Marija Sablić

INTERKULTURALIZAM U NASTAVI

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 1 10/28/14 9:15 AM

 BIBLIOTEKA
Nova škola
Marija Sablić
Interkulturalizam u nastavi

© Marija Sablić i Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb, 2014.

Nakladnik
Naklada Ljevak

Urednica
Nives Tomašević

Recenzenti
prof. dr. sc. Olivera Gajić
prof. dr. sc. Neven Hrvatić
izv. prof. dr. sc. Elvi Piršl

Knjiga je objavljena uz potporu

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 2 10/28/14 9:15 AM

 Marija Sablić

INTERKULTURALIZAM
U NASTAVI

Zagreb, studeni 2014.

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 3 10/28/14 9:15 AM

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 4 10/28/14 9:15 AM
 SADRŽAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

I. INTERKULTURALIZAM – O ČEMU UČITI?

Interkulturalizam – teorijska polazišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Interkulturalizam i/ili multikulturalizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Interkulturalizam – osnovna terminologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Teorijski pristupi interkulturalizmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Teoretičari interkulturalizma u odgoju i obrazovanju . . . . . . . . . . . . 35
Globalizacija i multikulturalnost suvremenih društava . . . . . . . . . . . . . 45
Društveno okruženje i migracije stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Hofstedeov model “nacionalne kulture” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Interkulturalni odgoj i obrazovanje – nova ideja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
Interkulturalna dimenzija kurikuluma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Teorijsko određenje kurikuluma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Vrste i kategorije kurikularnih struktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Interkulturalni kurikulum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
Sukonstrukcija interkulturalnog kurikuluma . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
Interkulturalna školska zajednica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
Identitet i interkulturalna školska zajednica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
Interkulturalni identitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Važnost školskoga ozračja u interkulturalnom okruženju . . . . . . . . 161
Interkulturalna kompetencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
Interkulturalna kompetencija nastavnika/učitelja . . . . . . . . . . . . . . 171
Interkulturalna osjetljivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
Interkulturalna komunikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 5 10/28/14 9:15 AM

 II. INTERKULTURALIZAM – KAKO UČITI?

Nastavne metode i oblici rada u interkulturalnom odgoju i

obrazovanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
Suradničko učenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
Aktivno učenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
Diskusija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219
Interkulturalizam u pojedinim nastavnim predmetima . . . . . . . . . . 220
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
Prava osjetljivih skupina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
Prava nacionalnih manjina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
Interkulturalna dimenzija građanskog odgoja i obrazovanja . . . . . . . . 256

Sažetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
Abstract . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274
Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 277
Kazalo pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
Bilješka o autorici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 6 10/28/14 9:15 AM

 Predgovor

O
va je knjiga nastala kao plod višegodišnjeg istraživanja i zani-
manja za različite kulture koje nas okružuju i obogaćuju te za
njihove međusobne odnose. Danas su pred pedagogijom brojni
izazovi, a jedan je od njih razvoj pozitivnoga stava i pogleda u odnosu na
različitosti. Mlade ljude potrebno je osposobiti za poštovanje bogatstva
različitosti kultura i pružiti im podršku u stjecanju vještina za prepozna-
vanje predrasuda, borbe protiv njih i svih oblika diskriminacije gdje god
se s njima susretnu. Potreba za interkulturalnom pedagogijom ogleda se
u novim zadaćama nastave usmjerenih na poštovanje, slavljenje i prepo-
znavanje različitosti u svim područjima ljudskoga života. Novi pristupi
obrazovanju senzibiliziraju učenike na činjenicu kako se čovječanstvo
prirodno razvija različitim načinima života, običajima i svjetonazorima,
i kako nas upravo ta različitost obogaćuje. Obrazovanje koje promiče ra-
zličitosti i ljudska prava suprotstavlja se svim oblicma diskriminacije i
promiče vrijednosti na kojima se gradi humano društvo temeljeno na pri-
hvaćanju različitosti.
Knjiga se bavi obrazovanjem koje se temelji na multikulturalnom i an-
tirasističkom pristupu koje se diljem svijeta uvodilo od 1960-ih do 1990-
ih. Pojmovi poput multikulturalizma i interkulturalizma uvode se kako
bi se opisale promjene kojima je suvremeno društvo izloženo. Oba pojma
opisuju situacije u kojima je na jednom prodručju prisutno više kultura.
Pojavom različitih kultura javlja se potreba za novim pristupima peda-
gogiji kao znanstvenoj disciplini koja se bavi odgojem i obrazovanjem.
Svi dijelovi knjige temelje se na kulturalno osjetljivoj pedagogiji, kritički
usmjerenoj prema sebi samoj kao znanstvenoj disciplini i prema društve-
nim promjenama. Pedagogija kao znanstvena disciplina ima važnu ulogu
u razvoju interkulturalnog društva. Ona ne može preuzeti potpunu odgo-
vornost za suzbijanje rasizma i promicanja interkulturalnih kompetencija,
ali je važna u olakšavanju razvoja učeničkih interkulturalnih kompeten-
cija, vještina, stavova, vrijednosti i znanja. Obrazovanje usmjereno samo

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 7 10/28/14 9:15 AM

 predgovor

na jednu kulturu današnjim je učenicima sve nepoželjnije i nepoznatije.

Potrebno je u nastavu uvoditi programe i sadržaje koji podržavaju druš-
tveni pluralizam, podižu u učenika svijest o vlastitoj kulturi i o postojanju
drugačijih kultura i vrijednosnih sustava. Sadržajima u nastavi trebalo bi
kod učenika razvijati poštovanje prema stilovima života različitim od nji-
hovih. Težište interkulturalnoga odgoja i obrazovanja trebalo bi počivati
na oblikovanju školskog prostora prema načelima kulturalnog pluralizma
kojemu je jezgra kurikulum.
U knjizi se opisuje razvoj pojmova interkulturalizam/multikulturali-
zam, proučavaju se teorijski pristupi interkulturalnom odgoju i obrazova-
nju te se govori o najvažnijim teoretičarima ovoga znanstvenog područja.
Problemi migracije stanovništva i globalizacije analizirani su kao jedni
od temeljnih razloga i potreba za uvođenjem interkulturalizma u nastavu.
Dio knjige čine i važna područja interkulturalnog odgoja i obrazovanja,
poput stvaranja interkulturalne školske zajednice, sukonstrukcije inter-
kulturalnog kurikuluma i interkulturalne kompetencije kao sve prisutni-
je teme brojnih znanstvenih istraživanja u području pedagogije posljed-
njih godina. Uz uspješnu komunikaciju, temeljni zahtjevi interkulturalne
kompetencije postaju osjetljivost i samosvijest, odnosno razumijevanje
ponašanja drugih i načina njihova razmišljanja te viđenja svijeta. Jedan od
središnjih problema interkulturalne pedagogije je interkulturalna komu-
nikacija koja podrazumijeva interakciju između ljudi koji govore različi-
tim jezicima. U poglavlju o interkulturalnoj komunikaciji upućuje se na
važnost učenja jezika kao značajnog sredstva informiranja i prijenosa mi-
sli, znanja, ideja, vrijednosti, osjećaja i događaja te razvijanja (inter)kul-
turalne kompetencije, to jest boljeg shvaćanje vlastite kulture i aktivnog
uključivanja u život i rad druge kulture. Poglavlje koje se bavi identite-
tom oslanja se na vezu identiteta s nacionalnom i etničkom pripadnošću.
U interkulturalnom kontekstu identitet je jedan od temeljnih pojmova u
analizi etničkog, nacionalnog i manjinskog problema. Izgradnja identiteta
nerazdvojna je u procesima identifikacije s teritorijalno, etnički i kulturno
definiranom zajednicom te s usporednim uvjetovanjima kognitivne i emo-
cionalne dimenzije pojedinca.
Iako se smatra kako postoji više od dvjesto pedeset definicija kultu-
re, u knjizi se polazi od definiranja kulture kao načina života pripadnika
društva, zbirku ideja i navika što ih uče, dijele i prenose iz naraštaja u
naraštaj. Predložene su nastavne metode za provođenje interkulturalizma

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 8 10/28/14 9:15 AM

 predgovor

u nastavi, koje bi svim dionicima nastavnog procesa u multikulturalnim

zajednicama trebale olakšati urediti odnose između dominantne i manjin-
skih skupina na načelima kulturnog pluralizma. Odgoj i obrazovanje za
ljudska prava i građanski odgoj i obrazovanje prikazani su kao temeljne
sastavnice nastave u suvremenim školama. Njihovo uvođenje u nastavu
kao zasebnih ili izbornih predmeta pridonijet će razvoju društva koje se
temelji na toleranciji, nenasilju i mirnom rješavanju sukoba.
Nada je kako će ova knjiga pripremiti čitatelje, učitelje, nastavnike,
profesore, stručne suradnike u školama, učenike, studente i sve ostale za
svakodnevan susret s različitostima i za prihvaćanje različitosti kao nečega
prirodnog. Svrha je knjige promicati razumijevanje socijalnih i obrazovnih
problema vezanih uz kulturne različitosti, razvijati sposobnost kritičkoga
mišljenja, priznavati svima pravo na posjedovanje kulturnoga identiteta,
razvijati komunikacijske vještine, znanje i sposobnosti korištenja znanja
o drugačijima, razvijati osjećaj za rješavanje socijalnih problema i razvijati
sposobnost suradnje u multikulturalnom okruženju.
Autorica

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 9 10/28/14 9:15 AM

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 10 10/28/14 9:15 AM
 I.
n
INTER-
KULTURALIZAM
– O ČEMU
UČITI?

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 11 10/28/14 9:15 AM


Ideju o interkulturalizmu,
kao kulturnom pluralizmu,
potaknuo je Kallen 1915.
godine, osporivši
(ne)službenu američku
politiku, ideologiju
“lonca za taljenje”,
zapravo angloameričkoga
konformizma, prema kojoj
bi se različite druge etničke
skupine na američkom tlu,
radi integracije u američko
društvo, trebale odreći
svojega distinktivnog
kulturnog podrijetla.
12
Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 12
Interkulturalizam –
teorijska polazišta
P
ojam interkulturalizam susrećemo u svim dijelo-
vima kulture: jeziku, književnosti, umjetnosti,
mitologiji, religiji i modernoj ideologiji. Temelji
se na zamisli boljega i humanijega društva i budućnosti
u kojem će rasizam i dominacija čovjeka nad čovjekom
biti eliminirani.
Interkulturalizam je razmjerno nov način viđenja
sličnosti i razlika između kultura u useljeničkoj, obra-
zovnoj i poslovnoj politici zapadnih zemalja, najprije u
Sjedinjenim Američkim Državama, a zatim u Europi. Ri-
ječ je o pokušaju prevladavanja potencijalnih žarišta su-
koba na unutarnjem i vanjskom planu. Na unutarnjem
planu riječ je o problemu integracije nacije kao društva
u kojem žive pripadnici različitih etničkih skupina. Na
vanjskom planu riječ je o problemu integracije nezapad-
nih kultura preko svjetskoga tržišta. Zapadni poslovni
svijet više ne vidi tradicionalne nezapadne kulture kao
zapreku privrednoj modernizaciji (Schneider, 1995).
Suvremeni interkulturalizam, kao moderna i aktual-
na tema u znanstvenoj i javnoj odgojno-obrazovnoj po-
litici javlja se u 20. stoljeću u Sjedinjenim Američkim
Državma kao izraz pragmatičnoga interesa za među-
narodno približavanje većinskih i manjinskih etničkih
skupina (Katunarić, 1991). Sjedinjene Američke Drža-
ve nastanjene su različitim useljenicima iz cijeloga svi-
jeta. Isključujući domicilno stanovništvo, Indijance, svi
10/28/14 9:15 AM
 interkulturalizam
– o čemu učiti?

ostali stanovnici pronalaze tragove svojega podrijetla u

nekim drugim narodima svijeta. Velike seobe naroda
i potraga za boljim životom dovele su do naseljavanja
Sjeverne Amerike. Tako i Sjedinjene Američke Države
naseljavaju različite etničke, vjerske i druge skupine
te dolazi do stvaranja nove kulture i nacije. Ta nova
kultura i nacija stvorena je na ideji asimilacije. Dolazi
do procesa izgradnje novoga društva sastavljenoga iz
posve različitih etničkih skupina. Ovaj proces doveo je
do pojave tzv. melting-pota (lonca za taljenje). Pojam je
1782. godine u engleski jezik uveo John de Crevecoer,
misleći pri tome na kolonijaliste doseljene iz svih dije-
lova svijeta koji “stopljeni” u novu rasu predstavljaju
jedinstvenu, novu američku naciju. Projekt stvaranja
nove jedinstvene američke nacije temeljio se na zapo-
stavljanju starih običaja useljenika, na zaboravu mate-
rinskih jezika, brisanju etničkih i nacionalnih razlika.
Cilj toga procesa vodio je angloameričkom konformiz-
mu, prema kojem bi se pripadnici različitih emigrant-
skih skupina odrekli svojega kulturnog podrijetla, a
sve radi integracije u američko društvo. China Town,
Barrios, Little Italy i Harlem egzistiraju kao mjesta u
kojima se kreću određene kulture, jezici i religijske vri-
jednosti. S vremenom se pokazalo da ideja melting-pota
nije ostvariva i da mnoge imigrantske skupine, unatoč
pritiscima, s vremenom ipak nisu izgubile svoje kultur-
ne osobitosti. Zagovarajući prava doseljenika na očuva-
nje vlastitih etničkih i kulturnih osobitosti, teoriju mel-
ting-pota kritizirali su poznati pisci filozofi1, potičući
ideju multikulturalizma i interkulturalizma kao kultur-
nog pluralizma, usmjerenu na prihvaćanje postojanja

1 Poznati američki pisac filozof Kallen nazvavši zatečeno stanje američ-

kim kaosom, 1915. godine osporava ideologiju melting-pota kao poli-
tiku angloameričkog konformizma upozoravajući na ozbiljnost psi-
holoških i društvenih posljedica teorije prema kojoj bi se doseljenici
radi integracije u američko društvo trebali odreći svojega distinktivnog
kulturnog podrijetla (Katunarić, 1994).

13

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 13 10/28/14 9:15 AM

 interkulturalizam
u nastavi

Ideja interkulturalizma u niza potkultura unutar američke kulture, koja 1960-ih

Europi je nastala 1970-ih i
1980-ih.
u Americi stupa na javnu političku i društvenu scenu.
Programi multikulturalnog obrazovanja u Kanadi
uvode se 1970-ih uglavnom kao odgovor na pokrete
francuskih Kanađana i drugih protuanglističkih ma-
njina (Portera, 2008. prema Gundara, 2000; Sleeter i
Grant, 2007). Uvođenjem multikulturalizma kao ide-
je potaknute širenjem zamisli o bikulturalizmu (dvo-
kulturalnosti), na području Kanade željelo se smanjiti
i ukloniti napetosti između Anglokanađana i Franko-
kanađana kao dvaju većinskih naroda2. Iako kanadska
politika multikulturalizma, čiji je cilj bio usmjeren na
poticanje i njegovanje etničke i kulturne baštine ka-
nadskoga stanovništva, nije uspjela zaustaviti asimila-
ciju neanglokanadskih i nefrankokanadskih etničkih
skupina u prevladavajuću anglokanadsku kulturu, ona
je ipak polučila uspjeh, ponajprije u vrednovanju po-
stojećeg nasljeđa i u olakšavanju prilagodbe novih do-
seljenika. Time je multikulturalizam shvaćen kao pri-
hvaćanje i potvrđivanje mnogobitnosti u kulturi radi
uklanjanja neravnopravnog odnosa između većinske i
manjinskih kultura, a Kanada u svojoj općoj orijenta-
ciji prema demokratizaciji društva i demokratskim ob-
licima suživota, iako teritorijalno bliska, nije prihvatila
američku teoriju obrazovanja kao “lonca za taljenje”,
nego je prihvatila politiku interkulturalizma kao kul-
turnog pluralizma, koju su kasnije prihvatile europske
zemlje. Vrlo se brzo pokazalo da ideja melting-pota nije
ostvarena, jer mnoge useljeničke skupine nisu prista-
jale na odricanje svojih kulturnih i drugih osobitosti.
Poznati pisci filozofi Horace M. Kallen, R. Bourne i J.

2 Zaoštravanje odnosa između Anglokanađana i Frankokanađana te

zahtjevi Kanađana ukrajinskoga podrijetla za svojim etnokulturnim
pravima kanadsku su vladu ponukali da 1971. godine objavi program
“Multikulturalizam u dvojezičnom okviru” koji je osim poticanja služ-
bene englesko-francuske dvojezičnosti trebao poticati i njegovanje i ču-
vanje svih etničkih i kulturnih baština kanadskoga stanovništva.

14

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 14 10/28/14 9:15 AM

 interkulturalizam
– o čemu učiti?

Drachsler kritički su analizirali takvo stanje i zagovara- Suvremeni interkulturalizam,

kao moderna i aktualna
li prava doseljenika na očuvanje svojih etničkih i kul- tema u znanstvenoj i
turnih posebnosti, a ne njihovu asimilaciju u američko javnoj odgojno-obrazovnoj
društvo. Svaka bi etnička kultura u američkom društvu politici javlja se u 20.
stoljeću u SAD-u kao
trebala odigrati svoju jedinstvenu ulogu te tako prido- izraz pragmatičnoga
nijeti društvu kao cjelini (Bedeković, 2012). interesa za međunarodno
Ideju o interkulturalizmu, kao kulturnom pluraliz- približavanje većinskih
i manjinskih etničkih
mu, potaknuo je Kallen 1915. godine, osporivši (ne)- skupina. Obrazovanje mora
službenu američku politiku, ideologiju “lonca za talje- biti usmjereno punom
nje”, zapravo angloameričkoga konformizma, prema razvoju ljudske osobe i
jačati poštovanje ljudskih
kojoj bi se različite druge etničke skupine na američ- prava i temeljnih sloboda.
kom tlu radi integracije u američko društvo trebale Ono mora promicati
razumijevanje, snošljivost
odreći svojega distinktivnog kulturnog podrijetla (Ka-
i prijateljstvo među svim
tunarić, 1994). Nemogućnost održavanja teorije mel- narodima, rasnim ili vjerskim
ting-pota dovodi 1970-ih do ideje poznate pod pojmom skupinama te podupirati
djelatnost Ujedinjenih
kulturni pluralizam. Prema ideji kulturnoga pluralizma,
naroda na održanju mira.
potrebno je prihvatiti postojanje niza potkultura unu-
tar američke kulture, čija koegzistencija predstavlja do-
brobit za sve.
U Europi je ideja interkulturalizma nastala 1970-ih
i 1980-ih kada su međunarodna tijela (Vijeće Europe,
Europska zajednica) postala svjesna učinaka demo-
grafskoga rasta (natalitet i novi doseljenici) stranih
zajednica u Europi na multietničko i multikulturalno
obilježje europskih društava, osobito na funkciju škole
u oblikovanju novih društava. U tom su razdoblju in-
tenzivirane rasprave o kulturnim identitetima u Europi
(nacionalnim, regionalnim, lokalnim) s obzirom na sve
jače, dublje i opsežnije europske integracijske procese.
Francuska se među prvim zemljama u Europi suo-
čila s velikim valom izbjeglica iz sjeverne Afrike i do-
seljenicima iz brojnih zemalja u okviru Francuske za-
jednice naroda – bivših kolonija. Začetnik ideje inter-
kulturalnoga odgoja u Francuskoj je Porcher (Previšić,
1987), a težište pristupa u to je vrijeme bilo usmjereno
na rješavanje jezičnih problema u školama uz istodob-
no razvijanje mjera za učenje jezika zemlje domaćina i

15

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 15 10/28/14 9:15 AM

 interkulturalizam
u nastavi

stvaranje prilika za očuvanje manjinskih jezika i kul-

tura kako bi povratak u matičnu zemlju bio moguć u
svakom trenutku. Glavni cilj u to vrijeme pokrenutih
projekata bio je usmjeren prema usvajanju spoznaja o
sličnostima i razlikama na jezičnoj, religijskoj i kultur-
noj razini. Opisanu strategiju Vijeće Europe prihvatilo
je kao “strategiju dvostruke staze” čiji je osnovni cilj
istodobno bio usmjeren prema lakšoj integraciji dose-
ljeničke djece u matične obrazovne sustave domaćina i
na održavanje kulturnih i jezičnih veza s državom po-
drijetla kako bi se omogućila eventualna školska reinte-
gracija (Portera, 2008). Sedamdesetih godina prošloga
stoljeća neke su europske zemlje zbog sve većeg broja
djece stranaca počele uvoditi nove pristupe primjerene
doseljeničkoj populaciji, a s obzirom na to da je s vre-
menom došlo do produljivanja boravka imigranata i nji-
hove transformacije u doseljenike, pojavila se potreba
za pronalaženjem novih modela zajedničkog suživota
na prostoru mnogih zapadnoeuropskih zemalja koje su
se iz monokulturalnih transformirale u multikultural-
ne zajednice. Stoga su se 1980-ih na temelju određenih
teorijskih razmatranja počele oblikovati i neke praktič-
ne strategije raznovrsnih intervencija u području inter-
kulturalizma (Portera, 2008) čiji je koncept u Vijeću
Europe oblikovan kao politički i filozofski pokret, ali
i kao poseban projekt u okviru odgojno-obrazovnog
sustava uz definiranje temeljnih zadataka usmjerenih
na ostvarivanje ravnopravnog dijaloga između razli-
čitih naroda, kultura, jezika, rasa i tradicija na europ-
skom tlu, njihovo uzajamno poznavanje, prihvaćanje
i razumijevanje, toleranciju i zajedništvo, dvosmjernu
komunikaciju te suprotstavljanje asimilaciji, segregaci-
ji, rasizmu, netoleranciji, ksenofobiji i antisemitizmu.
S obzirom na to da je koncept interkulturalizma u to
vrijeme imao naglašenu političku dimenziju, pretpo-
stavljajući nužne političko-zakonodavne odluke zema-
lja članica Vijeća Europe, u mnogim je imigracijskim

16

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 16 10/28/14 9:15 AM

 interkulturalizam
– o čemu učiti?

zemljama došlo do nesuglasica i sukobljavanja zbog Za prihvaćanje i razvoj

interkulturalizma posebno
ključnih problema interkulturalizma, pri čemu su neke je značajan dokument
zemlje članice takav pristup prihvaćale izrazito liberal- UNESCO-a iz 1974. godine,
nim, antinacionalnim i izrazito ljevičarskim projektom, usvojen na 18. generalnoj
konferenciji u Parizu.
koji predstavlja prijetnju rušenju tradicionalnih vrijed-
nosti nacionalnih europskih država, dok su ga zagovor-
nici interkulturalnih načela prihvaćali kao poveznicu s
ostvarivanjem prava manjina, ljudskim pravima i rav-
nopravnošću.
Unatoč tome, dobivši načelnu potporu Vijeća Eu-
rope i UNESCO-a, potaknut velikim migracijama i mi-
gracijskim politikama na europskom tlu i kontaktima
s drugim kulturama te gospodarskom globalizacijom
i razvojem komunikacijskih tehnologija, interkultu-
ralizam je prihvaćen kao optimistična pretpostavka o
međusobnoj povezanosti pripadnika različitih kultura.
Vijeće Europe preporučilo je obrazovanje za sve s “kul-
turnim dodatkom”, otkrivanje različitosti i razvijanje
sposobnosti i umijeća potrebnih za suodnos različitih
kultura. Za prihvaćanje i razvoj interkulturalizma po-
sebno je značajan dokument UNESCO-a iz 1974. godi-
ne, usvojen na 18. generalnoj konferenciji u Parizu koji
donosi posebne preporuke o odgoju za međunarodno
razumijevanje, mir, ljudska prava i slobode čovjeka,
posebno o pravima djeteta i mladih za odgoj i obrazo-
vanje na materinskome jeziku. Europski i američki in-
terkulturalizam predstavljaju pokušaj da se život učini
snošljivijim u okolnostima kada su granice trajno odre-
đene i/ili uopće više nisu upitne, stoga glavni naglasak
stavljaju na obrazovanje i integraciju djece migranata
te pripadnika starosjedioca u matični školski sustav. Za
razliku od tradicionalnih oblika obrazovanja (asimili-
rajućega, segregirajućega ili marginalizirajućega) koji-
ma se potire identitet drugih kultura, interkulturalno
obrazovanje je integrativno (Szaday, 1994. prema Ka-
tunarić, 1996: 850). Njegov osnovni cilj je afirmirati
kulturni i skupni identitet drugih i smanjiti ili elimi-

17

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 17 10/28/14 9:15 AM

 interkulturalizam
u nastavi

nirati predrasude prema njima kako bi se utjecalo na

sprječavanje ili smanjenje diskriminacije u društvu.
Brojni su i raznovrsni nesporazumi u vezi s pojmom
interkulturalizam. Prefiks “inter” ne znači prisutnost ili
suživot, kao ni slučajno miješanje kultura, nego pred-
stavlja projekt novih kulturnih sinteza, koje držeći se
vjernosti vlastita podrijetla, oplođuju i stvaraju nove,
originalne kulturne modele (Piršl, 2001). Interkultura-
lizam ne znači skup kultura ili zamjenu jednoga obli-
ka mišljenja drugim, nego mogućnost uspoređivanja
različitih mišljenja, ideja, kultura na jednom prostoru.
On potiče na razmišljanje o razlikama psihospoznajne,
seksualne, etničke, kulturne, religiozne prirode, o bor-
bi protiv predrasuda, o mirnom suživotu među narodi-
ma i pojedincima ili skupinama različitoga podrijetla, o
jednakim šansama u obrazovanju. Upravo interkultu-
ralizam putem konkretnih prilika omogućuje da dođe
do suočenja, komunikacije, međusobnoga upoznava-
nja i vrednovanja, razmjene vrijednosti i modela života
te društveno-etičkoga poštovanja. Interkulturalizam je
koncepcija koja polazi od pluraliteta kultura i njihove
jednakopravnosti. Naglašena dimenzija dijaloga među
kulturama daje interkulturalizmu potrebnu otvorenost
i socijalnu dimenziju dodira (Previšić, 1994).
Za Ladmirala i Lipianskog (prema Piršl, 2001) inter-
kulturalizam je proces verbalne i neverbalne interak-
cije koji postoji među članovima različitih kulturnih
skupina. Ovakvo određenje interkulturalizma nadila-
zi njegovo često jednostrano i ograničeno definiranje,
koje polazi isključivo s jezičnoga aspekta. Verbalna
komunikacija predstavlja značajan aspekt komunika-
cije među ljudima. Jezik, kao simbolički sustav, pruža
mogućnost iskazivanja određenih vrijednosti i društve-
nih odnosa, pogleda na svijet, intimno, osobno viđenje
okoline i međuljudskih odnosa.
Interkulturalizam je izvorno zamišljen kao akcija i
proces u kojem nema jednostavnoga davanja i prima-

18

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 18 10/28/14 9:15 AM

 interkulturalizam
– o čemu učiti?

nja, u kojem bi netko bio unaprijed aktivan, a netko

pasivan, manje ili više važan, nego je ravnopravan u
odnosu, a različit po sadržaju. On tek u suodnosu,
razmjeni i susretu s drugima pokazuje svoju optimi-
stičnu pretpostavku o spojivosti različitosti i među-
sobnom približavanju većih i manjih, jačih i slabijih
kroz aktivnu interakciju. Interkulturalizam pokušava
izgraditi filozofiju uvažavanja i prožimanja, socijalno-
etičku zaštitu manjina, dodire s nedovoljno poznatim
i razumijevanje za gospodarske i druge međuovisno-
sti (Previšić, 1996). Prema Dragojeviću (1999), pojam
interkulturalizam nastaje zbog kritika vezanih uz sta-
tičku narav multikulturalnoga pristupa. Prva zadaća
toga pristupa je definiranje potencijalnih dinamičkih
međuodnosa te uzajamnoga utjecaja različitih kultura
u jednoj zemlji. Interkulturalizam se zalaže za jednaka
prava i mogućnost dijaloga za sve kulturne skupine u
dodiru: i autohtonih i onih imigrantskih, bilo većinskih
ili manjinskih.
Interkulturalizam je istodobno politička i kulturo-
loška platforma za unapređivanje demokracije i me-
đuljudskih odnosa. Stalno je podložan propitivanjima,
dopunama i prilagodbama, jer se i društveni uvjeti za
njegovu primjenu stalno mijenjaju, dinamiziraju i obo-
gaćuju. Neki su teoretičari pokušali fenomen interkul-
turalizma prikazati kao mozaik i bogatstvo društvenoga
života u suvremenoj civilizaciji, ali to nije dovoljno, jer
ga u prvom redu treba promatrati kao identitet ljudi ra-
zličitih etničkih, vjerskih i drugih kulturnih pripadno-
sti. Budući da se suvremeno društvo sve više homoge-
nizira, dolazi do izražaja problem osobnoga i skupnoga
identiteta u masovnom društvu (Katunarić, 1994).
Pojam suvremenoga interkulturalizma ne treba
do­­­slovno shvatiti, to jest kako suživot ljudi različitih
kultura nije problem i prepreka. To je jednakoprav-
na mogućnost svestranoga razvoja svojega kulturnog
identiteta, svoje kulture, a u isto vrijeme pružanje mo-

19

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 19 10/28/14 9:15 AM

 interkulturalizam
u nastavi

Multikulturalizam gućnosti drugima da budu ravnopravni. On je traganje

i multikulturalno
obrazovanje pojmovi su
kojima se najčešće koriste
autori s anglosaksonskoga
(engleskoga) govornog
područja (Kanada,
Australija, SAD, Velika
Britanija).
za jedinstvom razlika, a nikako asimilacija, jer uzima
kulturni pluralizam i etnicitet kao vrijednost za zajed-
nički život. Interkulturalizam znači shvatiti “drugoga”
i biti u interaktivnom odnosu s njim. Pritom shvatiti
ne znači akumulirati informacije, govoriti o drugima,
nego govoriti s drugima, slušati i odgovarati. Interkul-
turalizam nije jednostavno prepoznavanje pluralističke
situacije nego način suočavanja s problemima i interak-
tivno djelovanje radi očuvanja i promocije identiteta
(Abdallah Pretceille, 1986. prema Piršl, 2001).

20

Interkulturalizam u nastavi FIN.indd 20 10/28/14 9:15 AM