilacija se ne mijenja priguivanjem.

Oscilacijski broj karoserije (OBK)

OBK se moe odrediti dovoenjem vozila, prednjeg ili stranjeg dijela, u oscilacijsko gibanje.
Jedan puni titraj je hod karoserije prema gore i dole. Broj titraja u minuti daje oscilacijski broj
karoserije. Amortizeri nemaju uticaj na OBK, ve samo na amplitudu titranja. Nasuprot tome,
masa vozila ima veliku ulogu: to je vozilo ili teret ve mase to je OBK manji.
Mehki ovjes 60 titraja u minuti i manje mogu dovesti do munine (slino morskoj bolesti).
Ovo s moe uvesti ugradnjom tvrih opruga.
Tvrdi ovjes 90 i vie titraja u minuti oteuju kimu. Tvrdi ovjes esto se ugrauje zbog
potrebe prenoenja veih tereta, ali prazno vozilo tada nije dovoljno udobno.

8
 Ispitivanje opruga i amortizera

Vrste opruga

2.4.1 eline opruge

Najvei broj vozila posjeduje eline opruge, a to su:

- lisnate
- torzijske ravne,
- torzijske zavojne,
- stabilizatori.
Opruno djelovanje temelji se na elastinoj deformaciji elika (koriste se Cr-V elici za
opruge) pri optereenju unutar granica rastezljivosti.

2.4.1.1 Lisnate opruge (gibnjevi)

Najdue primjenjivan tip opruga, danas se ugrauju prije svega na vozila sa zavisnim
ovjesom. Rijetko se koriste u osobnim vozilima. Nasuprot tome, u teretnim vozilima to je
naee ugraivana vrsta opruga. Osnovna prednost lisnatih opruga je to objedinjuju ulogu
opruga, vodilica i amortizera. Ostala konstrukcijska rijeenja nisu u mogunosti istovremeno
ostvariti te zadae.

Ove opruge se sastoje od nekoliko elinih "pera" ili "listova" stisnutih

z a j e d n o . Okruglim se zavrecima lisnata opruga privruje na karoseriju
automobila, dok je na njenom sredinjem dijelu postavljen kota. Lisnate
opruge se ugrauju na stranjim kotaima, no danas ih sv e vie
z a m j e n j u j u spiralne opruge koje su manjih dimenzija te imaju bolja mehanika svojstva.

Slika 8. lisnata opruga [2]

9
 Ispitivanje opruga i amortizera

2.4.1.2 Sloene lisnate opruge

Ove opruge imaju iroku primjenu. Pogodne su za velika optereenja, kod drumskih i inskih
vozila i openito kod transportnih sredstava, presa itd.

Slika 9. Sloena lisnata opruga [2]

Opruge za vozila, sastavljene su od specijalnog utorenog pernog elika, oslanjaju se u

stredini, gdje je navuena spona u vruem stanju, a na slobodnim krajevima djeluje sila.
Oznaimo li sa n ukupan broj lamela sloene lisnate opruge, njena bi cijela irina bila nb kada
bi se sastojala samo od jedne lamele.
Prema tome vrijedi
2
= = , ] (2)
6

odavde je doputeno optereenje opruge:

2 ,
= ] (3)
6

Nedostatak lisnatih opruga je potreba za redovnim odravanjem, velika teina i dimenzije.

10
 Ispitivanje opruga i amortizera

2.4.1.3 Kvarovi , kontrola i opravka lisnatih opruga

Kod lisnatih opruga vrimo ispitivanje na slijedee kvarove:

- pucanje elinih listova koje nastaje od preoptereenja vozila i nepaljivog
rukovanja rukovanja vozilom po neravnim putevima;
- troenje ahura i osovinice uica koje nastaje kao posljedica due upotrebe, a
naroito zbog loeg podmazivanja;
- slabljenje elastinosti, nastaje kao posljedica preoptereenja vozila i kao normalna
pojava nakon due upotrebe vozila;
- popsutile su stege gibnja ili vjealice.
Svi navedeni kvarovi na lisnatim oprugama mogu se utvrditi pregledom opruge na vozilu.
Meutim , za opravku, zamjenu ahur, listova , vraanje gibnja na propisnu duinu potrebno
je skinuti oprugu sa vozila.
Skidanje gibnja vri se kada je vozilo podignuto. Ako je zazor i troenje ahure u uicama
veliko, vri se zamjena ahure. Istroene ahure u uicama gibnja izbijaju se ili ispresuju, a u
uice se utisnu ahure koje je potrebno na propisnu mjeru dotjerati razvrtanjem prema
osovinici. Ovalna osovinica se moe predhodno dotjerati bruenjem, a nakon toga na mjeru
razvrtati ahura, ostavljajui potreban zazor za podmazivanje. Danas se obino vri zamjena
komplet ahure i osovinice, jer se kroz osovinicu vri podmazivanje ovog sklopa.
Puknuti elini list potrebno je zamijeniti novim, od odgovarajueg materijala i odgovarajuih
dimenzija, uz predhodno dotjerivanje na odgovarajuu duinu i veliinu luka.
Kontrla elastinosti gibnja vri se nakon to se gibanj skine, a zatim se izmjere duina izmeu
osa ahura uica i visina ose uica od sredine gibnja. Ako je duina vea od dozvoljene, a
visina manja, gibanj je istegnut , tj. oslabljenog napona. Takav gibanj je potrebno rastaviti i
sve listove dotjerati u prvobitan poloaj pomou prese na hladno (prengovanje).

2.4.1.4 Torzijske zavojne opruge

U osobnim vozilima koriste se iskljuivo kao glavne pritisne opruge (izuzetno kao dopunski
elastini elementi). Postavljaju se okomito ili koso. Spadaju u mehke opruge, to je pogodno
za osobna vozila.
U odnosu na lisnate opruge, torzijske zavojne opruge imaju manje gabarite, dui vijek
trajanja, jednostavniju konstrukciju i ne moraju se odravati. Nedostatak im je slabo vlastito
priguenje oscilacija, ne prenose sile tokova, a zbog male krutosti ne mogu se ugraivati u
teretna vozila.
Zavojne opruge imaju obino linearnu karakteristiku. Mekane zavojne opruge razlikuju se od
tvrdih prema:
- manjem preniku ice,
- veem unutarnjem preniku opruge,
- veem broju namotaja.

11
 Ispitivanje opruga i amortizera

Da bi se jednim te istim oprugama mogao nositi vei teret uz zadovoljavajuu udobnost

praznog vozila, zavojnim oprugama daje se progresivna karakteristika. To se postie:
- razliitim usponom namotaja,
- razliitim unutranjim prenikom opruge (bavaste, konusne, strukirane),
- razliitim prenikom ice, (sl. 10.).

Slika 10. Vrste zavojnih opruga [1]

Prednost bavaste miniblok opruge, (sl.11.), prema obinoj cilindrinoj je to se susjedni

zavoji opruge ne mogu dodirnuti: zato opruga moe biti kratka, s velikim progibima pri
velikim optereenjima. Miniblok opruge mogu biti izvedene kako s razliitim usponom
zavojnice, tako i s razliitim prenikom ice.

Slika 11. Miniblok opruga [1]

12
 Ispitivanje opruga i amortizera

Zavojne opruge ne mogu preuzeti sile voenja tokova.

Optereenje F koje djeluje u osi opruge moze se reducirati na osnu liniju navoja (sl.12.).
Momenat sprega:

= ] (4)
napree oprugu na uvijanje:

16 8
= = = , ] (5)
2 3 3

Slika 12. Glavne veliine zavojne pritisne opruge [2]

Danas se amortizeri sve manje ugrauju unutar opruga, jer se time produuje vrijeme
demontae i ugradnje dijelova.

13
 Ispitivanje opruga i amortizera

2.4.2.1 Kvarovi kontrola i opravka torzionih zavojnih opruga

Kvarovi na zavojnoj opruzi najee mogu biti: pucanje zavoja i gubljenje elastinosti gibnja
kada je njegovaduina (visina) smanjena. I u jednom i u drugom sluaju opruge je potrebno
zamijeniti, jer opravka nije preporuiva. Sabijena zavojna opruga uzrokuje udare, jer se oni
pri optereenju spirale meusobno dodiruju. Prema tome, ni stavljanjem podloki ovi udari se
nee izbjei, ak iako se auto podigne za visinu podloke.
Zavojna torziona opruga je izgubila elastinost ako je zbog optereenja uvijena (usukana) i u
ovom sluaju ublaavanje udara je slabije, a vozilo se spusti.
Kod nekih vozila postoji mogunost regulisanja gibnja i podizanje vozila zatezanjem ili
poputanjem opruge pomou ekscentrinog zavrtnja.
Kako vidimo iz predhodnog razmatranja najesi kvarovi kod ove opruge su pucanje spirala i
gubljenje elastinosti. Prema tome moraju se vriti ispitivanja elastinosti opruge na posebnim
mainama.

2.4.2.2 Torzijske ravne opruge

Torzijske ravne opruge, (sl. 13.), su eline ipke koje se uvijaju polugom na koju je
privren toak. Mogu biti razliitih presjeka: najee okrugli, kvadratni i paketi plosnatih.
Postavljaju se u vodoravnoj ravnini, uzduno ili popreno na os vozila. Uzduno postavleni
tapovi veih su duina, i omoguavaju vee ugaone deformacije: opruga je meka i doputa
vee pomake.
Ovakve opruge ne podnose savijanje pa se esto ugrauju u cijev koja ih podupire i ujedno
titi. Krajevi opruga (glave za upinjanje) su oljebljeni, to omoguava regulisanje visine
vozila, te ravnomjernu napregnutost opruga svih tokova.

Slika 13. Torzijska ravna opruga [1]

14
 Ispitivanje opruga i amortizera

2.4.2.3 Stabilizator

Stabilizator je posebna izvedba torzijske ravne opruge i zadatak mu je poveati stabilnost

vozila na cesti. Najee se ugrauje kao okrugla ipka, (sl. 14.), iskljuivo U-oblika.

Slika 14. Stabilizator [1]

Sredinji dio stabilizatora okretan je u leajevima na karoseriji, obe poluge privrene su

preko gumenih elemenata na vodilice tokova (npr. oprene).
Podizanje jednog toka prenosi se uvijanjem (torzijom) stabilizatora tako da se i drugitoak
nastoji podii. To znai da stabilizator prenosi optereenje jednog toka na drugi i sprjeava
preveliko naginjanje vozila u zavoju. Kod jednakomjernog opruenja toka stabilizator ne
djeluje.

15
 Ispitivanje opruga i amortizera

2.4.3 Gumene opruge

Gumene opruge zbog vrlo velike elastinosi i jakog vlastitog priguenja koriste se za
priguivanje vibracija visokih frekvencija i buke. Svi elementi ovjesa privreni su gumenim
oprugama na karoseriju. Takve gumene opruge preuzimaju na sebe ublaavanje bonih
udarnih sila.
Gumene opruge, razliitih izvedbi (sl. 15.), nikada se ne koriste kao glavne opruge (osim za
manje prikolice osobnih vozila).

Slika 15. Gumena opruga, hidroleaj[1]

Umjesto jednostavnih gumenih elemenata za ovjeenje motora danas se sve ee koriste

hidraulini prigueni elastomeni leajevi (hidroleajevi) koji jo bolje priguuju vibracije
razliitih frekvencija.
Hidroleaj se sastoji od:
- nosive gumene opruge
- hidraulikog dijela (radna komora, komora izjednaenja i blenda s prigunim
otvorom)
Nosiva gumena opruga mehanika je veza izmeu motora i karoserije. Komore su ispunjene
hidraulikom tekuinom. Blenda priguuje protok tekuine iz jedne u drugu komoru
pojaavajui priguno djelovanje opruge.

16
 Ispitivanje opruga i amortizera

2.4.4 Plinske opruge

Kod plinskih opruga iskoritava se elastinosti potisnog plina (zraka ili duika). Ideja potie
jo iz 1847. godine, a prva ispitivanja izvedena su 1910.

2.4.4.1 Zrane opruge (pneumatske)

Najvie se koriste, ali tada je potrebno imati ureaj za potiskivanje zraka (kompresor). Stoga
se pneumatske opruge koriste u vozilima koja ve imaju kompresor zbog konica, otvaranja
vrata i sl. (autobusi i teka teretna vozila).
Prednosti su:
- mogunost prilagoavanja krutosti ovjesa tokom vonje,
- mogunost podeavanja visine karoserije,
- stabilizacija nagiba karoserije u zavojima,
- dui vijek trajanja opruga i karoserije vozila,
- mala teina.
Kako bi se smanjili gubici potisnutog zraka brtvljenje je izvedeno gumenim mijehom:
cilindrinim ili naboranim (sl. 16.).

Slika 16. Cilindrini i valoviti mijeh [1]

Kako pneumatske opruge prenose samo optereenja du svoje osi, ugrauju se izmeu
vodilica i karoserije, (sl. 17.).

17
 Ispitivanje opruga i amortizera

Slika17. Sloena osovina sa cilindrinim mijehom [1]

2.4.4.2 Hidropneumatska opruga

Hidropneumatska opruga, (sl. 18.), kombinacija je plinske opruge i radnog hidraulikog

cilindra, pa istovremeno djeluje kao opruga i amortizer. Visokopritisna uljna pumpa (oko 180
bara) pritiskanjem ili isisavanjem ulja vie ili manje pritie plin u kugli (obino duik
konstantne koliine). Ulje i plin, koji se nalaze pod jednakim pritiskom, odvojeni su
membranom. Kugla moe biti pored cilindra ili potpuno odvojena od njega, ovisno o
raspoloivom prostoru. Ventili izmeu radnog cilindra i kugle priguuju protok ulja i djeluju
kao priguivai oscilacija.

18
 Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 18. Hidropneumatski opruni element [1]

Regulacija visine karoserije

Runo aktiviranim ventilom visine (razvodnik) se moe promijeniti udaljenost karoserije od

podloge: npr. mogu se svladati vee neravnine podloge ili izmjeniti toak. Automatsku
regulaciju visine nadgraa vozila mogue je izvesti spajanjem razvodnika s vodilicom toka
preko polunog sistema, (sl. 19.): spusti li se karoserija, npr.zbog tereta, klip razvodnika
postavi se tako da ulje pod visokim pritiskom ulazi u radni cilindar i podie konstrukciju sve
dok se razvodnik ne zatvori. Opruga postaje tvra i poveava se oscilacijski broj karoserije,
pa je opruenje (opruno djelovanje) neudobnije.

Slika 19. Regulacija visine karoserije hidropneumatskom oprugom [1]

Ugradnjom tree kugle po osovini, poveava se zapremina plina (a time i opruna zapremina),
pa vozilo postaje udobnije u vonji po pravcu. U zavojima je trea kugla odvojena ventilom.

Aktivno stabiliziranje vozila (AFS1)

Hidropneumatskom sistemu pridodani su, (sl. 20.):

- popreni stabilizatori sa radnim cilindrima za prednju i stranju osovinu,
- korektor nagiba i magnetni ventil,
- AFS kugla sa integriranim regultorom tvrdoe opruge,
- Elektronski upravljaki ureaj.
Sistem je u mogunosti:
- sprijeiti naginjanje vozila u vonji zavojima
- kontinuirano mijenjati tvrdou ovjesa od tvrdog do mehkog, neovisno o izborru
komfor (Comfort) ili sport programa.
Da bi se vozilu moglo korigirati naginjanje karoserije u vonji zavojem, te je dovesti u
vodoravni poloaj, potrebno je imati varijabilni stabilizator. Takav stabilizator omoguava
brzu promjenu tvrdoe. Ugradnjom klasinog stabilizatora, s konstantnom tvrdoom, moe se

19
 Ispitivanje opruga i amortizera

postii udobna vonja uz preveliko naginjanje u zavojima (mehki ovjes) ili sportska vonja uz
malu udobnost (tvrdi ovjes).
Kod AFS sistema ugraen je relativno kruti stabilizator, uvren je preko radnog cilindra na
desnu stranju uzdunu vodilicu. Prednji stabilizator uvren je preko radnog cilindra na
vodilicu lijevog toka. Oba dijagonalno postavljenja radna cilindra hidrauliki su meusobno
spojeni preko magnetnog ventila.

Slika 20. Aktivno stabiliziranje vozila [1]

Vei pritisak izvlai klipnjae radnih cilindara, ali uz razliito djelovanje na osovinama:
podizanjem prednje lijeve strane istovremeno se sputa stranja strana i obrnuto, ovisno vozi
li se u lijevom ili desnom zavoju.

20
 Ispitivanje opruga i amortizera

3 Amortizeri

Zadatak amortizera je priguivanje vibracija opruga, tj. ne dopustiti tokovima odvajanje od

podloge. Prematome amortizeri poveavaju sigurnost i udobnost. Ugrauju se izmeu
karoserije i vodilica tokova.
Tokovi i karoserija vozila osciliraju razliitim frekvencijama. A dobar amortizer mora biti
djelotvoran i na jednim i drugim.
Danas primjenjivani amortizeri gotovo iskljuivo su hidrauliki: klip u cilindru potiskuje ulje
kroz provrte ili ventile ( prigunice ).
Hod razvlaenja toak se kree prema podlozi i razvlai teleskopski amortizer. Priguenje je
veliko.
Hod pritiska toak se kree od podloge prema karoseriji. Amortizer se skrauje, a priguenje
je manje.
Promjenom priguenja amortizeri se prilagoavaju svojstvima vozila. Priguenje se mijenja
promjenom veliine otvora ventila.
U amortizerima se energija oscilacija pretvara u toplotu.

Dvocijevni uljni amortizer

U osnovi se hidrauliki amortizer sastoji

iz jednog cilindra u kojem se nalazi klip
sa klipnjaom. Kod dvocijevnog
amortizera (sl.21.), klipnjaa sa zatitom
kapom uvrena je na karoseriju, a
cilindar na vodilicu toka.

Clindar ine unutarnja i vanjska cijev. U

unutarnjoj cijevi nalazi se klip koji se
kree u radnom prostoru potpuno
ispunjenom uljem. Prostor izmeu
vanjske i unutranje cijevi stvara prostor
za izjednaenje ( egalizacijski volumen )
i samo je djelimino ispunjen uljem.
Zadatak mu je prihvatiti ulje koje
istiskuje klipnjaa ulaskom u radni
prostor. Osim toga, zagrijavanjem se ulju
poveava zapremina, pa prostor za
izjednaenje preuzima i taj viak.
Razvlaenjem amortizera ulje iz prostora
za izjednaenje usisava se u radni
prostor.

21
 Ispitivanje opruga i amortizera

Ventili ugraeni u klipu te na dnu radnog prostora tako su odabrani da pri kretanju klipa
prema gore, tj. razvlaenju amortizera, stvaraju vee otpore odnosno jae priguuju ( imaju
manje otvore ). Ovako razliitim priguenjem postie se bre smirivanje oscilacija i tokovise
dre na podlozi.
Dvocijevni amortizeri ugruju se samo s klipnjom prema gore. U protivnom bi se usisavao
zrak iz prostora za izjednaenje to bi dovelo do upjenjivanja ulja i smanjivanja priguenja.

Jednocijevni plinski amortizer

Jednocijevni plinski amortizer,( sl.22. ), ponaa se u radu poput dvocijevnog, ali nema
poseban prostor za izjednaenje, ve tu ulogu preuzima plinski jastuk. Prema tome ovaj
amortizer nema vanjsku cijev.
Inertni plin na 20 30 bara, obino duik, odvojen je od uljnog prostora meuklipom (tzv.
plivajuim klipom , klipom bez klipnjae). Uronjavanjem klipnjae u cilindar, kao i
zagrijavanjem ulja, pritisak raste.
Jednocijevne plinske amortizere mogue je ugraditi u bilo kojem poloaju. Kod posebnih
izvedbi s udarnim ploama, klipnjaa mora leati dole.

Slika 22. Jednocijevni i dvocjevni plinski amortizer [1]

22
 Ispitivanje opruga i amortizera

Dvocijevni plinski amortizer

Svojom konstrukcijom dvocijevni plinski amortizer slian je dvocijevnom uljnom, s razliko

to je u prostoru za izjednaenje inertni plin pod pritiskom od 3 do 8 bara. Plin sprijeava
pjenjenje ulja i stvaranje parnih mjehuria, ime se poboljava priguenje oscilacija na gotovo
cijelom frekvencijskom podruju.
Dvocijevni plinski amortizer sa varijabilnim priguenjem
Do sada nije bilo mogue prilagoditi osobie amortizera promjenjivom optereenju (teini)
vozila. Amortizeri na vozilima sa mogunou prevoenja velikih tereta moraju imati jako
priguenje, ime znatno smanjuju udobnost kod praznog vozila.

Slika 23. Dvocijevni plinski amortizer s promjenjivim priguenjem [1]

Dodavanjem jednog ili vie lijebova (sl.23.), u zidove cilindra postie se eljena promjena
priguenja dvocijevnih plinskih amortizera.
Malo optereenje radni se klip kree u podruju lijebova, pa ulje ne prolazi samo kroz
prigune provrte klipa nego i kroz lijebove. Priguenje je manje a time i vea udobnost.
Veliko optereenje klip se kree ispod lijebova i priguenje je najvee.
Promjenom broja i duine lijebova kao i njihove visine postavljanja, amortizeri se mogu
prilagoditi teretu kao i cijelom sistemu ovjesa.

23
 Ispitivanje opruga i amortizera

Amortizeri u sklopu ostalih dijelova

3.4.1 Oprune noge

Spoj pojaanog amortizera i opruge (obino zavojne) nazivamo oprunom nogom. Oprune
noge mogu se koristiti kao okomite vodilice, ako imaju rukavac na koji dolazi leaj toka,
(sl.24., klipnjaa amortizera mora imati vei promjer zbog preuzimanja sila voenja tokova).
Pojedine konstrukcije oprunih nogu imaju prigune uloke. Kada se prigunik pokvari,
odbacuje se samo uloak: skidanjem matice draa patrona se izvadi iz kuita i zamijeni.

Slika 24. Opruna noga [1]

3.4.2 Amortizer s regulatorom razine

Ovjes kod osobnih vozila je tako usklaen da najboljedranje na ceti postie pri nekom
srednjem optereenju: maksimalno natovarenom vozilu smanjuje se stabilnost, spusta se
zadnji dio, smanjuje se hod opruga i udaljenost od podloge. Osim toga, poveava se
osjetljivost na boni vjetar, mijenja se ponaanje vozila u zavojima, a pri nonoj vonji
zasljepljuju se vozila iz suprotnog smijera. Udobnost vozila mijenja se zbog toga to veim
optereenjem elinih opruga dolazi do promjene frekvencije oscilacija. Konstantna vlastita
frekvencija oscilacija od 1 Hz (odgovara oscilacijskom broju karoserije OBK = 60) neovisna
o veliini tereta, postie se samo ugradnjom plinskih amortizera s regulacijom razine. Visina
karoserije ne mijenja se promjenom optereenja, ak ni u vonji s prikolicom.
Razlikujemo :
- pneumatske i

24
 Ispitivanje opruga i amortizera

- hdropneumatske sisteme.
Pneumatska regulacija razine je sistem sastavljen iz kompresora, upravljakog sklopa i dva
amortizera (plinske opruge s induktivnim senzorom).
Amortizeri su plinski jednocijevni sa ugraenim plinskim oprugama, (sl.25.) i nose
cijelokupno osovinsko optereenje. Plinsku oprugu ini zvono i mijeh. Porastom optereenja
amortizer prodire dublje u zvono: u integriranom namotaju senzora inducira se napon na
temelju kojeg upravljaki sklop aktivira kompresor.

Slika 25. Pneumatska opruga prigunik [1]

Pritisak zraka u opruzi ovsi o optereenju i kree se izmeu 5 i 11 bara.

Hidropneumatska regulacija razine sistem ine:

- opruna noga i opruni spremnik, (kugla, sl.26.)
- uljna pumpa (radijalna klipna) sa spremnikom ulja,
- upravljaki sklop sa regulatorom razine,
- potisna poluga.

25
 Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 26. Opruna noga s kuglom (hidropneumatska) [1]

Opruni spremnik radi kao dodatna hidropneumatska opruga. Pri sputanju vozila utiskuje
ulje u oprugu sve dok se ne uspostavi normalna visina. Nakon toga se iz pumpe ulje vodi do
spremnika gotovo bez ikakvog pritiska.

26
 Ispitivanje opruga i amortizera

Radioniki radovi

Najee neispravnosti koje se mogu pojaviti na sistemu ovjesa su:

- lom ili oteenje vodilica,
- troenje leaja, svornjaka i rukavaca,
- razliiti umovi.
Zavojne opruge nije potrebno posebno odravati, ali u sluaju loma ili smanjene visine nuna
je zamjena. Za takve radove prijeko je potreban posebni alat za demontau opruga.

3.5.1 Kvarovi i opravke amortizera

Poznato je da je uloga priguivaa da ublaavaju (priguuju) vibracije pri kretanju vozila

neravnim terenom. Najee se u primjeni kod lahkih i tekih vozila koriste hidraulini
priguivai.

Najei kvarovi koji nastaju na hidraulinim priguivaima su:

- istroenost privrsnih dijelova;

- gumica na krajevima priguivaa, to prouzrokuje lupkanje pri vonji;
- nedovoljno pritegnute navrtke na krajevima priguivaa, to tkoe prouzrokuje
lupkanje;
- istroenost ili oteenje zaptivne gumice u cilindru, odnosno na klipovima i
priguivau. Ovo prouzrokuje gubljenje ulja, a time i slabljenje rada i priguivanja
udara. Klip se kree lake kroz cilindar i priguiva vri svoju funkciju.

Ako su neispravni zaptivni elementi unutar priguivaa, tada se priguiva razvlai i stee
veoma lahko.

Iskrivljen priguiva. Ovo moe nastati kao posljedica udara ili neispravne montae, pa
priguiva teko ili nikako ne funkcionie.

Ispitivanje ispravnosti priguivaa vri se na posebnim vibracionim ureajima, gdje se

provjerava njihova sila sabijanja, odnosno razvlaenja, izdrljivot i zaptivenost dijelova.

Opravka priguivaa se sastoji u zamjeni istroenih ili oteenih gumica i privrsnih

elemenata, propisnim pritezanjem navrtki na krajevima priguivaa.

Ako se radi o kvaru unutar priguivaa (troenju zaptivnih elemenata i gubljenju tenosti),
najee je potrebna zamjena kompletnog priguivaa. Kod pojedinih konstrukcija mogua je
zamjen komplet uloaka i zaptivnih elemenata, kao i dosipanje ili zamjena tenosti.

27
 Ispitivanje opruga i amortizera

3.5.2 Provjera amortizera

Amortizeri se mogu provjeriti demontaom s vozila ili bez nje.

3.5.2.1 Provjera demontiranih amortizera

Radi snimanja karakteristike priguenja, amortizer se uvrsti u mjerni ureaj. Klipni

mehanizam ureaja dovodi amortizer u gibanje, a nastale prigune sile mjere se i iscrtavaju na
dijagramu: za konstantni hod pritiskanja i razvlaenja to su zatvorene krivulje, (sl.27.).
poveanjem hoda klipnog mehanizma poveava se i hod amortizera, a time i prigune sile
(vei hod uz konstantan broj okretaja znai veu brzinu gibanja klipa amortizera).

Slika 27. Ispitni dijagram plinskog amortizera [1]

Kod amortizera s razliitim promjerima ventila dobivaju se razliite prigune sile u hodu
razvlaenja i pritiska (omjer sila je u granicama 2 5).

3.5.2.2 Provjera bez demontae amortizera

Na mjernom ureaju (Shocktester) istovremeno se ispituju svi amortizeri jedne osovine: lijevi
i desni toak lee na vibrirajuoj ploi ureaja koju pogoni elektromotor preko ekscentra i
pritisne opruge.
U provjeri se prolazi cjelokupno podrujeoscilacija, a na ploastom dijagramu grafiki se
prate pomaci. U rezonantnom podruju oscilacije poprimaju maksimalne amplitude :

28
 Ispitivanje opruga i amortizera

usporedbom izmjerenih s maksimalno doputenim veliinama amplituda utvruje se

ispravnost amortizera.

Slika28. Dijagram oscilacija dva amortizera [1]

29
 Ispitivanje opruga i amortizera

4 Zakljuak

Zbog veoma iroke primjene i poveanog broja motornih vozila , sve vie se obraa pozornost na
njihovu konstrukciju i udobnost. Kod veine automobila, vei dio teine putnika i prtljage vri pritisak
na stranju osovinu, pa je zbog toga pravilno usklaivanje opruga i amortizera osjetljiv konstrukcijski
problem.

Kao to je ve navedeno, amortizeri i opruge prije svega slue za kontrolu brzine gibanja ovjesa. Kada
opteretimo amortizer nekom stalnom silom, veom od snage njegovog ventila , on se poinje
stiskati. Nastavi li tako, karoserija bi se ubrzo nala na podu, pa se iz tog razloga ugrauju opruge ija
je osnovna namjena noenje teine ogibljenih masa.

Opruge koje su namjenjene za noenje teine ogibljenih masa su lisnata i spiralna opruga. Lisnate
opruge se ugrauju na stranjim tokovima, no danas ih sve vie zamjenjuju spiralne opruge koje su
manjih dimenzija te imaju bolja mehanika svojstva.

svi navedeni kvarovi na lisnatim oprugama mogu se utvrditi ispitivanjem opruge na samome vozilu,
dok za opravku i zamjenu ahura u uicama opruge, zamjenu listova , vraanje opruge na propisnu
duinu (prengovanje) potrbno je oprugu skinuti sa vozila. Kvarovi na zavojnim oprugama mogu biti:
pucanje zavoja i gubljenje elastinosti gibnja kada je njegova duina (visina) smanjena. U oba sluaja
opruge je potrbno zamjeniti , jer opravka nije preporuljiva. Sabijena spiralna opruga uzrokuje udare,
jer se pri optereenju spirale meusobno dodiruju. Prema tome , ni podbacivanjem podloki ovi udari
se nee zbjei, iako se vozio podigne za visinu podloke. Spiralna torziona opruga gubi elastinost ako
zbog optereenja postane uvijena (usukana). Zbog ublaavanja udar opruge i da ne bi doli do
sputanja vozila potrebno je vriti ispitivanja opruga.

30
 Ispitivanje opruga i amortizera

Literatura:

[1] Fachkunde Kraftfahrzeugtechnik Tehnika motornih vozila

[2] Dragan Cvitkovi: Remont i odravanje motora i motornih vozila , Sarajevo 1998.

[3] Ivan Filipovi: Motori i motorna vozila , Tuzla 2006

31