KARBOKSILNE KISELINE

FIZIKALNA SVOJSTVA:
 karboksilne kiseline s manjim brojem ugljikovih atoma u lancu su tekućine
oštra i često neugodna mirisa,dok su kiseline s više ‘od deset C-atoma su
čvrste tvari slabijeg mirisa
 karboksilne kiseline s manjim brojem C-atoma su dobro topljive u vodi jer je
djelovanje polarne karboksilne skupine jako izraţeno,pa se s molekulama
vode vežu vodikovim vezama
 kiseline s duljim lancem netopljive su uvodi jer se utjecaj polarne
karboksilne skupine smanjuje zbog povećanja nepolarnog ugljikovodičnog
lanca
 karboksiljne kiseline imaju viša vrelišta od alkohola jer se dvije kiseline
udružuju u dimer potrebno je više energije da se one rastave

KEMIJSKA SVOJSTVA:
 određena su prisutnošću karboksilne skupine
 karakteristično svojstvo je kiselost
 jakost karboksilnih kiselina iskazuje se konstantom disocijacije Ka ili pKa
vrijednošću
 što je pKa manja to je kiselina jača
 u reakcijama s metalima ili bazama daju soli
 reakcijom neutralizacije karboksilnih kiselina s bazama nastaju soli
karboksilati topljive u void

MRAVLJA KISELINA
 jača od većine monokarboksilnih kiselina
 jako redukcijsko sredstvo, može reducirati Tollensov i Fehlingov reagens
 dobiva se oksidacijom metanala
OCTENA KISELINA
 dobiva se oksidacijom etanola
CH3CH2OH + O2 -> CH2COOH + H20
 pri temperature od oko 17’ kristalizira se u obliku prozirnih kristala nalik
ledu, naziva se ledena octena kiselina
 izvrsno je otapalo i jedna od najvažnijih kiselina u industriji boja, lijekova i
plastičnih masa
PROPIONSKA KISELINA
 natrijeve i kalijeve soli propionske kiseline rabe se kao dodatak pri pečenju
kruha i peciva je sprječavaju nastanak plijesni
MASLAČNA KISELINA
 nastaje kvarenjem maslaca a nalazi se i u znoju
MLIJEČNA KISELINA
 dobro se otapa u void, njene soli su laktati
 koristi se u prehrambenoj i kožarskoj industriji, a njeni esteri rabe se kao
otapala
OKTALNA KISELINA (ETANSKA DIKISELINA)
 bijela kristalna tvar
 u vodi disocira u dva stupnja pa ima dvije vrste soli- hidrogenoksalate i
oksalate
 nalazi se u ranom povrću i voću
BENZOJEVA KISELINA
 najjednsotavnija aromatska karboksilna kiselina, čije se soli zovu benzoate
 natrijev benzoate dodaje se hrani kao konzervans jer iz njega nastaje
benzojeva kiselina koja spječava rast mikroorganizama