PREDMET ČINJENICE, ZAKLJUČAK SUDA

VAN GEND EN LOOS (1963.) Nizozemska prebacila uvezenu tvar u viši carinski razred suprotno ugovoru o
EZ- PITANJE: IMA LI TAJ ČLANAK UGOVORA IZRAVNU PRIMJENU I STVARA LI
SUBJ. PRAVA KOJA SU SUDOVI DUŽNI ŠTITITI?
ODGOVOR: 1. NOVI PRAVNI POREDAK (razl. Od međ. Prava; subjekti i dč i
građani)
2. NORME EUROPSKOG PRAVA MOGU IMATI IZRAVAN UČINAK (3 kriterija:
JASNO, BEZUVJETNO i NEOVISNO O NAKNADNIM NAC. MJERAMA)- es
odlučuje o tome!!
COSTA v. ENEL (1964.) Costa ne želi platiti račun za potrošnju el. Energije što je suprotno odredbama
ugovora- PITANJE: ŠTO U SLUČAJU KOLIZIJE NACIONALNE NORME I NORME
EUROPSKOG PRAVA?
ODGOVOR: EUROPSKO PRAVO NADREĐENO JE NAC. PRAVU (bez obzira kad je
ono doneseno; prednost se daje eur.pravu- u suprotnom- pravo zajednice bi
bilo heterogeno i razlikovalo bi se od države do države)
SIMMENTHAL (1978.) Sukob prava zajednice i talijanskog nacionalnog prava. Talijanski sustav traži
od redovnih sudaca da pitanje ocjene ustavnosti postavi pred talijanskim
Ustavnim sudom, a ne da samostalno odluče o neprmjeni nac. Prava.
PITANJE: MOŽE LI NACIONALNI SUDAC SAMOSTALNO ODLUČITI O
NEPRIMJENI NACIONALNOG PRAVA I IZUZETI IZ PRIMJENE NAC. PRAVO
SUPROTNO DIREKTIVI?
ODGOVOR: 1. NACIONALNI SUDAC OBVEZAN SAMOSTALNO PRIMIJENITI
PRAVO ZAJEDNICE U KONKRETNOM PREDMETU (zbog učinkovitosti prava
zajednice; može primijeniti one norme koje imaju izravan učinak)
2. MJERE I ODREDBE EZ STUPANJEM NA SNAGU STAVLJAJU IZVAN SNAGE
SUPROTNE IM NORME NAC. PRAVA- nije potrebno da nac. Sud traži ili čeka
prethodno stavljanje tih odredbi izvan snage zakonom ili na dr.ustavom
propisan način
INTERNATIONALLE Njem.sud traži od ES-a da u prethodnom postupku ocijeni valjanost izvoznih
HANDELSGESELLSCHAFT dozvola reguliranih dvjema Uredbama, a u suprotnosti su s 3 načela
(1970.) zajamčena njem.ustavom.
PITANJE: OCJENA VALJANOSTI, A NE TUMAČENJE UREDBI
ODGOVOR: PREFORMULIRANO PITANJE-USKLAĐENOST UREDBI U ODNOSU
NA OPĆA NAČELA PRAVA ZAJEDNICE- uredbe su valjane I ne kose se s općim
načelima prava zajednice. ES smatra da se valjanost europskog prava može
ocjenjivati SAMO U SVJETLU SAMOG EUROPSKOG PRAVA, A NE NAC. PRAVA.
NADREĐENOST I IZRAVNI UČINAK VRIJEDE ČAK I KADA SE TIME KRŠE
TEMELJNA PRAVA ZAJAMČENA NEKIM OD NACIONALNIH PRAVA DČ.
SOLANGE I. (1970.) Njem. Ustavni sud slaže se s prethodnom odlukom ES (IH 1970), ALI SE NE
SLAŽE SA TIM DA SE EUROPSKOM PRAVU MOŽE DOPUSTITI KRŠENJE
TEMELJNIH PRAVA DČ.- NJEM. USTAVNI SUD ĆE PREISPITIVATI PRAVO
ZAJEDNICE SOLANGE (dokle god) zaštita ljudskih prava od strane zajednice ne
bude na zadovoljavajućoj razini.
SOLANGE II. (1986.) Nastavak na Solange i.- sada postoji KATALOG LJUDSKIH PRAVA, IZRAVNI
IZBORI ZA EP i RAZVIJENIJA SUDSKA PRAKSA (predmeti Nold I Hauer)-----
ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA na ADEKVATNOJ RAZINI!
SOLANGE (tako dugo) dok je zaštita ljudskih prava koju pruža europsko pravo I
europski sud dovoljna, ustavni sud neće provoditi svoju kontrolu.
ODNOS NACIONALNOG I EUROPSKOG PRAVA
IZRAVAN UČINAK!

a) PRIMARNOG PRAVA

PREDMET ČINJENICE, ZAKLJUČAK SUDA

WALRAVE I IZRAVAN UČINAK OSNIVAČKIH UGOVORA!
KOCH (1974.) Dva pacemaker tuže Međunarodnu uniju biciklista i ESP biciklističku federaciju da su
odredbe njihova pravilnika diskriminatorne I suprotne odredbama Ugovora o EZ!-
horizontalni odnos
PITANJE: MOGU LI SE FIZ. I PRAV. OSOBE PRED NAC. SUDOM POZIVATI NA SUBJ.
PRAVA KOJA PROIZLAZE IZRAVNO IZ OSNIVAČKIH UGOVORA VERTIKALNO I
HORIZONTALNO?
ODGOVOR: ODREDBE OSNIVAČKIH UGOVORA IMAJU NE SAMO VERTIKALNE, NEGO I
HORIZONTALNE IZRAVNE UČINKE. ZABRANA DISKRIMINACIJE JEDAN JE OD
TEMELJNIH CILJEVA EU- obvezuje I tijela javne vlasti I druga privatna tijela dok donose
propise kojima se uređuje zaposlenje uz naknadu pružanja usluga.
Ugovor jamči slobodu kretanja radnika I slobodu pružanja usluga- zabrana
diskriminacije I u ovom slučaju jer je riječ o ekonomskoj aktivnosti te se stoga može
smatrati predmetom prava EU.
DEFRENNE II. IZRAVAN UČINAK OSNIVAČKIH UGOVORA!
(1976.) Stjuardesa je plaćena manje od stjuarda u istom period radnog odnosa te tuži
poslodavca (horizontalni odnos) na osnovi diskriminacije u plaći zbog spola. Poziva se
na članak 157. UFEU!
PITANJE: ČLANAK SE ODNOSI NA DČ, ALI MOGU LI SE POJEDINCI I U SLUČAJU
HORIZONTALNOG ODNOSA POZIVATI NA NJEGA PRED NAC. SUDOVIMA?
ODGOVOR: ČLANAK UGOVORA IMA I HORIZONTALNI IZRAVAN UČINAK!- ne smije se
dopustiti osobama iz privatnog sektora da narušavaju poredak zajednice.
ČLANAK IMA DVOSTRUKI CILJ: EKONOMSKI (eliminirati nejednak položaj na tržištu
između poduzeća u dč koja još nisu provela načelo jednake plaće i onih koji jesu) i
SOCIJALNI (osiguravanje socijalnog napretka i neprestano poboljšavanje uvjeta života
i rada) !
Bez obzira na to, retroaktivni učinci ove odluke se ograničavaju- učinci ove presude
ne djeluju na razdoblja primanja place koja prethode datumu ove presude, osim ako
se radi o radnicima koji su već pokrenuli sudski postupak ili podnijeli istovrsni zahtjev.
KUCUK IZRAVAN UČINAK OPĆIH NAČELA PRAVA EU!
DEVECI Gđa Kucukdeveci se zaposlila s 18,a otpuštena je s 28 godina. Dobiva manju
(2010.) otpremninu I otkazni rok jer se po nacionalnom pravu ne računa ono što je radila
prije 25.godine što je suprotno direktivi.
PITANJE: Može li se gđa pozvati na direktivu protiv poslodavca?
ODGOVOR: NE MOŽE JER DIREKTIVE NE PROIZVODE HORIZONTALNI IZRAVAN
UČINAK, ali direktiva se može iskoristiti kako bi se SITUACIJA SMJESTILA U DOSEG
PRAVA EU, u ovom slučaju, U DOSEG OPĆIH NAČELA PRAVA EU KOJA PROPISUJU
ZABRANU SIKRIMINACIJE I PROIZVODE HORIZONTALNI IZRAVAN UČINAK.
b) Uredbi

PREDMET ČINJENICE, ZAKLJUČAK SUDA

LEONESIO Po jednoj uredbi, ako proizvođači mlijeka zakolju svoje krave muzare, imau pravo na
(1971.) subvenciju (pokušava se na ovaj način riješiti problem hiperprodukcije). Gđa Leonesio
je tako i postupila, no odbijen joj je zahtjev za subvencijom pod argumentum da
Ministarstvu nisu alocirani resursi za to o čemu mora odlučiti talijanski parlament.
PITANJE: IMA LI UREDBA VERTIKALNI IZRAVNI UČINAK?
ODGOVOR: UREDBE STVARAJU SUBJEKTIVNA PRAVA KOJA SU SUDOVI DUŽNI ŠTITITI.
UREDBE IMAJU IZRAVNU PRIMJENU I DRŽAVA SE NE MOŽE POZIVATI NA TO DA NEŠTO
NIJE DOBRO PRIMIJENILA.
EK V. Italija Nastavak na slučaj LEONESIO; Komisija tuži Italiju jer smatra da je prekasno donijela
(1972.) zakonodavstvo za isplatu premija i neprikladno, ne u potpunosti provela uredbu.
ES UTVRDIO POVREDU OD STRANE ITALIJE ZBOG ODGODE U PROVEDBI I NAČINA
PROVEDBE (neprikladnost). ES UTVRDIO DA JE ITALIJA ODGODOM I NEPRIKLADNIM
NAČINOM PROVEDBE POVRIJEDILA SVOJE OBVEZE KOJE PROIZLAZE IZ UREDBI. Ne
može država sama izabrati što će iz uredbe implementirati, a što ne.
VARIOLA Italija donijela zakon kojim uvodi iskrcajnu pristrojbu- 30 lira po metričkoj toni žitarica
(1973.) koje se iskrcavaju u talijanskim lukama. Poduzeće Fratelli Variola pokrenulo je postupak
protiv talijanske carinske uprave tražeći oglašavanje takve pristrojbe nezakonitom
(suprotno djelovanje u odnosu na uredbu).
PITANJE: KAKAV JE UČINAK UREDBI KAO SEKUNDARNOG PRAVA?
ODGOVOR: UREDBE IMAJU NEPOSREDNI HORIZONTALNI I VERTIKALNI IZRAVNI UČINAK
I DODJELJUJU SUBJEKTIVNA PRAVA KOJA JE SUD DUŽAN ŠTITITI. IZRAVNA PRIMJENA
UREDBE ZNAČI DA JE NJENO STUPANJE NA SNAGU NEOVISNO OD BILO KAKVE
NACIONALNE MJERE. UREDBE SE NE SMIJU PRENOSITI U NACIONALNO
ZAKONODAVSTVO, VEĆ SE IMAJU PROVESTI I PRIMIJENJIVATI NEPOSREDNO. Ako
uredba to traži, dč moraju donijeti provedbene mjere koje ne smiju mijenjati sadržaj
uredbe.

c) Direktiva!

PREDMET ČINJENICE, ZAKLJUČAK SUDA

VAN DUYN Gđa Van Duyn želi ući u VB i raditi kao tajnica u scijentološkoj crkvi, no VB joj uskraćuje ulazak
(1974.) obrazlažući da scijentološka crkva i njene aktivnoati doprinose šteti cjelokupnog društva VB.
Gđa Van Duyn se poziva na direktivu koja uređuje slobodu kretanja radnika (mislim da je to
Direktiva 2004/38).
PITANJE: (po prvi puta) MOGU LI DIREKTIVE IMATI VERTIKALNI IZRAVNI UČINAK?
ODGOVOR: DIREKTIVE IMAJU VERTIKALNI IZRAVNI UČINAK ŠTO SE OPRAVDAVA NAČELOM
l’effet utile (načelo korisnog učinka-svaka pravna norma zamišljena je da bi imala učinke). AKO
SE ZAKLJUČI DA DIREKTIVA MOŽE IMATI IZRAVNE UČINKE, ONA JOŠ UVIJEK MORA ZADOVOLJITI
OPĆE KRITERIJE ZA IZRAVNI UČINAK KOJE JE ES POSTAVIO U PREDMETU VAN GEND EN LOOS.
Također, KAD SE DIREKTIVI NE BI PRIZNALA MOGUĆNOST IZRAVNOG UČINKA, TO BI POBILO
 CIJELU SVRHU NJENOG DONOŠENJA (države se baš I ne slažu s ovim tumačenjem).
RATTI Ratti, talijan i trgovac opasnom tvari benzenom, sa svojim je trgovačkim društvom odlučio
(1979.) pakirati i obilježavati svoje proizvode prema dvije Direktive premda niti jedna nije
implementirana u Italiji. Nakon puštanja proizvoda na tržište, protiv Rattija je pokrenut
postupak zbog povrede odredaba talijanskog zakona koji ima restriktivnije odredbe od obaju
direktiva.
PITANJE: IMAJU LI DIREKTIVE IZRAVAN UČINAK i ŠTO AKO ROK ZA IMPLEMENTACIJU
PROTEKNE, A DRŽAVA NE IMPLEMENTIRA DIREKTIVU?
ODGOVOR: DRŽAVA SE NE MOŽE POZIVATI NA NORME NACIONALNOG PRAVA KOJE SU
SUPROTNE DIREKTIVI NAKON ISTEKA ROKA ZA PRENOŠENJE DIREKTIVE U NACIONALNO
PRAVO- obrazloženo NAČELOM ESTOPPEL: nitko, pa niti država, ne može se pozivati na svoj
vlastiti propust sebi u korist.
Slijedom toga: IZRAVAN UČINAK DIREKTIVA NASTAJE TEK ZADOVOLJENJEM 3 KRITERIJA ZA
IZRAVNOST + PO PROTEKU PROPISANOG ROKA, I to u slučaju kad dotična država članica ne
ispuni svoju obavezu. (PRIJE ISTEKA tog roka, DIREKTIVE NE MOGU PROIZVODITI
DEROGACIJSKE UČINKE NA NAC. PRAVO------ tada se primjenjuje nac.pravo te se pojedinci u
tom razdoblju ne mogu pozivati na izravan učinak direktive- ALI: u tom razdoblju, DIREKTIVE
IMAJU NEKE DRUGE UČINKE I STVARAJU OBVEZE ZA DRŽAVU DA NE PODUZIMA NIŠTA ŠTO BI
MOGLO OSUJETITI ILI OTEŽATI OSTVARIVANJE CILJEVA KOJE DIREKTIVA PROPISUJE!!!)
BECKER Gđa Becker traži od države da je na temelju direktive oslobodi poreza.
(1981.) PITANJE: MOGU LI DIREKTIVE HORIZONTALNO DJELOVATI I PREMA TREĆIMA?
ODGOVOR: DIREKTIVE NE MOGU BITI TEMELJ NEPOSREDNIH OBAVEZA ZA POJEDINCE.
Također, NIJE BITNO IMA LI CIJELA DIREKTIVA IZRAVAN UČINAK, moguće i da SAMO JEDAN
NJEZIN DIO ZADOVOLJAVA 3 UVJETA- TADA SE POJEDINAC MOŽE POZIVATI NA NJEGA bez
obzira na ostatak direktive.
MARSHALL Gđa Marshall bila je zaposlena kao dijetetičarka pri zdravstvenim vlastima okruga
(1986.) Southampton te je prisilno umirovljena kada je navršila 62 godine. Takva se odluka temeljila na
tamošnjoj politici prema kojoj se žene moraju umiroviti sa 60, a muškarci sa 65 godina. Gđa je
tražila naknadu štete koja se sastojala od izgubljene plaće i gubitka zadovoljstva koje je imala u
svom radu, a sve na temelju direktive koja zabranjuje diskriminaciju po spolu u pogledu uvjeta
umirovljenja.
PITANJE: MOŽE LI SE ONA PRED NAC. SUDOM POZVATI NA DIREKTIVU? (VB tvrdi da je ovdje
riječ o horizontalnom odnosu te da se ne može pozvati)
ODGOVOR: istina da je moguć samo vertikalan učinak direktiva, ALI SE ŠIRI POJAM DRŽAVE
(ova zdravstvena ustanova spade pod taj širi pojam) te se zbog ispunjenja 3 uvjeta za izravan
učinak potvrđuje da i u ovom slučaju DIREKTIVA PROIZVODI VERTIKALNI IZRAVNI UČINAK.
ES oklijeva reći da DIREKTIVE NE PROZVODE HORIZONTALNI IZRAVNI UČINAK te umjesto toga
PROŠIRUJE POJAM DRŽAVE- DIREKTIVE SE ODNOSENA DRŽAVU BEZ OBZIRA U KOJEM OBLIKU
ONA DJELUJE (i iure imperii i iure gestionis obuhvaćene).
Time se nastoji postići 2 CILJA: 1. Disciplinirati DČ u pogledu pravovremene, potpune i ispravne
provedbe direktiva
2. ustanovljuje se ULOGA ES-a kao ZAŠTITNIKA SUBJEKTIVNIH PRAVA koja uzviru iz prava
zajednice.
3 su MOGUĆA KRŠENJA DIREKTIVA: 1. NEPROVEDBA DIREKTIVE
2. PROVEDBA, ALI POGREŠNA
3. ISPRAVAN NAC. PROVEDBENI ZAKON, ALI POGREŠNA PRAKSA
FOSTER Činjenično slično Marshallu- pojedinac protiv PODUZEĆA MONOPOLISTA kojeg država kao
(1990.) takvog kontrolira.
PITANJE: MOGU LI SE UMIROVLJENE ŽENE POZVATI NA ISTU DIREKTIVU KAO I GĐA MARSHALL?
JE LI OVO VERTIKALAN ODNOS? IMA LI DIREKTIVA IZRAVAN UČINAK?
ODGOVOR: UVODE SE 2 TESTA prema kojima se utvrđuje JE LI NEKO TIJELO EMANCIJACIJA
DRŽAVE: 1. Je li tijelo U SASTAVU ili POD KONTROLOM DRŽAVE?
 2. Ima li tijelo SPECIJALNE OVLASTI KOJE MU JE DODIJELILA DRŽAVA?
Ovi uvjeti TREBAJU BITI ISPUNJENI ALTERNATIVNO (iako ovdje još to nije ekplicitno rečeno.)
FARRELL Gđa Farrell je žrtva prometne nesreće, ali se nalazila u vozilu na mjestu koje nije predviđeno za
(2017.) prijevoz putnika. Vozač nije imao osiguranje za tjelesne ozljede koje je gđa pretrpjela, pa je gđa
zahtjevala naknadu štete od osiguravačke kuće MIBI. MIBI odbija zahtjev za naknadu štete jer
odgovornost za tjelesne ozljede gđe Farrell nije bila obuhvaćena obveznim osiguranjem na
temelju irskog prava. Gđa se poziva na direktivu koja je suprotna od irskog prava.
U OVOME SE PREDMETU POTVRĐUJE PRAKSA IZ PREDMETA FOSTER TE SE NAGLAŠAVA DA
UVJETI MORAJU BITI ISPUNJENI ALTERNATIVNO,A NE KUMULATIVNO!
FACCINI KLASIČNA HORIZONTALNA SITUACIJA!
DORI (1994.) Gđa je tijekom putovanja u Milano sklopila ugovor s trgovcem o narudžbi dopisnog tečaja
engleskog jezika. Po povratku je htjela raskinuti ugovor, no trgovac smatra da ona na to nema
pravo prema talijanskom pravu. Direktiva 85/577 navodi da ona ima pravo raskinuti ugovor u
roku od 7 dana, no ta Direktiva nije implementirana na vrijeme u Italiji (trebala je biti
implementirana 1987., a implementirana je 1992.)
Problem: prema talijanskom pravu ugovor je valjan, a prema direktivi se može raskinuti. Da je
direktiva implementirana na vrijeme, ona bi se mogla pozivati na nacionalno zakonodavstvo.
PITANJE: MOŽE LI SE GĐA POZVATI NA DIREKTIVU, IAKO SE RADI O ČISTOM HORIZONTALNOM
ODNOSU?
ODGOVOR: DIREKTIVE NIKADA NE MOGU IMATI HORIZONTALAN UČINAK (čak ni kada
ispunjavaju sva 3 uvjeta za izravnost te čak i ako je rok za implementaciju protekao).
Usprkos tome, NACIONALNI SUDAC IMA OBVEZU PROTUMAČITI NACIONALNO PRAVO U
SVJETLU EUROPSKOG ako je to ikako moguće (INTERPRETATIVNI UČINAK)! + postoji
MOGUĆNOST ZA NAKNADU ŠTETE (obveza države da nadoknadni štetu zbog neprimjene prava
EU- prvi put u slučaju FRANCOVICH)

INTERPRETATIVAN UČINAK!

PREDMET ČINJENICE, ZAKLJUČAK SUDA

VON COLSON i Dvije kvalificirane socijalne radnice nisu zaposlene u zatvoru WERLu po OČITOJ
KAMMAN DISKRIMINACIJI PO SPOLU (argument: u zatvoru su isključivo muški zatvorenici,
(1984.) blablabla). Zaposleni su muški socijalni radnici iako su imali očito lošije kvalifikacije
od njih. Kazna koju je Njemačka propisala za takvu diskriminaciju je simbolična i
neučinkovita. Postoji direktiva, no ona sama po sebi ne ispunjava uvjete za izravan
učinak te se tužiteljice ne mogu izravno pozvati na nju (direktiva ne kaže kakve
točno moraju biti sankcije, već to uređenje u potpunosti prepušta državama
članicama pod uvjetom da je ostvaren cilj i svrha direktive- u ovom slučaju to nije
postignuto zbog mizerne sankcije: drugim riječima, pogrešno se implementirala
direktiva).
PITANJE: Iako nema izravnog učinka, MOŽE LI SE NA NEKI NAČIN IPAK PRIMIJENITI
DIREKTIVA, odnosno, IMA LI ONA IKAKAV UČINAK?
ODGOVOR: Ustanovljuje se NOVI KONCEPT INTERPRETATIVNOG UČINKA:
nacionalni sudovi su obvezni tumačiti nacionalno pravo u skladu sa svrhom i ciljem
direktive što je više moguće- KLAUZULA LOJALNOSTI: ‘države ne smiju poduzimati
mjere suprotne njihovim obvezama!’- proizlazi još iz osnivačkih ugovora; koristi se
kao PRAVNA OSNOVA ZA INTERPRETATIVNI UČINAK PRAVA EU.
GRANICE INT. UČINKA: određuje ih nac. pravo; u mjeri kojoj to nac. pravo
dopušta! (izravno se primjenjuje europsko pravo-kad govorimo o izravnom učinku,
 a kod interpretativnog učinka se UVIJEK PRIMJENJUJE NACIONALNO PRAVO U
SVIJETLU EUROPSKOG PRAVA!)
MARLEASING Pred španjolskim sudom vodi se spor između dva trgovačka društva. Jedno od
(1990.) njih, Marleasing, tvrdi da drugo, La Comercial, nema causu (svrhu) jer je ona
protupravna što je razlog za ništavost ugovora temeljem španjolskog prava. La
Comercial temelji svoju obranu na Direktivi o trgovačkim društvima u kojoj su
taksativno navedeni razlozi za ništavost među kojima nije bilo nepostojanje ili
protupravnost causae. Riječ je o horizontalnom odnosu, pa nema ni izravnog
učinka u tome smislu.
PITANJE: TREBA LI NAC. SUD U SVIJETLU DIREKTIVE INTERPRETIRATI SAMO
SPECIFIČNO NACIONALNO PRAVO KOJIM SE PROVODI DIREKTIVA ILI CJELOKUPNO
NACIONALNO PRAVO?
ODGOVOR: NAC. SUDOVI IMAJU OBVEZU INTERPRETIRATI CJELOKUPNO
NACIONALNO PRAVO U SKLADU S EUROPSKIM, bez obzira kada je i s kojom
svrhom ono doneseno, NA NAČIN KOJI JE SUKLADAN CILJEVIMA DIREKTIVE.
Direktive koje nemaju izravne učinke, a nisu provedene u nac.pravu ne mogu
stvarati subj.prava niti biti pravna osniva za rješenje spora---- u takvom slučaju
nac.sud kao osnovu za rješenje spora treba primijeniti nacionalnu normu, ali je
mora interpretirati u skladu s direktivom.
NA OVAJ NAČIN SUD JE PRIZNAO DIREKTIVAMA UČINAK VRLO BLIZAK
HORIZONTALNOM IZRAVNOM UČINKU.
KOLPINGHUIS Kafić običnu vodu iz pipe prodaje kao mineralnu, a donesena je direktiva koja to
NIJMEGEN zabranjuje. Država tuži vlasnika tog kafića (OBRNUTI VERTIKALNI ODNOS) jer se ne
(1987.) drži direktive, ali problem je što sama država nije implementirala tu direktivu
(inače bi se bez problema mogla pozvati na nju.)
PITANJE: MOŽE LI SE DRŽAVA SVEJEDNO POZVATI NA DIREKTIVU DA BI KAZNENO
GONILA VLASNIKA KAFIĆA? DOKLE OVDJE SEŽE INTERPRETATIVNI UČINAK?
ODGOVOR: 1. DRŽAVA SE NE MOŽE POZVATI NA DIREKTIVU JER BI SE POZIVALA
PROTIV POJEDINCA, A ONA NE PROIZVODI OBVEZE ZA POJEDINCE VEĆ SAMO ZA
SAMU DRŽAVU (NEMA HORIZONTALAN, A ONDA SAMIM TIME NI OBRNUTI
VERTIKALAN UČINAK).
2. OBVEZA INTERPRETACIJE NACIONALNOG PRAVA u skladu s direktivom, IMA
SVOJE GRANICE U ZABRANI RETROAKTIVNOSTI I ZAŠTITI PRAVNE SIGURNOSTI---
ZBOG TOGA NIJE DOPUŠTENO DA DRŽAVA NA TEMELJU DIREKTIVE, A BEZ
IMPLEMENTACIJE, POJEDINCA KAZNENO GONI. Drugim riječima, obveza
interpretacije prestaje kad bi se uspostavila do tada nepostojeća kaznena
odgovornost ili bi se postojeća pogoršala (NE SMIJE BITI CONTRA LEGEM).
POSREDNI UČINAK MOŽE OPTERETITI POJEDINCA GRAĐANSKOM OBVEZOM, ALI
NE I DO TADA NEPOSTOJEĆOM KAZNENOM.
Dominguez Gđa Dominguez je doživjela nesreću na putu od svojeg doma do radnog mjesta te
(2011.) traži plaćeni odmor za razdoblje izostanka s posla zbog nesreće. Gđa tuži svog
poslodavca i poziva se na direktivu.
PITANJE: Treba li se nacionalna norma suprotna europskoj zanemariti?
ODGOVOR: ES sugerira TRAŽENJE DRUGIH ODREDBI, a ne samo onih istaknutih u
sporu, KAKO BI SE PRONAŠLO TUMAČENJE U SKLADU S DIREKTIVOM. Tek ako se
ne uspije naći rješenje, NAC. SUD MOŽE JU IZUZETI IZ PRIMJENE. ES prepoznaje
GRANICE INTERPRETATIVNOG UČINKA---- TUMAČENJE JE OGRANIČENO OPĆIM
 NAČELIMA PRAVA EU I NE MOŽE SLUŽITI KAO TUMAČENJE CONTRA LEGEM.
SMITH (2018.) Smith tuži Meadea zbog štete nastale u prometnoj nesreći. Nacionalni sud smatra
da nema načina na koji može tumačiti irsko pravo, a da ne bude contra legem.
PITANJE: RADI LI SE OVDJE O OBVEZI TUMAČENJA ILI IZRAVNE PRIMJENE?
ODGOVOR: NA SUDU JE DA ODLUČUJE IMAJU LI NEKE ODREDBE IZRAVAN UČINAK.
DIREKTIVA SE KORISTI KAKO BI SE SITUACIJA SMJESTILA U DOSEG PRAVA EU, TE, u
ovom slučaju, ES TVRDI DA SU PRIMJENJIVE ODREDBE O TEMELJNIM PRAVIMA
KOJE SE ODNOSE NA JEDNAKOST TE DA ONE PROIZVODE IZRAVNI UČINAK I
HORIZONTALNO I VERTIKALNO.
PUPINO (2005.) INTERPRETATIVNI UČINAK OKVIRNIH ODLUKA!!!!
GĐA Pupino navodno zlostavljala djecu u vrtiću, vodi se postupak protiv nje.
Postoji okvirna odluka koja uređuje ovu situaciju.
PITANJE: KAKAV UČINAK IMAJU OKVIRNE ODLUKE?
ODGOVOR: KLAUZULA LOJALNOSTI SE KORISTI KAO ARGUMENT ZA OPRAVDANJE
INTERPRETATIVNOG UČINKA I ODLUKA 3. STUPA-OKVIRNIH ODLUKA. ONE
NEMAJU IZRAVNI UČINAK, ALI IM SUD PRIZNAJE INTERPRETATIVNI UČINAK.

NAKNADA ŠTETE!

PREDMET ČINJENICE, ZAKLJUČAK SUDA

FRANCOVICH Italija nije na vrijeme implementirala direktivu o zaštiti radnika u slučaju stečaja
(1991.) poslodavca, a rok za implementaciju je protekao. Svrha je direktive da se ti radnici
zaštite kroz garantni fond koji bi im isplaćivao određenu svotu umjesto plaća kroz
određeno vrijeme. U dva poduzeća nad kojima je otvoren stečaj radnici ne primaju
plaću, pa se obraćaju sudu. Tuže državu i traže da im se omogući ono predviđeno
direktivom ili, alternativno, naknadu štete. U OVOM PREDMETU SE PO PRVI PUTA
ODLUČUJE O ODGOVORNOSTI DRŽAVE ZA NAKNADU ŠTETE.
Pitanje: MOŽE LI SE OD DRŽAVE TRAŽITI NAKNADA ŠTETE ZBOG NEIMPLEMENTACIJE
DIREKTIVE?
ODGOVOR: DIREKTIVA NE ISPUNJAVA UVJETE ZA IZRAVNI UČINAK (ne zna se tko
treba osnovati garantni fond i kako će se prikupljati sredtsva za njega). POSTOJI
OBVEZA DRŽAVE DA DIREKTIVU PROVEDE I PROPIŠE POTREBNE MJERE KAKO BI
ODREDBE BILE PRIMJENJIVE. DRŽAVE ČLANICE SU OBVEZNE NADOKNADITI GUBITAK
I ŠTETU KOJU SU PRETRPJELI POJEDINCI KRŠENJEM PRAVA ZAJEDNICE (pravno
opravdanje-KLAUZULA LOJALNOSTI).
POSTAVLJAJU SE 3 UVJETA DA BI POSTOJALA ODGOVORNOST ZA ŠTETU:
1. DIREKTIVA MORA STVARATI SUBJEKTIVNA PRAVA 2. ČIJI SE SADRŽAJ MOŽE
IDENTIFICIRATI I 3. MORA POSTOJATI UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA IZMEĐU
DJELOVANJA DRŽAVE I NASTALE ŠTETE.
BRASSERIE Francuska pivovara uvozi pivo u Njemačku koja taj uvoz zabranjuje pozivajući se na
(1996.) njemački propis koji idređuje što se smatra čistim pivom. Brasserie tuži Njemačku jer
smatra da je povrijeđen članak Ugovora o EZ koji se odnosi na slobodu kretanja robe.
RIJEČ JE O POSEBNO TEŠKOJ POVREDI JER SE NE RADI O POVREDI DIREKTIVE NEGO
OSNIVAČKOG UGOVORA.
POTVRĐENI SU ZAKLJUČCI IZ FRANCOVICHA, ALI SU UVJETI DRUGAČIJE NAVEDENI: 1.
 DA DIREKTIVA DODIJELJUJE POJEDINCU SUBJEKTIVNO PRAVO 2. DA SE RADI O
DOVOLJNO OZBILJNOJ POVREDI 3. DA POSTOJI UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA.
O DOVOLJNO OZBILJNOJ POVREDI ĆE BITI RIJEČ: ako je država očito I teško
zanemarila ograničenje svoje diskrecije, stupanj jasnoće i preciznosti europskog
prava, namjera ili nepažnja države, ako je neko ponašanje već ocijenjeno
protupravnim u nekoj ranijoj presudi ES-a, ako se može dokazati da je nacionalni
sudac namjerno ili iz grube nepažnje pogrešno presudio
KOBLER G. Kobler dio života radio u Njemačkoj, a dio u Austriji. Želi se umiroviti u Austriji te
(2003.) želi da mu se uračuna u mirovinu i rad u Njemačkoj. Austrijski Upravni sud ne
postavlja prethodno pitanje već odbacuje tužbu. Kobler tuži Austriju zbog povrede
njegovog subjektivnog prava utemeljenog na pravu zajednice. Taj prvostupanjski sud
postavlja prethodno pitanje ES-u.
PITANJE: MOŽE LI SE DRŽAVU TUŽITI ZA NAKNADU ŠTETE JER JE NJEZIN SUD
PROPUSTIO POSTAVITI PRETHODNO PITANJE?
ODGOVOR: TIME MOŽE BITI POČINJENA DOVOLJNO OZBILJNA POVREDA PRAVA
ZAJEDNICE, ali u ovom slučaju to ipak nije tako. AKO U BUDUĆNOSTI DOĐE DO
TOGA, NEPOSTAVLJANJE PRETHODNOG PITANJA MOŽE BITI VALJANA OSNOVA ZA
ODGOVORNOST DRŽAVE ZA NAKNADU ŠTETE. TakođeR, ODGOVORNOST ZA
NAKNADU ŠTETE MOGU PROUZROČITI SVE TRI GRANE VLASTI-zak.,izvr.,sudb.
EK v. Situacija slična Kobleru; ALI U VEĆIM RAZMJERIMA JER SE AKTIVIRALA I EK!
FRANCUSKA