Da li bi kliniki psiholozi trebali propisivati lijekove?

Admira Bekti
ARGUMENTI ZA

Kada kliniki psiholog tokom terapije utvrdi potrebu za propisivanjem lijeka, pacijent mora
ekati odreeni period na drugi zakazani sastanak i ponovni pregled kako bi mogao dobiti
lijek. ( Robert Resnick, 2004 )

Nemaju psihijatri u svim gradovima, to oteava dalje traenje pomoi pacijentima.

( Robert Resnick, 2004 )

Jeftinije je posjeivati jednog profesionalca (klinikog psihologa nego klinikog psihologa i

psihijatra) za pcijente nego dva i zbog tog bi trebalo biti omogueno klinikim psiholozima da
propisuju lijekove. ( Robert Resnick, 2004 )

1991 g. Ameriko ministarstvo odbarane je zapoelo program kojim bi utvrdili da li psholozi

koji su u vojci mogu biti obueni za propisivanje lijekova, nekoliko godina kasnije hiljadu
propisanih recepata je bilo, i nije bila niti jedna neprimjerena upotreba, niti pogrena
dijagnoza, niti je je utvrdjen nijedan negativan ishod. to ukazuje da psiholozi mogu biti
obueni za propisivanje lijekova. Program je tokom godina modificiran i razvio se u
dvogodini postdoktorski program. ( Robert Resnick, 2004 )

Jedan od glavnih argumenata za propisivanje lijekova od strane klinikih psihologa, jeste da

bi se unaprijedilo zdravstvo, postoje mnogobrjne studije koje ukuazuju da je najefikasnija
metoda za lijeenje mentalnih oboljenja kombinacija psihoterapije i medikamenata.
(M. T. Sammons, R. F. Levant, 2004)

Doputenje odgovarajue obuenom psihologu da propisuje lijekove e rezultirati u

poveanom kontinuitetu, integraciji i kvalitetnijoj brigi o pacijentu. (M. T. Sammons, R. F.
Levant, 2004)
ARGUMENTI PROTIV

Psiholoki rad zavisi od tog da klijenti budu u mogunosti da budu u dodiru sa svojim
osjeanjima, ako klijent ne moe pristupiti svojim osjeanjima, stanjima, on ne moe
doivjeti napredak tokom psiholoke terapije, ili moe samo djelomino. Tako da psihologija i
farmakoterapija rade u suprotnim smjerovima i pokuaj da ih se kombinira moe samo
potkopati psiholoke intervencije. (Lucy Johnstone, 2004)

Pisholog koji bi propisivao lijek, bi pacijentima mogao davati poruku da problem ne mogu
rijeiti problem sami ve putem nekog vanjskog sredstva, to bi bilo razoaravajue i za
klijente i za terapeute. (Lucy Johnstone, 2004)

Psihologija je ukorijenjena u bihevioralnim i kognitivnim procesima a ne u

biolokim/alopatskim korijenima medicine to obezbjeuje profesiju sa jedinstvenim
razumjevanjem ogranienja farmakoterapije i koja osigurava djelominu izolaziju od
marketinkih napora farmaceutskih tvrtki. (M. T. Sammons, R. F. Levant, 2004)

Doputanje klinikim psiholozima da propisuju lijekove bi zarazilo vremenom cijelu disciplinu

psihologije i vodilo bi je sve vie u suprotnom smjeru ka redukcionistikoj i
dekontekstualiziranom modelu ljudskog stanja. (M. T. Sammons, R. F. Levant, 2004)

Farmaceutske kompanije podravaju ideju da kliniki psiholozi mogu propisivati lijekove,

zbog poveavanja prihoda kompanije, tako to e to vie djelatnika biti u mogunosti iste da
propisuje. (William Robiner, 2001)

Meta analiza 17 istraivanja otkrila je nedostatak koncenzusa medju psiholozima, vie

psihologa vjeruje da APA (Ameriki psiholoki odjel) ne bi trebao teiti ka sticanju privilegije
propisivanja lijekova. (William Robiner, 2001)

U veini zemalja SDA-a nije dozvoljena licenca klinikim psiholozima za propisivanje lijekova.
(William Robiner, 2001)

Za propisivanje lijekova potrebno je znanje ljudske biologije, anatomije i fiziologije,

biohemije, neuroanatomije, psihofarmakologije ime se udaljava od discipline psihologije.
(William Robiner, 2001)
LITERATURA

R. Resnick, 2004. To prescribe or not to prescribe Is that the question? Prescription rights.

W. Robiner, 2001. Prescriptive Authority for Psychologists. Department of Neurology,

University of Minnesota Medical School