PRESUDA INJENICE PITANJE ZAKLJUAK SUDA

1. Europsko pravo predstavlja NOVI PRAVNI POREDAK

Poduzee Van Gend en Loos uvozi
VAN GEND EN formaldehid u Nizozemsku.
Nizozemska je prebacila tu tvar u
LOOS vii carinski razred (bez izravnog
1963. poveanja carina), dok tadanji
l.12. ugovora o EZ kae da se ne
smiju uvoditi nove carine.
- vertikalni odnos (Nizozemska kao
EUROPSKO PRAVO
drava poduzee kao pojedinac)
Moe li se Van Gend en
Loos pozvati na odredbu
osnivakog ugovora pred
nacionalnim sudom, tj. ima
li l. 12 ugovora
IZRAVNU PRIMJENU i
stvara li subjektivna prava
koja su sudovi duni tititi?
razliit od meunarodnog prava (jer su njegovi subjekti ne samo drave,
ve i graani-pojedinci)
2. NORME EUROPSKOG PRAVA MOGU IMATI
IZRAVAN UINAK i to ako su ispunjena 3 kriterija - da je odredba:
jasna
bezuvjetna
neovisna o naknadnim nacionalnim mjerama
O tome ima li neka norma izravan uinak odluuje Europski sud, a ne
nacionalni sudovi.

Flaminio Costa je odbio platiti EUROPSKO PRAVO NADREENO JE

COSTA vs. ENEL jedan bagatelni raun za potronju
elektrine energije obrazlaui to
1964. tvrdnjom da je nacionalizacija
talijanskih poduzea za proizvodnju
i distribuciju elektrine energije bila
NADREENOST suprotna odredbama Ugovora o
EUROPSKOG PRAVA EEZ kojima se zabranjuju dravni
monopoli komercijalnog karaktera.
NACIONALNOM PRAVU, bez obira kad je ono doneseno.
to u sluaju KOLIZIJE
nacionalne norme i norme
Drave ne smiju dati prednost nacionalnom pravu koje je suprotno
odredbama i duhu ugovora jer ako se drava potpisivanjem odreenog
europskog prava, te koja u ugovora obvezala na neto, onda se toga mora i pridravati.
tom sluaju ima prednost? Kad bi se dala prednost nacionalnim normama, pravo zajednice bi bilo heterogeno i
razlikovalo bi se od drave do drave impliciralo bi uvjetnost, a ne bezuvjetnost
obaveze i zabranjenu diskriminaciju.

1. NACIONALNI SUDAC JE NE SAMO OVLATEN, VE I

SIMMENTHAL Postoji sukob prava zajednice
1978. i talijanskog nacionalnog
prava. Tal. sustav trai od
redovnih sudaca da pitanje
PRIMJENA I ocjene ustavnosti postave
NADREENOST pred talijanskim Ustavnim
EUROPSKOG PRAVA sudom, a ne da samostalno
odlue o neprimjeni nac.
prava.
Moe li nacionalni OBVEZAN SAMOSTALNO PRIMIJENITI PRAVO ZAJEDNICE
sudac samostalno U KONKRETNOM PREDMETU (zbog uinkovitosti prava EZ) i
odluiti o neprimjeni to one odredbe koje imaju izravan uinak
nacionalnog prava i 2. mjere i odredbe EZ samim stupanjem na snagu stavljaju izvan
IZUZETI IZ snage bilo koju odredbu nacionalnog prava koja je suprotnog sadraja,
PRIMJENE bez obzira je li donesena prije ili poslije prava zajednice - nije potrebno
NACIONALNO da nacionalni sud trai ili eka prethodno stavljanje tih odredbi
PRAVO SUPROTNO izvan snage zakonom (derogaciju) ili na drugi ustavom propisan nain
DIREKTIVI? (odredba samim izuzeem ipak ostaje i dalje vaea, dok bi progleenje
neustavnosti od strane US-a djelovalo erga omnes!)
INTERNATIONALLE Njemaki sud trai od ES-a
HANDELGESELL- da u prethodnom postupku
odlui o valjanosti izvoznih
SCHAFT dozvola (koje trae plaanje
1970. depozita) koje su reguliranje
dvjema uredbama Zajednice,
ODNOS PRAVO a u suprotnosti su s 3 naela
ZAJEDNICE USTAV zajamena njemakim
DRAVE ustavom.
Nacionalni sud trai ES ne eli se uputati u to, ve je preformulirao pitanje i odluio
ocjenu VALJANOSTI ocjenjivati USKLAENOST UREDBI U ODNOSU NA OPA
(a ne tumaenje) dvije NAELA PRAVA ZAJEDNICE. (prava inspirirana ustavima zemalja
uredbe EZ u odnosu na lanica)
njemako nacionalno
(ustavno pravo). Pritom zakljuuje da su uredbe valjane i ne kose se s opim naelima prava zajednice.
ODNOS PRAVO Njemaki sud nije zadovoljan, smatra da to nije odgovor na njegovo pitanje, te pita
ZAJEDNICE USTAV njemaki Ustavni sud
DRAVE

PRESUDA NJEMAKOG USTAVNOG SUDA: Njemaki

ustavni sud ima pravo preispitivati pravo zajednice i da li je ono u
SOLANGE I. sklaeno s ustavom, i to ZATO TO NIVO ZATITE TEMELJNIH
1970. Nastavak prethodnog ODNOS PRAVO PRAVA NIJE NA ADEKVATNOJ RAZINI kod Europskog
predmeta pred Njemakim ZAJEDNICE USTAV parlamenta (on se tada jo ne bira izravno nema demokracije) i jo NE
ODNOS PRAVO ustavnim sudom DRAVE POSTOJI KATALOG LJUDSKIH PRAVA.
ZAJEDNICE
USTAV DRAVE Dakle, njemaki Ustavni sud e preispitivati pravo zajednice dokle god
(so lange) zatita ljuskih prava od strane zajednice ne bude na
zadovoljavajuoj razini.
 Europsko pravo se u meuvremenu dovoljno razvilo i sada je zatita
ljuskih prava na adekvatnoj razini zato zatita Ustavnog suda vie
SOLANGE II. nije potrebna. Temeljna prava su adekvatno osigurana jer:
postoji katalog ljudskih prava (Europska povelja za zatitu
1986. Nastavak Solange I. ODNOS PRAVO ljuskih prava, od Lisabona obvezujua)
njemaki Ustavni sud ZAJEDNICE USTAV postoje izravni izbori za parlament
ODNOS PRAVO donosi novu odluku DRAVE razvila se sudska praksa postoji niz predmeta koji se odnose
ZAJEDNICE na zatitu ljuskih prava
USTAV DRAVE TAKO DUGO DOK JE ZATITA LJUSKIH PRAVA KOJU
PRUA EUROPSKO PRAVO I EUROPSKI SUD DOVOLJNA,
USTAVNI SUD NEE PROVODITI SVOJU KONTROLU

UINAK OSNIVAKIH
Dva ''pacemakera'' (Walrave i
UGOVORA KAO
Koch) tue Meunarodnu uniju
PRIMARNIH IZVORA
WALRAWE i biciklista i nizozemsku i Ugovor jami slobodu kretanja radnika i slobodu
panjolsku biciklistiku
KOCH federaciju smatrajui da su
Mogu li se fizike i pravne pruanja usluga a sport je u ovom sluaju ekonomska
osobe pred nacionalnim aktivnost.
1974. odredbe njihova pravilnika
sudovima pozivati na
diskriminatorne, i time
subjektivna prava koja
suprotne odredbama Ugovora o ODREDBE OSNIVAKIH UGOVORA imaju ne samo
IZRAVNI UINAK proizlaze izravno iz
EZ (l. 59 ima za cilj zabranu
OSNIVAKIH svake diskriminacije
osnivakih ugovora ne samo u vertikalne, nego i HORIZONTALNE IZRAVNE
odnosu na dravu (vertikalni UINKE
UGOVORA utemeljene na dravljanstvu).
odnos), ve i u odnosu na
horizontalni odnos
druge pravne subjekte
(horizontalni odnos)?

Stjuardesa koja je bila plaena
manje od stjuarta u istom
DEFRENNE II. periodu radnog odnosa (veljaa
1963. do veljae 1966.), tui
1976. poslodavca (horizontalni
odnos) po osnovi da je u tom
IZRAVNI UINAK periodu trpila diskriminaciju u
plai zbog spola.
OSNIVAKIH
UGOVORA Belgija se poziva na to da
drava jo uvijek nije uspjela
osigurati.
KUCUK-DEVECI
Ga. KuukDevii zaposlila se s
2010. 18, a otpuena je s 28 godina. No
dobiva manju otpremninu i
otkazni rok jer se po nacionalnom
IZRAVNI UINAK pravu ne rauna ono to je radila
OPIH NAELA prije 25.god.
PRAVA
Postoji uredba koja predvia da
zbog hiperprodukcije proizvoai
mlijeka koji zakolju svoje krave
LEONISIO muzare imaju pravo na subvenciju
1971. koja e biti osigurana iz dravnog
prorauna . Gospoa Leonesio
postupila je tako, no talijansko
IZRAVNI UINAK Ministarstvo joj je odbilo dati novac
rekavi da im za to nisu alocirana
UREDBI
sredstva iz dravnog prorauna, o
emu treba odluiti tal. parlament.
(VERTIKALNI ODNOS)
UINAK OSNIVAKIH
UGOVORA KAO
PRIMARNIH IZVORA
lanak ugovora koji se odnosi
na zabranu diskriminacije
upuen je dravama lanicama,
a ne pojedincima (poslodavcu).
Mogu li se pojedici i u sluaju
horizontalnog odnosa
pozivati na njega pred
nacionalnim sudovima?
Da li je odredba nacionalnog
prava suprotna direktivi koja
ovo zabranjuje?
UINAK I STATUS
UREDBI kao
sekundarnog prava
zajednice
Prvi put se raspravlja o
uredbama!
LANAK UGOVORA 119. O ZABRANI DISKRIMINACIJE
IMA HORIZONTALNI IZRAVNI UINAK. Rok u kojem su
drave trebale ostvariti naelo jednake plae za mukarce i ene je
protekao, a odgoda roka za nove lanice ne utjee na rok za stare.
Sud smatra da treba regulirati i privatni sektor jer se inae ne bi
mogao ostvariti cilj koji se eli postii ovom odredbom, a osobama
privatnog sektora ne smije se dopustiti da naruavaju pravni
poredak zajednice.
l.119. ima DVOSTRUKI CILJ: EKONOMSKI (izbjei situaciju
u kojoj poduzea u zemljama koje se provele odredbu trpe tetu u
odnosu na one koje nisu) i SOCIJALNI (jedan od soc.ciljeva
zajednice)
Ipak, retroaktivni uinci ove odluke se ograniavaju!
ES kae da jest suprotno direktivi, ali direktive nemaju
horizontalni izravni uinak ve samo vertikalni, upuene su
dravama lanicama.
ALI, mogue je pozvati se na OPA NAELA PRAVA koja
govore o zabrani diskriminaciji (ukljuujui i onu koja se odnosi na
dob), a ona IMAJU IZRAVNI UINAK
Ne moe se proraunom sprijeiti ostvarivanje subjektivnih prava.
UREDBE STVARAJU SUBJEKTIVNA PRAVA koja su
sudovi duni tititi.
UREDBE IMAJU IZRAVNU PRIMJENU i drava se ne
moe pozvati na injenicu da neto nije dobro primijenila
 Nastavak na Sluaj Leonisio
COMMISSION vs. TUBA KOMISIJE PROTIV
DRAVE LANICE, jer
ITALY komisija smara da je Italija:
1972. 1. prekasno donijela
zakonodavstvo za isplatu
premija i neprikladno provela
ZABRANA uredbu
IMPLEMENTACIJE 2. nije u potpunosti provela
UREDBI uredbu (uvela je samo jednu od
dvije premije)
Republika Italija donijela je
zakon kojime je uvela "iskrcajnu
pristojbu" u iznosu od 30 Lira
VARIOLA po metrikoj toni itarica koje se
1973. iskrcavaju u talijanskim lukama.
Poduzee Fratelli Variola
pokrenulo je postupak protiv
IZRAVNI UINAK talijanske carinske uprave
UREDBI traei oglaavanje takve
pristojbe nezakonitom.
VERTIKALNI ODNOS
Postoji povreda od strane Italije ne samo samo zbog odgode u provedbi
sustava isplate premija, ve i zbog naina na koji ga je provela
(neprikladno). Neprihvatljivo je da drava moe na nekompletan ili selektivan
nain primijeniti odredbe zajednice tako da odbaci one aspekte uredbi koje
ZABRANA smatra suprotnima svojim nacionalnim interesima, jer to dovodi do
neravnopravnosti talijanskih mljekara na tritu.
IMPLEMENTACIJE
UREDBI
ES utvreuje da je ITALIJA ODGODOM I NEPRIKLADNIM
NAINOM PROVEDBE POVRIJEDILA SVOJE OBAVEZE koje
proizlaze iz uredbi.
UREDBE imaju neposredni, HORIZONTALNI I
VERTIKALNI IZRAVNI UINAK i dodjeljuju
subjektivna prava koja su sudovi duni tititi.
UINAK I STATUS Izravna primjena uredbe znai da su njeno stupanje na snagu i primjena
UREDBI kao NEOVISNE OD BILO KAKVIH MJERA PRIHVAANJA U
sekundarnog prava NACIONALNOM PRAVU.
zajednice
Uredbe se NE SMIJU PRENOSITI u nacionalno pravo ve
se imaju prevesti i PRIMJENJIVATI NEPOSREDNO.
Ako uredba to trai, drave lanice trebaju donijeti provedbene mjere
koje ne smiju mijenjati smisao uredbi.
 Gica Van Duyn eli ui u VB i
raditi kao tajnica u scijentolokoj
VAN DUYN crkvi doputenje ulaska
uskraeno je u skladu s politikom
1974. Vlade UK u odnosu na navedenu
organizaciju, ije aktivnosti ona
smatra drutveno tetnima
DIREKTIVE = ogranienje slobode kretanja
VERTIKALNI radnika.
IZRAVNI UINAK Gica Van Duyn se poziva na
Direktivu kojom se ureuje
sloboda kretanja radnika.
Ratti je Talijan, trgovac
opasnim supstancama, ije je
trgovako drutvo odluilo
svoje proizvode pakirati i
RATTI obiljeavati u skladu sa dvije
Direktive (o pakiranju i
1979. obiljeavanju), premda niti
jedna nije bila implementirana
DIREKTIVE u Italiji. Kada je Ratti pustio
VERTIKALNI svoje proizvode na trite,
IZRAVNI UINAK protiv njega je pokrenut
postupak zbog povrede
odredaba talijanskog zakona
koji ima restriktivnije oderdbe
po tom pitanju.
Prvi put se javlja ES priznaje direktivama VERTIKALNI IZRAVNI
pitanje mogu li UINAK i pritom obrazlae svoje shvaanje NAELOM
DIREKTIVE imati
KORISNOG UINKA (l'effet utile)
VERTIKALNI
IZRAVNI
Ako se zakljui da direktiva moe imati izravne uinke, tj.
UINAK, tj. moe li stvarati subjektivna prava koja su nacionalni sudovi duni tititi,
se pojedinac izravno ona jo uvijek mora zadovoljiti ope kriterije za izravni
pozvati na direktivu
uinak koje je ES postavio u predmetu Van Gend en Loos
pred nacionalnim
(jasna, precizna, bezuvjetna).
sudom?
Drava se ne moe pozivati na norme nacionalnog prava koje su
suprotne direktivi nakon isteka roka za prenoenje direktive u
nacionalno pravo.
Sud je takvu odluku obrazloio NAELOM ESTOPPEL, tj. Nemo
to ako ROK ZA auditur propriam turpitudinem allegansnitko, pa niti drava, ne
IMPLEMENTACIJU moe se pozivati na svoj vlastiti propust sebi u korist.
PROTEKNE, a drava
ne implementira
Dakle, IZRAVAN UINAK DIREKTIVA (koje
direktivu?
zadovoljavaju 3 uvjeta) NASTAJE TEK PO PROTEKU
Koja je norma PROPISANOGA ROKA, i to u sluaju kad dotina drava
primjenjiva: norma lanica ne ispuni svoju obvezu.
direktive koja nije
prenesena u talijansko Prije isteka roka za provedbu direktiva, dakle, u razdoblju koje je
pravo u roku ili norma dravama lanicama ostavljeno za njihovu provedbu, direktive ne mogu
talijanskog prava koja je proizvoditi derogacijske uinke na nacionalno pravo. Drugim rijeima,
suprotna direktivi? primjenjuje se nacionalno pravo, te se pojedinci u tom razdoblju ne mogu
pozivati na izravan uinak direktiva.
Ali tom razdoblju direktive imaju neke druge uinke, primjerice, stvaraju
obavezu za drave da ne poduzimaju nita to bi moglo osujetiti ili
oteati ostvarivanje ciljeva koje direktiva propisuje.

BECKER Sluaj slian Rattiju, ga. Becker
trai od drave da je na temelju
1981. direktive oslobodi poreza (dakle,
trai od drave da neto provede
temeljem direktive)
UINAK DIREKTIVA
Gospoa Marshall bila je
zaposlena kao dijetetiarka pri
zdravstvenim vlastima
okruga Southampton. Kada
je navrila 62 godine ivota,
umirovljena je. Takva se
odluka temeljila na politici
zdravstvenih vlasti prema
MARSHALL
kojoj je umirovljenje bilo
1986. obavezno za ene sa 60, a za
mukarce sa 65 godina ivota.
Smatrajui da su njena prava
DIREKTIVE
povrijeena, ga. Marshall
VERTIKALNI
traila je naknadu tete koja se
IZRAVNI UINAK,
sastojala od izgubljene plae i
IRENJE POJMA
gubitka zadovoljstva koje je
DRAVE
imala u svom radu.
Pritom se poziva na direktivu
koja zabranjuje
diskriminaciju utemeljenu
na spolu u pogledu uvjeta
umirovljenja.
Mogu li direktive razviti
i HORIZONTALNO
DJELOVANJE PREMA Nije bitno ima li cijela direktiva izravni uinak mogue je i da
TREIMA?
Moe li se ga. Marshall
POZVATI NA
DIREKTIVU PRED
NACIONALNIM
SUDOM?
Velika Britanija tvrdi da se
pojedinac moe pozvati na obveze ona moe nastupati i kao vlast IURE IMPERII, i kao
direktivu samo protiv
drave (dakle, u
vertikalnom odnosu), dok Time ES nastoji postii 2 cilja:
se ovdje radi o
horizontalnom odnosu.
ES odbio je takav uinak djelovanja prema treima koje tereti privatne
osobe. Prema pravnoj praksi, DIREKTIVE NE MOGU BITI TEMELJ
NEPOSREDNIH OBAVEZA ZA POJEDINCE.
SAMO JEDAN NJEZIN DIO zadovoljava 3 uvjeta i tada se
pojedinac moe pozvati na njega bez obzira na ostatak direktive.
ES potvruje britanske agrumente da se pojedinac na direktivu moe
pozivati samo protiv drave, ALI zato u IRI POJAM DRAVE i
medicinskoj instituciji daje status dravnog tijela.
Dakle, poto je direktiva jasna, precizna i bezuvjetna, ga.
Marshall se moe pozvati na nju DIREKTIVA IMA
VERTIKALNI IZRAVNI UINAK.
ES OKLIJEVA izravno rei da direktive imaju i
horizontalni izravni uinak i rjeenje problema vidi u
PROIRENOM TUMAENJU POJMA DRAVE.
Fizikim osobama dikerktiva daje prava, a dravi namee
poslodavac IURE GESTIONIS
disciplinirati drave lanice u pogledu pravo-vremene,
potpune i ispravne provedbe direktiva
ES potvruje svoju ulogu zatitnika subjektivnih prava
koja izviru iz prava zajednice.
Tri su mogua naina krenja direktiva:
da drave ne provede direktivu
da je provede, ali na pogrean nain
da je nacionalni provedbeni zakon ispravan, ali je praksa
pogrena

FOSTER
1990. injenice sline Marshallu, no u
pitanju nije javna vlast ve poduzee
koje je monopolist u opskrbi
POJAM DRAVE DVA plinom i drava ga, kao takvog,
TESTA kojima se utvruje je kontrolira (British Gas)
li neko tijelo emanacija
drave
Tuiteljica se tijekom putovanja u
Milano dala nagovoriti na sklapanje
ugovora o narudbi dopisnog teaja
engleskog jezika. Po povratku kui
izjavila je da raskida ugovor. Trgovac
tvrdi da ona nema pravo raskinuti
ugovor. Direktiva 85/577 navodi da
ona ima pravo na to, u roku od 7
FACCINI DORRI dana. Direktiva je trebala biti
1994. implementirana 1987., no Italija je to
uinila tek 1992. Dorri se poziva na
direktivu.
DIREKTIVE NEMAJU
HORIZONTALNI IZRAVNI Prema talijanskom pravu ugovor
UINAK je valjan, a prema direktivi se
moe raskinuti.
Da je Italija direktivu
implementirala na vrijeme, ga.
Faccini Dorri bi se mogla pozvati
na nacionalnozakonodavstvo.
Mogu li se umirovljene U predmetu Marshall Europski sud odluio je da tijelo
ene pozvati na istu javnog zdravstva ispunjava te uvjete, ali nije poblie odredio
direktivu kao i ga. kriterije. To je uinio odlukom u ovom predmetu.
Marshall, tj. predstavlja
li poduzee British Gas ES uvodi DVA TESTA prema kojima se utvruje je li
tijelo dravne vlasti za neko tijelo emanacija drave:
potrebe vertikalnog 1. tijelo je U SASTAVU ili POD KONTROLOM
izravnog uinka DRAVE, ili
direktive? 2. tijelo ima SPECIJALNE OVLASTI koje mu je
DODIJELILA DRAVA
ES odluuje u punom sastavu i daje konani odgovor na
pitanje MOGU LI DIREKTIVE IMATI
HORIZONTALNI IZRAVNI UINAK?
NE! ak i ako ispunjavaju 3 uvjeta, te ak i ako je rok za
implementaciju protekao, a drava to nije uinila,
Moe li se ga. Faccini
DIREKTIVE NE MOGU IMATI
Dorri pozvati na
direktivu, iako se radi HORIZONTALNI IZRAVNI UINAK!
istom
HORIZONTALNOM ALI, usprkos tome, NACIONALNI SUDAC IMA
ODNOSU? OBVEZU PROTUMAITI NACIONALNO
PRAVO U SVJETLU EUROPSKOG (tj.
direktive) ako je to ikako mogue
+
POSTOJI MOGUNOST ZA NAKNADU TETE
(obveza drave da nadoknadi tetu zbog neprimjene
prava EU prvi put u sluaju Frankovich)
 Radi se o sluaju dviju kvalificiranih
socijalnih radnica koje je zatvor WERL
odbio zaposliti jer su u njemu iskljuivo
smjeteni muki zavorenici obrazlaui to
navoenjem problema i rizika vezanih uz
primanje u slubu enskih kandidata te su
umjesto njih primili u slubu muke
kandidate, iako su oni imali loije
kvalifikacije OITA
DISKRIMINACIJA PO SPOLU to nije
VON COLSON sporno.
1984. Problem je u SANKCIJI NAKNADI
TETE koja je po njemakom gra.
INTERPRETATIVNI zakoniku mizerna.
UINAK
POSTOJI DIREKTIVA koja zabranjuje
EUROPSKOG PRAVA diskriminaciju, ali ona ne ispunjava uvjete
za izravni uinak te se tuiteljice ne mogu
izravno pozvati na nju. Direktiva nije
dovoljno precizna, ne kae kakve tono
trebaju biti sankcije za diskriminaciju to
preputa dravama lanicama pod uvjetom
da je ostvaren cilj i svrha direktive a to
nije uinjeno! Dakle, Njemaka je
POGRENO IMPLEMENTIRALA
DIREKTIVU.
Postupak se vodi pred panjolskim sudom
izmeu dvaju trgovakih drutava: tuitelj
Marleasing tvrdi da je ugovor kojim je
MARLEASING uspostavljen La comercial (tuenik) nitav,
jer nema causu [svrhu], tj. jer je causa
1990. protupravna. Nepostojanje ili protupravnost
cause bili su razlozi za nitavost ugovora
temeljem panjolskog graanskog
INTERPRETATIVNI zakonika. La comercial je temeljila svoju
UINAK
obranu na Direktivu o trgovakim
EUROPSKOG PRAVA drutvima iji je lanak taksativno
nabrajao razloge nitavosti ugovora o
osnivanju drutva, a meu njima nije bilo
nepostojanje ili protupravnost cause.
ES smatra da sankcija mora biti:
POSREDNI ili
INTERPRETATIVNI
UINAK
EUROPSKOG PRAVA
Moe li se na neki nain
ipak primijeniti
direktiva, tj. ima li ona
u ovom sluaju ikakav
uinak?
Granice: u mjeri u kojoj to nacionalno pravo doputa dakle
HORIZONTALNI ODNOS
Marleasing se ne moe
izravno pozvati na direktivu
koja nije provedena u roku.
Treba li nacionalni sud u
svjetlu direktive
interpretirati samo
specifino nacionalno
pravo kojim se provodi
pravna osnova za rjeenje spora u takvom sluaju nacionalni
direktiva, ili ta obaveza
obuhvaa ukupno
nacionalno pravo?
S obzirom da njemakim implementacijom cilj direktive (zadovoljavajua
naknada trokova) nije ostvaren, moe se zakljuiti da je Njemaka
pogreno implmetirala direktivu.
takva da jami stvarnu i djelotvornu sudsku zatitu
imati stvarni odvraajui uinak na poslodavce
primjerena uodnosu na pretrpljenu tetu
Postoji obveza nacionalnog suca da prilikom tumanenja
odredaba nacionalnog zakonodavstva koje se odnosi na
implementaciju direktive, to tumaenje provodi u skladu s ciljem i
svrhom direktive to je tzv. KLAUZULA
LOJALNOSTI ''drave ne smiju poduzimati mjere suprotne
njihovim obvezama'' ona proizlazi jo iz osnivakih ugovora
(''drave e poduzimati sve potrebne mjere za ostvarenje ciljeva ugovora i
suzdravati se od njima suprotnih'')
Tu odredbu ES koristi kao PRAVNU
OSNOVU ZA
INTERPRETATIVNI UINAK prava EU.
granice interpretativnog uinka odreuje nacionalno, a ne
europsko pravo
INTERPRETIRATI
Nacionalni sudovi moraju
CJELOKUPNO NACIONALNO PRAVO U
SKLADU S EUROPSKIM, bez obzira je li doneseno prije
ili nakon direktive, te je li doneseno u specifinu svrhu provedbe
direktive ili ne, na nain koji je sukladan ciljevima direktive.
Direktive koje nemaju izravne uinke, a nisu provedene u
nacionalnom pravu ne mogu stvarati subjektivna prava niti biti
sud kao osnovu za rjeavanje spora treba primjeniti nacionalnu
normu, ali je mora interpretirati u skladu s direktivom
 Kafi obinu vodu iz pipe prodaje kao mineralnu, a
donesena je direktiva koja to zabranjuje.
KOLPINGHUIS
Postoji vertikalni odnos izmeu kafia i drave, ali
NIJMEGEN
ovo je zapravo OBRNUTA VERTIKALNA
1987.
SITUACIJA jer u pravilu direktive stvaraju
prava za pojednica i obveze za dravu, a ovdje je to
OBRNUTA obrnuto direkriva stvara obveze za pojedinca,
VERTIKALNA a dravi daje pravo da prijestupnika kazneno
SITUACIJA goni.
INTERPRETATIVNI
UINAK PROBLEM Nizozemska nije direktivu
implementirala na vrijeme (inae bi se bez
problema mogla pozvati na nju)
Vodi se postupak protiv ge. Pupino jer je navodno
zlostavljala djecu u vrtiu. Po talijanskom
zakonodavstvu iskazi koje su djeca dala u istrazi
morali bi se ponoviti pred sudom u unakrsnom
PUPINO ispitivanju tijekom glavne rasprave.
2005.
Postoji OKVIRNA ODLUKA koja kae da se sa
rtvama koje su posebno ranjive moe posupati na
OKVIRNE ODLUKE poseban, njima prilagoen nain.
INDIREKTNI Optuba trai da videozapisi iskaza djece u istrazi
UINAK budu dovoljni za sud bez ponovnog ispitivanja.
Talijanski sud upuuje prethodno pitanje ES-u.
Do tada je POSREDNI UINAK vezan jedino uz
DIREKTIVE, ali ne i OKVIRNE ODLUKE.
ES pojasnio je da OBVEZA
Moe li se drava INTERPRETACIJE nacionalnog prava u
svejedno pozvati na skladu s direktivom, kako bi se ostvarili njeni
direktivu da bi ciljevi, ima svoje granice u zabrani
kazneno gonila retroaktivnosti i zatiti pravne sigurnosti.
vlasnika kafia?
Dakle, zbog PRAVNE SIGURNOSTI i
Dokle ovdje see
ZABRANE RETROAKTIVNOSTI nije
INTERPRETATIVNI
doputeno da drava na temelju direktive, a bez
UINAK?
implementacije, pojedinca kazneno goni.
KLAUZULA LOJALNOSTI bila je navedeno
u l.10 UEZ i zahtijeva od drava lanica da
poduzimaju mjere nune za ispunjavanje obveza
koje proizlaze iz ugovora te da olakavaju ostvarenje
zadataka Europske zajednice, te da se suzdre od
poduzimanja mjera koje bi mogle ugroziti
ostvarivanje ciljeva Zajednice. Meutim, tada je ve
bio donese UEU.
PITANJE UINKA
OKVIRNIH Sud kae da je l.10 (klauzula lojalnosti)
ODLUKA primjenjiva i na UEU i trei stup.
(kao akata 3.stupa) *po LU oba ugovora su jednako vrijedna i klauzula
lojalnosti postaje l.4.st.3. novog UEU*
Ovo presudom ES i OKVIRNIM
ODLUKAMA PRIZNAJE
INDIREKTNI (posredni) UINAK, tj.
poinje izjednaavati pravne uinke izvora III.
stupa s onima izvora I. stupa.

Italija nije u svoje nacionalno
pravo ugradila direktivu o
zatiti radnika u sluaju
steaja poslodavca, a rok je
protekao. Svrha je direktive
da se u takvoj situaciji radnici
zatite kroz garantni fond koji
FRANCOVICH bi im isplaivao odreenu
1991. svotu umjesto plaa kroz
odreeno vrijeme. U dva
poduzea nad kojima je
ODGOVORNOST
otvoren steaj, radnici ne
DRAVE ZA TETU primaju plau. Stoga se
obraaju sudu, tuei dravu,
te od suda trae da dravi
naloi plaanje svote
zagarantirane smjernicom, ili,
alternativno, naknadu tete.
BRASSERIE Francuska pivovara Brasserie
uvozi pivo u Njemaku, koja
1996. pak taj uvoz zabranjuje
pozivajui se na njemaki propis
koji odreuje to se smatra
ODGOVORNOST istim pivom. Brasserie tui
DRAVE ZA TETU Njemaku jer smatra da je
UVJET DOVOLJNO povrijeen lanak Ugovora o EZ
OZBILJNE koji se odnosi na slobodu
kratanja robe.
POVREDE
Direktiva na koju se radnici ele pozvati NE ISPUNJAVA UVJETE ZA IZRAVAN
UINAK ona kae da je jasno tko su nositelji prava (radnici), takoer je jasan
minimalni sadraj prava (tj. minimalni iznos na koji radnici imaju pravo), ali nije jasno
tko je takvu minimalnu garanciju duan isplatiti , tj.tko treba osnovati fond za isplatu
naknada i kako e se prikupljati sredstva za njega. > da bi se to znalo, drava je
trebala implementirati direktivu, a to nije uinila. (da jest, znalo bi se koga treba
tuiti)
Temeljna presuda u kojoj
je PRVI PUT PRIZNATA ES kae da su DRAVE LANICE OBVEZNE
ODGOVORNOST NADOKNADITI GUBITAK I TETU koju su pretrpjeli
DRAVE ZA TETU pojedinci krenjem prava zajednice. Pravno opravdanje za to je
ZBOG
KLAUZULA LOJALNOSTI.
NEIMPLEMENTACIJE
DIREKTIVE. ES postavlja i 3 UVJETA koja se moraju ispuniti da bi postojala
odgovornost drave za naknadu tete:
Dakle, moe li se od
direktiva mora stvarati SUBJEKTIVA PRAVA iji se sadraj
drave traiti naknada moe identificirati i mora postojati TETA ZA POJEDINCA
tete zbog
(svrha povrijeene norme EU je stvaranje prava za pojedinca, a iz
neimplementacije norme mora biti jasno o kakvom se pravu radi)
direktive?
mora se raditi o DOVOLJNO OZBILJNOJ POVREDI prava
zajednice neprovoenje ili pogreno provoenje direktive u
nacionalno pravo uvijek je dovoljno ozbiljna povreda (pritom
namjera nije kljuna) to je reeno u Brasserie
mora postojati UZRONA VEZA izmeu krenja obveze drave i
tete koju je pojedinac pretrpio
Razrauje se uvjet o DOVOLJNO OZBILJNOJ POVREDI PRAVA
Ovo je POSEBNO ZAJEDNICE. To je povreda kada je drava:
oito i teko zanemarila ogranienje (mjeru) svoje diskrecije ako je
TEKA POVREDA
diskrecija drave iroka, ne radi se o dovoljno ozbiljnoj povredi
PRAVA ZAJEDNICE jer
stupanj jasnoe i preciznosti europskog prava
se ne radi o povredi
namjera ili nenamjera drave
direktive, ve o
povreda je uvijek dovoljno ozbiljna ako je neko ponaanje ve
POVREDI ODREDBE
ocijenjeno protupravnim u nekoj ranijoj presudi Europskog suda (jer one
OSNIVAKOG djeluju erga omnes)
UGOVORA. ako se moe (to je vrlo teko) dokazati da je nacionalni sudac namjerno
ili iz grube nepanje pogreno presudio
 G. Kobler dio svog ivota radio
je u Njemakoj, a dio u Austriji.
Sada eli u mirovinu u Austriji i
eli da mu se u sta i austrijsku
mirovinu urauna i rad u
KOBLER Njemakoj.
2003.
Austrijski Upravni sud ne
postavlja prethodno pitanje, ve
NAKNADA TETE odbacuje tubu.
ZVOG PROPUSTA Kobler tui Ausriju austrskom
NACIONALNOG prvostupanjskom (opinskom)
SUDA sudu zbog povrede njegovog
subjektivnog prava utemeljenog
na pravu zajednice. Taj sud
postavlja prethodno pitanje
Europskom sudu.
ES kae da time moe biti poinjena dovoljno ozbiljna povreda
prava zajednice, ali u ovom sluaju to ipak nije tako.
Moe li se dravu tuiti za
Dakle, iako konkertno u sluaju Kobler ne postoji dovoljno
naknadu tete jer je njezin
ozbiljna povreda, u budunosti moe do toga doi i
sud propustio postaviti
NEPOSTAVLJANJE PRETHODNOG PITANJA (ODNOSNO
prethodno pitanje?
POGREKA NACIONALNOG SUDA) MOE BITI VALJANA
OSNOVA ZA ODGOBORNOST DRAVE ZA NAKNADU
TETE

Odnosi se na odluku Komisije na

temelju Ugovora EZU koja je
predviala da kupci na veliko ne
mogu kupovati ugljen iz Ruhra
neposredno od zastupnika za
NOLD prodaju ako ne pristanu kupiti
odreenu minimalnu koliinu.
1973.
Nold je bio kupac ugljena na
veliko iz Ruhra koji nije bio u
TEMELJNA PRAVA stanju udovoljiti tom zahtjevu i
EU - EVOLUCIJA stoga je morao kupovati preko
posrednika.
Tvrdi da ta odluka predstavlja
povredu njegovih prava da se
slobodno bavi gospodarskom
djelatnosti.
Kako je Sud ve ustanovio, TEMELJNA PRAVA INE SASTAVNI
DIO OPIH NAELA PRAVA ije potovanje Sud osigurava.
U ovoj presudi ES je definirao da su IZVORI
TEMELJNIH PRAVA ustavi zemalja lanica (ustavne
Je li mogue pozvati se na tradicije zajednike svim zemljama lanicama) i
temeljna prava i koji su
njihovi izvori?
meunarodni sporazumi.
Oito je da Sud ne trai da je Konvencija za zatitu temeljnih prava i
sloboda RATIFICIRANA jer ju npr. Francuska do tada NIJE
ratificirala zato se shvaa vrlo iroko tzv. DOKTRINA
INKORPORACIJE sadraja ljudskih prava u pravo EU

Belgijski zakon trai da
proizvodi sa zatienim
porijeklom (npr. vicarski sir ili
DASSONVILLE kotski whisky) budu pri uvozu
1974. popraeni slubenom ispravom
koju izdaje drava izvoznica,
kojom se potvruje porijeklo
SLOBODA
proizvoda. Gustave Dassonville
KRETANJA ROBA: uvozi kotski whisky iz
DOSEG L. 34.
Francuske u Belgiju i pri tome
UFEU, MJERE S nije u mogunosti pribaviti
ISTOVRSNIM potvrde o porijeklu. Protiv njega
UINKOM je pokrenut prekrajni postupak
pred prvostupanjskim belgijskim
sudom.
Cassis de Dijon je alkoholni liker
CASSIS DE koji se iz Francuske uvozi u
DIJON Njemaku. Njemakim zakonom
odreena je minimalna koliina
1978. alkohola koju pie smije imati da bi
se moglo prodavati kao liker (25%).
Kao razlog je navedena zatita
SLOBODA
zdravlja stoga to bi potroai pili
KRETANJA ROBA: vie likera ako bi postotak alkohola
DOSEG L. 34. u piu bio nii, to bi dovelo do
UFEU, MJERE S naruavanja zdravlja.Cassis ima
ISTOVRSNIM 15%- 20% alkohola. Prodaja
Cassisa nije doputena u Njemakoj
UINKOM stoga to ne udovoljava standardima
koje propisuje njemaki Zakon o
alkoholnim piima. Tuitelj smatra
da njemaki zakon predstavlja
mjeru s istovrsnim uinkom kao
koliinsko ogranienje.
Iz svega proizlazi da trgovac koji eli uvoziti u Belgiju kotski whiskey koji je ve u
slobodnom prometu u Francuskoj, moe dobiti takvu potvrdu uz VELIKE POTEKOE, za
razliku od uvoznika koji uvozi direktno iz zemlje proizvoaa. Belgiski zakoni
Je li zahtjev ograniavajue utjeu na slobodnu trgovinu unutar zajednice te se treba smatrati mjerama
beligijskog zakona koje imaju uinak jednak onome koliinskih ogranienja.
za takvom
potvrdom Belgijski zakon i zahtjev za dobivanjem potvrde o autentinosti od uvoznika
PROTIVAN koja je ve u slobodnom prometu u nekoj dravi lanici predstavlja MJERU
S ISTOVRSNIM UINKOM, to je zabranjeno ugovorom. Ovdje se radi
ODREDBAMA
o JEDNAKO PRIMJENJIVOJ MJERI (neizravna diskriminacija
ZAJEDNICE O
uvoznika koji uvoze robu koja je ve u slobodnom prometu u nekoj od
SLOBODI
zemalja lanica.)
KRETANJA
ROBA? I takve nediskriminatorne (JEDNAKO PRIMJENJIVE)
mjere JESU MJERE S ISTOVRSNIM UINKOM i
obuhvaene su lankom 34. UFEU.
Predstavlja li takav Takav njemaki zakon predstavlja MJERU S ISTOVRSNIM UINKOM koja je
zahtjev njemakog JEDNAKO PRIMJENJIVA i to mjera S DVOSTRUKIM TERETOM (jer
zakona povredu strani proizvoa mora zadovoljiti dvostruke standarde i francuske i njemake a
slobode kretanja domai proizvoa mora zadovoljiti samo njemake standarde, te mjera u odnosu na
njega namee samo jednostruki teret)
roba?
ES smatra da njemaki zahtjevi koji se odnose na minimalni postotak
alkohola u alkoholnim piima ne slue svrsi od opeg interesa i kao takvi
NEMAJU PREDNOST pred zahtjevima slobodnog kretanja roba koji
predstavalja jedno od temeljnih prava zajednice.
Ova njem. mjera NE PROLAZI TEST PROPORCIONALNOSTI:
1. jer zatita zdravlja nije dovoljno opravdan razlog jer na tritu postoji niz
pia s niim udjelom alkohola
2. zatita potroaa (bili bi u zabludi, mislili bi da kupuju pie s 25 i vie %
aklohola) koju navodi njemaka vlada moe se ostvariti i mnogo manje
resriktivnim mjerama (npr. obvezno isticanje zemlje porijekla i udjela
alkohola na ambalai) pad na testu nunosti i testu prikladnosti
Paragrafom 8. sud uvodi pojam OBVEZNIH UVJETA (mandatory
requierments) koje jednako primjenjive nacionalne mjere moraju
zadovoljiti odnose se posebno na uinkovitost fiskalnog nadzora, zatitu
zdravlja, potenje trgovinskih transakcija i zatitu potroaa.

1. o kojoj slobodi se radi?
2. je li koliinsko ogranienje, ili mjera s istovrsnim uinkom kao
koliinska ogranienja?
3. je li mjera diskriminatorna ili ne (jednako ili nejednako primjenjiva)?
4. dvostruki ili jednostruki teret?
5. naelo uzajamnog priznanja?
6. karakteristika proizvoda ili nain prodaje?
7. opravdanje?
8. test proporcionalnosti
9. moe li se isti cilj postii i manje restriktivnom mjerom?
TORFAEN TC (tijelo lokalne uprave, opina) istie da
B&Q (duan, vrtni centar) kri Zakon o
COUNCIL vs. trgovinama u UK, na nain da otvara svoje
trgovake prostore u svrhu usluivanja
B&Q kupaca nedjeljom, u svrhu razliitu od one
doputene koju navodi Peti Dodatak Zakona.
1989. Stoga istie da je B&Q duan platiti novanu
kaznu u iznosu od 1000 Funti.Taj zakon
navodi pojedinane artikle koji se, iznimno,
SLOBODA KRETANJA smiju prodavati nedjeljom. Ti artikli
ukljuuju, alkoholna pia, odreenu hranu,
ROBA: DOSEG L. 34. duhan, novine i druge proizvode za
UFEU, MJERE S svakodnevnu uporabu, ali ne i vrtlarske
ISTOVRSNIM UINKOM proizvode koje prodaje B&Q.
Pokrenut je kazneni postupak protiv
g. Kecka i g. Mithouarda zbog
preprodaje proizvoda u
neizmjenjenom stanju po cijenama
KECK niim od stvarne nabavne cijene =
1991. preprodaja uz gubitak, to je
protivno francuskom zakonu. Dakle,
SLOBODA KRETANJA trgovina u francuskoj prodaje ispod
ROBA: DOSEG L. 34. nabavne cijene, a u Francuskoj je to
KD dovodi konkurenciju u steaj i
UFEU, MJERE S
ISTOVRSNIM UINKOM dolazi do monopola. Keck i
Mithouard tvrde kako opa
zabrana preprodaje uz gubitak
nije zabranjena lankom 30. UEZ.
Regionalni sud prekida postupak i
alje prethodna pitanja ES-u.
Rije je o dodatnom nainu opravdanja restrikrivnih mjera uz l.36
UFEU koje je sud stvorio svojom praksom, a uspostavio ovom presudom.
Time sud iri opravdanja nacionalnih zakona, ali i istovremeno utvruje da
opravdanje NIKADA ne moe biti EKONOMSKI CILJ.
Uspostavlja se i NAELO UZAJAMNOG PRIZNANJA - svi
proizvodi koji su zakonito proizvedeni i u prodaji u jednoj od zemalja
lanica, moraju, u pravilu, imati slobodan pristup tritima drugih
zemalja. Ovime je uspostavljen princip "jednostrukog uvjetovanja", tj.
proizvod mora zadovoljiti kriterije samo jedne drave. Sukladno tome,
"dvostruko uvjetovanje" predstavlja prepreku slobodi kretanja dobara.
Es kae da NE, jer cilj tog zakona nije bio diskriminatorni. Zbog zabrane
rada nedjeljom moda dolazi do pada prodaje, ali ona se jednako odnosi i na
Moe li se B&Q
domae i na strane proizvode.
pozvati na pravo EU
i mjere s istovrsnim
Uostalom, ovo pitanje nema puno veze sa slobodom kretanja robe, ali su
uinkom?
se trgovci zbog dosadane prakse ES-a navikli, kad god neto ometa njihovu
trgovinu, pozivati se na pravo EU.
ES jasno kae da mijenja praksu suprotno Dassonvilleu, kae da
primjena nacionalnih odredbi koje ograniavaju ili zabranjuju odreene
naine prodaje za proizvode iz drugih drava lanica ne ometa bitno
trgovinu izmeu drugih drava lanica, ve tek NEZNATNO
Dakle, taj francuski zakon nije mjera s istovrsnim uinkom, jer se primjenjuje na
Mogu li se Keck i sve trgovce i ima jednak uinak na uvozne i domae proizvode. l. 34 treba tumaiti
Mithouard pozvati na nai da se on ne odnosi na odredbe nacionalnog zakonodavstva koje zabranjuju
na pravo EU I mjere preprodaju uz gubitak.
s istovrsnim
Sud e se ubudue baviti kontrolom KARAKTERISTIKA PROIZVODA
uinkom?
(naziv, oblik, veliina, teina, sastav, predstavljanje, oznaavanje, pakiranje),
a ne prodajnim aranmanima, tj. NAINIMA PRODAJE, to reguliraju
drave lanice i to nisu mjere s istovrsnim uinkom, te PRESTAVLJAJU
SAMO NEZNATNO OGRANIENJE u slobodnoj trgovini te se
IZUZIMAJU IZ L. 34.

Familiapress je austrijski izdava
novina i pokrenuo je postupak
FAMILIAPRESS protiv njemakog izdavaa novina
1997. traei presudu kojom bi tuenik
morao prestati prodavati u Austriji
izdanja koja itateljima nude
SLOBODA KRETANJA mogunost sudjelovanja u
ROBA: OPRAVDANJE I nagradnim igrama jer je to
PROPORCIONALNOST suprotno autrijskom zakonu o
nelojalnoj trinoj utkamici iz
1992.
Giorgio Zoni je iz Njemake uvezao
ZONI proizvode od tijesta napravljene od
1986. mijeavine obine penice i durum
penice. Talijanski Zakon o
proizvodima od tijesta predvia da se
SLOBODA KRETANJA za industrijsku proizvodnju suhog
ROBA: OPRAVDANJE I tijesta, koje se moe uvati neko
PROPORCIONALNOST vrijeme prije konzumacije, moe
koristiti samo durum penica. Na taj
nain se garantira kvaliteta tijesta te se
promovira razvoj uzgoja durum
penice koja se proizvodi u regiji
Mezziogiorno. Protiv Zonia Italija
pokree kazneni postupak. U svoju je
obranu gospodin Zoni tvrdio da
primjena Zakona o proizvodima od
tijesta na uvezenu tijesteninu nije u
skladu s lankom 30 Ugovora o
EEZ.
Radi se o nacionalnim MJERAMA S ISTOVRSNIM UINKOM iz l.34., a
to je zabranjeno. Rije je o JEDNAKO PRIMJENJIVOJ MJERI S
DVOSTRUKIM TERETOM.
ES kae da se ovdje ne radi o nainu prodaje u smislu presude Keck, ve se
Je li austrijska
ovaj sluaj tie STVARNOG SADRAJA PROIZVODA, dakle karakteristike.
Meutim, treba uzeti u obzir i temeljna prava slobodu tiska.
nacionalna mjera u
ovom sluaju Zakljuak ES-a: l. 34. Ugovora o EZ mora interpretirati na nain da ne
zabranjena? spreava primjenu zakonodavstva drave lanice iji je uinak zabrana
distribucije, na njenom teritoriju, periodike proizvedene u drugoj dravi
lanici koja sadri nagradne slagalice ili nagradne igre, pod uvjetom da
je zabrana srazmjerna cilju odravanja raznolikosti tiska i da taj cilj
ne moe biti ostvaren manje restriktivnim sredstvima.
Nacionalni sud trai ES poziva se na formulu iz Dassonvillea: koliinskim ogranienjem na uvoz ili
od ES-a da ustanovi mjerom s istovrsnim uinkom treba smatrati ''sva trgovaka pravila drava
je li talijanski zakon lanica koja, izravno ili neizravno, aktualno ili potencijalno, mogu ometati
trgovinu unutar zajednice.''
u skladu s pravom
zajednice.
Nije ispotovano NAELO UZAJAMNOG PRIZNANJA tijesto je
Nije! Predstavlja zakonito proizvedeno i u prodaji u drugoj dravi lanici.
MIU i nije u skladu s
Pitanje OPRAVDANJA i TEST PROPORCIONALNOSTI: Italija
lancima 34 i 36
ovu mjeru nije uspjela opravdati niti temeljem zatite zdravlja niti
UFEU!
temeljem imperativnih zahtjeva:
ZATITA JAVNOG ZDRAVLJA nema dokaza da tjestenina od
mijeanog brana nuno sadri boje i aditive
IMPERATIVNI ZAHTJEVI zatita potroaa moe se ostvariti i
manje restriktivnom mjerom (tako da na proizvodu bude naznaen
sastav tjesetenine) - potena trgovina moe se osigurati tako da
proizvodi od iste durum penice imaju viu cijenu.
Da bi bile opravdane, nacionalne mjere moraju biti nune,
proporcionalne i razumne.
Osnovno pravilo mjera nije opravdana ukoliko se drugom blaom
 mjerom moe postii isti rezultat, kao na primjer odgovarajuim
oznaavanjem hrane ime bi se potroaa informiralo o sastavu i kvaliteti hrane
(tzv. zlatno pravilo) upravo to u ovom sluaju predlae ES

Poduzee Mars, u sklopu jedne

kratke reklmne kampanje
sladoledne prute pakirao je u
takvu amablau da je onomotima
pisalo +10%.
Tuitelj iz Njemake, u koju su
takvi prutii uvezeni iz Francuske,
eli sprijeiti upotrebu te oznake u
MARS Njemakoj.
On smatra:
1993. - da e potroa sigurno
pretpostaviti da je prednost na koju
upuuje oznaka +10% data bez
SLOBODA KRETANJA
poveanja cijene
ROBA: OPRAVDANJE I
- da je nain na koji je oznaka
PROPORCIONALNOST
+10% unesena u prezentaciju
dao potroau utisak da je
proizvod povean za koliinu koja
odgovara obojanom dijelu omota
obojani dio obuhvaao je
znatno vie od 10% ukupne
povrine omota i to je, prema
miljenju tuitelja obmanjujue
ES kae da je ova zabrana, iako se odnosi na sve proizvode bez iznimke,
PO PRIRODI JE TAKVA DA OMETA TRGOVINU UNUTAR
ZAJEDNICE mjera ulazi u doseg l. 34. to je MJERA S
ISTOVRSNIM UINKOM, JEDNAKO PRIMJENJIVA i na strane i
domae proizvode.
Je li u skladu s
naelima slobode
Mogui RAZLOZI OPRAVDANJA
kretanja robe u
Njemakoj potroai oekuju vei proizvod uz istu cijenu
zabraniti trgovinu vizualna prezentacija nesrazmjerna je 10%
proizvodima u nijendo od tih opravdanja nije zadovoljavajue sud se poziva na
amblai +10% koji RAZUMNO OPREZNOG POTROAA on e biti svjestan da ne
su zakonito postoji nuno veza izmeu veliine reklamne oznake i stvarne veliine
proizvedeni i u tog poveanja
prodaji u drugoj
dravi lanici? TEST PROPORCIONALNOSTI: povlaenje proizvoda je
PRERESTRIKTIVNA mjera
Dakle, mogua opravdanja se ne mogu prihvatiti i mjera
ne prolazi test proporcionalnosti!

MILJENJE Kad je odreena nacionalna mjera zabranjena l. 34., drava lanica mora dokazati da je korist od te mjere za javni interes koji priznaje
Zajednica vea od trokova koji proizlaze iz ogranienja koja su tom mjerom nametnuta trinim slobodama.
NEZAVISNOG
TESTOVI koje Europski sud primjenjuje kad odluuje o PROPORCIONALNOSTI MJERA:
ODVJETNIKA
LEGITIMNOST samog cilja koji se nastoji ostvariti mjerom
MADURA
TEST PRIKLADNOSTI (moe li mjera ostvariti namjeravani cilj ) mjera o kojoj je rije mora doista pridonositi postizanju cilja za
ijim ostvarivanjem stremi kada to nije sluaj, mjera, po definiciji, kri naelo proporcionalnosti.
NUNOST MJERE (postoji li manje restriktivna alternativa) postoji li alternativna mjera koja je realno dostupna, a koja bi zatitila
legitimne interese drave lanice jednako uinkovito, ali bi bila manje restriktivna za slobodno kretanje dobara
TEST PROPORCIONALNOST STRICTO SENSU (odvagivanje interesa) to je vei stupanj tete za naelo slobode kretanja
dobara, to vea mora biti vanost zatite javnog interesa na koji se drava lanica poziva drave lanice moraju pokazati da je razina
 zatite koju su odluile dati svojim legitimnim interesima srazmjerna stupnju uplitanja u trgovinu unutar Zajednice drava lanica
moe imati obavezu prihvatiti mjeru koja je manje restriktivna za trgovinu unutar Zajednice, ak ako bi to dovelo do nie razine
zatite njenih legitimnih interesa
Radi se o njemakom odvjetniku (s
GEBHARD njemakom diplomom) koji je doao
1994. trajno ivjeti u Milano. Otvorio je
odvjetniki ured i koristio se nazivom
''avvocato''. Odvjetnika komora
SLOBODA Milana zabranila je g. Gebhardu da
koristi titulu avvocato, te pokrenula
KRETANJA
disciplinski postupak protiv njega,
USLUGA PRAVO koji je zavrio suspenzijom od
POSLOVNOG obavljanja profesionalne aktivnosti u
trajanju od est mjeseci.
NASTANA
G. Gebhard se alio protiv te odluke
Dravnom odvjetnikom vijeu i pri
tome pojasnio da se ali i protiv
implicitnog odbacivanja njegovog
zahtjeva za upis na popis odvjetnika.
U albi je isticao da mu Direktiva
77/249 daje pravo obavljati
profesionalne aktivnosti iz vlastitog
odvjetnikog ureda u Milanu. Ta
direktiva primjenjuje se na
aktivnosti pravnika koje se
obavljaju kao pruanje usluga. Ona
propisuje da pravnik koji prua usluge
mora prihvatiti profesionalnu titulu
koja se koristi u dravi lanici iz koje
dolazi, izraenu na jeziku ili na
jednom od jezika te drave, s
naznakom profesionalne organizacije
koja ga je ovlastila da obavlja praksu,
ili s naznakom suda pred kojim ima
pravo obavljati praksu temeljem prava
te drave.
Radi li se o
Ovdje se radi o SLOBODI POSLOVNOG NASTANA, a ne o slobodi
poslovnom pruanja usluga.
nastanu ili o
Sud objanjava koncept poslovnog nastana:
slobodi pruanja
pravo poslovnog nastana zajameno je Ugovorom fizikim i pravnim
usluga, te koji je
osobama osoba moe osnovati poslovni nastan, u smislu Ugovora, u vie
utjecaj direktive?
od jedne drave lanice
Koji su uvjeti da poslovni nastan trajno sudjelovanje u gospodarskom ivotu
se to pravo moe pruanje usluga aktivnosti u drugoj zemlji obavljaju se na privremenoj
osnovi (privremena narav odreuje se ne samo prema trajanju, ve i prema
ograniiti kroz
zakonodavstvo redovitosti, periodinosti i trajnosti pruanja usluga)
drave lanice? sloboda poslovnog nastana ostvaruje se prema uvjetima koje drava u kojoj
se ostvaruje poslovni nastan propisuje za svoje vlastite dravljane:
* neregulirane profesije gotovo neogranieno pravo poslovnog nastana i pruanja
usluga
* REGULIRANE PROFESIJE postoje nacionalni zakoni i pravila koji se odnose
na pokretanje i/ili obavljanje neke profesije te uvjete moraju ispuniti i stranci
meutim, te mjere moraju ispunjavati 4 ZAHTJEVA da bi bile u skladu s
europskim pravom:
moraju se primjenjivati na nediskriminatoran nain
moraju biti opravdani imperativnim razlozima koji su u opem interesu
moraju biti prikladni za ostvarivanje cilja za ijim ostvarivanjem tee
ne smiju ii preko onoga to je nuno kako bi taj cilj ostvarili
To je MODIFICIRANI TEST PROPORCIONALNOSTI ili
 GEBHARD TEST.

Da bi tvrka koja je ve osnovana uivala pravo poslovnog nastana u drugoj dravi lanici, moraju se ispuniti dva uvjeta:
tvrtka mora biti registrirana u skladu sa zakonima zemlje lanice u kojoj se obavlja ekonomska aktivnost (dravljanstvo osnivaa firme, lanova ili vlasnika je nebitno);
tvrtka mora imati registrirani ured, glavni ured ili glavno mjesto iz kojeg se upravlja poduzeem u drugoj zemlji lanici EU

Da bi se odreena aktivnost mogla podvesti pod pravo poslovnog nastana, mora ispunjavati odreene kriterije. ES je u praksi u tu svrhu izgradio sljedee grupe kriterija:
mora se raditi o ekonomskoj aktivnosti (npr. sport se moe podvesti pod ovo pravilo ukoliko predstavlja ekonomsku aktivnost)
mora se raditi o stalnoj aktivnosti, stabilne i trajne prirode
mora se raditi o prekograninoj aktivnosti, (tj. ukljuivati inozemni element)
moe se raditi kako o pravnoj osobi, tako i o fizikoj osobi koja je samozaposlena - pravne osobe mogu biti osnovane u vie od jedne drave lanice, naroito u
sluajevima kompanija kroz osnivanje predstavnitava, kerki kompanija i poslovnih jedinica (Gebhard), kao i mogunost fizike osobe iz jedne drave lanice da se
samozaposli u drugoj dravi lanici (Stanton)

ANTONISSEN Radi se o mukarcu koji je doao Moe li se

u Englesku traiti posao, no NEZAPOSLENA
1991. vratili su ga zbog posjedovanja OSOBA pozvati
droge. SLOBODU KRETANJA RADNIKA treba interpretirati
na slobodu
SLOBODA KRETANJA kretanja radnika? iroko i NEZAPOSLENA OSOBA koja trai posao moe se
RADNIKA pozvati na nju, ali samo u razumnom roku 6 MJESECI.
Interpretacija
slobode kretanja Nije protivno odredbama prava Zajednice o slobodi kretanja radnika da
radnika. zakonodavstvo drave lanice predvia da se dravljanina druge drave
lanice koji je uao u prvu dravu kako bi traio zaposlenje moe traiti da
napusti teritorij te drave (uz mogunost albe) ako on nije pronaao
zaposlenje nakon est mjeseci, osim ako osoba o kojoj se radi ne prui

Udruga za zatitu neroene djece
pokrenula je pravni postupak pred
irskim sudovima kako bi sprijeila
studentske udruge u Irskoj da
objavljuju adrese britanskih klinika
za obavljanje pobaaja.
Udruga svoj zahtjev temelji na
GROGAN odredbi Irskog Ustava kojom se
potrvuje pravo na ivot neroenoj
1990. djeci.
Studenti su svoju obranu temeljili na
TEMELJNA PRAVA I pravu Zajednice tvrde da
TRINE SLOBODE obavljanje pobaaja predstavlja
uslunu djelatnost u smislu lanka
49 UEZ i stoga pravo Zajednice
zabranjuje Irskoj ograniavati pravo
stanovnika te zemlje da obavljaju
pobaaj u nekoj drugoj dravi
lanici.
dokaze da nastavlja traiti zaposlenje i da ima istinske anse zaposliti se.
ES smatra da:
* Pruanje informacija o odreenoj gospodarskoj djelatnosti ne
podrazumijeva pruanje usluga u smislu l. 60 Ugovora ako se
informacije ne pruaju u ime odreenog gospodarskog subjekta ve
iskazuju tek slobodu izraavanja.
Ubraja li se * Kao posljedica toga, nije suprotno pravu Zajednice da drava lanica u
djelatnost kojoj je medicinski prekid trudnoe zabranjen, zabrani studentskim
studenata u udrugama pruanje informacija o nazivu i mjestu klinika u nekoj drugoj
slobodu pruanja
dravi lanici gdje se dobrovoljni prekid trudnoe zakonito obavlja, kao i
usluga? naine kontaktiranja tih klinika, gdje spomenute klinike nemaju nikakvog
udjela u pruanju spomenutih informacija.
Kakav je status
nacionalnog
ustava? Europski sud je pokazao namjeru da se ne mijea u nacionalne
Ustave kada su u pitanju TEMELJNE VREDNOTE
pojedinog naroda. Tako dugo dok NEMA ZAJEDNIKOG
STANDARDA, svaka drava moe imati svoje stavove u
pogledu ovakvih temeljnih vrednota.
 Transitforum Austria Tirol, udruga
za''zatitu biosfere u alpskim
predjelima'' obavijestila je
pokrajinsku vladu u Innsbrucku o
demonstracijama koje e se odrati
od 11.00h u petak 12. lipnja 1998 do
15.00 h u subotu 13. lipnja 1998. na
autocesti Brenner zbog ega e ta
autocesta biti zatvorena za sav
promet na jednom dijelu.
SCHMIDBER-
Schmidberger je meunarodno
GER transportno poduzee sa sjeditem u
Njemakoj koje posjeduje est
2000. kamiona za prijevoz tekih tereta sa
'smanjenom emisijom buke i ai'.
Glavna djelatnost je prijevoz drveta
TEMELJNA PRAVA I iz Njemake u Italiju i olova iz
TRINE SLOBODE Italije u Njemaku. Vozila pritom
najee koriste autocestu Brenner.
Schmidberger je podnio tubu sudu
u Innsbrucku (Austrija) i traio
odtetu u iznosu od ATS 140 000
protiv Republike Austrije jer
njegovih pet kamiona nije moglo
koristiti autocestu Brenner tijekom
etiri uzastopna dana.
[demonstracije+praznici+vikend]
Radi se o pokuaju lokalnih
poduzetnika u Bonnu da
organiziraju igru koja se sastoji u
OMEGA simulaciji ubijanja ljudi lasreskim
zrakama (slino ako Paintball).
2002.
Njemake lokalne vlasti im
zabranjuju nabavljanje opreme iz
TEMELJNA PRAVA I Engleske jer je ta igra suprotna
TRINE SLOBODE
ljudskom dostojanstvu, a i pozivaju
se i na njemaku prolost koja se
tie ubojstava (II:svjetski rat).
Sud smatra da injenica da nadlene vlasti drave lanice nisu zabranile demonstracije
koje su dovele do potpunog zatvaranja vane tranzitne prometnice kao to je autocesta
Brenner gotovo na 30 sati moe ograniiti trgovinu robom unutar Zajednice i mora se
stoga smatrati mjerom s uinkom jednakim kvantitativnom ogranienju koje je, u
naelu, inkompatibilno s obvezama prema pravu Zajednice. Meutim, oito je iz da su
austrijske vlasti djelovale u skladu s potivanjem temeljnih prava demonstranata na
slobodu izraavanja i slobodu okupljanja koje jami Europska konvencija o ljudskim
Postoji sukob izmeu pravima i Austrijski ustav.
NAELA
SLOBODNOG Budui da Zajednica i drave lanice moraju potivati temeljna prava,
KRETANJA ROBE s ZATITA TIH PRAVA JE OPRAVDANI INTERES koji, u naelu, opravdava
jedne strane i PRAVA ogranienje obveza koje propisuje pravo Zajednice, ak i u sluaju temeljne
NA PROSVJED
slobode koju jami Ugovor kao to je slobodno kretanje robe.
(slobodu izraavanja Austrija sama treba odmjeriti interese uzimajui u obzir sve okolnosti
i okupljanja) KAO sluaja i odrediti pravinu ravnoteu izmeu njih treba pronai
TEMELJNOG harmoniju izmeu slobode izraavanja i okupljanja [koja je takoer
PRAVA koje od njih ponekad podlona ogranienjima] i slobode kretanja usluga [takoer se
ima veu vanost? ponekad moe ograniiti] tako ES daje dravi IROKU
MARGINU PROSUDBE ustvari djeluje kao pravni tit sve to
je unutar nje je u okviru nacionalnih vlasti, ali ako se drava ponaa u
skladu s TEMELJNIM PRAVIMA Europski sud e reagirati samo u
onim sluajevima ako drava dispropocionalno ugrozi temeljne slobode
ovdje TO NIJE NAPRAVLJENO
ES smatra da se zaista radi o ekonomskoj aktivnosti, dakle o SLOBODI
Omega smatra da se
PRUANJA USLUGA, dok je sloboda kretanja robe ovdje sporedna.
KRI PRAVO
ZAJEDNICE, Njemaka mjera ima legitiman cilj ZATITU LJUDSKOG
posebno SLOBODU DOSTOJANSTVA.
PRUANJA
Na pitanje je li mjera PROPORCIONALNA, ES ne odgovara tu odluku
USLUGA budui da ostavlja nacionalnom sudu i daje mu IROKU MARGINU
se u igri morala
PROSUDBE.
koristiti oprema i
tehnologija koju Ako se radi o TEMELJNIM VRIJEDNOSTIMA (ustavne tradicije),
pribavlja britansko ES je spreman prepustiti MARGINU PROSUDBE nacionalnom
poduzee Pulsar sudu, pod uvjetom da je proporcionalna i jednako primjenjiva.
 Kompanija (Viking) koja se bavi
prijevozom ima brodove. Njihov
trajekt Rossella plovi na stalnoj liniji
Helsinki-Talin, a registriran je u
Finskoj.
VIKING Finska je socijalna zemlja, s dobrim
kolektivnim ugovorima i plaama
2005. radnika to je pozitivno za radnike, ali
ne i za poduzea. Viking sada eli
registrirati poduzee i brod u Estoniji
TEMELJNA PRAVA I kako bi radnike vezao estonskim
TRINE SLOBODE pravom i kolektivnim ugovorom, a ne
finskim. U Estoniji su plae nie.
Udruga za zatitu radnika zbog toga
poduzima trajk. Viking tui udruge
koje trajkaju (razlika u odnosu na
Schmidberg tamo je tuena drava)
COMISSION vs. Drave lanice preko VM vode
COUNCIL
pregovore o sklapanju meunarodnog
ugovora u vezi cestovnog prometa. No
-ERTA- komisija smatra da je to njezin posao
(postupsk prema ugovoru: incijativu
1970te daje komisija, VM daje mandat
komisiji da pregovara, te se vraa na
ratifikaciju VM i EP-u).
OVLASTI UNIJE
Komisija trai od ES-a ponitenje akta
OVLASTI DRAVA VM-a
LANICA
lanci ugovora koji se odnose na poslovni nastan imaju IZRAVNI
UINAK (nema ga JEDINO SLOBODA KRETANJA ROBA)!!!
ES zakljuuje da se ovim trajkom eli zatititi radnike, a ne neko
njihovo temeljno ljudsko pravo (pravo na trajk) kao u sluajevima
to kada trajk
Schmidberger i Omega.
sprjeava
SLOBODU
U tim prethodnim sluajevima postoji prepreka za ostvarivanje trinih
POSLOVNOG
sloboda, a zatita temeljnog ljudskog prava je opravdanje.
NASTANA?
U Vikingu je temeljno ljudsko pravo ono to izraava prepreku, a
opravdanje je zatita radnika zato ovdje ES ne daje iroku marginu
prosudbe jer se ona moe koristiti samo kada je legitimni cilj neko
TEMELJNO LJUDSKO PRAVO.
U podruju transportne politike nadlenost ima zajednica, no nigdje se
izriito ne navodi da ona ima i ovlast sklapanja meunarodnih ugovora
ES treba odluiti (NAELO DODIJELJENIH OVLASTI EU na meunarodnom
spada li to
planu ima one ovlasti koje su joj dodijeljene).
podruje u
nadlenost ES kae da kad zajednica ima INTERNE OVLASTI u nekom podruju,
Zajednice, ako da, tada tamo IMA OVLASTI I NA MEUNARODNOM PLANU
tada je Komisija TEORIJA IMPLICITNIH OVLASTI
nadlena za
ES kae da zajednica IMA OVLAST NAD TRANSPORTOM, ali tada je to
pregovaranje.
jo bila PODIJELJENA OVLAST za njih vrijedi naelo da, dok
god zajednica neko podruje konano ne regulira (a ovdje to nije sluaj),
Meutim, ugovor
ERTA je ve to mogu uiniti drave lanice.
ispregovaran i kad Od trenutka kada zajednica konano regulira neko podruje, ono postaje
bi ga ES ponitio, njena ISKLJUIVA OVLAST.
propalo bi sve to
se dogovaralo MJEOVITI SPORAZUMI posebna vrsta, opravdanje u naelu
godinama. dodijeljenih ovlasti sklapaju ih EU i D (kad meunarodni sporazum
obuhvaa pitanja koja nisu u nadlenosti EU) s jedne, te drava
NELANICA (npr. RH) s druge strana jer drave lanice ne ele
izgubiti sve ovlasti na meunarodnoj razini.
 Gospoa Demirel je supruga turskog
dravljanina koji je ivio i radio u SR
Njemakoj od ulaska u tu zemlju 1979. g.
Ona je dola kako bi se pridruila svom
suprugu, temeljem vize koja je bila valjana
samo u svrhu posjete, a nije bila izdana u
svrhu spajanja obitelji.Uvjeti za spajanje
DEMIREL
obitelji za dravljane drava koje nisu
1986. lanice, koji su uli u SR Njemaku u svrhu
spajanja obitelji bili postroeni 1982. i 1984.
godine temeljem amandmana (prije 3, sada 8
UINAK godina rada i ivota u zemlji lanici), a
suprug gospoe Demirel u vrijeme dogaaja
MEUNARODNIH
koji su doveli do postupka u glavnoj stvari
UGOVORA nije bio ispunio taj uvjet.
Gospoa Demirel, da bi sprijeila izgon,
poziva se na l. 12. Sporazuma izmeu
Turske i EZ i trai da to ima IZRAVNI
UINAK te da njemako nacionalno pravo
ne bude primjenjeno i poziva se na slobodu
kretanja radnika.
Iz dokumenata pred Sudom vidljivo je da je g.
SEVINCE Sevinceu 1980. odbijeno produenje dozvole
1980. boravka koja mu je izdana 1979., temeljem toga
to su obiteljske okolnosti koje su opravdavale
izdavanje dozvole prestale postojati. Tvrdei da je
u Nizozemskoj niz godina bio u radnom odnosu s
UINAK
plaom, 1987. g. Sevince je uloio zahtjev za
MEUNARODNIH izdavanje dozvole boravka. U svrhu potpore
UGOVORA svojem zahtjevu, oslanjao se na lanak 2(1)(b)
Odluke br. 2/76, prema kojemu turski radnik koji
je pet godina bio zakonito zaposlen u dravi
lanici Zajednice ima u toj dravi lanici slobodan
pristup bilo kojem plaenom zaposlenju po svom
izboru, kao i na trei odlomak lanka 6(1) Odluke
br. 1/80, prema kojemu turski radnik koji je
propisno registriran kao pripadnik radne snage u
dravi lanici ima u toj dravi lanici slobodan
pristup bilo kojem plaenom zaposlenju po svom
izboru nakon etiri godine zakonitog zaposlenja.
Njegov je zahtjev implicitno odbijen od strane
ES kae da se ga. Demirel MOE POZVATI NA
MEUNARODNI UGOVOR izmeu Turske i EZ, te da on
IMA IZRAVAN UINAK ako ispunjava 3 kriterija za izravni
uinak: da je odredba jasna, bezuvjetna i precizna.
Ima li takav
MEUNARODNI Inae bi drave lanice krile obveze iz meunarodnih ugovora, a EZ bi
UGOVOR za to odgovarala na meunarodnom planu dajui meunarodnim
(Sporazum izmeu ugovorima izravni uinak, ES na neki nain spaava zajednicu od
EZ i Turske) meunarodne odgovornosti i prisijava drave lanice da ispunjavaju
meunarodne obveze.
IZRAVAN
UINAK?
Odredbe meunarodnih ugovora izmeu EZ i treih zemalja imaju
se smatrati IZRAVNO PRIMJENJIVIMA kada, imajui u vidu tekst,
svrhu i narav ugovora, odredba zadri jasnu i preciznu obavezu koja
u svojoj primjeni ili po svojim uincima ne ovisi o prihvaanju
nikakvih naknadnih mjera.
Imaju li i odluke
tijela kao to su Tom prilikom Sud je odluio da ne samo odredbe sporazuma o
VIJEE I ODBOR pridruivanju, ve i ODLUKE VIJEA PRIDRUIVANJA
PRIDRUIVANJA
ine sastavni dio pravnog sustava Zajednice te MOGU IMATI
takoer IZRAVNI
IZRAVNE UINKE.
UINAK kao i
meunarodni
Europski sud i dalje slijedi svoju utvrenu praksu, te je u predmetu
ugovori?
Srl ponovio shvaanje da odredbe odluka Vijea pridruivanja
osnovanog temeljem ugovora izmedu Europske zajednice i Turske
mogu imati IZRAVNI UINAK (primjenjive su pred
nacionalnim sudovima) pod istim uvjetima koji se primjenjuju
za ocjenu izravnog uinka samog Sporazuma o pridruivanju
jasnoa, preciznost, bezuvjetnost.
 nizozemskih tijela.
Dva britanska poduzea Harlequin i
Simons kupuju gramofonske ploe u
Portugalu i prodaju ih u Ujedinjenom
kraljevstvu bez dozvole vlasnika
autorskih prava u UK poduzea RSO
Records ili njegovog poduzea Polydor
Ltd. koje ima iskljuivu licencu za UK.
Gramofonske ploe identinog zapisa ali
razliitog porijekla (Portugal i UK) tako
se prodaju na tritu UK. Engleski Court
POLYDOR of Appeal utvrdio je da H. i S. kre
odredbe britanskog zakona o autorskom
1986. pravu jer bez licence za podruje UK
prodaju gramofonske ploe. H i S
odgovaraju da se vlasnik autorskih prava
UINAK ne moe pozivati na tu okolnost stoga
MEUNARODNIH to je Europski sud svojom ranijom
praksom utvrdio da dobra koja su
UGOVORA stavljena zakonito u prodaju u jednoj
dravi lanici moraju imati slobodan
pristup tritima svih drava lanica, a
zatita autorskih prava predstavlja mjeru
s istovrsnim uinkom kao koliinsko
ogranienje i ne moe biti opravdana
temeljem prve reenice lanka 30 UEZ.
Ugovor o slobodnoj trgovini izmeu EZ
i Portugala sadri identine norme o
slobodi kretanja roba kao i UEZ.
Radi se o prostitutkama iz eke i
JANY Poljske, zemalja koje nisu lanice
2001. EU. ele raditi kao prostitutke u
izlozima u Amsterdamu. Trae da im
ES kae da NIJE!
Slinost izraza koji se koriste u l. 30 i 36 Ugovora o EEZ, s jedne strane i u l. 14(2) i
23 Ugovora izmeu EEZ i Portugalske republike, s druge strane, nije dovoljan razlog
da bi se na odredbe Ugovora primjenila sudska praksa Europskog Suda koja u
kontekstu Zajednice odreuje odnos izmeu zatite industrijskog i komercijalnog prava
vlasnitva i odredaba o slobodi kretanja dobara.
injenica da Europski sud shvaa PRIMARNO I SEKUNDARNO
Je li lanak 34. ASOCIJACIJSKO pravo kao dio pravnog poretka Europske zajednice
jednako primjenjiv ipak NE ZNAI da te pravne izvore interpretira NA ISTI NAIN kao i
i na ZONU odredbe primarnog i sekundarnog prava Europske zajednice.
SLOBODNE
TRGOVINE i na Tom prilikom Europski sud je zauzeo shvaanje da odredbe razliitih vrsta
INTERNO ugovora, ak i kada su tekstualno identine, mogu biti interpretirane na
TRITE?
razliit nain.
Slinost teksta Ugovora o Europskoj zajednici i ugovora s treom dravom nije dovoljan razlog
za primjenu sudske prakse Europskog suda pri interpretaciji sporazuma s treim dravama.
Razlozi koji utjeu na interpretaciju lanaka 30 i 36 Ugovora o Europskoj zajednici (danas lanci
28 i 30), ne primjenjuju se u kontekstu odnosa izmedu Zajednice i Portugala. Odatle proizlazi da
se niti odredbe sporazuma o pridruivanju, odnosno stabilizaciji i pridruivanju ne mogu
interpretirati mutatis mutandis kao odredbe Ugovora o Europskoj zajednici, a mogue je da
se svaki sporazum o pridruivanju, bez obzira na injenicu pripada li istoj vrsti sporazuma, moe
interpretirati razliito od drugih sporazuma iste vrste.
Pravo poslovnog nastana SSP-om je dodijeljeno poljskim i ekim dravljanima koji se ele baviti djelatnostima
industrijskog ili trgovinskog karaktera, djelatnostima obrta ili djelatnostima zanimanja u dravi lanici.
Meutim, iz SSP-a slijedi da ta prava ulaska i boravka nisu apsolutne privilegije, ve vrenje moe, pod odreenim
okolnostima, biti ogranieno pravilima drave lanice primateljice koja reguliraju ulazak, boravak i nastan poljskih i

se prostitucija prizna kao samo-
zaposlenje i izda radna dozvola.
Pozivaju se na pravo na poslovni
nastan prema SSP-u, tj. da se na njih
UINAK SSP-a primijeni zakonodavstvo
nizozemske koja doputa
prostituciju u izlozima, pod uvjetima
koji vrijede u Nizozemskoj.
ekih dravljana.
Iako pravo Zajednice odreuje kriterije koje se ponaanje moe smatrati suprotno javnom poretku, ponaanje se ne moe
smatrati dovoljno ozbiljne prirode da bi se opravdalo ogranienje ulaska u ili boravka na teritoriju drave lanice
dravljana druge drave lanice kada prva drava lanica ne usvoji, u pogledu istog ponaanja svojih dravljana, represivne
mjere ili druge istinske i uinkovite mjere s namjerom spreavanja takvog ponaanja.
SSP treba protumaiti s uinkom da prostitucija jest ekonomska aktivnost koju obavlja samo-zaposlena osoba kako
navode te odredbe, kada se ustanovi da je obavlja osoba koja prua tu uslugu: izvan bilo kakvog odnosa podreenosti to se
tie izbora te djelatnosti, uvjeta rada i uvjeta stjecanja plae, pod osobnom odgovornou te osobe, iu zamjenu za naknadu
koja se toj osobi plaa izravno i u cijelosti.Na nacionalnom je sudu da odredi u svakom pojedinom sluaju, u svjetlu
podnesenih dokaza, jesu li ti uvjeti ispunjeni.