Professional Documents
Culture Documents
Projektni Rad Iz Bezbednosti I Regulative Saobraćaja
Projektni Rad Iz Bezbednosti I Regulative Saobraćaja
Projektni zadatak
Student: Profesor:
1. Osnovni podaci
Saobradajna nezgoda se dogodila 12.09.2018. godine oko 14h u Beogradu, u ulici Cara
Dušana.
- Put kočenja koji je automobile prešao kočen od mesta sudara do pozicije u kojoj se
zaustavio
S4sz=14+2+4.1=20.1m
- Put koji je automobile prešao od početka kočenja do mesta sudara sa
pešakom S4ds=10+2-0.7-2.6=8.7m
b=9.81*(0.8*0.51+0.03)
b=4.29m/s2
- Usporenje koje je automobile mogao ostvariti duž tragova kočenja možemo izračunati
na slededi način:
ɛ===1
Gp=G-Gz=1200-620=580 (daN)
b1=g*(ɛ*µ+i)
b1=9.81*(1*0.8+0.03) b1=8.14
m/s2
- Put kočenja koji je automobile prešao kočenjem od mesta sudara do pozicije u kojoj
se zaustavio kada je kočioni system bio ispravan
Vz=√ s2-2b1S4ds
Vz=0
Vz2=Vs2-2b1*S4sz
02=9.692-2*8.14*S4sz
16.28*S4sz=93.83
S4sz=
S4sz=5.76m
t4= = =3.61 s
način tz=tr+t4=1.1+3.61=4.71 s
način tr=t1+t2+t3=0.8+0.2+.01=1.1 s
Sz=V0*tr- +
Sz=28 m
3. Mišljenje
Analizom materijalnih podataka iz spisa utvrdili smo da je Audi pre preduzetog kočenja
imao brzinu od oko 56.5km/h, odnosno da je vožen vedom brzinom od dozvoljene
40km/h. Okrivljeni je na primedenu opasnost od kretanja pešaka u prelaženju kolovoza,
kad je pešak bio na levoj traci, reagovao je kočenjem I skretanjem u desno. On je takvim
postupanjem brzine vozila do sudara smanjio na oko 55.7km/h. analiza koju smo
sproveli pokazuje da bi u istoj situaciji postupanja učesnika ove nezgode vozač Audija
imao tehničke mogudnosti za izbegavanje nezgode da tad nije svoje vozilo vozio vedom
brzinom od dozvoljene. Vozač Audija nije blagovremeno uočio opasnost, odnosno nije
primetio moment kad je pešak stupio na kolovoz. Uslučaju da je taj moment video I tad
situaciju ocenio kao opasnu on bi mogao vozilo kočenjem da zaustavi pre dospevanja do
pešaka.
Nakon sudara sa pešakom vozač Audija nije povređen. Na tehničkom pregledu je
ustanovljeno da mu je neispravan kočioni system. Da je bio ispravan kočioni
system, vozilo bi se zaustavilo za oko 5.76m nakon sudara sa pešakom
4. Zakljucak
Nezgoda se dogodila u naselju na ulici koja ima izgrađen kolovz od asfalta širine 7.00m.
ulicom sae odvaja dvosmerni mešoviti saobradaj. Kolovoz je bio u usponu (gledano u
smeru kretanja Audija) od 3%. Ulica je bila prava I pregledna. U nezgodi je stradao
pešakđ. Po analizi pregleda propust pešaka je nepažljivo prelazio polovoz (ubrzano), a
vozač nije poštovao ograničenje brzine I zbog tehmničke neispravnosti nije moga da
reaguje blagovremeno.
Sudari sa pešakom
4. Moglo bi se redi da se najznačajniji elementi faktora čovek mogu tretirati kao elementi
okoline (socijalno poreklo, ekonomsku situaciju, porodična situacija, društveni
ambijent, radna sredina, nivo obrazovanja, obuka vozača I drugih učesnika saobradaja).
Teško se mogu nadi razlozi za odbacivanje bilo kod shvatanja o osnovnim
bezbednostima saobradaja. Shvatanja se razlikuju po tumačenju.
U procesu nepropisnog obilaženja I preticanja u Beogradu od ukupnog broja nastradalih
pešaka strada 2%. Veliki broj pešaka je stradao zbog kretanja vozila velikim brzinama u
situacijama kada vozači nisu uočili prisustvo pešaka zbog bočnih smetnji prilikom
obilaženja, mimoilaženja ili preticanja.
Vozači često u vožnji u naseljenim mestima prave grešku što vrše preticanje na
pešačkom prellazu ili u zoni pešačkog prelaza. Preticanje je naročito opasno kada
vozilo usporava da bi propustilo pešake da pređu preko kolovoza, a drugo vozilo ga
pretiče. Vozač vozila koji pretiče nema u takvoj situaciji dobar pregled pešačkog
prelaza, a povedanjem brzine nema mogudnoist da izbegne sudar sa pešakom.
Pri preticanju nastaju situacije u kojima vozači vozila koja vrše preticanje imaju
smanjenu preglednost dela kolovoza I trotoara, a I pešaciu jer vozilo svojim položajem
zaklanja drugo vozilo. To se naročito odražava kod vozila vedih dimenzija kao što su
vozila JGPP-a. karakteristične su dve faze preticanja u kojima nastaju ovakve opasne
situacije.ž Vozači često prave greške pri (denom ili levom)skretanju na raskrsnicikoje
nisu regulisane svetlisnim signalima pa ne smanjuju I ne propuštaju pešake ne pešačkom
prelazu. Po pravilu sa leva skretanja izvode vedom brzinomkoko bi se što pre napustila
moguda zona komflikta sa vozilom iz suprotnog smera, a u isto vreme pešaci prelaze
kolovoz.
Analiza saobraćajne nezgode
- Put kočenja koji je automobile prešao kočen od mesta sudara do pozicije u kojoj se
zaustavio
S4sz=14+2+4.1=20.1m
S4ds=10+2-0.7-2.6=8.7m
b=9.81*(0.8*0.51+0.03)
b=4.29m/s2
- Usporenje koje je automobile mogao ostvariti duž tragova kočenja možemo izračunati
na slededi način:
ɛ===1
Gp=G-Gz=1200-620=580 (daN)
b1=g*(ɛ*µ+i)
b1=9.81*(1*0.8+0.03)
b1=8.14 m/s2
- Put kočenja koji je automobile prešao kočenjem od mesta sudara do pozicije u kojoj
se zaustavio kada je kočioni system bio ispravan
Vz=√ s2-2b1S4ds
Vz=0
Vz2=Vs2-2b1*S4sz
02=9.692-2*8.14*S4sz
16.28*S4sz=93.83
S4sz=
S4sz=5.76m
t4= = =3.61 s
način tz=tr+t4=1.1+3.61=4.71 s
način tr=t1+t2+t3=0.8+0.2+.01=1.1 s
Sz=V0*tr- +
Sz=28 m
Literatura
Saša Babid, dipl. Inž. Saobradaja, bezbednost I regulative u saobradaju. Visoka
tehnička mašinska škola stukovnih studija Trstenik 2012.