Izvozna strategija za sektora građevinarstva

1
Sadržaj:
UVOD.................................................................................................................................... 3

SITUACIJSKA ANALIZA ........................................................................................................... 3

SWOT ANALIZA ................................................................................................................... 16

AKCIONI PLAN ..................................................................................................................... 22

CILJANJE TRŽIŠTA ................................................................................................................ 26

2
Uvod

Sektor građevinarstva čine proizvodi i usluge. Sektor možemo posmatrati kroz nekoliko grupa
proizvoda: građevinski proizvodi i komponente, priprema građevinskih radova, izgradnja objekata te
profesionalne usluge, kao što su projektni dizajn i konsultantske usluge. Ovakva podjela sektora na
grupe proizvoda zasniva se na NACE 1,1 sektorskoj klasifikaciji. Međutim, prilikom pripreme
Strategije rasta izvoza, posmatrali smo: građevinske materijale, građevinsku operativu i profesionalne
usluge, kako za niskogradnju, tako i za visokogradnju.
Sektor građevinarstva doživio je snažne promjene i turbulencije tokom proteklih nekoliko godina, s
obzirom na globalnu ekonomsku i finansijsku krizu. Nedovoljno je zvaničnih podataka o izvozu
građevinske operative ili profesionalnih usluga. Tabela ispod pokazuje vrijednosti proizvoda sektora
građevinarstva, uključujudi plastiku i građevinske materijale.

Učešde u BDP-u 10,19%

Učešde u izvozu dobara 6.07%

Broj kompanija 3,975

Broj zaposlenih 46,235

Tabela 1: Indikatori za sektor građevinarstva, uključujudi i plastične materijale

Situacijska analiza

Cilj situacijske analize građevinskog sektora je da prikaže postojede stanje sektora na domadem i
inozemnom tržištu, probleme s kojima se sektor susrede te značaj sektora u ukupnom ekonomsko-
privrednom razvoju Bosne i Hercegovine.
Kako bi se što jednostavnije i preglednije predstavilo stanje razmatranog sektora, urađen je određeni
broj grafikona i tabelarnih prikaza podataka.
Zbog lakše komparacije bh. građevinskog sektora sa zemljama članicama EU, kao i dobivanja
podataka iz različitih izvora za daljnju statistiku, data je definicija građevinskog sektora po NACE
kodovima te objašnjenje da je KDP BiH i KDP BiH 2010. usaglašen sa NACE Rev1., odnosno NACE
Rev2.
Kao prilog ove situacijske analize, dat de se klasifikacija proizvoda po djelatnostima Bosne i
Hercegovine – KPD BIH, KPD BIH 2010., s objašnjenjima, kako bi se mogli pratiti statistički podaci.
Bitno je naglasiti da je KDP BIH usklađena sa NACE kodovima Rev 1.1 i ista je važila do 31. 12. 2010.
godine. Od 01. 01. 2011. godine važi KDP BiH-2010., koja je usaglašena sa NACE kodovima Rev2.
S obzirom na opširnost definicije, uzet je sažetak u kojem se navodi da građevinski sektor obuhvata
opde i specijalne građevinske radove na izgradnji objekata visokogradnje i niskogradnje, montažne,
instalacijske i završne građevinske radove. Također obuhvata izgradnju novih objekata, popravke,
nadogradnje i prepravke, podizanje zgrada i drugih građevinskih objekata od prethodno izrađenih
dijelova, proizvedenih od drugih, i također privremene građevinske radove.
Građevinski sektor je definiran pomodu NACE 1,1 sektorske klasifikacije, a uključuje sljedede
podsektore:
 Dobavljači građevinskih proizvoda i komponenti
 Priprema gradilišta, izgradnja kompletnih objekata, izgradnja postrojenja, dovršenje i
iznajmljivanje građevinskih strojeva
 Profesionalne usluge (projektiranje i konsalting)

3
Građevinarstvo u Bosni i Hercegovini
Građevinarstvo predstavlja značajan dio ekonomije svake države, pa tako i naše zemlje.
Pod građevinarstvom podrazumijevamo čitav niz privrednih aktivnosti, koje se objedinjuju i konačno
manifestiraju kroz izgradnju nekog objekta. Bitna karakteristika građevinarstva jeste da za sebe
vezuje veliki dio ostatka privrede. Ovdje se prije svega misli na elektro-industriju, industriju
proizvodnje mašinskih elemenata koji se koriste u građevinarstvu, bazične hemije i materijale koji
nisu isključivo primjenjivi samo u građevinarstvu.
Građevinarstvo zna biti visokoakumulativna i izvozna privredna grana, ne samo kod razvijenih
zemalja ved i kod zemalja u razvoju, kao što je i BiH. Posebno kod njih je važno da se strategija
privrede oslanja, između ostalog, i na građevinarstvo, u onoj mjeri koju građevinarstvo kao grana sa
svim spomenutim odlikama može preuzeti.
Građevinarstvo je sektor sa specifičnim karakteristikama koji je strogo reguliran, i koji se u velikoj
mjeri razlikuje od drugih sektora. Predstavlja heterogen i fragmentiran sektor, zasnovan na velikom
broju različitih profesija. Također, predstavlja najrasprostranjeniji sektor, s izrazitim regionalnim
razlikama, u kojem su logistika i transportni aspekti veoma važni.
Iako prema NACE kodovima, kao i KDP-u BiH, građevinski materijali ne pripadaju klasifikaciji
građevinskog sektora, za izradu situacione analize građevinski materijali de se razmatrati kao dio
građevinskog sektora.

Podaci koji su korišteni za analizu građevinskih materijala su podaci koji su uzeti iz odgovarajudih
podgrupa djelatnosti klasifikacijske oznake C prema KDP BiH.
Izrada situacione analize građevinskog sektora provedena je analizom tri osnovne grupe:
1. Građevinska operativa,
2. Projektiranje i konsalting i
3. Industrija građevinskih materijala.

U nastavku je dat shematski prikaz građevinskog sektora prema navedenoj podjeli.

Slika 1: Shematski prikaz građevinskog sektora

4
Finansijski pokazatelji
S obzirom na to da građevinski sektor ima znatan udio u BDP-u u zemljama članicama EU, kako bi se
mogla analizirati važnost građevinskog sektora u BiH, napravit de se prikaz učešda građevinskog
sektora u ukupnom BDP-u BiH. Prije obrade građevinskog sektora prema osnovnoj podjeli koja je
data na prethodnom grafikonu, dat de se prikaz ukupnog BDP-a za period 2006. ‒ 2009. godine, kao i
učešde građevinskog sektora u ukupnom BDP-u. Naravno, zbog navedene KDP BiH dobiveni rezultati
o učešdu građevinskog sektora u ukupnom BDP-u naše zemlje ne uključuju učešde građevinskih
materijala.
Kako su za izradu grafikona korišteni podaci Agencije za statistiku BiH, preuzete su i uvodne
napomene od Agencije za statistiku, kako bi se bi se dao uvid u metodologiju i izradu BDP-a.
U obračunu BDP-a za Bosnu i Hercegovinu i entitete primjenjuje se metodologija UN-a „Sistem
nacionalnih računa 1993“ – SNA i njena evropska verzija „Evropski sistem nacionalnih računa 1995“-
ENA95.
Za izvođenje obračuna BDP-a, za BiH i entitete, koriste se raspoloživi statistički podaci poslovnih
subjekata, kompanija, banaka, osiguravajudih društava, ustanova, tijela uprave i ostalih subjekata
koji su rezidenti na prostoru BiH, kao i podaci o poljoprivrednoj i nepoljoprivrednoj proizvodnji koja se
obavlja u okviru domadinstava.
Obračun se izvodi na osnovu podataka poslovnih subjekata, registriranih i raspoređenih prema
Klasifikaciji djelatnosti, koja je usklađena s evropskom klasifikacijom NACE - Rev 1.1. Poslovni subjekti
su, za sada, za obračun BDP-a grupirani u područja djelatnosti kao institucionalne jedinice prema
sjedištu i pretežnoj djelatnosti kompanija, a ne prema jedinicama homogene aktivnosti (jedinice u
sistemu).

Učešće građevinskog sektora u ukupnom BDP-u

25000

20000
000 000 KM

15000 19272 21778 24717 24004

10000 Ukupni BDP

BDP građ. sektora
5000 1.058,67 1.340,15 1.269,08
829,41

0
2006 2007 2008 2009

Izvor podataka-Agencija za statistiku BiH

Grafik 1: Učešde građevinskog sektora u ukupnom BDP-u

Na osnovu raspoloživih podataka, došlo se do rezultata da je učešde građevinskog sektora u

ukupnom BDP-u iznosilo 4,30% u 2006. godini; 4,86% u 2007. godini; 5,42% u 2008. i 5,29% u 2009.
godini.
Shodno navedenim podacima, evidentiran je rast učešda građevinskog sektora u ukupnom BDP-u od
2007. godine do 2008. godine te je došlo do blagog pada u 2009. godini.
Nažalost, zbog neobrađenih podataka za 2010. godinu, ne može se redi da li je učešde i dalje u padu
ili je došlo do blagog porasta. Međutim, uzimajudi u obzir da je u 2010. godini došlo do recesije koja
je znatno utjecala i na ovaj sektor, može se pretpostaviti da učešde građevinskog sektora u ukupnom
BDP-u imalo i dalje tendenciju pada.
Usporedba učešda BDP-a u BiH sa susjednom Hrvatskom - u Hrvatskoj je učešde građevinskog sektora
u ukupnom BDP-u iznosilo: 6,6% u 2006. i 2007. godini; 7,2% u 2008. godini i 5,8% u 2009. godini.

5
Na osnovu usporedbe, može se zaključiti da je učešde građevinskog sektora u ukupnom BDP-u naše
zemlje za oko 2% manje u odnosu na Hrvatsku.
Na osnovu podatka da učešde građevinskog sektora EU27 iznosi 10,7% od ukupnog EU27 BDP-a,
može se smatrati da je učešde od oko 5% BDP-a građevinskog sektora u ukupnom BDP-u BiH vrlo
značajno, što predstavlja dodatni motiv za jačanje ovog sektora.

Kadrovski pokazatelji
U nastavku situacijske analize napraviti de se pregled procenata učešda građevinskog sektora u
zapošljavanju radne snage u proteklih pet godina.

Godina Ukupan broj Zaposleni u % učešde

zaposlenih u BiH građevinskom sektoru građevinskog
sektora
2006 654,252 37,018 5.74
2007 688,313 39,017 5.38
2008 706,088 43,035 6.10
2009 686,495 41,334 6.02
2010 683,399 37,365 5.47
Tabela 2: Prikaz ukupno zaposlenih u BiH i zaposlenih u građevinskom sektoru

Također de se dati prikaz zaposlenih u nekim od evropskih zemalja u razmatranom sektoru, za period
od 2005. do 2007. godine.

2004 2005 2006 2007

Austrija 253 253 257 260
Njemačka 2,254 2,165 2,159 2,199
Španija 2,233 2,390 2,520 2,697
Finska 157 164 165 174
Francuska 1,689 1,736 1,809 1,890
Velika
2,069 2,119 2,165 2,230
Britanija
Italija 1,823 1,890 1,902 1,911
Holandija 450 453 466 482
Portugal 548 554 553 571
Rumunija 337 363 380 420
Švedska 242 254 270 285
Slovačka 134 143 156 166
Tabela 3: Prikaz zaposlenih u građevinskom sektoru u
nekim od evropskih zemalja izražen u hiljadama jedinica

Kroz radionice koje su provedene za izradu situacione analize došlo se do zaključka da je u

građevinskom sektoru kadar deficitaran, što je uzeto u obzir prilikom izrade detaljne SWOT analize.
Ovaj problem je najizraženiji u okviru sektora građevinske operative, gdje se jako teško dolazi do
zapošljavanja KV i VKV radne snage, ali i samog tehničkog osoblja.
Za prevazilaženje ovog problema potrebno je mlade upoznati s aktualnim tržištem rada.
Ideja je bila da se u sklopu situacione analize te izrade detaljne SWOT analize kao rješavanja ovog
problema da prijedlog za prezentaciju građevinskog sektora u osnovnim i srednjim školama, kako bi
se mladi upoznali s mogudnostima koje ovaj sektor nudi.

6
Međutim, kako trenutno nismo mogli dodi do podataka o broju mladih sa KV i VKV kvalifikacijama iz
oblasti ovog sektora koji su nezaposleni te o posljedicama recesije koje su možda i najizraženije u
ovom sektoru, uzimajudi u obzir i podatke o prosječnoj godišnjoj pladi, ovaj problem je ostavljen za
rješavanje u nekoj od narednih faza izrade situacijske analize.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najmanji godišnji prosjek ispladene neto plade u 2010.
godini iskazan je u sektoru građevinarstva (F) i iznosio je BAM 524, a do njega se nalaze sektor
trgovine na veliko i malo (G) sa BAM 563 i sektor prerađivačke industrije (D) u kojem je iskazan
prosjek od BAM 537.
Uzimajudi u obzir podatak da je u 2008. godini vrijednost izvršenih građevinskih radova u proteklih
pet godina bila najizraženija i da je prosječna ispladena neto plada u sektoru građevinarstva iznosila
BAM 525 te da je u toj godini jedina niža prosječna plata ispladena u oblasti (H) hoteli i restorani,
može se zaključiti da plade u građevinarstvu zauzimaju posljednje ili pretposljednje mjesto. Prema
navedenim podacima o prosječnim ispladenim neto pladama za proteklih pet godina, uvjetima rada,
odgovornosti rada te mnogim drugim faktorima jasno ja da se u ovom sektoru mora mnogo toga
uraditi i popraviti te vratiti važnost sektora na prijeratni nivo, odnosno potruditi se da sektor zauzme
zasluženo mjesto u privredi naše zemlje.

Građevinska operativa
Prije obrade podataka o novim narudžbama i izvršenim radovima, dat de se definicije koje su
preuzete iz biltena Agencije za statistiku BiH, s ciljem jednostavnijeg pradenja samih pojmova i
podataka.
Vrijednost izvršenih radova uključuje: vrijednost rada, ugrađenog materijala i gotovih proizvoda za
ugradnju, goriva i energije koje je nabavila pravna osoba, druge troškove koje je pravna osoba imala,
a u vezi su s obavljanjem radova, kao i dobit.
Nove narudžbe predstavljaju ukupnu vrijednost zaključenih ugovora u izvještajnom kvartalu o
izvođenju građevinskih radova u inostranstvu, bez obzira na to da li je ugovor sklopljen neposredno
sa inostranim investitorom ili sa nekim drugim domadim kompanijama koje su glavni ugovaratelji
radova u odnosu na inostranog investitora.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH dat je prikaz analize ostvarenih investicija u stalna
sredstva prema djelatnostima investitora i procentualno učešde građevinskih objekata i prostora u
ukupno ostvarenim investicijama. Ova analiza sprovedena je kako bi se prikazalo učešde ostvarenih
investicija građevinskog sektora u odnosu na ukupno ostvarene investicije.

Ostvarene investicije u stalna sredstva prema djelatnosti investitora

100%

51,82 48,78
80%

000 KM60%
ostalo
40% 48,18 51,22 građ. objekti i prostori

20%

0%
2007 2008

Izvor podataka: Agencija za statistiku BIH

Grafik 2: Učešde građevinskih objekata i prostora u ukupno ostvarenim investicijama

7
Kako se može uočiti sa grafika, od ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva u 2008. godini,
51,22 % ostvarenih investicija je u oblasti građevinskih objekata i prostora, dok su ostale investicije
zastupljene sa 48,78%.
Navedeni podaci su pokazatelj koliko je građevinski sektor bitan u ekonomiji BiH.
U nastavku analize prikazati de se i učešde građevinskih objekata i prostora u ukupno ostvarenim
investicijama u novim stalnim sredstvima, te vrijednosti izvršenih radova u BiH.

Ostvarene investicije u nova stalna sredstva prema djelatnosti

investitora

100%
51,09 47,93
80%
ostalo
000 KM60%
građ. objekti i prostori
40% 48,91 52,07

20%

0%
2007 2008

Izvor podataka Agencija za statistiku BIH

Grafik 3: Učešde građevinskih objekata i prostora u ukupno ostvarenim investicijama u novim stalnim sredstvima

Ostvarene investicije su analizirane za 2007. i 2008. godinu, jer u trenutku izrade situacijske analize
nisu bili dostupni podaci za 2009. godinu.
Prilikom izrade detaljne situacijske analize uzeti de se u razmatranje i podaci za 2009. godinu (koji bi
trebali biti dostupni do kraja tekude godine) kako bi se utvrdilo da li je smanjena vrijednost izvršenih
građevinskih radova u 2009. godini posljedica smanjenih investicija.

Izvršeni građevinski radovi u BiH

Kako je za razvoj izvoza domadih firmi prije svega potrebno jačanje kvaliteta i konkurentnosti na
domadem tržištu, da bi se prikazalo stanje građevinskog sektora, napravit de se analiza vrijednosti
izvršenih građevinskih radova u BiH za područje FBiH, RS i Brčko distrikta.
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u BiH po entitetima obrađena je za period od 2007. ‒ 2009.
godine.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u BiH

1000000

800000

000 KM FBiH
600000
RS
Brčko distrikt
400000

200000

0
2007 2008 2009

Izvor podataka*

Grafik 4: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u BiH

8
Iz Grafika 4. se može zaključiti da je u 2008. godini vrijednost izvršenih građevinskih radova veda za
32,30% u odnosu na 2007. godinu. U 2009. godini vrijednost izvršenih građevinskih radova je bila za
14,50% manja u odnosu na 2008. godinu.
Prema statističkim podacima Zavoda za statistiku RS i Federalnog zavoda za statiku, trend opadanja
vrijednosti izvršenih građevinskih radova nastavljen je i u 2010. godini, tako da je i u FBiH i u RS
vrijednost izvršenih građevinskih radova za period januar – septembar 2010. godine za 22% manja u
odnosu na isti period protekle godine.
U uvodnom dijelu navedeno je da de se analiza građevinskog sektora razmatrati prema osnovnim
podjelama, pa je u nastavku dat grafik s izvršenim građevinskim radovima prema vrstama
građevinskih objekata u BiH.
Analiza vrijednosti izvršenih građevinskih radova prema vrstama građevinskih objekata je izvršena za
područje FBiH i RS, s obzirom da nisu dostupni podaci za Brčko distrikt u navedenoj formi.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u BiH

prema vrstama građ. objekata

1000000

800000
Objekti visokogradnje
000 KM
600000 Objekti niskogradnje

400000

200000

0
2007 2008 2009

Izvor podataka**

Grafik 5: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u BiH prema vrstama građevinskih objekata

Navedene analize su provedene na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH, dok su za 2009.
godinu korišteni podaci Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za statistiku RS.
Udio vrijednosti izvršenih građevinskih radova u oblasti visokogradnje je iznosio 58,64% u 2007.
godini, 54,80% u 2008. godini, dok je u 2009. godini udio iznosio 52,11%.
Na osnovu Grafik 5 se može zaključiti da je nakon porasta izvršenih građevinskih radova u 2008.
godini, u 2009. godini došlo do blagog pada vrijednosti izvršenih građevinskih radova kako za objekte
visokogradnje tako i za objekte niskogradnje, što je posljedica recesije, smanjenja potražnje za
stambenim prostorom te smanjenja investicija u sektoru građevinarstva.

Izvršeni građevinski radovi u inozemstvu

U nastavku analize postojedeg stanja građevinske operative prikazat de se izvršeni građevinski radovi
u inozemstvu za period 2007. ‒ 2010. godine prema vrstama građevinskih objekata, odnosno za
oblasti niskogradnje i visokogradnje.

9
 Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Inozemstvu prema
vrstama građ. objekata

200000

160000
000 KM
120000 Objekti visokogradnje
Objekti niskogradnje
80000

40000

0
2007 2008 2009
Izvor podataka***

Grafik 6: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u inozemstvu prema vrstama građevinskih objekata

Slično kao i vrijednosti izvedenih radova u BiH, tako je i vrijednost izvedenih radova u inozemstvu u
blagom padu. Prema navedenim podacima, vrijednost izvršenih radova u inozemstvu u 2009. godini
je za oko 4% manja u odnosu na 2008. godinu.
Trend opadanja nastavlja se i u 2010. godini tako da je u prvih devet mjeseci vrijednost izvršenih
građevinskih radova manja za 34,60% u odnosu na isti prethodne godine.
Međutim potrebno je naglasiti da je vrijednost novih narudžbi u prvih devet mjeseci 2010. godine
veda za 35,5% u odnosu na isti period prethodne godine.
Shodno gore navedenom, u tabeli 4 je dat prikaz vrijednosti novih narudžbi i vrijednosti ukupno
izvršenih građevinskih radova u inozemstvu za prethodne tri godine, kao i za prvih devet mjeseci
tekude godine.

Vrijednost novih
narudžbi/vrijednost
izvršenih radova 2007 2008 2009 I-IX 2010
Vrijednost novih narudžbi
000 BAM 237.807 290.784 373.494 442.447
Vrijednost izvršenih radova
000 BAM 208.485 285.934 284.868 258.153
Tabela 4: Prikaz vrijednosti novih narudžbi i izvršenih radova u inozemstvu

Iz izloženog je uočljivo da su bh. građevinske kompanije najvedu vrijednost izvedenih radova ostvarile
u afričkim zemljama, zatim slijede evropske i azijske zemlje.
Od afričkih zemalja, najveda vrijednost izvršenih građevinskih radova je u Libiji, dok su od evropskih
zemalja najvedim dijelom zastupljene zemlje iz susjedstva (Hrvatska, Srbija i Crna Gora).
Na sljededim graficima, dat je prikaz vrijednosti izvršenih građevinskih radova u inozemstvu za
protekle tri godine, za područje Evrope, Azije i Afrike.

Iz Tabele 1 se može zaključiti da je nakon blagog rasta vrijednosti izvršenih građevinskih radova od
2007. ‒ 2009. godine u 2010. godini zabilježen pad od oko 10% u odnosu na 2009. godinu, što je
posljedica recesije i manjeg broja investicija.

10
Grafik 7: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Evropi

Kako se može uočiti, vrijednost izvršenih radova u Sloveniji je jako mala, dok na području Makedonije
i Albanije nema prisutnih građevinskih firmi koje izvode građevinske radove, uzimajudi u obzir
činjenicu da su to zemlje regiona koje su u tranziciji i razvoju. Sa grafika 8 se može vidjeti pad
vrijednosti izvršenih radova u Evropi u 2010. godini u odnosu na protekle tri godine, iako je vrijednost
novih narudžbi u porastu.

Grafik 8: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Aziji

U postratnom periodu, građevinska operativa na području Azije je prisutna jedino u Pakistanu, i to u

oblasti niskogradnje. Vrijednost izvršenih radova u ovoj azijskoj zemlji u 2009. godini zabilježila
znatan pad u odnosu na prethodne dvije godine, te ima tendenciju opadanja i u 2010. godini.

Grafik 9: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Africi

Iako vrijednost izvršenih građevinskih radova u inozemstvu ima tendenciju opadanja, u Libiji je
vrijednost izvršenih građevinskih radova u 2009. godini veda za 30,98% u odnosu na proteklu godinu.

11
Prema podacima iz 2010. godine, vrijednost izvršenih radova u Libiji iznosila je BAM 167.721.000 te je
veda za 87.322.
Kako bi se prikazala izvozna tržišta građevinske operative urađen je grafik 10 gdje su prikazane
vrijednosti izvršenih građevinskih radova po kontinetima.

Grafik 10: Vrijednost izvršenih građevinskih radova

Iako je do 2010. godine vrijednost izvršenih građevinskih radova u Evropi i Africi iznosila približno
jednako, u 2010. godini bilježimo nagli porast vrijednosti radova u Africi, ali i nagli pad vrijednosti
izvršenih radova u Evropi.
Analizirajudi podatke za 2010. godinu koji se odnose na ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih
radova i vrijednosti izvršenih građevinskih radova u Africi, evidentno je da je od ukupne vrijednosti
izvršenih radova oko 65% vrijednosti građevinskih radova realizirano u Libiji.
Također je možda i zabrinjavajuda činjenica da je u 2010. godini oko 78% vrijednosti izvršenih
građevinskih radova na afričkom kontinentu, dok je svega 21% na području Evrope.
Kako je blizina tržišta jedna od prilika građevinskog sektora te je afričko tržište nestabilno i izloženo
vedim rizicima nego evropske zemlje, razlog djelovanja naših kompanija na afričkom tržištu je prije
svega prijateljski odnos Libije prema bh. kompanijama.
Uzimajudi u obzir trenutnu situaciju u Libiji, građevinska operativa gubi jedno od najznačajnijih
tržišta, s obzirom na velike vrijednosti novih narudžbi, ali s druge strane, pretrpit de i ogromne
gubitke, nastale usljed nepladanja realiziranih radova te „zarobljenosti“ opreme i materijala.

Projektiranje i konsalting
Za analizu trenutnog stanja ovog dijela građevinskog sektora na domadem i inozemnom tržištu
potrebno je provesti terenska istraživanja. Trenutno ne postoje dostupni podaci o vrijednostima
izvršenih radova ovog dijela sektora, kao ni o djelovanju ovog dijela sektora na inozemnim tržištima.

Građevinski materijali
Slično kao i za građevinsku operativu i za industriju građevinskog materijala, provedena je analiza za
domade i inozemno tržište.

Vrijednosti prodaje na domadem i inozemnom tržištu

Zbog loše ekonomske situacije u BiH, te nedostatka kapitalnih investicija na nivou države, industrija
građevinskog materijala u BiH se susretala s velikim poteškodama u proizvodnji i prije recesije. Tokom
2009. godine, sektor građevinarstva u Bosni i Hercegovini, našao se na udaru svjetske ekonomske
krize, čemu svjedoči i smanjenje građevinskih radova od 20% u odnosu na prošlu godinu. Ovakva

12
situacija u građevinarstvu oslabila je potražnju za građevinskim materijalom i samim tim dovela do
pada proizvodnje nemetalnih minerala za 20% u odnosu na prošlu godinu.
Faktori koji su doveli do pada investicija u 2009. godini ujedno su bili i odgovorni za pad bh.
građevinskih radova, s obzirom da oni čine više od polovine ukupnih investicija u BiH.
Pad građevinskih radova je počeo ved u prvom tromjesečju 2009. i trajao je sve do kraja godine.
Njegov intenzitet je bio znatno snažniji u FBiH, gdje je negativan godišnji rast od 28,8% bio približno
3,5 puta intenzivniji u odnosu na pad u RS-u (pad od 8% g/g).
Najvedi pad proizvodnje desio se u proizvodnji cementa, opeke, crijepa i gotovog betona.
S ciljem prikaza trenutnog stanja u pogledu izvoza, dat je grafik vrijednosti izvoza za materijale od
nemetalnih minerala.

Industrijska proizvodnja - Vrijednosti prodaje

10000 8862,3
vrijednosti prodaje u mil. KM

7593,6 7423,1
8000 6758,2

6000

Ukupna vrijednost prodaje

4000
Prodaja građ. materijala

2000 353,3 402,4 516,3 390,6

0
2006 2007 2008 2009

Izvor Agencija za statistiku BIH

Grafik 9: Udio prodaje građevinskih materijala u ukupnoj vrijednosti prodaje

Iz Grafika 11 se može zaključiti da prodaja ostvarena izvozom građevinskog materijala učestvuje sa

svega 5,3% u ukupno ostvarenoj prodaji proizvoda iz BiH na inozemnom tržištu. Ovaj problem je
potrebno dodatno i detaljno analizirati, imajudi na umu da u BiH ima veliki broj fabrika koja se bave
proizvodnjom građevinskog materijala te činjenicu da posjedujemo velike prirodne resurse. Rezultat
male vrijednosti prodaje ostvarene izvozom građevinskog materijala jeste i taj što se u znatnoj mjeri
izvoze sirovine, a ne gotovi proizvodi.
U nastavku analize, dat je prikaz ukupne vrijednosti prodaje, ostvarene izvozom građevinskog
materijala u periodu od 2007. ‒ 2009. godine, gdje se jasno može vidjeti da je u 2008. godini
vrijednost ostvarena izvozom građevinskog materijala znatno veda u odnosu na 2007. godinu. Uzrok
povedanog izvoza građevinskog materijala u 2008. godini jeste i taj što je vrijednost izvršenih
građevinskih radova, kao i broj investicija u znatnoj mjeri vedi za 2008. godinu u odnosu na 2007.
godinu. U narednoj 2009. godini dolazi do pada vrijednosti ostvarene izvozom građevinskog
materijala, što je posljedica recesije i smanjene potražnje za industrijskim materijalima.

Vrijednost izvezenih proizvoda

108000

106000
000 KM

104000

102000 Izvoz

100000

98000
2007 2008 2009

Izvor podataka Agencija za statisku BIH

Grafik 9: Vrijednost prodaje građevinskog materijala u inozemstvu

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u nastavku de se dati prikaz vrijednosti prodaje
građevinskog materijala u BiH i inozemstvu.

13
 Vrijednosti prodaje BiH-inozemstvo
Vrijednosti izražene u KM

600000000

500000000

400000000
Vrijednost prodaje u BIH
300000000
Vrijednost prodaje u inozemstvu
200000000

100000000

0
2006 2007 2008 2009

Izvor podataka Agencija za statistiku BIH

Grafik 10: Vrijednost prodaje građevinskog materijala u BiH i inozemstvu

Smanjena vrijednost izvršenih građevinskih radova manifestirala se i na smanjenje prodaje

građevinskog materijala u 2009. godini, tako da je zabilježen znatan pad prodaje građevinskog
materijala, kako na domadem tako i na inozemnom tržištu (kao što je prikazano na Grafiku 13).
Iako nema podataka od zvaničnih agencija o inozemnim tržištima građevinskih materijala, prema
podacima prikupljenim na radionicama, od predstavnika industrije građevinskog materijala, došli smo
do podataka za inozemna tržišta zemalja regiona (Hrvatska, Srbija, Crna Gora) te nekih od članica
zemalja Evropske unije (Austrija, Njemačka, Italija).

Ekonomski pokazatelji
U ovom dijelu de se samo kratko opisati snage, slabosti, prilike i prijetnje, dok de se kao prilog
situacijske analize dati detaljna SWOT analiza za građevinski sektor, uključujudi i industriju
građevinskog materijala.
Analiza snaga pokazuje da su najvažnija snaga instalirani kapaciteti, zadovoljavajudi asortiman
proizvoda i postojanje energetske i primarne infrastrukture. Slabostima se smatraju zastarjela
tehnologija i oprema, višak radne snage, loše upravljanje (menadžment) i finansijsko poslovanje.
Vanjska analiza pokazala je da su najvažnije prilike nabavka osnovnih sirovina iz domadih izvora,
tržište rada u regiji i izgradnja infrastrukturnih objekata, što dovodi do vede potrošnje građevinskih
materijala.
Najveda prijetnja je jaka strana konkurencija, visoke cijene energenata, visoki porezi, nepostojanje
stimulacije proizvodnje te skupa i velika finansijska sredstava za modernizaciju i bududi razvoj.
Nepovoljni finansijski uvjeti u sektoru industrije građevinskog materijala upuduju na potrebne
promjene i restrukturiranje preduzeda. U tom smislu, nužno je razmišljati o ulasku stranih investicija
ili pronalaženju strateških partnera kako bi se modernizirala proizvodnja, proširio asortiman
proizvoda i osigurao izlazak na inozemno tržište. Uz modernizaciju opreme i edukaciju radne snage,
potrebno je da se izvoz građevinskog materijala bazira na što vedem izvozu gotovih proizvoda, a izvoz
sirovina svede na minimum te se iste iskoristite za povedanje proizvodnje gotovih građevinskih
materijala.

Strateško-razvojni ciljevi
Nakon sagledavanja postojedeg stanja građevinskog sektora na domadem i inozemnom tržištu,
strateški ciljevi za razvoj izvoza u ovom sektoru su:
 Ispitivanje potrebe svjetskog tržišta i usmjerenje proizvodnje građevinskog sektora prema
potrebama na svjetskom tržištu, a posebno prema potrebama zemalja iz regiona koje su u
tranziciji i razvoju;
 Edukacija kadra za pradenje i rad na inozemnom domadem i inozemnom tržištu;

14
  Uspostava evropskih normi i standarda;
 Obaveza certifikata i atesta (ISO) za proizvodnju i procese;
 Jačanje postojedih ustanova za provođenje kontrole kvaliteta proizvoda;
 Modernizacija i primjena sofisticiranije tehnologije i opreme;
 Povezivanje i saradnja postojedih izvoznika s potencijalnim izvoznicima;
 Konstantna saradnja nadležnih institucija i menadžmenta građevinskih kompanija;
 Jačanje i „produbljenje“ saradnje s državama u koje se trenutno izvozi veliki procent
proizvoda ili realizira velika vrijednost izvršenih radova te proširenje izvoznog asortimana
proizvoda u zemlje regiona.

LITERATURA

 Mjesečni bilteni Agencije za statistiku BiH

 Godišnji bilteni Federalnog zavoda za statistiku
 Mjesečni bilteni Federalnog zavoda za statistiku
 Godišnji bilteni Zavoda za statistiku RS
 Mjesečni bilteni Zavoda za statistiku RS
 Strategija podsticanja izvoza Republike Srpske 2010. ‒ 2012. godine
 Godišnji bilteni Agencije za statistiku BiH
 Razvoj industrijske politike u FBiH

15
SWOT analiza

Pregledom SWOT analize koja je prezentirana u tekstu ispod, primjetno je da dominiraju slabosti koje je mogude svrstati u četiri oblasti: finansije (s
naglaskom na garancije od političkog i komercijalnog rizika), promocija (s naglaskom na ekonomsku diplomatiju, ali i sve druge aspekte promocije),
regulatorni okvir (infrastruktura, kvaliteta, prepoznatljivost i prihvatljivost certifikata BiH institucija, zakoni, institucionalna podrška sektoru) i saradnja
unutar sektora (klasteri, konzorciji, poslovne alijanse).
Razvojna pitanja identificirana u SWOT analizi se vedim dijelom odnose na ljudske resurse, i to na starosnu strukturu i stručni kadar s potrebnim
kvalifikacijama u građevinarstvu. Još jedno razvojno pitanje identificirano u SWOT analizi vezano je za nerestrukturirana preduzeda, te niske plate u sektoru.

SWOT ANALIZA GRAĐEVINSKOG SEKTORA

Snage Opravdanje – zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj
Proizvodnja ne zavisi od dobavljača te je
Ispitivanja o nalazištima kamenih,
Prirodni resursi i osigurane cijena proizvoda materijala manja nego u
gipsanih, glinenih materijala koji se koriste Niže cijene u odnosu na konkurenciju.
sirovine slučaju proizvoda od uvoznog
u građevinarstvu.
repromaterijala

Djelovanjem građevinskog sektora u Registrirane firme građevinskog materijala

cijelosti do brže, ekspeditivnije i jeftinije
realizacije projekata. Uz prevazilaženje
Razvijena industrija
problema slabe saobradajne infrastrukture
građevinskog materijala
mogude je kroz realizaciju projekata u
inozemstvu proširiti djelovanje i industrije
građevinskog materijala.
Zbog povjerenja investitora prema ved
Tradicija i iskustvo
provjerenim i dokazanim kompanijama.
sa višegodišnjom tradicijom i ISO
cerifikatima (IGM; TOS kao članica Nexe -
grupe, Cementara Kakanj, Lukavac,
Stamal, Baumit). Primjer: djelovanje
kompanije Širbegovid, s montažnim
elementima koji se proizvode u BiH.
- Velik značaj u poslovanju predstavlja
Prisustvo bh. kompanija na inozemnom
tržištu duži vremenski period
(Energoinvest, GP Put, Hidrogradnja)
Dodatno promoviranje bh. proizvoda kroz
realizaciju projekata u inozemstvu.
Povedanje izvoza građevinskog materijala
adekvatna organiziranost, poznavanje
propisa, načina rada i zakonskih regulativa.
Značajnu prednost imaju kompanije koje ved
imaju iskustvo u realizaciji projekata od
kompanija koje se prvi put susredu s takvom
vrstom projekata (odnosno realizacije
projekata prema propisima, standardima i
zakonima zemalja na čijem teritoriju se

16

Uspješna iskustva u realizaciji
projekata u BiH i inozemstvu
Geografski položaj
Energetska infrastruktura
Širok asortiman proizvoda i
mogudnost proširenja
asortimana
Slabosti
Nedovoljna znanja i
kompetencije za izvoz
Potvrde o dobro izvršenim radovima
mogu biti presudne pri odabiru ponuđača.
Veliki broj zemalja centrale i istočne
Evrope je u tranziciji, s nerazvijenom
putnom i stambenom infrastrukturom. U
vedini slučajeva, njihova građevinska
operativa ne može sama da realizira
planirane investicije i ulaganja. Radom na
tržištu zemalja EU utječe se na povedanje
konkurentnosti, te učenje i usavršavanje
savremenih metoda gradnje.
Kontinuirana proizvodnja direktno zavisi i
od energetske infrastrukture.
Nekad investitor ugovara poslove s
kompanijom koja de mu isporučiti više
različitih proizvoda. Mogudnost
realiziranja ugovora po posebnim
narudžbama.
Opravdanje – zašto?
Nemogudnost pradenja savremenih
metoda gradnje, načina ugovaranja te
postupanja prema EN standardima i
normama.
Realizacije projekata u inozemstvu rastu
(Agencije za statistiku u BiH). Vrijednost -
novih narudžbi u inozemstvu bilježi
porast, bez obzira na recesiju.
Povedanje realizacije izvršenih
građevinskih radova bh. kompanija u
Crnoj Gori (Agencija za statistiku BiH).
Dovoljne količine električne energije, uglja
i drugih energenata.
Primjer: IGM, Stamal, i slično
Popratne činjenice – dokaz
Građevinske kompanije su prisutne
vedinom na tržištu zemalja s kojima
imamo razvijene odnose na
međudržavnom nivou. Kao primjer imamo
Albaniju, gdje je povedana potražnja za
građevinskim sektorom, ali zbog loših
političkih odnosa do 2010. godine nema
prisutnih bh. firmi na njihovom tržištu,
dok je recimo bh. operativa najviše
prisutna u Hrvatskoj, Srbiji i Libiji (podaci
Agencije za statistiku BiH o vrijednostima
realiziraju projekti).
Podsticaj drugim kompanijama da uspješno i
kvalitetno realiziraju povjerene projekte.
Interesantno tržište, jer se radi o
dugogodišnjim ulaganjima. Direktno se
odražava na transport mehanizacije,
angažiranje bh. radne snage, kao i jeftiniji
transport naših građevinskih materijala.
Razvijenost energetske mreže, kao i cijena
energenata, utječu na formiranje cijene
gotovog proizvoda.
Jačanje konkurentnosti i prednosti u odnosu
na konkurenciju.
Značaj – utjecaj
Educiranje kadra za rad i djelovanje prema
EN i standardima. Prisustvovanje
međunarodnim sajmovima građevine i
stručnim seminarima, čime bi se stekle nove
vještine, kao i informacije o stanju na tržištu,
dostignudima tehnologije, i sl. Također je u
institucionalnom okviru jasan nedostatak
posrednika, tj. onih koji povezuju
proizvođače s tržištem.
17

Nedovoljno poznavanje stranih
tržišta i neinformiranost o
stanju na inozemnim tržištima
Ograničena raspoloživost
značajnih faktora
konkurentnosti, kao što su
tehnologija, kapital i
informacije
Neposjedovanje ISO certifikata
i CE oznaka, te licenciranih
laboratorija za kontrolu
kvaliteta
Neophodno je kreirati kvalifikacijski okvir
te osigurati trajnu saradnju s institucijama
koje se bave tržištem rada, politikama i
mjerama zapošljavanja.
Zbog lošeg finansijskog poslovanja i velikih
kamatnih stopa, veoma malo se ulaže u
mehanizaciju i opremu, pa veliki broj
kompanija radi sa zastarjelom
mehanizacijom
Kako bi plasirali svoje proizvode na
inozemno tržište, potrebno je da
građevinski materijali imaju CE oznaku.
Potrebno je privredu i javnost bolje
informirati o međunarodnim standardima
i preuzetim međunarodnim obavezama te
posljedicama koje podrazumijeva njihova
implementacija u BiH (npr., u toku
prelaznog perioda od dvije godine za
usvajanje i primjenu CE znaka privreda
nije dovoljno pripremljena i informirana o
ovim obavezama, te se od 01.01.2010.
godine suočila s nemogudnošdu izvoza
svojih proizvoda na tržišta gdje je CE
oznaka obavezna).
izvršenih građevinskih radova od 2007 -
2009. godine, koji su korišteni za izradu
kratke situacijske analize).
Nepostojanje baze podataka na nivou
Ne postoje podaci o provedenim
države u pogledu potražnje za građevinskim
istraživanjima i potrebama inozemnog
radovima te formiranje organiziranog tima
tržišta. Nepostojanje strategije izvoza te
pri Ministarstvu vanjskih poslova, koji bi
shvadenost ozbiljnosti građevinskog
informirao trenutne, kao i potencijalne
sektora u ukupno privrednom razvoju
izvoznike o trenutnom stanju na inozemnom
države.
tržištu i potrebama i spremnošdu za
saradnju s bh. kompanijama.
Trenutna slika na gradilištima širom BIH.
Prisutni iz sektora operative mogu
dostaviti prosječnu starost mehanizacije u
Oprema i mehanizacija utječu na vrijeme
svojim kompanijama te ulaganja u opremu
realizacije projekata. Uz noviju opremu i
u periodu od 2000 - 2010 godine.
mehanizaciju, znatno se brže realiziraju
Platforma prijedloga VTK BIH
projekti.
Parlamentarnoj skupštini BiH - prijedlog
poreskog oslobađanja za uvoz investicione
opreme.
Mali broj BH kompanija proizvođača Jačanje konkurentnosti i širenje tržišta te
građevinskog materijala posjeduje zaštita od nelojalne konkurencije na
navedene certifikate. domadem tržištu.
18
Nekonkurentnost bh.
kompanija na inozemnom
tržištu
Međusobna neuvezanost
izvoznih kompanija
Pristup finansiranju
Ljudski resursi (deficitaran
kadar od KV radnika do VSS)
Nedostatak EN certifikata
S obzirom na to da BiH spada među
najnekonkurentnije evropske zemlje, ista
situacija je i s građevinskom operativom,
odnosno cjelokupnim građevinskim
sektorom.
Usljed utrke za osiguravanjem tržišta, vede
kompanije nemaju sluha za uvođenje
manjih kompanija na inozemna tržišta,
dok su manje kompanije zaokupljene
osiguravanjem radova domadem tržištu.
Otežano osiguravanje bankovnih garancija
za izvođenje radova na inozemnom
tržištu; djelovanje banaka kroz realizaciju
razvojnih projekata.
Ključni problem se odnosi na
neprilagođenost preduzeda i radnika
tržištu rada, kao i nepostojanje veze
između obrazovanja i tržišta rada. To
uzrokuje visoku neusklađenost između
zahtjeva poslodavaca i kvalifikacija
radnika, nisku produktivnost, gubitak
kredibiliteta obrazovnog sektora, kao i
visoke stope napuštanja obrazovanja i
nezaposlenosti, a posebno nezaposlenosti
mladih.
- Konkurentnost građevinskog sektora se
Strategija razvoja BiH od 2010. – 2014.,
gdje je dat pregled konkurentnosti
ekonomije BiH te navedeno da BiH spada
među najmanje konkurentne evropske
zemlje.
Do izrade ove SWOT analize nismo došli
do podataka da je neka bh. kompanija,
koja je angažirana na realizaciji projekta
na inozemnom tržištu, za podugovarača
dijela projekta angažirala manju bh.
kompaniju.
. jednostavnija koordinacija i nadzor nad
Radionica održana 21.12.2010. i
01.02.2011. godine, problem koji su
izložili predstavnici kompanija “GP Put” i
Širbegovid za osiguravanje bankovnih
garancija u Keniji, Pakistanu i Libiji.
Istraživanja provedena za izradu
magistarskog rada “Ulaganje u ljudske
resurse - nova vizija konkurentnosti bh.
građevinarstva”
temelji na njegovoj sposobnosti proizvodnje
kvaliteta, kvalificiranosti resursa te
postignutom ugledu kod investitora i u opdoj
javnosti. Naime, nekonkuretnost direktno
utječe na neukazivanje povjerenja od strane
investitora.
Kompanije koje su duži vremenski period
prisutne na inozemnom tržištu trebaju
podugovaranjem s manjim ili srednjim
kompanijama koje nemaju reference na
inozemnom tržištu otvarati put ka ulasku na
to tržište. Rezultat međusobne uvezanosti
kompanija je jačanje bh. kompanija i
podugovaračima.
Ugovaranje novih poslova za koje je
potrebno osigurati bankovne garancije,
istovremeno s realizacijom ved postojedih
ugovorenih projekata.
Ulaganjem u obrazovanje kadra direktno se
ulaže u jačanje konkurentnosti kompanija.
19
Prilike
Nova tržišta za građenje
Saradnja s institucijama iz
okruženja za podršku izvozu
Povedanje sofisticiranosti
tehnologije
Povedanje izvoza građevinskih
materijala
Korištenje prirodnih resursa.
Smanjenje izvoza sirovina, a
povedanje gotovih proizvoda
Smanjenje izvoza sirovina i
povedanje izvoza gotovih
proizvoda
Opravdanje – zašto?
Nova tržišta utječu i na porast broja
zaposlenih, s obzirom na alarmantan
podatak o broju nezaposlenih; nova tržišta
bi omogudila proširenje građevinskih
kompanija i povedanje bruto domadeg
proizvoda.
Upoznati se s problemima s kojima su se
susretale i susredu kompanije
građevinskog sektora zemalja iz okruženja
te iskoristiti njihova iskustva i određene
smjernice s ciljem smanjenja rizika u
djelovanju.
Sofisticiranija oprema je također jedan od
faktora koji utječu na povedanje
konkurentnosti.
Saradnjom građevinske operative s
industrijom građevinskog materijala,
značajno bi se poboljšao izvoz
građevinskog materijala.
Trenutna situacija je takva da određene
kompanije za proizvodnju građevinskog
materijala, kao primarnu djelatnost imaju,
ustvari, izvoz sirovine.
Popratne činjenice – dokaz
Veliki broj nezaposlenih te djelovanje
građevinske operative na inozemnom
tržištu bivših jugoslovenskih republika.
Hrvatske kompanije su u znatnoj mjeri
više prisutne na inozemnom tržištu u
odnosu na bh. kompanije.
Na javnim nabavkama za vede projekte
traži se metoda i tehnologija izvođenja
radova, prema dostavljenoj opremi i
mehanizaciji.
Industrija građevinskog materijala i
građevinska operativa su međusobno
veoma povezani sektori.
Izvoz glinice iz Zvornika u Srbiju, i sl.
Značaj – utjecaj
Proširenje kompanija i dostizanje novih
saznanja.
Iskoristiti iskustva zemalja koje su uspješne
na inozemnom tržištu.
Povedanjem obima radova, profit kompanija
bi se povedao te bi se time osigurala
sredstva za ulaganje u opremu,
mehanizaciju i obrazovanje kadra, a samim
tim i primjeni savremenih tehnologija
gradnje.
Građevinski materijali, uz promociju od
strane građevinske operative, mogu nadi
primjenu na inozemnom tržištu i pri
realizaciji projekata inozemnih kompanija.
Isplativije je izvoziti finalni proizvod od
sirovine. Poduzimanje mjera od strane
države za sprečavanje ovakvog vida izvoza ili
smanjenje na minimalnu mjeru.
20
Prijetnje
Nepostojanje strategije razvoja
građevinarstva
Zakoni o građevinarstvu
(nelojalna konkurencija i
dolazak stranih firmi u BiH)
Velika ulaganja u modernizaciju
opreme
Tendencija rasta globalne
nesigurnosti s refleksijama na
ekonomski rast BiH
Rizici kojima se izlažu izvozna
preduzeda
Opravdanje – zašto?
Sektoru građevinarstva ne pridaje se
dovoljna pažnja u ukupnom ekonomskom
razvoju
Zbog loših zakona i nezaštidenosti
domadih kompanija, evidentno je da na
našem tržištu rade kompanije koje su
nelikvidne.
Za poboljšanje proizvodnje potrebno je
modernizirati opremu, ali zbog lošeg
trenutnog stanja, potrebna su velika
ulaganja, koje kompanije i proizvođači ne
mogu same realizirati.
Trenutno loša globalna politička situacija.
Nepouzdani investitori, politička situacija;
ukoliko se radi o podugovaranju -
nelikvidnost investitora, odnosno
kompanije kojoj ste podugovarač.
Popratne činjenice – dokaz
U strategiji razvoja BiH od 2010. do 2014.
od četiri strateška cilja nijedan se ne
odnosi na sektor građevinarstva. Crna -
Gora koja je stekla nezavisnost 2006.
godine, krajem 2009. godine donosi
prijedlog “Strategije razvoja
građevinarstva do 2020. godine” i nakon
određenih aneksa, navedena strategija se
usvaja.
Primjer sarajevske zaobilaznice, izgradnja
tunela Vijenac, koncesija autoceste Banja
Luka - Doboj i sl.
Razvoj industrijske politike u FBiH.
Primjeri: ekonomski problem u Grčkoj,
Rumuniji, sada i uTunisu i Egiptu
Oprema Hidrogradnje koja je “zarobljena”
u Iraku u trenutku izbijanja sukoba u
navedenoj zemlji, i sl.
Značaj – utjecaj
Upute i smjernice po kojima bi se
građevinske kompanije u saradnji s
nadležnim institucijama orijentirale ka
povedanju izvoza. Realizacija projekata od
EU fondova.
Jačanje kompanija na domadem tržištu, kako
bi se lakše i jednostavnije pratili inozemni
trendovi.
Realizacija projekata u saradnji s državnim
institucijama, te uključivanje države u
iznalaženje rješenja. Djelovanje kroz
pouzdane ulagače u građevinski sektor s
ciljem postizanja konkurentnosti, povedanja
proizvodnje i korištenja modernih
tehnologija.
Nemogudnost naplate realiziranih projekata.
Osiguranje izvoznika te djelovanje države za
obezbjeđenje i osiguranje BiH kompanija na
inozemnom tržištu.
21
Akcioni plan
Dva su cilja postavljena za sektor građevinarstva:
1. Jačanje tržišne konkurentnosti sektora građevinarstva
2. Izgradnja funkcionalnog, efikasnog i fleksibilnog sektora građevinarstva
Ciljevi su definirani tako da odražavaju cjelokupno stanje sektora, te adresiraju glavne slabosti i prijetnje daljem rastu izvoza u ovom sektoru. Ukratko, sektor
građevinarstva, na osnovu svih prethodno urađenih analiza, možemo opisati s nekoliko kratkih rečenica:
 Radi se o sektoru koji značajno učestvuje u zapošljavanju te koji je jedan od prepoznatljivih industrijskih sektora u BiH.
 Sektor građevinarstva je veoma specifičan u smislu planiranja i implementacije marketinških i promotivnih aktivnosti te zahtijeva poseban pristup,
pogotovo u planiranju izvoza proizvoda i usluga.
 Sektor ima visok potencijal, koji se prvenstveno očituje u komparativnim prednostima (vlastita sirovinska osnova) i dostupnosti radne snage (visoka
nezaposlenost)
 Kompanije u sektoru moraju intenzivno međusobno sarađivati kako bi postale prepoznatljive na regionalnim tržištima, gdje mogu lako preuzeti liderske
pozicije.
Ciljevi se fokusiraju na izgradnju poslovne konkurentnosti te izgradnju konkurentnog poslovnog ambijenta. Također, ciljevi su definirani tako da ukazuju
na potrebu ne samo izvozne promocije sektora ved i potrebu njegovog daljeg razvoja.
Vrijedi spomenuti da je ovo sektor koji upošljava značajan broj ljudi, uglavnom polu-kvalificiranih i kvalificiranih radnika, te da mu je potrebno posvetiti više
pažnje, pogotovo zbog visoke nezaposlenosti u zemlji te najvišeg učešda kadra sa srednjom stručnom spremom u strukturi nezaposlenih.

Vodeda
Odgovorne
Mjere Aktivnosti strana Rokovi Projekti
strane
inicijator
Cilj 1: Jačanje tržišne konkurentnosti sektora građevinarstva
1.1.1. VTKBiH u
1.1. Jačanje 1.1.1. Unapređenje zakona Početi odmah 1. Revizija Zakona o građevinarstvu; 2. Na osnovu
1.1.1. Entitetska saradnji s
zakonodavnog i vezanih za građevinarstvo i po usvajanju revizije, predložiti izmjene/dopune Zakona koje bi
ministarstva entitetskim
poslovnog okvira ulaganja strategije stvorile povoljnije uvjete za razvoj sektora
komorama
unutrašnjeg tržišta
1.1.2. DEI,
za konkurentnost 1.1.2 VTKBiH u Početi odmah
1.1.2. Usklađivanje lokalnog MVTEO i 3. Izvršiti reviziju lokalnog zakonodavstva; 4. Uskladiti
sektora saradnji sa po usvajanju
zakonodavstva sa EN entitetska lokalno zakonodavstvo sa EN;
građevinarstva ExCo strategije
ministarstva

22
 5. Uspostaviti funkcionalnu sektorsku asocijaciju,
orijentiranu ka promociji poslovanja, na državnom
nivou; 6. Odrediti vodede firme u sektoru po različitim
proizvodnim grupama; 7. Odrediti ciljna tržišta za
1.2. Jačanje veza 1.2.1. Izgraditi učinkovite
podsektore i razviti akcijske planove za svaki
između lanaca mehanizme saradnje između
4. kvartal podsektor; 8. Organizirati bilateralne sastanke za
vrijednosti kao javnog i privatnog sektora, s 1.2.1. VTKBiH 1.2.1. VTKBiH
2012. kompanije iz sektora, s ciljem stvaranja asocijativnih
strateški pristup za ciljem stvaranja uspješnih
veza između lanaca vrijednosti 9. Organizirati
izgradnju izvoza poslovnih alijansi
bilateralne sastanke za sektorske kompanije iz
različitih proizvodnih grupa sa sličnim kompanijama u
inostranstvu, s ciljem uključenja u
regionalne/međunarodne lance vrijednosti;

10. Uspostaviti mehanizam istraživanja tržišta za

građevinske usluge i proizvode odvojeno, kako bi se u
1.2.2. VTKBiH u
kontinuitetu pratili trendovi i mogudnosti; 11.
1.2.2. Jačati funkciju izvoznog saradnji sa
1.2.2. VTKBiH i 4. kvartal Organizirati stručne obuke za građevinske kompanije
marketinga horizontalno i entitetskim
BHEPA 2012. iz oblasti građevinskih usluga i marketinga proizvoda;
vertikalno unutar sektora komorama i
12. Pružiti podršku kompanijama grupiranim u
BHEPA
strateškim alijansama radi izlaganja na strateškim
tržištima (trgovinske misije i/ili sajmovi)

1.3. Razvijanje 1.3.1.

1.3.1. Povedati broj kompanija u 13. Obuke za kompanije iz oblasti funkcije lobiranja i
umreženosti i VTKBiH/ECOS u
sektoru koje su upoznate s 2. kvartal promoviranja poslovanja; 14. Organiziranje redovnog
dijaloga između saradnji sa 1.3.1. VTKBiH
konceptom promoviranja 2012. dijaloga javnog i privatnog sektora u vezi s položajem
javnog i privatnog entitetskim
poslovanja i potrebama sektora
sektora komorama

1.3.2. Povedati broj kontakata s

15. Uspostaviti učinkovite mehanizme (radna grupa)
ulagačima i kompanijama na
1.3.2. koji bi zastupali interese građevinskog sektora u
ciljnim tržištima, putem 1.3.2. 2. kvartal
VTKBiH/BHEPA u inostranstvu; 16. Razviti zajednički internetski portal
diplomatsko-konzularnih VTKBiH/BHEPA 2013.
saradnji sa MVP unutar VTKBiH za građevinske kompanije/izvoznike
predstavništava, u saradnji s
(sve na jednom mjestu)
VTKBiH

23
 Cilj 2: Izgradnja funkcionalnog, učinkovitog i fleksibilnog sektora građevinarstva
2.1.1. Agencije
za privatizaciju u
saradnji s
17. Razviti profesionalne revizije i investicijske
2.1.1. Ponovo razmotriti status i entitetskim
planove za kompanije u kojima država ima %
potencijale velikih sistema, koji ministarstvima
2.1.1. Agencije 2. kvartal vlasništva; 18. Razviti realne modele i mehanizme za
su u ovom trenutku neefikasni (ministarstva
za privatizaciju 2012. restrukturiranje (partnerstva privatnog i javnog
(na osnovu njihovih finansijskih prostornog
sektora, zajednička ulaganja) uz profesionalizaciju
izvještaja) uređenja i
upravljačke funkcije
građevinarstva,
2.1. Podrška
ministarstva
restrukturiranju
industrije)
nekadašnjih
2.1.2.
"giganta"
Koordinirano od
strane
Ministarstva
2.1.2. Razviti programe 2.1.2. Min. 19. Uspostaviti socijalno održive programe s ciljem
socijalne politike 3. kvartal
ublažavanja štetnih utjecaja na socijalne rješavanja statusa radnika neprofitabilnih firmi (firmi
i rada, 2012.
društvo politike i rada u stečaju)
uključujudi
nadležna
entitetska
ministarstva
2.2.1. VTKBiH u 20. Stručno usavršavanje za polukvalificirane i
2.2.1. Unaprijediti nivo
saradnji s 4. kvartal kvalificirane radnike iz oblasti građevinskih usluga 21.
sofisticiranosti i znanja na svim 2.2.1. VTKBiH
entitetskim 2012. Razviti sisteme upravljanja za unapređenje kvaliteta
nivoima kvalificiranosti
komorama radne snage i efikasnosti
22. Odrediti trendove ponude i potražnje radne snage
2.2.2. Analizirati potražnju za 2.2.2. Nadležna 2.2.2. VTKBiH i
4. kvartal u sektoru 23. Odrediti mogude modele za povedanje
radnom snagom i fleksibilnost entitetska entitetske
2012. fleksibilnosti tržišta građevinske radne snage
radnih uvjeta u sektoru ministarstva komore

24
2.2. Unapređenje 24. Organizirati okrugle stolove, uz učešde kompanija
kapaciteta 2.2.3. MVTEO i iz privatnog sektora, kako bi se identificirale potrebe
upravljanja Ministarstvo za narednih pet godina; 25. Sa svakim ministarstvom
2.2.3. Pripremiti plan izgradnje
ljudskim resursima civilnih poslova obrazovanja u državi izvršiti reviziju broja
kvalitetnih ljudskih resursa za 4. kvartal
u saradnji s 2.2.3. VTKBiH učenika/studenata upisanih na studijima za tehničke
kvalifikacije koje su potrebne 2012.
entitetskim profesije; 26. Izraditi zajednički plan za povedanje
sektoru
ministarstvima dostupnih tehničkih kadrova (odnosi se i na drvni i
obrazovanja metalni sektor)

27. Pripremiti procjenu rizika za sektorski izvoz; 28.

Pripremiti studiju izvodljivosti u vezi s potrebama
Odmah po građevinskog sektora za izvoznim garancijama i
2.3.1. VM i MFT 2.3.1. Izvozno
2.3.1. Jačati IGA usvajanju trenutnom ponudom takvih instrumenata u BiH,
BiH vijede i MVTEO
2.3. Unapređenje strategije uključujudi analizu propuštenih prilika za finansijsku
pristupa dobit; 29. Lobirati za povedanje kapitala IGA kako bi
finansijskim se mogao uslužiti vedi broj klijenata
sredstvima
2.3.2. Uspostaviti odvojene 30. Razviti prijedlog odgovarajudih kreditnih linija za
2.3.2. MVTEO
izvozne kreditne linije za Odmah po kapitalno-intenzivne građevinske projekte u
2.3.2. Razvojne u saradnji s
kapitalno-intenzivne usvajanju inostranstvu
banke entitetskim
međunarodne građevinske strategije
min. finansija
projekte

25
Ciljanje tržišta

Gledano iz globalne perspektive, zemlje u okruženju se smatraju relativno malim tržištem, ali veoma
važnim za BiH u kontekstu geografske blizine, članstva u CEFTA-i, zajedničke historije, jezika, kulture i
drugih sličnosti. S ciljem procjene važnosti ovih tržišta, izračunali smo rezultat za indikativni tržišni
potencijal (ITP). Za ovaj pokazatelj se uzimaju u obzir potencijalna ponuda (BiH) i potencijalna
potražnja (partnerske zemlje) za određeni proizvod.

Indikator potencijalne ponude je ukupan bh. izvoz određenih proizvoda, dok se kao indikator
potencijalne potražnje uzima ukupan uvoz datog proizvoda od strane partnerske zemlje. Nakon
komparacije ova dva indikatora, bira se manja vrijednost. Potom se od te vrijednosti oduzima izvoz
datog proizvoda koji je BiH ostvarila u tu partnersku zemlju koja je predmet analize. Time se dobija
vrijednost indikativnog tržišnog potencijala. Visoke vrijednosti ITP-a ukazuju na to da se radi o
važnom izvoznom proizvodu BiH, kao i na činjenicu da je analizirana partnerska zemlja značajan
uvoznik datog proizvoda, što praktično znači da postoji značajan prostor za dalji rast izvoza. Nasuprot
tome, niske vrijednosti ITP-a ukazuju na to da se ili ne radi o značajnom proizvodu iz perspektive BiH
ili da analizirana partnerska zemlja nije značajan uvoznik datog proizvoda, što očigledno utječe na
potencijal za izvoz.

Za svaku od zemalja iz okruženja (koje su ujedno i članice CEFTA-e), izračunat je indikativni tržišni
potencijal na šestom nivou HS klasifikacije. Ovi pokazatelji su nakon toga grupirani prema
kategorijama pojedinačnih proizvoda. Od naročitog značaja je poređenje vrijednosti ITP-a i trenutnog
prisustva Bosne i Hercegovine na datom tržištu (prvi red u analizi). Na kraju smo analizi dodali spisak
ključnih izvoznih konkurenata na svakom tržištu. Ova nam informacija pomaže da zaokružimo sliku
ukupnog potencijala za ulazak na određeno tržište.

Građevinski materijal BiH izvozi uglavnom u Hrvatsku. Druge zemlje u regiji su manje značajne.
Izuzetak predstavlja Crna Gora, gdje BiH zauzima četvrto mjesto kao najvedi izvoznik. Analiza ukazuje
na to da bi orijentaciju ovog sektora trebalo okrenuti na druge zemlje u regiji, poput Srbije, Albanije i
Crne Gore.

Analiza tržišnog potencijala u susjednim zemljama za industriju građevinskih materijala

Indikator Zemlja
Albanija Hrvatska Makedonija Crna Gora Srbija
Bh. izvoz u 2010. (000 $) 20 15,894 159 1,653 2,992
Indikativni trgovinski 7,387 7,323 4,568 5,950 7,527
Kamen, gips, cement,

potencijal u 2010. (000

$)
azbest, liskun

Glavni konkurenti u 2010. Italija, Italija, Grčka, Srbija, Italija,

Grčka, Austrija, Italija, Italija, Makedonija,
Makedonija, Slovenija, Srbija, Hrvatska, Njemačka,
Kina, Njemačka Bugarska, Kina Slovenija,
Španija Njemačka Austrija

Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta

26
Način identificiranja potencijalnih tržišta u EU je znatno drugačiji. Atraktivnost tržišta zemalja EU za
izvoz određenih grupa proizvoda iz izabranih ključnih sektora je analizirana i ocijenjana na osnovu pet
najznačajnijih faktora korištenjem ITC baze podataka, što je prikazano u tabeli ispod.

Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta za bh. proizvode

Veličina tržišta Top 10 uvoznih tržišta za specifični proizvod 2
(vrijednost uvoza)
Top 30 uvoznih tržišta za specifični proizvod 1
Tržišne dinamike Rastuda tržišta između 2006. – 2010. 1
Postojanje Ekvivalentna tarifna stopa < 10% 1
trgovinskih barijera
Bh. prisustvo na BiH najmanje učestvuje sa 10% u ukupnom izvozu ili s minimalno BAM 1 1
tržištu milion u kategoriji tog proizvoda na tom tržištu

Visoko potencijalna tržišta smo ocijenili sa 5, što je ujedno i maksimum, dok su srednje potencijalna
ocijenjena sa 4. Ostali faktori se također trebaju razmotriti, međutim, i ova analiza pruža izvoznicima i
agencijama početni pristup za tržišnu klasifikaciju.

INDUSTRIJA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA

Strana ponude:
 Ova grupacija industrija zapošljava oko 6.000 radnika. Ukupno registriran 361 subjekt, od
čega 62 subjekata sa 20 i više zaposlenih.
 Industrijska koncentracija nije previše izražena. Četiri velike kompanije zapošljavaju 1.233
radnika, ili 20,5%. Registrirano je 113 SME i ona upošljavaju 64,1% radnika. Registrirano je
244 mikropreduzeda i ona upošljavaju 15,4% radnika.
 Evidentirano je 20 proizvoda s vrijednošdu izvoza vedom od BAM 500 hiljada. Najvedi broj
ovih proizvoda (9) registriran je u dvije industrije, proizvodnja betonskih proizvoda za
građevinske svrhe (4 proizvoda), i siječenje, oblikovanje i poliranje ornamentalnog i
građevinskog kamena (5 proizvoda). U skoro svim drugim industrijskim razredima iz ove
grupacije registriran je samo po jedan značajan izvozni proizvod (vrijednost izvoza veda od
BAM 1 milion).

Generalni zaključak: S aspekta ponude prisutan je određeni prostor za povedanje izvoza i

diversifikaciju. U odnosu na druge industrije, značaj MSP i mikropreduzeda je mnogo vedi.
Ograničenje predstavlja izražena koncetracija značajnih izvoznih proizvoda u dva industrijska
razreda.

Strana potražnje:
 Od 103 pozicije s velikim tržišnim potencijalom u proizvod – tržište matrici, prisustvo BiH je
evidentirano na samo njih 5.
 Primarna tržišta su Francuska, Belgija i Velika Britanija. Od 20 proizvoda s vrijednošdu izvoza
vedom od 1 milion BAM, u ovim zemljama je identificirano značajnije prisustvo u Francuskoj i
Belgiji, ali sa po samo jednim proizvodom. U Velikoj Britaniji nije evidentirano značajnije
prisustvo niti u slučaju jednog od ovih proizvoda.
 Sekundarna tržišta su Holandija, Njemačka i Švicarska. U ovim zemljama nije evidentirano
značajnije izvozno prisustvo nekog od proizvoda iz ove kategorije. Od ostalih visoko
pozicioniranih evropskih tržišta, značajnu poziciju BiH je ostvarila na tržištu Austrije, sa 2
proizvoda, i na tržištu Italije s jednim proizvodom.

27
 Ranije pomenutih 5 značajnih izvoznih pozicija ostvareno je sa 5 različitih proizvoda. Također,
treba istadi da je vrijednost ostvarenog izvoza kod ovih proizvoda pojedinačno manja od BAM
3 miliona.
 Od novih zemalja članica EU, najviše potencijala za izvoz nalazimo na tržištu Poljske. Nakon
toga slijede Češka Republika i Rumunija. Na ovim tržištima nije zabilježeno značajnije BiH
prisustvo.

Generalni zaključak: S aspekta potražnje, postoji značajan prostor za povedanje izvoza, kako u
pogledu geografske, tako i u pogledu proizvodne diversifikacije izvoza. Odgovarajudu pažnju
treba posvetiti visoko rangiranim manjim evropskim zemljama, kao što su Belgija, Holandija i
Švicarska te novim zemljama članicama EU, kao što su Poljska, Češka Republika i Rumunija.

Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda

"Građevinski materijali"

90
80
70
60
50
Score
40
30
20
10
0
FR BE UK NE GE SWI AU POL IT CZ

28
Značaj tržišta EU u smislu promocije izvoza za grupu proizvoda “Građevinski materijal” – 16 najbolje rangiranih zemalja

Evropska tržišta
Grupa kompanija (NACE) Oznaka Oznaka proizvoda Bh. Izvoz
FR BE UK NE GE SWI AU POL IT CZ RO SP SW SLK NO DE

79 70 65 60 58 55 51 49 48 44 36 34 34 33 31 28
2612 Oblikovanje i prerada
400800 4 4 3 4 3 4 5 4 3 3 3 2 4 3 3 4
ravnog stakla Višeslojni zidni elementi za izolaciju od stakla 950
2613 Proizvodnja šupljeg
401399 4 5 4 4 3 2 4 3 4 2 2 4 2 3 2
stakla Staklarija d.n. (osim vrste 70.10 ili 70.18) 508
2625 Proizvodnja ostalih
691490 4 4 3 3 3 3 2 3 5 2 2 2 2 2 2
keramičkih proizvoda Keramički proizvodi d.n. 1223
2630 Proizvodnja keramičkih Pločice, kockice i slični proizvodi d.n.,
690890 4 4 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2
pločica i kamenih pločica keramika sa glazurom 592
690410 Građevinske cigle 2492 4 4 3 4 3 3 2 4 2 4 4 3
2640 Proizvodnja cigli, pločica
i građevinskih proizvoda 690490 Keramičke podne ploče, nosede ili pločice za 3 2 4 2 4 2 2 4 4
popunjavanje i sl. 366

2651 Proizvodnja cementa 252329 4 2 2 2 2 3

Portland cement d.n. 4412

2652 Proizvodnja kreča 252210 4 4 3 4 2 3 4 3 2 2

Živi krečnjak 5380

2653 Proizvodnja gipsa Žbuka (koja se sastoji od kalcijevog gipsa ili 4 4 4 4 3 4 2 4 2 3 2 3 4

252020 kalcijum sulfata), itd. 1561
Građevinski blokovi i cigle od cementa, 4 4 3 4 4 3 4 2 3 2 3 3
681011 betona ili vještačkog kamena 1408

2661 Proizvodnja betonskih Pločice, kamene ploče i slični artikli od 4 3 4 4 3 4 4 2 2 2 2 4 3 3 3 1

proizvoda namijenjenih 681019 cementa/betona ili vještačkog kamena 426
građevinarstvu Montažne strukturne komponente zgrada
681091 4 4 4 4 4 4 4 2 2 2 2 2 3 3 3 2
itd. Od cementa/betona itd. 10332

681099 Artikli od cementa, betona ili vještačkog 4 3 4 4 3 3 3 2 4 3 3 4 2 3 1

kamena d.n. 696
2663 Proizvodnja gotove
382450 4 4 3 4 3 4 4 4 1 4 3 2 3 4 3 3
mješavine za beton Nevatrostalni malter i beton 693
2640 Rezanje, oblikovanje i Kamen za građevine i spomenike,
680221 4 2 4 2 2 2 2 2
dorada ornamentalnog i rezani,mramor/travertin/alabaster 444

29
 građevinskog kamena Kamen za građevine i spomenike, rezani,
680223 4 2 3 3 3 1 3
granit 243

680291 Radni kamen za građevine i spomenike d.n., 4 3 4 1 3 3 1 2 2 2

mramor, travertin i alabaster 436
Radni kamen za građevine i spomenike d.n.
3 4 4 3 4 4 4 4 3 2 3 1
680293 granit 542
680299 Radni kamen za građevine i spomenike d.n. 241 5 4 4 3 4 4 3 2 4 3 3 2 2 2
2682 Proizvodnja ostalih
nemetalnih mineralnih Asfalt ili artikli od sličnih materijala, u 4 4 4 4 3 3 5 4 2 4 3 2 3 3 4 1
proizvoda 680410 rolnama 1505

Značaj ostalih tržišta u smislu promocije izvoza za grupu proizvoda “Građevinski materijal” – 6 najbolje rangiranih zemalja

Grupa kompanija (NACE) Oznaka Oznaka proizvoda Bh. Izvoz Ostala tržišta

USA CAN SING JAP KOR AUS

62 62 42 38 38 34
2612 Oblikovanje i prerada Višeslojni zidni elementi za izolaciju od
400800 4
ravnog stakla stakla 950 3 2 3 2
2613 Proizvodnja šupljeg
401399 4
stakla Staklarija d.n. (osim vrste 70.10 ili 70.18) 508 2 3 2 3
2625 Proizvodnja ostalih
691490
keramičkih proizvoda Keramički proizvodi d.n. 1223 3 2 3 3 3 4
2630 Proizvodnja keramičkih Pločice, kockice i slični proizvodi d.n.,
690890
pločica i kamenih pločica keramika sa glazurom 592 3 4 2 4 4

2640 Proizvodnja cigli, 690410

Građevinske cigle 2492 2 3 4 2
pločica i građevinskih
proizvoda 690490 Keramičke podne ploče, nosede ili pločice
za popunjavanje i sl. 366 4 4 3 3 3

2651 Proizvodnja cementa 252329

Portland cement d.n. 4412 3 2 4

2652 Proizvodnja kreča 252210

Živi krečnjak 5380 4 2 2 2

2653 Proizvodnja gipsa Žbuka (koja se sastoji od kalcijevog gipsa ili

252020 kalcijum sulfata), itd. 1561 2 3

30
 Građevinski blokovi i cigle od cementa,
681011 betona ili vještačkog kamena 1408 3 4 3 2 2
Pločice, kamene ploče i slični artikli od
2661 Proizvodnja betonskih 3 4 4 2
681019 cementa/betona ili vještačkog kamena 426
proizvoda namijenjenih
građevinarstvu 681091 Montažne strukturne komponente zgrada
itd. od cementa/betona, itd. 10332 4 2 3 3

681099 Artikli od cementa, betona ili vještačkog

kamena d.n. 696 3 4 4 3 4
2663 Proizvodnja gotove
382450
mješavine za beton Nevatrostalni malter i beton 693 4 3

680221 Kamen za građevine i spomenike,

rezani,mramor/travertin/alabaster 444 3 3 4 4 3

680223 Kamen za građevine i spomenike, rezani,

granit 243 3 4 3 2 4 1
2640 Rezanje, oblikovanje i
dorada ornamentalnog i 680291 Radni kamen za građevine i spomenike
d.n., mramor, travertin i alabaster 436 3 4 3 3 4 3
građevinskog kamena
Radni kamen za građevine i spomenike d.n.
680293 granit 542 3 3 3 4 3

680299 Radni kamen za građevine i spomenike d.n. 241 3 3 3 2 4 4

2682 Proizvodnja ostalih Asfalt ili artikli od sličnih materijala, u
nemetalnih mineralnih 680410 rolnama 1505 4 4
proizvoda

31
GRAĐEVINSKE USLUGE

Građevinske usluge predstavljaju jednu od najvažnijih kategorija izvoznih usluga za BiH. Vrijednost
realiziranih građevinskih radova u inostranstvu kontinuirano je rasla u periodu 2003. - 2008. godine,
kada je dosegla iznos od 178.506 hiljada američkih dolara. Kao rezultat globalne recesije u 2009.
godini dolazi do blagog pada vrijednosti ostvarenih radova (pogledati grafikon ispod).

Vrijednost ostvarenih građevinskih radova u inostranstvu

200000
180000
160000
140000
120000
100000
80000
60000
40000
20000
0
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Vrijednost ostvarenih radova

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2010; Republički zavod za statistiku RS, 2010.

U ovoj djelatnosti u 2010. godini bilo je registrirano ukupno 3.817 subjekata koji su upošljavali skoro
40 hiljada radnika (Federalni zavod za statistiku, 2011.; Republički zavod za statistiku RS, 2011.).

Najvedi dio građevinskih radova realiziran je izvan evropskog tržišta. Tu se prije svega misli na Libiju,
Etiopiju i Alžir. Pored ovih zemalja, značajni radovi su realizirani i u susjednim zemljama, Hrvatskoj,
Srbiji i Crnoj Gori.
Učešće pojedinh zemalja u BiH izvozu građevinskih usluga

2.89 1.41
2.96
3.49 Libija
5.82 Hrvatska
32.86
Srbija
5.94
Etiopija
Alžir
Kenija
10.64
Njemačka
Pakistan
Crna Gora
13.44 Ostale
20.55

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2010.; Republički zavod za statistiku RS, 2010.

32
Bitno je istadi da je, u odnosu na prethodno analizirane klastere, relativni značaj tržišta građevinskih
usluga evropskih zemalja mnogo manji. Ovo je vidljivo iz rangiranja ovih tržišta na globalnom nivou
(pogledati Tabelu 1). Također, dinamizam ovih tržišta je slabiji u odnosu na ostatak svijeta (napraviti
komparaciju s Tabelom 2). Od 10 najvažnijih evropskih tržišta građevinskih usluga, BiH je ostvarila
značajnije prisustvo jedino na tržištu Njemačke. Neznatno prisustvo (ispod 2 miliona $) zabilježeno je
još i na tržištu Italije i Slovenije.

Tabela 1: Evropske zemlje najznačajniji uvoznici građevinskih usluga

Učešde u
Zemlja Rang u svijetu Rast 2003-2008 godina
svjetskom uvozu
Njemačka 12.2 1 160.5
Italija 5.0 5 150.2
Španija 3.0 10 529.6
Francuska 2.6 13 143.0
Holandija 1.8 15 139.6
Ujedinjeno Kraljevstvo 1.7 16 654.4
Austrija 1.6 17 125.0
Poljska 1.3 20 121.4
Švedska 1.0 21 128.9
Luksemburg 0.8 23 239.9

Izvor: International Trade Centre, 2011

Deset najznačajnijih ostalih tržišta za građevinske usluge prezentirana su u Tabeli 2. Od ovih zemalja
BiH je značajnije prisustvo ostvarila jedino na tržištu Alžira. Ipak, traba napomenuti da su dva
preostala tržišta na kojima je BiH ostvarila značajno prisustvo, Libija i Etiopija, prema ukupnoj veličini
bila relativno visoko pozicionirana u 2008. godini. Libija je zauzimala 29., a Etiopija 41. mjesto.
Također, radi se o tržištima sa vrlo visokim stopama rasta u periodu 2003. - 2008. godina.

Tabela 2: Ostale zemlje najznačajniji uvoznici građevinskih usluga

Zemlja Učešde u svjetskom uvozu Rang u svijetu Rast 2003-2008 godina

Japan 12.14 2 258.3
Ruska Federacija 9.48 3 276.5
Angola 5.37 4 2569.8
Saudijska Arabija 4.81 6 268.5
Kina 4.68 7 283.7
Kazahstan 3.42 8 301.5
Iran 3.28 9 74.5
Alžir 2.85 11 410.5
Koreja 2.80 12 1464.4
SAD 2.04 14 224.9

Izvor: International Trade Centre, 2011

33