Turistiki

||1 a k a t
ysss.i*}-yssssrys.%-ys.%-'.
K a b in e t g r a fik e
J u g o s la v e n s k e a k a d e m ij e
z n a n o s t i i u m je tn o sti

Turistiki plakat u Hrvatskoj

1925 1988.

Zagreb
7 28. XII.
1988.
K ab in e t gra fik e J A Z U izraava zahvalnost
U d ru e n oj sa m o u p ravn o j interesnoj zajedni-
oi kulture g r a d a Z a g re b a to je dodijelila
m aterijalna sredstva kao p om o za o d r a
vanje ove izlobe.

O slo b o e n o osnovnog poreza na promet na

temelju miljenja Republikog komiteta za
prosvjetu, kulturu, fiziku i tehniku kulturu
SR Hrvatske br. 5525/-1972. od 19. XII. 1972.
 PRED G O V O R

O d p rad avn ih vrem ena ovjek je elio o

nekim, po svom e su d u vanim injenicam a
obavijestiti svoju okolinu. G in io je to rjeju
koja p rip a d a zvunom registru m e u so b n o g
ko re sp o n d ira n ja ili likovnim znakom koji pri
p a d a optikom registru m e u so b n o g kom u
niciranja. Razvojem i o b o ga iva n je m ljud
sk o g ivota te p rogre so m i um noavanjem
drutvenih o blik a m e u so b n o g o p h o e n ja
b ijae uvjetovan razvitak o blika prijenosa
vanih upozorenja, tum ae n ja ili pozivnih
objavljivanja. Povijesni tokovi n a in a likov
n o g definiran ja p oje dinih p oru ka sad re b o
g a t registar realizacija poev od n atp isa
o u van ih u la p id a rijim a ili herald ikih z n a
kova pa sve d o suvrem enih obja va ili p la
kata.
Prem a tome, p la ka t p rip a d a sku pini iroko
ra sp ro stra n je n o g ja vn o g m edija m e u so b
n o g d rutve n og ko re sp on d ira nja. Plakat p o
staje na taj n a in veom a atraktivan vid jav
n o g kom uniciranja, postaje atraktivan iza
zov likovnom d efiniran ju zn a ka objave o d
n o sn o povod kreativnog o d a b ira likovnog
sim b ola poruke. S to g a p la ka t moe postati
saeto likovno interpretiranje p ro gra m a tsko g
sa d ra ja drutve n e poruke.
P ridruim o li ovim o sn ovn im in je n icam a
sp e cifine realizacije lju d sko g ko m u n icira
nja i d ru g u m a so vnu pojavu n a e su vre
m enosti ve zanu uz kretanje m odernih n o
m a d a u turizmu, ta d a m oem o shvatiti svu
a ktu e ln o st m e u so b n o g povezivanja n a ve
d e n ih fe n o m e n a su vre m e n og ivota.
Potaknuti interes za ljepotu n e k o g a p o d ru
ja, za kulturnu b atin u jed n e regije, za
ivot ljudi o d a b r a n o g a kraja, za u g o a j o d
m ora pod su n a n im p od n eb lje m putem s a
ete p oru ke p lakata, moe postati stva ra la
kim izazovom likovnom um jetniku d a d je lu
je i na p od ru ju p r o p a g a n d e turistikih vri
jednosti n a e g a p od ru ja kreativnom izra
dom plakata.
Irlo b a tem atski d e fin ira n o g p la ka ta u K a
bin etu g ra fik e J u g o s la v e n sk e a k a d e m ije z n a
n osti i um jetnosti vrije da n je p rilo g u p o z n a
va nju je d n e m a lo p ozn a te ii n e d o vo ljn o is
tican e kreativne djelatnosti. S t o g a je n a p o r
la n o v a K ab in e ta , koji su uloili svoje z n a
nje i trud u o b r a d u fu n d u sa i o r g a n iz ir a
nje o ve izlobe, vrije da n p rilo g n a e m ku l
turnom ivotu.

A k a d e m ik A n d re M o h o ro v i i
 UVOD

I Kabinet grafike na prvom mjestu zahvaljuje Tu

Turistiki plakat podruje je koje do sada u nas
nije bilo sistematski obraivano. Stoga smo se
i odluili da pokuamo napraviti pregled najka-
rakteristinijlh ostvarenja turistikog plafkata u
Hrvatskoj od poetaka do danas. Materijal do
kojega smo doli nismo mogli sav izloiti ni
obuhvatiti katalogom, prije svega zbog njegove
brojnosti, a i nastojali sm o izbjei nekvalitetna
i banalna ostvarenja. Bili smo prisiljeni izlobu
suziti i tematski. Naime, pod pojam turistiki
plakat mogli bi biti svrstani i svi oni plakati
koji doprinose turizmu, a to su onda svakako i
plakati raznih kulturnih manifestacija, priredbi,
izloaba, sportskih natjecanja i uope svih onih
oopratnih sadraja koji mogu privui potencijal
nog turista u nau zemlju, tako da smo od
plakata za kulturne priredbe uvrstili samo pla
kate Dubrovakih ljetnih igara zbog njihove tra
dicije i direktne vezanosti za turizam. Skueni
prostor i sredstva sprijeili su nas da uvrstimo
izvanredne plakate Muzejskog prostora u Zagre
bu i Univerzijade, dviju manifestacija izuzetno
znaajnih za poveani priljev gostiju u Zagreb,
no kako su to recentna ostvarenja i danas pri
sutna na naim ulicama, smatramo da je njihov
vizualni identitet svima jo dobro znan.
Gradivo izlobe ini prije svega pripadni mate
rijal iz fundusa Kabineta grafike, te plakati iz
Grafike zbirke Nacionalne i sveuiline biblio
teke (izloeno 3 kom.) i Muzeja za umjetnost i
obrt (1 kom.).
Svakako valja napomenuti da je fundus kabineta
obogaen nizom plakata to su ih za ovu priliku
poklonili njihovi autori te turistike i izdavake
organizacije.
ristikom savezu Hrvatske, Turistikom savezu
Zagreba, Turistkomercu, radnoj organizaciji za
izdavaku djelatnost i RO Interpublic na nji
hovim donacijama plakata. Zahvalni smo i Gra
fikoj zbirci Nacionalne i sveuiline biblioteke
u Zagrebu i Muzeju za umjetnost i obrt to su
posudili plakate za izlaganje iz vlastita fundusa.
Posebno su nas zaduili pojedinci dizajneri i
grafiki strunjaci koji su svojim donacijama pla
kata i savjetima uvelike omoguili ovu izlobu.
To su (alfabetskim redom) referent prodaje u
Turistkomercu Draen Frani, dizajner Bori
slav Ljubii, prof. Franjo Mesaro, slikar Edo
Murti, dizajner Ivan Romani, dizajner Milan
Vulpe .dizajner Ivanka Zagorac, dizajner Dinko
ibrat te gosp. Hinko ivkovi.
Korisne obavijesti o svojim lanovima pruili
su Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika i Udru
enje likovnih umjetnika primijenjenih umjetno
sti u Zagrebu; njihovim tajnitvima lijepa hvala.
Zahvalnost su zasluili i upravitelj Kabineta gra
fike prof. Renata Gotthardi-kiljan, kustosi prof.
Mirna Abaffy i prof. Marija Krini za svoje
strune savjete i pomo pri organiziranju izlo
be te muzejski tehniar Tanja Trupkovi i teh
niki pomonik Gabrljel Lekovi za realizaciju
tehnike strane izlobe, takoer i Ivan Buzjak,
rukovoditelj Fotoslube JAZU koji je snimio pla
kate i izradio poveanja.
Predrag Haramija

II

U pripremanju izlobe Turistiki plakat u Hr

vatskoj i u pisanju kataloga Kabinet grafike i
autora kataloga zaduile su pojedine ustanove
i brojni pojedinci, kojima sm o vrlo zahvalni.
 PLAKAT K A O SR E D ST V O
TU RISTI KE P RO P AG AN D E
I komfor, osloboenost od sitnih briga, voli spe
Turistika propaganda samo je jedno od podru
ja ekonomske propagande openito, a i neraz
dvojivo je povezana sa svim ostalim vidovima
propagande. Naime, ekonomska propaganda na
turistikom tritu u osnovi se ne razlikuje od
ekonomske propagande namijenjene neturisti-
kom tritu, iako postoje neke razlike. Mogli
bismo rei da turistiko trite zahtijeva viu bri hoteli, etalita, igralita, bazeni, kulturne
razinu informiranja s obzirom na potrebu stva*a-
nja jake motivacije kod potencijalnog turista. Tu
ristiko putovanje nije neophodna potreba po
put hrane, odjee ili stanovanja, ono je proizvod
slobodnog vremena i obino vezano uz vee tro
kove nego boravak kod kue. Turistika propa
ganda trebala bi ipak ukazati na prednosti puto
vanja i posjeta odreenom mjestu u odnosu na
boravak kod kue I pridobiti i privui turiste da
posjete tu zemlju, podruje ili mjesto. Znai,
njena je zadaa da prije svega stvori motiva
ciju potroaa na neko putovanje, te da Je zatim
'ismjeri na neko odreeno podruje.
Gotovo sve zemlje ulau velika materijalna sred
stva u propagandu turizma, jer turizam uz kul
turnu i socijalnu misiju predstavlja znaajan
ekonomski faktor privredne djelatnosti. Bez ob
zira na raznovrsnost turistikih atrakcija i zna
menitosti. propaganda svake zemlje mora biti
jedinstvena i cjelovita, jer tada stvara povoljni
je i pozitivnije raspoloenje turista u inozemstvu
djelotvornija je. Inozemni turist mora stei do
jam dobro smiljene I usklaene propagandne
kampanje. Naravno da to ne iskljuuje i samo
stalne propagandne akcije pojedinih mjesta, ho
tela i dr. Osim te osnovne funkcije (prfdobija
nje i privlaenje turista), turistika propaganda
ima neke posebne ciljeve radi poveavanja pri
ljeva turista, a to su:
a. produljivanje boravka turista, b. produljivanje
sezone, c. propagiranje specifinosti pojedinih
turistikih podruja.- (J. Sudar, lit. 7).
Turistika propaganda treba svakako voditi po
sebno rauna o samim eljama potencijalnog tu
rista. Sto on eli? U prvom redu eli vidjeti ono
to nije vidio ili to rijetko via, eli udoban
smjetaj, voli udobno putovati I dobro jesti, za-
nimaju ga domaa jela I pia. 2eli razonodu, od
mor, ugodno poznanstvo, Iskrenost, srdanost,
gostoljubivost i dobrodolicu. Voli istou i u-
rednost, voli detaljnu informaciju. Turist voli
cijalitete, romantiku, suvenire, izlete.
Stoga je u samoj turistikoj propagandi, svim
njezinim sredstvima (oglas, plakat, prospekt, bro
uru. film ...), potrebno stvoriti dojam da ce
sve te elje biti Ispunjene. Naravno, obeanja
iznesena propagandnom porukom moraju Imati
i injeninu podlogu, tj. biti i potkrijepljena
stvarnom kvalitetom turistikih kapaciteta (do
priredbe, ureene ceste, dobre komunikacijo,
kvalitetni ugostiteljski kadrovi...), Inae e ona
biti tek puka la koja e moda privui gosta
jednom, ali I nikad vie.
Plakat kao jedno od znaajnih sredstava vizual
ne komunikacije ima u turistikoj propagandi
nesumnjivo vrlo vanu ulogu. Razmotrimo li
sam njegov karakter, uvldjet emo da bi ta ulo
ga mogla biti jo znaajnija. Plakat je oduvijek
bio neodvojivi dio urbanog pejzaa. Upravo sta
novnici velikih urbanih sredina, velikih gradova,
prema rezultatima statistika, osjeaju najveu
potrebu za putovanjem i najvie putuju. Plakat
ivi na ulici, samim smjetajem u neku sivu bez
linu gradsku ulicu turistiki plakat prua neto
poput mogunosti, prozora za bijeg iz te sre
dine, bijeg u turistiko putovanje. Ta mogunost
kontrasta plakata kao obeanja lijepog putova
nja u lijepu sredinu spram stvarnosti gradske
egzistencije neto je to bi svakako majstori tu
-Istlike propagande trebali Imati u vidu.
Plakat svakako ne odgovara na realne Ili ne
realne elje ljudi, on takoer sugerira elje. Da
bi to uinio, on ne reproducira aktuelnu egzisten
ciju stvari, ve slinost koja je uvijek u tako
koncentriranoj formi da postaje realnost u naoj
Imaginaciji. (Muller Brockman, lit. 6).
Dobar psiholog zna to sve nedostaje stanovni
ku urbane sredine I o emu mata I fantazira.
Turistiki plakat bi trebao obeati Ispunjavanje
nekih od tih fantazija. -Prema Maxu Bensu. pos-
teri, njihovi objekti I argumenti mree su u koje
elje ljudi trebaju biti uhvaene. Dobra su uvi
jek uinjena neobinima, ona su viena u nereal
nim okolnostima sa suprarealistinih stanovita.
Tako poster velia stvari i tei da manipulira na
im ponaanjem. (MB, lit. 6).
S obzirom na mogunosti plakata, na njegovo sup
tilno psiholoko djelovanje i na podsvjesnom ni
vou .brzinu kojom informacija s plakata ulazi u
pamenje prolaznika, sam kontrast slike na tu
ristikom plakatu i stvarnosti urbane sredine,
kontrast mogueg arenila boja i sivila okoline,
smatramo da njegovi potencijali nisu dovoljno
iskoriteni u turistikoj propagandi, a posebno
ne ona njegova druga uloga, ne ona tek infor
mativna nego one mogunosti da plakat postane
neto poput fine psiholoke mree u koju se
hvataju elje ljudi a poruka plafkata nudi kao spa
sonosno rjeenje svih problema. Umorni ste,
sumorni otputujte u ... i sve e biti drugai
je ... itd.
Sve do danas, kad su se pojavili novi mediji, po
put radija i televizije, plakat je jedno od najva
nijih sredstava komunikacije izmeu proizvoaa
i potroaa, organizatora i uesnika. On uspo
stavlja kontakt s promatraem putem slike i
teksta. Ideja plakata i koncepcija dizajna ele
probuditi interes za poruku i fiksirati ga. U sa
mom tom procesu plakat ima i mnogo prednosti
nad drugim medijima. Televiziju ili radio moe
mo iskljuiti po elji, plakat teko (ako je do
bro napravljen) a da moemo ne pogledati ili
bar uoiti na cesti dok prolazimo, a i taj je tre
nutak za dobar plakat ve sasvim dovoljan da se
poruka uree u nau podsvijest.
Plakat ima mnogo funkcija, prema svom zadat
ku. On treba informirati, stimulirati, aktivirati,
pokrenuti, interpretirati, postaviti pitanje, provo
cirati, motivirati, uvjeriti. On ispunjava svoje
ekonomske, kulturne, politike ili socijalne svrhe.
To je uglavnom u subjektivnom sm islu klijenta
a ne u objektivnom sm islu korisnosti i neophod
nosti. Kao produena ruka muterije, on treba
odvesti promatraa do proizvoda i apelirati na
njega na takav nain da poruka naalzi svoj put
u njegovu podsvijest, nastavlja tamo da djeluje
i sugerira pozitivan stav spram reklamirane stva
ri. (MB, lit. 6).
Ukoliko je turistiki plakat dovoljno kvalitetan
i efikasan, u nama se neminovno javlja elja da
otputujemo ba tamo kamo plakat sugerira. Do
bar plakat stoga ne bi trebao nagovarati poput
reklamnog prospekta ili televizijske reklame, do
voljno je da povue podsvjesni otponac. Njego
vog djelovanja najee nismo ni svjesni.
II
Postoje sasvim odreeni zakoni uspjenog di
zajna plakata. Od plakata na ulici trai se da
bude primijeen, da privue panju, interes ili
bar znatielju. Iz vlastitog iskustva znamo da
nas plakat ponekad uspije iznenaditi i na neki
nain epati tako da gotovo nepomino itamo
poruku i reagiramo na nju. Ali veina plakata
ostaje gotovo neprimijeena jer nemaju tu mo,
i u tome je osnovni zahtjev i problematika plaka
ta: on treba zarobiti nae oko. Veliki je majstor
plakata A. M. Cassandre lijepo izrekao: poput
neeg neoekivanog i iznenaujueg, poput ne
ke vrste optikog dogaaja .... slijedea pre
preka je nezainteresiranost ovjeka na ulici. Pos
ter mora prodrijeti u njegovu emocionalnu at
mosferu, ne poput uglaenog dentlemena koji
dolazi kroz vrata sa slikom na tafelaju ve po
put provalnika kroz prozor s obijaem u ruka
ma ...
J. Muller-Brockmann u svom djelu History of
Poster tome dodaje i ovo: Stoga poster mora
biti aktivan, iako je samim svojim smjetajem
na zidu ili stupu osuen na nepominost. On bi
trebao, u trenu, uhvatiti oko ureeg prolaznika,
na talkav nain da bi se i on sam, iznenaen, upi
tao za' razlog tome. M a jo vie, u djeliu se
kunde plakat bi trebao tako utjecati na mozak
prolaznika da mu poruka postaje neizbjena, a
on preputen fascinaciji njome. On tada zapoi
nje itanje poruke iz neke nesvjesne znatielje
prije negoli je njegov um shvatio situaciju i in
tervenirao. Planirani napad iz zasjede!- (lit. 6).
Takve ideje i zahtjeve spram plakata vrlo je te
ko izvesti u praksi. Da bi nastao plakat koji pri
vlai panju u tolikoj mjeri i koji ie zadrava
sve dok promatra potpuno ne asimilira poruku
samog plakata, potrebno je odlino poznavati psi
hologiju potroaa, kao i sve zahtjeve dobrog
dizajna plakata. Upoznat s time, dobar dizajner
bira samo ona sredstva koja naglaavaju osnov
nu poruku plakata, poruku koja je rezultat vrlo
pomne analize navika, sklonosti, zahtjeva, finan
cijskih mogunosti i interesa onih kojima je na
mijenjen.
Kod stvaranja turistikog plakata upravo to poz
navanje elja i sklonosti (psihologije potroaa)
potencijalnog turista neobino je vano. Njegove
osnovne znaajke obino su: (prema J. Sudaru
lit. 7)
Potroa turist, odnosno potencijalni turist
relativno je vie kulturne razine. Sto je stupanj
kulture vii, to je i vea sklonost za sudjelova
njem u turistikom tritu.
Potroa turist ima relativno visoku kupov
nu mo, to je odraz njegove relativno visoke
produktivnosti. Te su okolnosti u potpunom skla
du s injenicom da turist gotovo redovito potjee
iz industrijalizirane, odnosno urbane sredine.
Potroa od trenutka kad postaje turistom
osjea drugaije, uglavnom kvalitetnije potrebe
nego ih je do tada imao.
Turist pokazuje natprosjenu sklonost k us
vajanju informacija, tj. radoznalost, to znai da
je i vrlo osjetljiv za djelovanje ekonomske pro
pagande na turistikom tritu.
Znai, logino je da e dizajner plakata nakon
to je upoznat s karakteristikama potroaa ko
jima je plakat namijenjen i adekvatno reagirati.
Ukoliko je poznata injenica da je turist vieg
kulturnog nivoa (to je obino i turist boljeg fi
nancijskog stanja koji i vie troi), onda je Jas
no da i plakat koji mu se obraa mora nuditi
kulturne sadraje prezentirane na adekvatan li
kovni nain, a ne tek lealjke i suncobraane...
O sim toga, i plakat koji nije likovno-estetskl kva
litetno rijeen, odbit e profinjenijeg turista.
Naalost, kod nas je. izgleda, likovnog neukusa
esto i previe na plakatima. Istraivanja turis
tikog trita kod nas paralelno s time pokazu
ju da je i kulturni nivo turista koji dolaze kod
nas sve nii i nii.
Turistiki bi plakat stoga trebao uvijek biti pri
lagoen vrsti turista koje elimo privui. Trebao
bi uzimati u obzir zemlju iz koje dolaze, drut
veni sloj, kulturni nivo I sklonosti. Posjetioca iz
npr. dalekog Japana sigurno nee privui na put
iste stvari kao npr. onog Iz susjedne Italije. Nji
hovi interesi i sklonosti svakako su razliiti. I
sam plakat bi zato morao potovati lokalne obi
aje i vjerovanja, jer dok e Talijana moda bije
la boja koja prevladava na plakatu privui jer
ga asocira na istou i optimizam, Japanca si
gurno nee ta boja Je u Kini I Japanu simbol
alosti i korote. Parola bijeli Zagreb grad- u Ja
panu I Kini bi se mogla prevesti kao Zagreb
tuan grad.
Isto tako nee isti propagandni elementi na pla
katu privui na putovanje autolimara Iz Bavar
ske i profesora Iz Tiibingena. Uloga dizajnera
je tu neobino vana.
Uzmemo li u obzir injenicu da je turistiki pla
kat uglavnom namijenjen inozemnom tritu, za
razliku od ostalih vrsta plakata koji se uglavnom
izlau u zemlji Iz koje potjeu, shvatit emo ko
liko je vano da dizajner turistikog plakata bude
upoznat s vjerovanjima, pojmovima morala, sklo
nostima, obiajima I drutvenom strukturom sta
novnitva zemlje kojoj je plakat namijenjen.
Uz poznavanje svih tih preduvjeta i zakonitosti
koje autor plakata fleksibilno koristi ve pre
ma potrebi, postoje i osnovni zahtjevi dobrog
dizajna turistikog plakata koji proizlaze Iz nje
gove prirode, a navodi ih prof. Josip Sudar (lit.
7):
Dobar turistiki plakat mora:
1. obraivati samo jednu temu (Dubrovnik
ljetne igre. Slovenija raj skijaa. Opati
ja biser Jadrana ...),
2. likovno-propagandno biti rijeen tako da
ga odmah zapazi oko prolaznika.
3. imati to manje teksta.
Spoznamo li da turistiki plakat mora biti samo
jedno od propagandnih sredstava u cjelovitoj I
dobro organiziranoj turistikoj kampanji uz pro
spekte, broure, film ove... ltd., postaju nam I
jasniji zahtjevi za to manjom koliinom teksta
i tematskom ogranlenou. Plakat Je tu da na
prvom mjestu bude uoen I skrene panju, dok
bi u takvoj organiziranoj kampanji sva druga
sredstva trebala davati sve ostale neophodne In
formacije.
PREGLED RAZVOJA TURISTIKOG
PLAKATA U HRVATSKOJ
Pojava turistikog plakata vezana je uz nasta
nak raznih turistikih organizacija I putnikih a-
gencija, tj. organizacija koje su nalazile svoj in
teres i zaradu u organiziranju turistikih puto
vanja. ada bi se pobudio interes za njih treba
lo i hje i oglaavati. Prvu putniku agenciju o s
novao je Thomas Cook 1841. godine u Engles
koj. nakon to Je bio ohrabren uspjehom jednog
izleta za koji je on ponudio niu cijenu eljezni
ce od normalne i jo u toku putovanja ponudio
izletnicima aj. Desetljee i pol potom njegova
je agencija organizirala prvo putovanje na Konti
nent, 1869. god. putovanje u Egipat. a1872. i
prvo putovanje oko svijeta. Nekako istovremeno
kad i Cook, Amerikanac Henry Wells osniva
agenciju American Express Company (Amex-
co) koja je posredovala pri putnikom prome
tu ali i pri otpremi robe I novca. Obie su agen
cije koncem prologa stoljea razvile svoju dje
latnost po cijelom svijetu, ali se uz njih javlja
ju agencije koncem prologa stoljea razvile svo
ju djelatnost po cijelom svijetu, ali se uz njih
javljaju agencije i u drugim zemljama.
Prva putnika agencija koja je imala svoj ured
u Jugoslaviji bilo je meunarodno poduzee Wa
gons Lits/Cook. Bilo Je to 1919. godine. To je
i vrijeme razvoja raznih turistikih sredita u
nas i nastanka prvih turistikih saveza i organi
zacija, koje tada poinju organizirano reklamira
ti svoju ponudu.
Prva jugoslavenska turistika agencija osnovana
je 1923. god. pod imenom Putnik sa sjediti
ma u Beogradu i Zagrebu. Za tu agenciju nastao
je i jedan od najstarijih i najboljih plakata do
kojeg smo uspjeli doi: to je plakat Ljube Babi-
a -Visit Jugoslavia (si. 2). Na diskretan i le
eran nain plakat zaokuplja nau panju i pre voda Imago na plakat golem je i moe se uspo
daje svoju poruku. M otiv panorame Dubrovnika
kasnije je rabljen na bezbroj plakata, ali nikada
ovako uspjeno, nikada nije bio nenametljiviji a
opet nikada nije vie intrigrirao i privlaio pa
nju. U prvom planu je tipina dubrovaka teraca
koja se perspektivno iri prema nama i tei da
nas zarobi u svoj prostor, dok istovremeno po
gled na Dubrovnik koji se s nje prua tei da
nas uvue dublje u imaginarni prostor plakata.
Time su nam sugerirana dva prostora: prostor
terace koji je ujedno i prostor samog promatra
a plakata, u tom prostoru nalazi se i tekst pla
kata koji nam daje informaciju a svojim klasi
nim oblikom slova je potpuno sukladan s arhi
tekturom mediteranske terace i tako vjeto u-
kloplien u cjelinu plakata, povezan sa slikom,
i duboki prostor postignut vrtoglavom perspek
tivom panorame Dubrovnika koji nas hipnotiki
uvlai u sebe ne samo diskretnom optikom
varkom nego i ljepotom samog motiva. Samo
postavljanje terace u prvi plan daje i promatrau
nagovjetaj komfora, dok prekrasni vidik s nje
govori o ljepotama pejsaa koje ga ekaju odlu
i li se za put. Pomalo neskladan detalj, ali sva
kako neophodan radi boljeg informiranja o zem
lji dotada turistiki gotovo nepoznatoj ie mala
karta Evrope s najvanijim prometnicama i po
loajem Jugoslavije. Znai, odlian plakat, koji
ne samo da privlai panju nego svojom per
spektivnom dubinom obuhvaa prostor oko sebe
i promatraa gotovo doslovce uvlai u nj, i pri
siljava ga da usvoji njegovu poruku. Mnogi pla
kati Dubrovnika nastali danas nemaju ni izdale
ka takvu snagu, iako rabe gotovo isti motiv pa
norame Dubrovnika, no on ostaje tek puka raz
glednica a tekst informacija ni na koji nain
povezana s njom.
Tridesete godine ovog stoljea vrijeme su nas
tanka i brojnih vrlo kvalitetnih turistikih plaka
ta. No uzmemo li u obzir neke vrlo povoljne o-
kolnosti tog razdoblja, to nas ne bi smjelo iz
nenaivati. Naime u to vrijeme u Zagrebu se
pojavljuje plejada izrazitih dizajnera, ije je stva
ranje nesumnjiva zasluga filozofa i pisca M iro
slava Fellera. Za svog kratkog predratnog dje
lovanja u Zagrebu (1928 1929) Feller je osno
vao Imago, zavod za znanstveno prouavanje
reklame i umjetniku reklamnu produkciju, i po
krenuo asopis Reklama. U zavodu Imago su
radnici su bili, uz Fellera. S. Glumac, Anka Kriz-
mani, V. Mirosavljevi i B. Kocmut. Utjecaj za
rediti s utjecajem koji je izvrila grupa EXAT 51
dvadesetak godina kasnije. Djelovanje zavoda I-
mago na neki nain nastavlja Atelijer Tri koji su
osnovali braa Vladimir i Zvonimir Mirosavlje
vi i Boidar Kocmut. Openito dizajnu se u to
vrijeme posveuje znatna panja, to potvruje
i injenica izlaenja specijaliziranog asopisa
Reklama, ali i neosporan kvalitet plakata. U
Hrvatskoj u to vrijeme turistiki plakat stvara
ju Sergije Glumac i Pavao Gavrani ija su dje
la nesumnjivo na evropskom nivou. Turistiki
centri poput Kranjske Gore. tada ve vrlo raz
vijeni. angairaju najbolje dizajnere, poput S.
Glumca, za svoje plakate (si. 17. 18. 19, 20).
Njegovi plakati hotela Erika u Kranjskoj Gori
primjer su jednostavnog i likovno istog plaka
ta. Velike plohe kontrastnih boja na koje se svo
di ist i jednostavan crte bez ikakvih suvinih
detalja nesumnjivo privlae pozornost. Neobi
na kompozicija slike i originalan rez motiva za
jedno s jasnim jednostavnjm crteom i su ge s
tivnom moi ekspresivnih linija i ravnih ploha
upravo su ona sredstva koja nam ukazuju na
povezanost tih plakata s onima najveih evrop
skih majstora, poput Ludwiga Hohlweina. Ernsta
Deutscha, Juliusa Klingera. Luciena Bernharda
pa moda i A. M. Cassandra.
Za vrijeme II. svjetskog rata ne stvaraju se tu
ristiki plakati, ali se ve neposredno nakon za
vretka rata nailazi na nekoliko ostvarenja. Doli
sm o do nekoliko plakata zauujue dobre kva
litete s obzirom na vrijeme u kojem su nastali.
Plakat Sergija Glumca Jugoslovensko primor
je nastavlja visoku razinu ostvarenja nastalih
prije rata. Zanimljiv je plakat Ferde Bisa. auto
ra koji tek nakon rata zapravo i poinje djelo
vati. Les Montagnes Yougoslaves, nastao 1947.
god. (si. 6). Likovnom dosjetkom prikazana su
dva lista plakata koja tvore jedan. U imaginaciji
nama blii list na kome ie prikazan poloaj Ju
goslavije u Evropi lagano ie odignut i zaroian i
otkriva nam drugi list sa slikom prekrasnog pla
ninskog pejzaa. Poruka ie sasvim jasna i Izra
ena iskljuivo likovnim jezikom, s minimumom
teksta: podignitne list i doite upoznati Jugo
slaviju. Po statistikim podacima vrijeme nakon
rata sve do kraja pedesetih godina razdoblje je
osjetno smanjenog broja inozemnih turista u
odnosu na prijeratno razdoblje, to objanjava
nunost ponovog privlaenja stranih gostiju.
Kampanja putem takvih i slinih plakata svaka
ko ie uspjnela jer ve s poetkom ezdesetih
godina imamo trostruko vie stranih gostiju ne
go prije rata. Takav tip plakata stvara se do
poetka pedesetih godina i osnovna mu je ka
rakteristika kvalitetan realistian crte s mo
da previe detalja ali i uvijek s ten|om da se
poruka prenese na jedan likovno-narativnl nain,
koji ak anegdotalno. a i putem svakodnevnih
simbola nastoji zamijeniti tekst, to je s obzi
rom na sam karakter plakata i potpuno pravilno.
Na svaki plakat nastoji se staviti to vie poru
ka, ali izraenih samo likovnim sredstvima, ta
tendencija naroito se primjeuje na nekim pla
katima slovenskog dizajnera Trpina.
Naravno, istovremeno postoji : niz plakata nami
jenjen domaim turistima, koji esto imaju ne
samo turistiku nego i ideoloku ulogu, a u li
kovnim sredstvima primjeuje se i utjecaj soc-
realizma. Primjer je Bisov plakat Turizam izvr
iteljima petogodinjeg plana (si. 7).
Pedesete godine donose neto potpuno novo.
One su i inae vrlo svojstvene za razvoj naeg
dizajna uope i razdoblje su u 'kojem nastupa
ideja o brisanju razlike izmeu istog umjet
nikog djela i predmeta u naoj okolini, itava
ljudska okolina poinje se razmatrati kao podru
je gdje zadire umjetnikova intervencija. To je
doba izgradnje nove svijesti, gdje izmeu osta
log svaka grafiko-propagandna intervencija ne
nosi samo prihod proizvoau nego je ujedno
edukativna, gradi novi svijet potroau, upuu
je na nove prednosti, a i likovna ie senzacija.
Dizajnom postaje estetika masovno dostupna,
prestaje biti galerijski i muzejski mit. To su i
ideje s kojima 1951. god. istupa grupa EXAT 51
(B. Bernardi, Z .Begovac, V. Kristi, I. Plcelj, Z.
Radi. B. Raica,. V. Richter. A. Srnec. V. Zaha-
rovi). 1950. godine osniva se i Akademija pri
mijenjenih umjetnosti (postoji do 1954. god).
A 1955. godine osnovan je 1. zagrebaki trlen-
nale primijenjene um|etnostl. te Iste godine for
mira se IO (Studio za Industrijsko oblikova
nje). Grafika oprema toga razdoblja Iznenauje
svojom kvalitetom. Javnost ie vrlo ivo komuni
cirala s vizualnom propagandom. Premda mo
derno slikarstvo vrlo teko probija svoj put.
plakat mnogo bezbolnljne lansira suvremena li
kovna strujanja. To Ie bio novi medij koil nije
bio tretiran tradicionalistikim pristupom Javno
sti, te mu je bila dozvollena I oekivala se Ino-
vaclla u svakom pogledu. Tnako Ie grafika op
rema 50-ih godina nenametlllvo bila prisutna kao
nosilac aktualnih likovnih strujama od apstrak
cija do pop-arta.
Pri dizajnu turistikog plakata iavlja se mnogo
novih mladih autora (Z. Beretl. D. Bekar, M
Blan, M. Rai, Z. Slevec. M. Vulpe). all I
neki od starije generacije jo djeluju I spremno
prihvaaju nova likovna strujanja, poput F. Bisa.
No svima je zajedniko da se slikarskom ele
mentu u plakatu daje prednost i mnogo vie pa
nje se posveuje izboru elemenata kompozicije
i nainu komponiranja negoli samim formama.
Naglaava se ista linija obrisa i plonost pomo
u apstrakcije tjelesnosti, tei se istoj boji i
ritmiziranju razliitim tipovima slova. Meu is
tinski uspjelim ostvarenjima valja svakako spo
menuti plakat Ede Murtia Opatija nastao 1955.
god. (si. 30).
No tenja za visokom likovnom kvalitetom, koja
je neosporno i ostvarena kod brojnih turistikih
plakata, esto je rezultirala i slabijim propa
gandnim efektom. Zahvaljujui likovnoj kvalite
ti i snanom kolorizmu, takvi plakati obino bi
vaju lako uoeni, ali ponekad i vrlo teko pro
itani jer sama poruka tu igra sporednu ulogu
i esto je slikovni dio plakata ne potpomae i ne
objanjava. Turistiki plakat je na neki nain
prozor kroz koji potencijalni turist gleda u ze
mlju koju bi htio posjetiti i informacija o njoj
koju dobiva plakatom utjecat e na njegovu od
luku. Zemlja, mjesto, grad ili putovanje koje pla
kat reklamira moraju biti ipak i tako prikaza
ni da mu se dopadnu, tj. mora postojati osnovna
objektivnost informacije. Uspjela apstraktna kom
pozicija zacijelo privlai panju i plijeni svojom
likovnom kvalitetom, ali i ne daje istovremeno
dovoljnu koliinu pozitivnih informacija da bi se
ispunio propagandni zadatak, tj. nekoga potak
lo na put. esto se ve banalni simboli turis
tike potronje, poput motiva amaca u luici,
zadovoljnog lika u lealjci, obilnog obroka na
stolu i si. naprosto apstraktno stiliziraju, ti.
nastoje svesti na jasno omeene plohe jarkih
boja i geometrijskih oblika, a 'koje ipak podsje
aju na te simbole, znai ne naglaava se ka
rakteristino nego skicira banalno. Ponekad se
jo tome dodaje i element karikaturalnosti koji
bi trebao poveati efekt dopadljivosti. Ipak ti
plakati isijavaju i atmosferu vedre leernosti ko
je je prosjean turist itekako eljan, tako da je
njihov efekt, ako su bili popraeni dovoljno in
formativnim i atraktivnim prospektima, nesum
njivo bio posveen interes i priljev gostiju na
nae turistiko trite.
Razdoblje u dizajnu turistikog plakata koje tra
je i danas zapoinje ezdesetih godina, i moglo
bi se nazvati razdobljem nebrige za turistiki
plakat. Turistiki kola poeo je donositi znatna
materijalna sredstva, priljev turista se znatno
poveao i poveavao se sve do danas, kad se
moda i poinju osjeati posljedice nebrige ko
ja je tada zapoela. Stvoreni su brojni turistiki
savezi: gradski, regionalni, republiki itd. i broj
ne nove turistike agencije, ali ne i bolji uvjeti
za kvalitetan dizajn turistikog plakata. Tonije,
iako u Hrvatskoj postoje brojni kvalitetni dizaj
neri, izgleda da ih se nedovoljno angaira. Raz
ne putnike agencije tampaju prospekte i cje
nike, ali plakate gotovo uope ne. ako ih i
tampaju to su onda uglavnom tek uveani cje
nici s pokojom pridodanom sliicom. Razna lo
kalna turistika drutva daju tampati plakate,
ali esto bez ikakve konzultacije dizajnera. Lo
kalni monici naprosto biraju motiv koji ele,
esto biraju sami i tip slova i plakat je u
tampi. Tek vei turistiki savezi poput Turis
tikog saveza Zagreba, Turistikog saveza Du
brovnika, Turistikog saveza Hrvatske i Turisti
kog saveza Jugoslavije nastoje ozbiljnije pristu
piti problemu
ezdesetih godina u turistikom plakatu poinje
se primjenjivati jedno sredstvo koje kod nas
do tada nije uope koriteno, to je fotografija.
Sa sve veim mogunostima tiskarske tehnike
i boljim strojevima postaje mogue na plakatu
reproducirati svaki motiv fotografije, ali te teh
nike mogunosti kao da su zaguile inventiv
nost. No zapravo dobri dizajneri i dalje postoje,
ali im se posveuje sve manje i manje panje.
Uzroci takvog stanja brojni su, ali je meu njima
svakako i elementarno nepoznavanje karaktera
fotografskog medija od osoba nadlenih za stva
ranje (tj. financiranje) turistikog plakata. Di
zajn plakata do tada je bio uglavnom u rukama
likovnih umjetnika, a slikarska tj. crtaka vje
tina nuno vezana uz kvalitetan dizajn; primjena
fotografskih tehnika to mijenja, ali kao to se
od dobrog dizajnera nekad trailo da bude isto
vremeno i dobar crta, trebalo bi oekivati da
se kod fotografskih plakata od dizajnera tra
i da bude i dobar fotograf, no to nije sluaj.
Ta to e nam uope dizajner, u fotografiju se
razumije svatko-! Da to nije sluaj, najbolje
nam govore primjeri brojnih turistikih plakata
koji nisu nita bolji od jeftinih razglednica, lako
postoje brojne komparativne prednosti fotogra
fije u odnosu na crte, one u velikom broju na
ih turistikih plakata nisu iskoritene. Velika
psiholoka prednost fotografije je osjeaj vje
rodostojnosti koji ona pobuuje kod promatra
a. On joj vjeruje, on smatra da prikazano na
fotografiji odista postoji, da je realno. ovjek
dananjice nauio je da vjeruje velikom broju
tehnikih oiju koje mu dananja civilizacija pru
a: televiziji, filmu, fotografiji itd., i da ne sum-
nja u ono to je vieno kroz objektiv koji na
neki nain smatra produetkom svojih oiju. On
nije esto uope svjestan onoga to zna do
bar fotograf: fotografija moe biti i te kakav
laov. ona moe esto od najdosadnljeg krajo
lika napraviti najzamamniji, od neprivlane ar
hitekture privlanu, od neugodnog ambijenta u-
godan ... Poznavajui brojne ljepote nae zem
lje. postajemo svjesni da fotografija na plakatu
u nas ne bi uope trebala tako manipulirati pro
matraem i lagati dovoljno je da bude kvali
tetno snimljena, toliko su brojni lijepi I zanim
ljivi motivi. No kod nas je ei obrnut sluaj,
ona lae samu sebe. ne vara i ne gaji lane ilu
zije kod potroaa nego kod sam og proizvoaa
turistike ponude. Stvara kontraefekt. esto u-
nakazuje sam motiv fotografije. I tako nastaje
paradoksalna situacija da je turistiki plakat e s
to runiji od onoga to prikazuje. Antipropagan-
da. Sve to zahvaljujui nepokolebljivom nepo
vjerenju u strunost i ukus profesionalnih diz^l-
nera. pa ak i vlastitih propagandista od stran
onih bez ijeg se potpisa plakat ne moe tam-
pati. Takva je situacija vrlo esta, ali nije pra
vilo. i vezana je uglavnom uz propagandnu ak
tivnost manjih lokalnih turistikih drutava I or
ganizacija. te ugostiteljskih objekata i turisti
kih agencija.
U elji da se organizirano i sistematski pristupi
turistikoj propagandi. Turistiki savez Hrvatske
1960. god. osniva Biro za turistiku propagandu,
koji 1969. god. mijenja ime u Turlstkomerc.
Od tog vremena najvei dio plakata i openito
turistikih publikacija u Hrvatskoj tampi se i
stvara u toj radnoj organizaciji. No iako Tu-
ristkomerc posjeduje team kvalitetnih dizajne
ra koji su autori vie vrlo dobrih plakata, u nje
govoj produkciji nailazimo i na plakate u kojima
je mogue zamijetiti brojne negativnosti. Teko
da za to moemo okrivljavati dizajnere jer su im
ruke preesto sputane injenicom da je naru
ilac plakata taj koji odluuje to treba plakat
prikazivati i kako. Uzmemo li u obzir vrlo esto
nizak nivo likovne kulture te Istovremeno veli
ku samouvjerenost osoba zaduenih za turistiku
propagandu svoje regije, mjesta ili agencije, ko
je pak financiraju i naruuju plakat, shvatljivo
nam je kakva e biti i kvaliteta plakata. Tako
kroz produkciju Turistkomerca moemo sagle
dati pravilo koje se moe primijeniti I na sve
sline organizacije u naoj zemlji: Sto vie na
ruilac plakata ima povjerenja u dizajnera, i
manje se uplee u njegov rad to je rezultat
bolji .Primjer su neki uistinu odlini plakati Tu
ristkomerca u kojima su dizajneri imali odri-
jeene ruke. Neobrazovani naruilac u pravilu
bjei od bilo kakve originalnosti i tei banalnosti
i uniformnosti i tako nastaju serije plakata koji
se u osnovnoj formi godinama ne mijenjaju:
gore fotografija-razglednica. dolje na bijeloj pod
lozi kratak tekst i eto plakata. Primjer je plakat
(si. 42 Ijedno od prvih ostvarenja u nas koje
koristi fotografiju, a iji obrazac zatim slijede
beskonane serije slinih plakata.
Naruioci plakata, pokretai velikih propagand
nih akcija, poput Turistikog saveza Jugoslavije.
Turistikog saveza Hrvatske. Turistikog saveza
Zagreba i Turistikog saveza Dubrovnika, pokla
njaju daleko veu panju dizajnu od malih lokal
nih drutava I organizacija. I esto povjeravaju
izradu plakata iskusnim dizajnerima.
Sretna je I okolnost to su ti Isti turistiki save
zi nosioci nae propagande u Inozemstvu, tako
da veina loih plakata lokalnih drutava i agen
cija ne dolazi do oiju stranih gostiju, osim kad
su ve u naoj zemlji.
Ipak ostaje otvoreno pitanje zato ostvarenja
nekih naih uistinu vrhunskih fotografa nikad
nisu nala svoje mjesto na plakatu, te zato Je
suradnja dizajnera I fotografa tako rijetka stvar
jer esto je kvalitetna fotografija nagrena, loe
ukomponirana u cjelinu plakata, s neodgovara
juim oblikom teksta ili je pak dobar dizajner
bio prisiljen sluiti se loom snimkom.
Meu uspjelim plakatima svakako Je vrijedno
spomenuti seriju plakata nastallh na Inicijativu
Turistikog saveza Jugoslavije s temom repre-
zentiranja naih prirodnih i kulturnih vrednota.
Svi plakati u seriji su istih dimenzija i sadre
kratki tekst Jugoslavija kod svih raen Istim
tipom slova, motivi su uglavnom fotografski
snimljeni razni prirodni I kulturni spomenici ali
u ovom sluaju ponekad I vrlo kvalitetno. TSJ
je oito za tu seriju plakata, koja Je namijenje
na da reprezentira nau zemlju u Inozemstvu,
nastojao angairati I kvalitetne dizajnere I foto
grafe. i rezultat je nekoliko izuzetnih ostvare
nja, poput vrlo zanimljivog plakata ob kojem je
filigranski Izlog, krcat nakitom, snimljen Izbliza
 i tako dobivena vrlo zanimljiva, neobina i de
korativna povrina plakata, zatim plakata s li
kom studenikog bijelog anela koji je pobudio
znatan interes u inozemstvu a i pokazao da po
tencijalnog gosta ne zanimaju samo palme i
lealjke. Tu je i nekoliko vrlo vrijednih pejza
nih plakata (si. 50,52), a valja spomenuti i tri
plakata iz te serije koji nisu fotografski nego
je za njih crtee motiva Jadrana radio Edo Mur-
ti (si. 32,33). Motiv dubrovakog Straduna vrlo
je esto koriten u turistikom plakatu, no vrlo
je zanimljiv potez TSJ kad je za plakat Straduna
izabrao dva akvarela Hidea Suzukija. Akvareli
nisu ba najkvalitetniji (si. 75), raeni su soli
dno amaterski, ali je zato na plakatu vrlo upad
ljiv potpis autora akvarela 'koji je predsjednik
jedne od najveih korporacija na japanskom
tritu. Takav plakat e nesumnjivo biti vrlo zna
ajan inilac nae propagande na japanskom
tritu, i pokazuje nam da su majstori propagan
de i u nas poeli uviati znaenje poznavanja
psihologije potroaa.
Cjelovitost i organiziranost propagandne akcije
naglaena je i istim tipom i veliinom slova na
svim plakatima TSJ, i tako postignut vizualni
identitet jugoslavenske turistike ponude.
Slian dosta uspjeli projekt potaknut je od Tu
ristikog saveza Hrvatske. 1980. godine Dinko
ibrat dizajnirao je za TSH seriju plakata s mo
tivima prirodnih ljepota i znamenitosti regija i
gradova SRH. Vizualni identitet plakata lako je
prepoznatljv: unutar okvira sivkaste boje nalazi
se skladno ukomponiran fotografski prikaz po
jedinog motiva, a sam tekst krajnje reduciran,
bez suvinih rijei, samo s imenom regije ili
mjesta, nalazi se u okviru ispod prikaza, tip slo
va je jednak na svim plakatima a varira samo
boja slova koja je sukladna s najdominantnijom
bojom motiva na slici. Serija dosta diskretnih,
ali i likovno uspjelih plakata od kojih su neki,
zahvaljujui kvalitetnoj snimci koja se nala u
harmoninom odnosu spram okvira i teksta, li
jepa ostvarenja turistikog plakata (si. 63,64,65).
Svakako valja spomenuti plakate u izdanju Tu
ristikog saveza Zagreba. Zagreb je reprezenti
ran s vie plakata. Neki koji koriste fotografije
perspektive ili motiva grada zadiru pomalo u
banalnost i ostavljaju otvoreno pitanje: zar nije
bilo mogue doi do kvalitetnijih snimaka, ili
originalnijih motiva grada? No postoji i nekoliko
uistinu vrlo kvalitetnih ostvarenja, poput plakata
Nedjeljka Dragia Zagreb-kongresni grad i
Zagreb-okolica, dokazuju da se uspjean i su
vremen turistiki plakat moe napraviti danas i
bez koritenja fotografije (si. 14,15). Propagan
dna poruka tih plakata izreena je na lako itljiv
nain, prepoznatljiva je i ostaje u pamenju pu
tem duhovitog crtea s elementima karikature,
dosjetke, a opet snanog kolorizma koji plijeni
panju prolaznika. Sam tekst je kratak i uoljiv,
lako itljiv. Zanimljiv je i plakat Ivice Bednjanca
Zagreb-okolica (si. 3). Zagrebaka okolica pri
kazana je crteom koji ima elemente geografske
karte ali i sugerira pogled iz ptije perspektive
na cijelu regiju minucioznom obradom detalja,
tj. autor je nastojao prikazati sve znaajnije spo
menike kulture i prirode regije poneto uvea
nim ,ve prema svom znaaju u odnosu na stvar
nu situaciju koja bi mogla biti viena iz zraka.
Tako plakat postaje i turistiki vodi i geograf
ska karta i snimka iz zraka, ali prestaje biti
plakat jer njegovo osnovno svojstvo brze itlji
vosti ustupa pred mnotvom sitnih detalja koji
zahtijevaju paljivo prouavanje iz blizine, i gu
bi onu sposobnost brzog napada na psihu sluaj
nog prolaznika koju svaki plakat mora imati.
Slinu metodu koristi i plakat Ivana Romaria
Jugoslavija (si. 39), no on je ipak uspjeniji
jer detalje poveava do itljivosti za obinog pro
matraa na utrb geografske tonosti.
Plakat Key tours jo je jedan primjer te vrste
plakata, ali dosta nezgrapan. Dizajner Kvarner-
turista nije koristio crte, nego je jednostavno
fotografije motiva pojedinih mjesta na Kvarner
skoj rivijeri i Istri porazmjetao po obrisima
karte tog podruja. Veliki tekst plakata itljiv je
s vie metara i nikako nije u skladu sa foto
grafijama, razglednicama, motiva koje su itljive
tek s nekoliko decimetara zbog svojih malih di
menzija. Svrha tog plakata oito je prodaja tu
ristikih izleta u pojedina mjesta regije, ali bi
taj zadatak svakako bolje obavio prospekt do
stupan svakom. Plakat koji je itljiv samo s ve
like blizine ne moe itati vie od eventualno
dvoje promatraa istovremeno, dok mnotvo de
talja zahtijeva dugo prouavanje (si. 69).
U sluajevima kad se eli da plakat doara svu
ljepotu krajolika neke regije, a i da poslui kao
orijentir i neka vrst pregledne karte te regije,
pribjegava se gotovo fotografski preciznom crte
u tog podruja iz ptije perspektive, to je i
logian postupak jer teko da bi se mogla s
takve visine napraviti dovoljno jasna fotografija.
Takvi plakati imaju veliku vrijednost pri pomoi
gostu u orijentaciji na odreenom podruju jer su
pregledniji i pruaju vie informacija od obine
geografske karte, ali mora se znati uoiti njihov
pravi sm isao kao sredstva pomoi, informacije
turistu koji je ve prije stvorio odluku i doao
u posjet tom podruju a ne kao propagandne
poruke koja nagovara na turistiko putovanje.
Primjer takvog informativnog plakata je plakat
Riviera Dubrovnik Ivana Romaria (si. 37).
Vano je spomenuti plakate raznih kulturnih ma
nifestacija koje imaju vrlo vanu ulogu u tzv.
izvanpansionskoj potronji i neodvojive su od
turistiko-ugostiteljske ponude, a esto su i sa
me iskljuivi razlog dolaska velikog broja turista.
To su prije svega plakati Dubrovakih ljetnih
igara na kojima moemo pratiti i razvojni tok
plakata u nas i meu kojima nalazimo i podosta
veoma kvalitetnih ostvarenja. Znaajan je plakat
F. Bisa iz 1958. god. koji je u duhu novih struja
nja u likovnoj umjetnosti tog vremena, te odlina
ostvarenja novijeg datuma dizajnera B. Ljubiia,
njegov plakat 38. dubrovakih ljetnih igara vrlo
je znaajan ali i intrigantan jer na neposredan
i duhovit nain ukazuje na prije spomenutu ne
odvojivost turizma, ugostiteljstva i kulture.
Kvalitetni plakati izloaba M uzejskog prostora
u Zagrebu svakako su jo jedan znaajan adut
u rukama nae turistike propagande koja po
mou njih moe poruiti potencijalnim turistima
da mi nismo samo zemlja prirodnih ljepota.

Predrag Haramija
 Ljubo BABI
Jastrebarsko, 14. VI. 1890 14. V. 1974,
Zagreb.
Slikar i grafiar, scenograf i povjesniar
umjetnosti, polazio privatnu slikarsku kolu
M. Cl. Crnia i B. Csikos-Sesije i nato
javni dravni zavod koji je od te kole na
stao, Viu kolu za umjetnost i umjetni obrt,
1907 1910. u Zagrebu, zavrio akademiju
u Munchenu 1913. i diplomirao iz povijesti
umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Za
grebu 1932. Od 1914. vodio je u Zagrebu
vlastitu slikarsku kolu, od 1916. predava
i potom profesor na Vioj koli za umjetnost
i umjetni obrt, potonjoj Akademiji, od koje
je 1940. postala ALU. Redovni je lan JAZU
bio od 1947. Bijae pokreta i organizator
vie likovnih grupa: Hrvatskog proljetnog
salona (1916) Nezavisne grupe hrvatskih
umjetnika (1923) Grupe trojice (1929) Grupe
hrvatskih umjetnika (1939). Autor je vie
knjiga eseja i prikaza iz povijesti umjetnosti
i lanaka o suvremenim likovnim temama.
K ULTU RN O H ISTO RIJSKA IZLO BA GRADA
ZAG REBA. 1925.
Offset u 4 boje (ukasta, plava, crna, zla
tna), 1074 x 818 mm.
Sign, na prikazu d.d.u.: Lj. Babi, ispod pri
kaza sred.: Lit. Zakl. tisk. Narodnih Novina,
Zagreb.
Tekst na prikazu, gore: Hiljadugodinjica //
Hrvatskog Kraljevstva, dolje: CAPUT REGNI
A.D.1827.// Kulturnohistorijska // IZLOBA
// Grada Zagreba // od 4. 31. listopada
1925.// Umj. paviljon, Jug. akademija // i
svi ostali kultur. instituti
Kulturnohistorijska izloba grada Zagreba
jedna je od priredaba proslave tisugodi-
njice, odravala se od 11. listopada do 15.
studenog 1925. u Umjetnikom paviljonu, u
palai JAZU i u trezoru Nacionalne i sve
uiline biblioteke. Najvei dio izlobe, onaj
u Umjetnikom paviljonu, uredio je Ljubo
Babi, koji je bio tajnik Izlobenog odbora.
Plakat KG inv. br. 1124-11.
DU B RO V N IK POSJETITE JU G O SLAVIJU
Litografija u 4 boje (uta, smea, 2 plave),
1110 x 760 mm
Sign, autora nema: d.d.u. ispod prikaza: LIT.
ZAKL.TISK.N ARO DN IH NOVINA, ZAG REB
Tekst na prikazu, d. sred.: D U B RO V N IK //
VISIT JUGO S L A V IA // THE K IN G D O M OF
THE SERBS. // CROATS. A N D SLO V EN E S
// lijevo: THE C O U N TRY // OF NATU RAL
// BEAUTIES A N D // M IN ERALW A- //
TERS & BATHS, desno: INFO RM ATION //
TO PUTNIK TOURIST // A G EN C Y
BELGRADE // ZAG REB LJUBLJANA
// SPLIT DU BROVN IK
Sudei po tekstu, u kojem se spominje Kra
ljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, taj je tu
ristiki propagandni plakat nastao prije 3.
X. 1929, kad je drava dobila ime Kraljevina
Jugoslavija, a nakon osnutka Putnika 1923. god.
Kabinet grafike ima istovjetne plakate s fran
cuskim, ekim i poljskim tekstom.
KG inv. br. 1096-1. Poklon autora, 1974.
Podaci prema lit. 4.
Ivica BEDNJANEC
Zagreb, 1934. Samostalni umjetnik, dizajner,
strip crta. Zavrio je grafiku kolu i kao
litograf radio u Ognjen Prici. Uz rad se
kolovao i 1962. diplomirao na Vioj gra
fikoj koli u Zagrebu. Od 1964. do 1967.
radio je kao nastavnik u Grafikom kol
skom centru. Bavi se stripom od 1952. god.
i dobitnik je Grand prixa ovogodinjeg sa
lona jugoslavenskog tipa u Vinkovcima.
3. ZAGREB, 1986.
offset 980 x 680 mm
sign, nema
d.d.u.: interpublic d.l.u.: IZDAVA: TU RIS
TIKI SA V EZ ZAG REB A
tekst: ZAG REB // Hrvatska Jugoslavija //
okolica / surroundings
KG inv. br. 1609 I
Duan BEKAR
Roen 28. 4. 1931. u Zagrebu. Zavrio je
Fotokemijsku kolu 1948. godine i teaj gra
fike OZEHA. lan je ULUPUH-a od 1959.
god. Izlae od 1959. godine na 2. zagreba
kom triennalu primijenjene umjetnosti.
4. JU G O SLAV IJA 1000 OTOKA, 1960.
offset 1000 x 707 mm
sign, uz desni rub: BEKAR
Tekst: JU G O SLA V IJA // 1000 OTO KA
Kabinet grafike ima isti plakat i na njema
kom jeziku.
KG inv. br. 1333-1.
 Zdravko BERETI 9. AVEC PUTNIK ZAGREB. 1960.
Osijek 13. XI. 1926. Akademski slikar. offset 964 x 660 mm
Studirao na ALU u Zagrebu. Diplomirao 1951. sign, nema
Od 1951. do 1953. pohaa specijalku u klasi
Ljube Babia. d.d.u.: TISAK GRAFIKOG ZAVO DA HRVAT
SKE : ZAGREB
Tekst: avec putnik zagreb // a travers
5. JUGOSLAW IEN 1000 INSELN, 1960. la yougoslavie
offset 998 x 800 mm KG inv. br. 1335-1
sign, d.d.: BERETI
10. JUGOSLAVIJA 1000 OTOKA, 1960.
d.d.u.: TISAK GRA FIKE KOLE ZAGREB
Tekst: JUGOSLAW IEN / / dolje: 1000 INSELN offset 1000 x 707 mm
Kg inv. br. 1331 sign, d.d.: F.Bis
d.d.u.: tisak grafike kole zagreb
Tekst: JUGOSLAVIJA / / 1000 OTOKA
KG inv. br. 1336-1
Ferdo BIS
Roen 1910. u Zagrebu. Studirao slikarstvo
na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu
koju zavrava 1936. god., i od tada se bavi Mijo BIAN
reklamnom grafikom. Radio je kao suradnik
Klanjec 17. V. 1920 Zagreb 1948.
OZEHA, Zagreb-filma, Stvarnosti. Izlagao od
1955. god., a lan je ULUPUH-a od 1951. god. Slikar i grafiar. Zavrio je Obrtnu kolu u
Umro 1980. god. Zagrebu 1939. god., slikarski odjel.

11. LOVRAN, 1954.

6. LES M O N TAG N ES YUGOSLAVES, 1947.
offset 980 x 675
kolor litografija 1005 x 705 mm sign.: d.d.u.: Mi Bian 54
sign, d.d.u.: Bis 47 Tekst: gore: LOVRAN, uz l.rub: JUGOSLA
d.d.u.: LITOGRAFIJA R02ANKOW SKY- Z A VIJA
GREB, F.N.R. Y O U G O SA V IA VI. Grafika zbirka Nacionalne i sveuiline
Tekst: LES M O N TAGN ES / / dolje: YOUGO- biblioteke, Zagreb.
S LAVES
KG Inv. br. 130-1
Bruno BULI
7. TU RIZAM IZ V R IO C IM A PETOGODINJEG
PLANA. 1950. Roen Je 1903. u Trstu. Viu obrtnu kolu
za dekorativnu umjetnost svrio Je u Trstu
kolor litografija 1000 x 706 mm 1922. I upisao se na Academia dl Belle Arti
sign, nema uVeneciji, gdje studira tri godine: a od
d.d.u.: ST. ZAVO D OGNJEN PRIA- ZA 1927. nastavlja studij u Zagrebu, diplomirao
GREB 163/50 je 1931 (Beci). Od 1953. do 1969. bio je
Tekst: TURIZAM / / dolje: IZV R IO C IM A kustos JAZU.
PETOGODINJEG PLANA
KG inv.br. 136-1 12. TURIZAM IROKIM NARODNIM M ASAM A.
1946.
8. FESTIVAL DUBROVNIK, 1958.
offset 996 x 700 mm
offset 1000 x 708 mm sign.: uz des. rub: OGLASNI ZAVOD HRVAT
sign, g.l.u.: F.Bis SKE B.B.
d.d.u.: G RA FIK A KOLA ZAGREB Tekst: Z E M A U S K O / / HOTELSKO // PO
Tekst: JUGOSLAVIJA / / uz. des. rub.: JEUX DUZEE // HRVATSKE / / ZAGREB // TU
D. ETE 1958 / / dolje: 1. VII 31. VIII RIZAM IRO KIM // NARODNIM M A SA M A
DUBROVNIK VI. Grafika zbirka Nacionalne I sveuiline
biblioteke, Zagreb.
KG Inv. br. 1582-1
 A. G. A LA
13. M ILN A
offset 480 x 680 mm
sign, nema
d.I.u.: oblikovanje /studio Arhigraf Split/
a.g.ala
foto IVO ARK O V
KG. Inv. br. 1614-1
Nedjeljko DR A G I
Paklenica (kraj Nove Gradike), 13. IX. 1936.
Zavrio gimnaziju u Slavonskom Brodu. Stu
dirao na pravnom fakultetu u Zagrebu. Od
1953. god. objavljuje karikature, a od 1960.
radi na crtanom filmu. Bavi se i grafikom
opremom knjiga i plakata. Izlagao je samo
stalno i kolektivno na brojnim izlobama,
a i dobitnik je oko 45 domaih i stranih na
grada.
14. ZAG REB OKOLICA, 1977.
offset 975 x 675 mm
sign, d.d.: Dragi N.
d.I.u.: izdava: TU RISTIKI SA V E Z ZA G R EB A
Tisak: T U RISTK O M ERC Zagreb
Tekst: ZAG REB // O K O L IC A SU R R O U N D
IN G S U M G EB U N G DINTORNI
KG. inv. br. 1601-1
15. ZAG REB K O N G R ESN I GRAD, 1979.
offset 975 x 675 mm
sign, d.d.: Dragi
d.d.u.: izdava: TU RISTIKI SA V E Z ZA G R E
BA
Tisak: T U RISTK O M ERC ZAG REB
Tekst: ZAG REB // K O N G R ESN I G R A D
C O N G R E S S CITY
KG. inv. br. 1602-1
Pavao G A V R A N I
Zagreb, 18. X. 1905 16. VII. 1973, Zagreb.
Grafiar, zavrio Umjetniku akademiju u
Zagrebu (profesori Lj. Babi i V. Beci)
1929. i povijest umjetnosti na sveuilitu
u Zagrebu i Pragu (doktorat, 1939). Vodio
od 1940. grafiki odjel na Obrtnoj koli, ra
dio od 1947. na Saveznoj grafikoj, predavao
od 1954. povijest umjetnosti na VP, od
1959. likovno grafiku kulturu na Vioj gra
fikoj koli u Zagrebu. Takoer radio i po
tanske marke.
16. G O RSKI KOTAR, 1936.
litografija u boji 974 x 615 mm
sign, na prikazu g.d.u.: Ga // 36
dolje sa strane: LIT. Z. T. N ARO D N IH NO
V IN A ZAG REB
Tekst: DELNICE. FUINE, LOKVE, SK R A D
// G O RSK I // KOTAR
KG inv. br. 1116-1. Poklon Angele Gavrani,
1974.
Podaci prema lit. 4.
Sergije G LU M A C
Ugorod, 12. I. 1903 23. XII. 1964, Zagreb.
Slikar, grafiar i scenograf, zavrio Umjet
niku akademiju u Zagrebu (profesori F.
Kovaevi, J. Kljakovi i T. Krizman), potom
radio 1925. u atelijeru A. Lhotea u Parizu,
sluajui istodobno povijest umjetnosti na
Sorbonni. Bio povremeno scenograf u HNK-u
(1930 1937). Jedan je od suradnika u za
vodu IM AG O .
17. HOTEL ERIKA, K R A N JSK A GORA, 1934.
offset 960 x 635 mm
sign, na prikazu g.l.u.: s.g.
ispod teksta d.d.u.: TIPOGRAFIJA D.D.
ZAG REB
Tekst: na prikazu d.g.u.: RO CENTRORE-
KLAM : ispod prikaza: HOTEL // ERIKA //
K R A N JSK A G O RA // V ISIN A 900 M
PRVORAZREDN I ALPIN SKI HOTEL NAJ
M O D ERN IJI KO M FO RT CENTRALNO G RI
JANJE TEKU A TOPLA I H LA D N A V O D A
Prema autorovu podatku plakat je nastao
1934.
KG inv. br. 1136-1
18. HOTEL ERIKA, K R A N JSK A GORA, 1935.
offset 950 x 630 mm
sign, na prikazu d.I.u.: s.g.
ispod prikaza d.d.u.: LIT. Z. T. N ARO D N IH
NOVINA. ZAG REB
Tekst: HOTEL ERIKA // 860 m // K RAN J
S K A G O R A // JU G O SLAV IJA // PRVO RA
ZREDN I ALPIN SK I HOTEL N AJM O DERN IJI
KO M FO RT SV E SO B E S A TEKU O M
H L A D N O M I TOPLOM V O D O M // TENIS
KUPANJE A LPIN IZA M
Prema autorovoj evidenciji plakat je nastao
1935.
KG inv. br. 1138-1
19. JA D R A N SK A IZL02BA, 1938.
offset 957 x 632 mm
sign, na prikazu g.l.u.: s.g.: ispod prikaza
d.d.u.: LIT. Z. T. N ARODNIH NOVIN A
ZAGREB
Tekst: J A D R A N SK A IZL02BA / / ZAGREB.
25. V 5.VII.1938 //Z Z J S // UZ UNAPRIJED
NABAVLJENU LEGITIMACIJU N A ELJEZNI
C A M A U JUGOSLAVIJI BESPLATNI POVRA
TAK: NA JA D RA N SK IM PARO BRO D IM A
V ISI RAZRED ZA CIJENU NI2EGA / / PO
VLASTICE VA2E ZA DO LAZAK U ZAGREB
20 VI 3 VII ZA POVRATAK IZ ZAGREBA
25 VI 10 VII 1938 CA RIN SK E I TROSA-
RINSKE POVLASTICE BESPLATNA VIZA
Jadranske izlobe bile su uz Jadranske da
ne manifestacije propagandne djelatnosti
JA DRAN SK E STRA2E, rodoljubne i kulturne
organizacije u Kraljevini S H S (Jugoslaviji)
koja je djelovala od 1922. do 1941. sa za
datkom kulturnog i privrednog unapreiva
nja Jadrana. Znaajna je uloga te organiza
cije na unapreivanju turizma jer je podigla
na Jadranu brojne domove i ljetovalita, te
organizirala brojna pomorska putovanja i
izlete.
KG inv. br. 17-11
20. JU GOSLOVEN SKO PRIMORJE
OFFSET 100 x 710 mm
sign, ispod prikaza d.d.: s.g. d.d.u.: STAMP.
ZAV.OGNJEN PRIA-
Tekst: JU GOSLOVENSKO PRIMORJE / / LE
LITTORAL YO UG OSLAVE
tamparski zavod Ognjen Prlca- nastao je
1948. god. iz Kromolitografske tvornice Ro-
anskowsky i drug d.d. na Savskoj cesti 31
u Zagrebu. To ujedno znai da plakat nije
mogao nastati prije 1948. god. iako stilski
vue na ranije razdoblje.
KG inv. br. 135-1
21. IZL02BA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA JU
GOSLAVIJE. 1955.
offset
sign, d.d.u.: s.g.
d.I.u.: znak tamp. zavoda Ognjen Prlca
Tekst: 4. 12.VI.1955 / / I.IZL02BA / /
UGOSTITELJSTVA / / I TU RIZM A JUGOSLA
VIJE // ZAGREB / / VELESAJAM
Poznata je samo fotografija plakata.
Podaci br. 17 , 18, 19, 20 prema lit. 4.
Vladimir JELI
Akademski slikar. Diplomirao 1947.
22. POSJETITE JADRAN U PROLJEE
kolor litografija 1000 x 703 mm
sign, d.d.: jell
d.d.u.: SZOPZ 202/30
Tekst: POSJETITE // JADRAN // dolje: U
PROLJEE
KG Inv. br. 131-1
Branko KOVAEVI
Zadvarje kod Omia, 30. XI. 1911 4 X.
1988.
Slikar i grafiar. Za kolovanja na realnoj
gimnaziji u Splitu pohaao je kolu crtanja
i modeliranja koju je vodio Emanuel Vidovl
pri Obrtnoj koli. 1934 1938. studirao na
Umjetnikoj akademiji u Beogradu. Autor je
scenografija i kostima za brojne predstave
u Narodnom kazalitu u Osijeku te nekoliko
objavljenih tekstova. Izlagao je na velikom
broju skupnih I samostalnih Izlobi. Dobit
nik je brojnih meunarodnih nagrada i pri
znanja.
23. DUBROVNIK. 1960.
offset 990 x 675 mm
sign, d.d.u.: B.Kovaevf
d.d.u.: TISAK GRAFIKE KOLE ZAGREB
Tekst: DUBROVNIK // JUGOSLAVIJA
KG. Inv. br. 1339-1
Plakat Je nastao vrlo vjerojatno 1960. god.
kada Je autor izradio I vrlo slian plakat
Dubrovakih ljetnih Igara.
Boris U U B IC I
Sinj, 1945.
Slikar, grafiar I dizajner. Zavrio ALU 1968.
u Zagrebu. Autor grafikog dizajna Medite
ranskih igara u Spfitu 1978. I brojnih drugih
uspjelih plakata.
24. 35. DUBROVAKE LJETNE IGRE. 1984.
sltotisak 100 x 700 mm
sign, d.d.u.: design: tim vizualne komuni
kaclje CIO,
 dizajner: b.ljubii
d.I.u.: tisak-SC grafiki servis-studentski
centar zagreb
tekst: 35. Dubrovake ljetne igre // Dubro
vnik Festival // Festival de Dubrovnik I I . . .
Postoje dvije mutacije boje istog plakata,
varijanta u crvenoj, crnoj i zlatnoj boji i
varijanta u ruiastoj, sivoj i zlatnoj boji.
KG inv. br. 1631 - I
25. 38. D U B RO V A KE LJETNE IGRE. 1987.
Offset 1000 x 700 mm
sign. d.I.u.: Design Borislav Ljubii d.d.u.:
Photo Dabac
d.I.u.: Tisak Grafomerkantile Zagreb
Tekst: 38. Dubrovake ljetne igre //38th
Dubrovnik Summer Festival // 10.srpanj
25.kolovoz, 1987.//Julo 100 August 25,
1987.
KG inv. br. 1632-1
26. M A N D U SE V A C , 1987.
offset 100 x 700 mm
sign. d.I.u.: izdava: IV Skuptina opine
centar// Realizacija A G M Vjesnik // Di
zajn: Boris Ljubii // Fotodokumentacija:
Muzej grada Zagreba
tisak: Offset Grafomerkantile Zagreb
tekst: 1852 //NA KORIST- FOR U SE .. .
// ispod prikaza: Manduevac / tekst na
dva jezika (hrvatskom i engleskom) o povi
jesti Mandunevca smjeten je u gornjem
lijevom uglu plakata i donjem desnom uglu
plakata/
KG inv. br. 1633-1
27. M A N D U SE V A C . 1987.
offset 1000 x 700 mm
sign. d.I.u.: izdava: IV Skuptina opine
centar// Realizacija: A G M Vjesnik //
Dizajn: Boris Ljubii // Fotodokumentaci
ja: Muzej grada Zagreba
tisak: Offset Grafomerkantile Zagreb
tekst: 1890 // NA K O R IS T ... ZA URES
FOR U SE ... A N D FOR DEC O RATIO N-
ispod prikaza: M A N D U E V A C
g.l.u. tekst o povijesti Manduevca na hrvat
skom jeziku
d.d.u.: tekst o povijesti Manduevca na en
gleskom jeziku
KG Inv. br. 1634-1
Edo M URTI
Velika Pisanica, 4. V. 1921.
Slikar, grafiar, scenograf i emajler. Zavrio
Obrtnu kolu i polazio 1939 1943. ALU
u Zagrebu. U NOB-u i nakon osloboenja
izradio velik broj kvalitetnih plakata. Opre
mio vie knjiga, aranirao brojne izlobe.
Imao je velik broj izlobi u zemlji i ino
zemstvu. Dobitnik je vie nagrada i prizna
nja.
2ivi i radi u Zagrebu.
28. D U B RO V A KI FESTIVAL 1950.
kolor litografija 975 x 680 mm
sign, g.l.u.: EDO M URTI
d.d.u.: N AKLADN I ZA V O D HRVATSKE.
ZAG REB
Tekst: DU B RO V A KI FESTIVAL // 8. 21.
IX.1950. // JU G O SLAV IJA
KG inv. 129-1
29. YU G O SLAVIA, 1953.
offset 988 x 656 mm
sign.: g.l.u.: EDO M U RTI 53
d.d.u.:ispod prikaza: .GZH.
VI. Grafika zbirka Nacionalne i sveuiline
biblioteke, Zagreb.
30. OPATIJA, 1955.
offset 950 x 675 mm
sign, d.d.: M U RTI 1955
d.d.: G RAFI K I ZA V O D HRVATSKE ZAG REB
Tekst: OPATIJA
Poklon autora 1988.
KG inv. br. 1635-1
31. I. R IB A R SK A IZ L0 2B A I FESTIVAL 1957.
offset 100 x 710 mm
sign, g.d.u.: M U RTI d.d.u.: INTERPUBLIC,
ZAG REB
Tekst: I.RIBARSK A IZ L0 2B A I FESTIVAL //
Fishing exhibition and festival // Z A D A R
4 18 VIII 1957 // uz des. rub: Y U G O SL A V IA
KG Inv. br. 1583-1
32. JU GO SLAVIJA. 1986.
offset 980 x 680 mm
sign, nema,
d.d.u.: Autor: Edo Murti: Izdava: Turis
tiki savez Jugoslavije,
Beograd: Tisak: Turistkomerc, Zagreb
 tekst: JU G O SLA V IJA Ivan R 0 2 M A R I
Poklon autora 1988.
Bednja 21. X. 1952. Primijenjeni grafiar.
KG inv. br. 1584-1 Zavrio je grafiki odsjek na koli primije
njene umjetnosti u Zagrebu 1972. god. Za
33. JU G O SLA V IJA . 1986. poslen je kao likovni tehniar u Turistko
mercu u Zagrebu.
offset 980 x 680 mm
sign, d.d.: Murti 86 37. 2U P A DU B RO V A KA, 1985.
d.d.u.: Autor: Edo Murti: Izdava: Turistiki offset 680 x 980 mm
savez Jugoslavije, Beograd: Tisak: Turist sign, nema
komerc, Zagreb
d.d.u.: izdava: H.T.P. MLINI
tekst: JU G O SLA V IJA
Likovna obrada: IVAN R 0 2 M A R I
Poklon autora 1988. Tisak: turistkomerc ZAG REB 1985.
KG inv. br. 1585-1 Tekst: DU BRO V N IK // 2U PA DU B RO V A KA
34. JU G O SLAV IJA. 1986. KG. inv. br. 1587

offset 995 x 695 mm 38. JU GO SLAVIJA. 1988.

sign. d.I.u.: Murti 86 offset 980 x 674 mm
d.d.u.: Autor: Edo Murti: Izdava: Turis sign, nema
tiki savez Jugoslavije, Beograd: Tisak: d.I.u.: izdava: Turistiki savez Jugoslavije.
Turistkomerc, Zagreb Beograd
Tekst: JU G O SLA V IJA Dizajn: Turistkomerc, Fotografija: Turist
Poklon autora 1988. komerc
KG inv. br. 1986-1 Tisak: Turistkomerc Zagreb 1988.
Tekst: JU G O SLAV IJA
KG. inv. br. 1635 I

M le R A I 39. JUGO SLAVIJA, 1987.

Dubrovnik 26. VI. 1921. Scenograf. offset 860 x 870 mm
Zavrio Klasinu gimnaziju u Dubrovniku. sign, uz d.d. rub: Design: Ivan Romari. Co.
Studirao je na Tehnikom fakultetu u Beo pright, realizacija I tisak: Turistkomerc
gradu aerotehnlku I arhitekturu. Od 1954. Zagreb 1987.
god. radi kao tehniki rukovodilac i sceno Izdava: Turistkomerc Zagreb
graf u Zagrebakom dramskom kazalitu Tekst: JU G O SLAVIJA
(dananje Dram sko kazalite Gavela-j. A u
tor je oko 400 scenografija. Dobitnik Nagra- KG. inv. br. 1636 1
de grada Zagreba i Sterljfne nagrade.

35. FESTIV AL O F D U B R O V N IK 1953. Zlatko SLEVEC

Akademski slikar i grafiar.
offset 813 x 594 mm Zagreb, 2. IV. 1926 29. X. 1966.
sign, d.d.u.: M. R A I Studirao na ALU u Zagrebu od 1945. Diplo
Tekst FESTIVAL // O F D U B R O V N IK // JUNF mirao 1951.
SEPTEM B ER 1953 // Y U G O SL A V IA Od 1953. god. radi kao nastavnik crtanja na
KG inv. br. 736 I Grafikoj koli u Zagrebu.

36. D U B R O V A K E LJETNE IGRE 1955. 40. DU BRO V N IK FESTIVAL 1956.

kolor litografija 1000 x 666 mm offset 985 x 678 mm
sign, d.d.u.: M. Rai sign. d.I.u.: Z. Slevec 56.
Tekst: dubrovnlk // lijevo dolje uz rub: 1.
Tekst: D U B R O V A K E // LJETNE IGRE //
V II. 31. VIII. // 1956. // dolje: sommer-
J U G O SLA V IJA 1955 // desno: 25. VI
festsplele // Jugoslavija
// 1 5 .IX
KG Inv. br. 735 I KG. inv. br. 1087 1
M. STAN I
DU BROVN IK
offset 965 x 640 mm
sign, d.d.u.: M. STAN I
Tekst: DU BRO V N IK // dolje: PUTNIK . DU
BROVNIK -! JU G O SLAV IJA
KG inv. br. 979 I
Atelijer TRI
Atelijer TRI djelovao je u Zagrebu u raspo
nu 1929 1941. nadovezujui se na zavod
IM AG O . Bavio se opremom knjiga, izradom
plakata i prospekata i drugim zadacima pri
mijenjene grafike. Suradnici su bili braa
Mirosavljevi, Vladimir i Zvonimir, i Boidar
Kocmut.
Vladimir M IR O SA V LJE V I
Zemun, 12. I. 1908 24. III. 1975, Zagreb.
Slikar i arheolog, slikarstvo uio u Zagrebu
i Beu, diplomirao i doktorirao (1946) iz ar
heologije na Filozofskom fakultetu u Zagre
bu. Bio suradnik zavoda IM AG O . Osniva
atelijera TRI.
Zvonimir M IR O SA V LJE V I
Zagreb. 8. V. 1905 7. X. 1952, Zagreb, su
osniva atelijera TRI. Studirao medicinu u
Zagrebu i Beu i privatno grafiku u Zagre
bu.
Boidar K O C M U T
Banja Luka, 20. XII. 1899.
Grafiar, polazio Akademiju u Pragu i u Za
grebu. Radio kao grafiar i crta u Zakladi
tiskarne Narodnih novina u Zagrebu, nakon
II. svj. rata u Zavodu za izradu novanica u
Beogradu.
K R A N JSK A G O R A
offset 500 x 353 mm
sign.g.l.u.: (trokut) // tri
tekst: PRVA JU G O SLA V E N SK A // S K IJ A
KA K O L A // K R A N JSK A G O RA
Plakat je vlasnitvo Muzeja za umjetnost i
obrt u Zagrebu
inv. br. M U O 8310/13
TURISTKOMERC team dizajnera
Turistkomerc je radna organizacija za iz
davaku djelatnost, osnovana od Turistikog
saveza Hrvatske 1960. god. pod nazivom
Biro za turistiku propagandu, 1969. god.
mijenja ime u Turistkomerc. Team dizaj
nera sainjavaju danas Kreo Bauer, Bran
ka iin-ain, Branislav Galevski, Lidija Iv-
ak, Drago Kajzerberger, Romari Ivan.
Ivanka Zagorec.
43. M A K A R S K A RIVIERA
offset 700 x 490
ispod prikaza lijevo: FOTO O. K A D R N K A uz
donji rub: BIRO ZA TURISTIKU PRO PAG AN
DU ZAG REB FOND ZA OPU TURISTI
KU PROPAG AN DU HRVATSKE TURISTI-
Kl SA V EZ OPINE M A K A R S K A
tekst: PO DG O R A // M A K A R S K A RIVIERA
// Y U G O SL A V IA
KO. inv. br. 1646 I Plakat je nastao izme
u 1960. i 1969. god.
44. KOTOR
offset 980 x 675 mm
sign, nema
d.d.u.: turistkomerc ZAG REB
KG. inv. br. 1628 I
45. RABAC, 1986.
offset 975 X 680 mm
sign, nema
d.d.u.: Turistkomerc ZAG REB 1986
tekst: R A B A C // Istra
KG. inv. br. 1603 1
46. LABIN, 1986.
offset 975 X 680 mm
sign, nema
d.d.u.: turistkomerc ZAG REB 1986
tekst: LABIN // Istra
KG. inv. br. 1604 I
47. JU GO SLAW IEN , 1987.
sign, nema
d.I.u.: Tisak turistkomerc ZAG REB
tekst: JU G O SLAW IEN // Auto & Flug Winter
1987/88 // Dalmatien Montenegro Istrien
Slowenien // Bei uns gibt's jetz // die ne-
une // Winterkatalog-! // Neu: Zielflughafen
Dubrovnik und Split // IN ATOU RS
KG. inv. br. 1606 1
48. BOL BRA
53. JUGO SLAVIJA, 1987.
offset 688 x 488 mm
offset 680 x 480 mm
sign, nema
sign, nema
d.I.u.: izdava: Hotelsko poduzee ZLATNI
RAT-, BOL ispod teksta: Izdanje: TURISTIKI SAVEZ
JU GO SLAVIJE
d.d.u.: Tisak: turistkomerc, Zagreb
Motiv: Rovinj . Fotografija: Turistkomerc
tekst: BOL B R A // J U G O SLA V IJA tampa: Turistkomerc, Zagreb, 1987
KG. inv. br. 1616 I KG. inv. br. 1622 I

49. POITELJ 54. C ER O V A K E PEINE

offset 685 x 480 mm offset 680 x 480 mm
sign, nema sign, nema
d.d.u.: T U RISTK O M ERC . ZA G REB 1985 d.I.u.: izdava: U M A R IJ A G R A A C Snimili:
tekst: poitelj // JU G O SLA V IJA S. B 02I EVI , D. PAVLIEVIC
KG. inv. br. 1642 I d.d.u.: Propagandna obrada 1 tisak: TURIST
K O M ER C - ZAG REB
KG. inv. br. 1612 I
50. P A K L E N IC A
offset 680 x 470 mm 55. Z A D A R
sign, nema offset 470 x 670 mm
d.I.u.: IZ D A V A : TU RISTI KI S A V E Z Z A sing, nema
DAR d.I.u.: IZDAV A : TURISTIKI SAV EZ ZADAR
d.d.u.: -TU RISTKOMERC- 1987 d.d.u.: TURISTKOMERC
KG. inv. br. 1643 I tekst: Z A D A R / HRVATSKA // JU GO SLAVI
JA
KORN ATI KG. inv. br. 1610 1

offset 470 x 670 mm

sign, nema
Milan VULPE, 1960.
d.I.u.: IZ D A V A : TU RISTI KI S A V E Z Z A
DAR Roen 1918. god. u Dubrovniku. Studirao sli
d.d.u.: TU R IST KO M ERC . 1988 karstvo na Akadnemiji likovnih umjetnosti u
Zagrebu. Bio je suradnik OZEHA, INTERPU-
KG. inv. br. 16 44 1 BLICA, PLIVE, te od 1953. do 1959. radi cje
lokupnu grafiku opremu tvornice CHRO-
51. JU G O SLAV IJA. 1985. M O S. Sudjeluje na skupnim Izlobama od
1955. god. Dobio je niz nagrada s podru
offset 980 x 680 mm ja grafikog dizajna.
sign, nema
d.d.u.: Izdava: TU RISTIKI SA V EZ JU G O 56. JU G O SLAV IJA 1000 OTOKA
SLAVIJE. Beograd offset 1000 x 705 mm
fotografija: Turistkomerc sign, d.d.: VULPE
tisak: turistkomerc Zagreb 1985 d.d.b.: Stamp, zavod Ognjen Prlca Zagreb
KG. inv. br. 1645 1 Tekst: gore: JU G O SLAVIJA // dolje 1000
OTOKA
52. N A C IO N A LN I PARK PLITVICE KG. inv. br. 1332 I
offset 680 X 480 mm
sign, nema
d.d.u.: turistkomerc ZAG REB
tekst: nacionalni park plitvice
KG. inv. br. 1620 I
 Ivanka ZAG O REC Dinko 2IBRAT
Zagreb, 18. VIII. 1948. Primijenjeni grafiar. Veliko Trgovie, 9. VIII. 1938.
Zavrila je grafiki odsjek na koli primje- Novinar, karikaturist i dizajner. Studirao na
njene umjetnosti u Zagrebu 1967. god. Radi Arhitektonskom i na Pravnom fakultetu u
od 1969. god. kao dizajner u Turistkomer Zagrebu, apsolvirao na Fakultetu politikih
cu u Zagrebu. nauka u Zagrebu. Od rane mladosti surau
je karikaturama u raznim asopisima i no
57. M ETROVI, DRNI, OTAVICE, 1985. vinama. Nosilac brojnih nagrada za karika
turu. Intenzivno se bavi i grafikim dizaj
offset 688 x 480 mm
nom i dobitnik je medalje 1979. u Beogra
sign, nema du za turistiki prospekt i katalog te tree
uz donji rub: turistkomerc ZAG REB nagrade u Milanu 1980. za turistiki plakat.
Tekst: M ETRO V I // D R N I . OTAVICE // Radi kao tehniki i grafiki urednik i ilustra
Hrvatska . Jugoslavija tor u magazinu Start.
KG. inv. br. 1613 I
61. HRVATSKO ZAGORJE. 1980.
58. C R E S LOINJ. 1986.
offset 920 x 630 mm
offset 675 x 475 mm
sign, nema
sign, nema
tekst: Hrvatsko zagorje // HRVATSKA
d.I.u.: turistkomerc ZAG REB 1986 JU G O SLAV IJA
Tekst: C R E S // LOINJ // hrvatska // ju- KG. inv. br. 1637 I
goslavija
KG. inv. br. 1615 I
62. SL A V O N IJA BARANJA, 1980.
59. M ALI LOINJ. 1984. offset 920 x 630 mm
offset 485 X 692 mm sign, nema
sign, nema tekst: Slavonija Baranja // HRVATSKA
d.I.u.: Turistkomerc, Zagreb, 1984 JU G O SLAV IJA
Tekst: M ALI LOINJ // Hrvatska. Jugosla KG. inv. br. 1638 1
vija

60. PAG 63. KORU LA, 1980.

offset 680 x 480 mm offset 920 x 630 mm
sign, nema sign, nema
g.d.u.: Izdaje: SO U R Brodokomerc, Rijeka tekst: Korula // HR VATSKA JU G O SLA
RO Hotelijerstvo OO U R Hoteli Pag VIJA
// Tisak turistkomerc ZAGREB-! KG. inv. br. 1639 1
Foto: Ante Zubovi
Tekst: PAG // H R V A T SK A JU G O SLAV IJA
64. RAB, 1980.
KG. Inv. br. 1617 I
offset 920 x 630 mm
tekst: Rab // H R VA TSKA JU G O SLAV IJA
KG. inv. br. 1640 1

offset 920 x 630 mm

sign, nema
tekst: Zadar // H R VA TSKA JU G O SLA V I
JA
KG. inv. br. 1641 I
66. M JESEC TURIZMA. 1982. 71. DU BRO V N IK
offset 945 x 620 mm offset 980 x 680 mm
sign, nema sign, nema
d.d.u.: Turistkomerc, Zagreb g.d.: Tisak: NITRO Slobodna Dalmacija
Tekst: mjesec turizma // R A D N E I D R U Split
TVENE O R G A N IZA C IJE . KOLE. PIONIRI. tekst: DU BRO V N IK // JU GO SLAVIJA
O M L A D IN O . G RAD JAN I. // U K U U IM O SE
U A K C IJU ... KG. inv. br. 1626 I
KG. inv. br. 1599 1
72. DU B RO V N IK
67. M J E SE C TU RIZM A, 1987.
offset 980 x 680 mm
offset 980 x 680 mm
sign, nema
sign, nema
uz donji rub: NITRO SLO BO DNA D A L M A
d.d.u.: Tisak Turistkomerc, Zagreb 1987. C IJA . SPLIT FOTO: ING-!
design: Dinko Zibrat PERO KRILAN O V I
Tekst: TU RISTI KI SA V E Z HR VATSKE // tekst: DU B RO V N IK // JU GO SLAVIJA
M J E SE C // T U R IZ M A // istoa // i ured KG. inv. br. 1627 I
nost // viza za // svijet-!//
KG. inv. br. 1588 I
73. ZAG REB
offset 980 X 680 mm
N.N.
sign, nema
68. T U R IST I KO PODR U JE K A R LO V A C 1962. uz donji rub: Interpublic izdava: TURISTI
sitotisak u boji 1000 x 692 KI SA V E Z ZA G REB A
sign, d.d.u.: Gr. 62 tekst: ZAG REB // Hrvatska . Jugoslavija
Tekst: POSJETITE N A S U TU R IST I KO M // KG. inv. br. 1607 1
PAVILJON U Z A G R E B A K O G // JESE N SKO G
V E L E S A J M A // 1962 // DODJITE N A O D
M O R ,LOV, RIBOLOV, KUPANJE I PLAN I 74. ZAG REB
NARENJE U N A A TU R IST I KA M JESTA offset 980 X 680 mm
// K A R L O V A C // T U RISTI KO PODRUJE sign, nema
// K A R L O V A C // D U B O V A C OZALJ //
P LITVI KA JEZERA // PETROVA G O R A // uz donji rub: interpublic izdava: TURISTI
V R B O V S K O // TO P U SK O // SLU NJ Kl SA V E Z ZA G REB A
KG. inv. br. 1630 1 tekst: ZAG REB // Hrvatska . Jugoslavija
Prema informaciji dobivenoj u RO Inter
public autor koji je oblikovao tekst na pla
69. KEY T O U RS katu Je Duan Bekar.
offset 920 x 635 mm
sign, nema 75. JUGO SLAVIJA. 1988.
d.d.u.: Tisak TURISTKOM ERC ZAG REB
offset 985 X 683 mm
tekst: KEY TO U RS
sign. d.I.u.: Hideo Suzuki d.d.u.: (japanskim
KG .inv. br. 1605 I pismom isto)
uz donji rub: Published by Tourist Associa
70. D U B R O V N IK tion of Yugoslavia.
offset 980 X 680 mm Motive: A Street in Dubrovnik (reproduction
of the watercolour by Mr. Hldeo Suzuki
sign, nema
g.d.: Tisak: NITRO Slobodna Dalmacija d.d.u.: Printed by Turistkomerc, Zagreb
1988
Split
tekst: D U B R O V N IK // JU G O SLA V IJA tekst: JU G O SLAV IA
KG. Inv. br. 1625 I KG. inv. br. 1647 I
 POPIS LITERATURE

1. ANDRI, Neda: Turizam i regionalni razvoj.

Informator, izdavaka kua, Zagreb
1980.
2. HUTCHISON, Harold F.: The Poster. An il
lustrated History from 1860. London, Stu
dio Vista, 1968.
3. KRALJ, Ariana: Grafiki i industrijski dizajn
1950 1960, katalog, Galerija Ulrich,
1983, Zagreb.
4. GOTTHARDI-KILJAN, Renata: Plakat u Hrvat
skoj do 1941. katalog izlobe, Kabinet gra
fike JAZU, Zagreb, 1975.
5. M U LLER-BRO C KM AN N , Josef: Geschichte der
visuellen Kommunikation. Teufen (Schw
eiz), Verlag Arthur Niggli, 1971.
6. M U LLER-BRO C KM AN N . Josef: Geschichte
des Plakates. A B C Verlag Zurich, 1971.
7. SU DAR, Josip: Promotivne aktivnosti, In-
formator, Zagreb, 1984.
REPRODUKCIJE
Izdava

Kabinet grafike JAZU, Zagreb

Urednik i autor predgovora

akademik Andre M O H O R O V I I

Katalog priredio, uvod napisao

i izlobu postavio

Predrag HA RA M IJA

Lektor

Mirko Peti

Tehniki urednik

Zvonko Munjak

Idejni nacrt plakata I omota kataloga zasnovao

Ivan P IC E U

Plakat I omot kataloga Izveo

Ranko HORETZKY

Fotografije izradila

Fotosluba JAZU (Ivan BUZJAK I Goran KOS)

Tisak

N IGRO Zadruna tampa, Zagreb, Ilica 35.

Naklada

1000 komada