Professional Documents
Culture Documents
Uvod
Savremena metodika nastave matematike, osim vaspitne i naučne zasnovano-
sti, svrstava interaktivnost i individualizaciju u prioritetne uslove za kvalitetnu nastavu
i učenje matematike. Navedeni uslovi za kvalitetnu nastavu veoma su složeni i teško
dostižni, a realizuju se u najboljoj meri korišćenjem svih didaktičko-metodičkih re-
sursa. Shodno tome, kvalitetno interaktivno učenje matematike zahteva funkcionalno
povezivanje svih savremenih i provereno efikasnih sistema nastave, metoda, oblika i
sredstava. Svrsishodnost povezivanja u nastavi matematike prvenstveno se meri ste-
penom interaktivnosti.
*
mirelamrdja@gmail.com
НОРМА, XV, 2/2010
Pojam interakcije u scom širem značenju definiše se kao aktivnost koja se raz-
menjuje između najmanje dva subjekta, ljudi ili medija. Interaktivna nastava / učenje,
kao jedna od najzastupljenijih strategija savremenog obrazovanja, uži je pojam od poj-
ma interakcije jer se prevashodno odnosi na interpersonalni odnos. Interakcija, pak,
podrazumeva aktivni odnos ili komunikaciju učenika, nastavnika, roditelja i drugih
subjekata: „Zavisno od prirode i tipa znanja, učenik se u procesu učenja susreće sa
raznovrsnim intelektualnim problemima i u susretu sa njima razvija specifične oblike
aktivnosti“ (Pešikan, A. Ž., Ivić, I. 2000: 164). Interaktivnom nastavom vršimo pro-
mene u razmišljanju, u emocijama i ponašanjima učenika. Zbog toga je bitno da se
interakcija pravilno sprovodi.
Dosadašnja didaktičko-metodička saznanja stavljaju u prvi plan ono znanje do
koga se dolazi uz aktivno sudelovanje učenika, putem ličnog rada i vršenja eksperi-
menta. Uloga nastavnika je da učenika usmeri, podstakne i nauči ga kako se uči mate-
matika. Pri tom, svaku aktivnost učenika potrebno je da prati povratna informacija na-
stavnika (što je dokazana psihološka potreba svakog pojedinca). U učenju matematike
takav rad podrazumeva najpre misaone aktivnosti učenika. Ishodi takvog rada treba da
povećaju efekte, kao što su optimalni razvoj kognitivne i konativne sposobnosti, kri-
tičnost, kreativnost i sl. „Interaktivnim učenjem, zahvaljujući socijalnoj interakciji, vr-
šimo promjene u razmišljanju, u emocijama i ponašanjima ljudi“ (Milijević, S., 2003,
str. 38). Navedene konstatacije odnose se, pre svega, na savladavanje programskih
sadržaja u nastavi matematike, a dosada nisu u dovoljnoj meri uvažavane.
Savremena metodika nastave matematike zahteva da didaktički princip sve-
sne aktivnosti učenika dobije privilegovanu ulogu u odnosu na ostale principe. To bi
podrazumevalo nastavu matematike u kojoj su učenici glavni i aktivni činioci, koji
učestvuju ne samo u procesu nastave, već i u izboru metodike rada. Time se pojačava
motivacija učenika, njihova kompetentnost i odgovornost za svoj rad. Na taj način se
nastava i učenje matematike postaju uistinu interaktivni.
Interaktivnim učenjem naučeno se bolje koristi u novim situacijama učenja ma-
tematike, transfer učenja je veći, naučeno se duže zadržava i pamti. Ono podrazumeva,
212
N. Petrović, M. Mrđa, B. Lazić: DIFERENCIRANA INTERAKTIVNA NASTAVA MATEMATIKE
213
НОРМА, XV, 2/2010
214
N. Petrović, M. Mrđa, B. Lazić: DIFERENCIRANA INTERAKTIVNA NASTAVA MATEMATIKE
215
НОРМА, XV, 2/2010
Primeri:
1) Direktna sadržajna pomoć: Ucrtajte ovu pomoćnu liniju.
Indirektna pomoć: Treba vam jedna pomoćna linija.
2) Direktna sadržajna pomoć: Označi ... kao nepoznatu veličinu x.
Indirektna pomoć: Šta bi bilo najpogodnije da se označi kao nepoznata x?
3) Direktna sadržajna pomoć: Zapiši, preko nepoznate, izraze za ostale bitne
veličine.
Indirektna pomoć: Koje bi bitne veličine trebalo izraziti, preko nepoznate.
4) Direktna sadržajna pomoć: Jednakim izrazima formiraj i reši jednačinu.
Indirektna pomoć: Kojim izrazima možeš formirati jednačinu?
Model 1.
216
N. Petrović, M. Mrđa, B. Lazić: DIFERENCIRANA INTERAKTIVNA NASTAVA MATEMATIKE
217
НОРМА, XV, 2/2010
218
N. Petrović, M. Mrđa, B. Lazić: DIFERENCIRANA INTERAKTIVNA NASTAVA MATEMATIKE
219
НОРМА, XV, 2/2010
s više odgovarajućih površina. Zbog toga učenici, npr. zapis 2ha 5a 37m2 obavezno
izražavaju i rečima: ovako zapisana površina sastoji se od površina dva hektara, pet ari
i trideset sedam kvadratnih metara.
7. Verifikativna faza, na drugom času, započinje sledećom instrukcijom (po-
moći) učitelja.
Na strani 45 udžbenika nacrtana je podela 1 dm2 na 10 · 10, odnosno 100 cm2. S
navedenog crteža možeš uočiti način za izražavanje jedinicama površine dm2 i odgovara-
jućim mernim brojevima. Zato je neophodno da koristiš dužine stranica kvadrata sa
slike, izražene jedinicama cm i mm. Zadatak rešavaš izračunavanjem.
dm2 = (10 ·10) cm2= 100 cm2 i dm2 = (100 · 100) mm2= 10 000 mm2
Model 2.
U ovom modelu detaljno ćemo opisati pripremu za čas obrade nastavne jedini-
ce: Brojevna poluprava, a samo osnovne elemente časa utvrđivanja.
220
N. Petrović, M. Mrđa, B. Lazić: DIFERENCIRANA INTERAKTIVNA NASTAVA MATEMATIKE
A 1 2 3 B
221
НОРМА, XV, 2/2010
Pri tom, nastavnik i učenici ucrtavaju tačke dobijene presecima kružnih lukova
i poluprave (svih sedam), a ispod prve četiri upisuju brojeve 1, 2, 3, i 4.
Generalizaciju i uopštavanje čine definicije, pravila i crteži iz nenumerisanog
zadatka (Isto, str. 31 – 4a):
222
N. Petrović, M. Mrđa, B. Lazić: DIFERENCIRANA INTERAKTIVNA NASTAVA MATEMATIKE
Zadaci iz udžbenika
223
НОРМА, XV, 2/2010
Evaluacija rada
224
N. Petrović, M. Mrđa, B. Lazić: DIFERENCIRANA INTERAKTIVNA NASTAVA MATEMATIKE
Zaključak
Literatura:
225
НОРМА, XV, 2/2010
226
N. Petrović, M. Mrđa, B. Lazić: DIFERENCIRANA INTERAKTIVNA NASTAVA MATEMATIKE
Napomene:
1
Ovaj rad nastao je kao rezultat istraživanja na naučno – istraživačkom projektu: Savremena razredna
nastava: od teorijskog znanja do profesionalnih kompetencija.
227