UNIVERZITET CRNE GORE

POMORSKI FAKULTET KOTOR

AKADEMSKI STUDIJSKI PROGRAM

POMORSKA ELEKTROTEHNIKA

SEMINARSKI RAD
PREDMET:

TEMA: Testiranje i ispitivanje visokonaponske opreme na

brodovima

MENTOR: STUDENT:

Vujadin Krivokapić PE03/17

Đorđije Nedović pe44/17

Januar, 2020
 SADRŽAJ
1. UVOD.........................................................................................................................3
2. SISTEM ELEKTRIČNE MREŽE NA BRODU.......................................................4
3. MJERE TEHNIČKE ZAŠTITE OD STRUJNOG UDARA....................................6
4. MEHANIČKA ZAŠTITE ELEKTRIČNIH UREĐAJA IP.....................................6
5. STATIČKI ELEKTRICITET....................................................................................7
6. DIZEL-GENERATORI............................................................................................9
7. OSOVINSKI GENERATORI..................................................................................9
8. NAPAJANJE S KOPNA..........................................................................................10
9. AKUMULATORSKE BATERIJE...........................................................................10
10. SHEME RAZVODA................................................................................................11
11. LITERATURA..........................................................................................................12

2
UVOD

Skup objekata kojima se ostvaruje proizvodnja, prenos i potrošnja električne energije zove se
električna oprema. Iako se gotovo svi brodski električni uređaji u istom ili vrlo sličnom obliku
mogu naći i u kopnenim električnim sistemima, ipak je njihova eksploatacija u uslovima broda,
generalno mnogo zahtjevnija. Zbog toga sve brodske izvedbe električnih uređaja, kao uostalom
i sva ostala brodska oprema moraju zadovoljiti mnogo strože uslove, koji su detaljno propisani
pravilima i propisima nacionalnih klasifikacionih društava kolokvijalno zvanih Registrima.

Brod je specifičan po tome što je dok plovi izolovan od kopnene infrastrukture što znači da se od
uređaja i sistema traži redundantnost i robusnost, te jednostavnost rukovanja, dijagnostike i
održavanja kako bi i relativno neuka posada mogla sopstvenim snagama zadržati brod u funkciji.
Kako je primarni cilj broda prevoz što veće količine tereta od brodskih se električnih uređaja
očekuje da imaju što manju težinu i volumen, jer se na taj način povećava koristan prostor i
nosivost broda.

3
SISTEM ELEKTRIČNE MREŽE NA BRODU

Električna energija na brodu se koristi za pokretanje većine pomoćnih uređaja i to:

• pumpi,

• ventilatora,

• kompresora,

• kompresora,

• telekomunikacione opreme,

• navigacione opreme,

• osvjetljenje, i

• ostalih električnih aparata i uređaja

Brod u luci i brodogradilištu može biti priključen na električnu mrežu sa kopna preko posebne
standardizovane priključnice. Tokom plovidbe i boravka na sidru na brodu postoje

uređaji i oprema koji proizvode struju i dovode je do svih potrošača.

Ovaj sistem se naziva sistem distribucije električne energije na brodu. Danas se skoro na svim
trgovačkim brodovima koristi naizmjenična struja napona od 220V i frekvencije 50Hz,
odnosnoista ona koja se upotebljava i na kopnu. Ovo pojednostavljuje upotrebu električnih
uređaja i aparata na brodu, što je u ranijem periodu kada se koristila istosmjerna struja različitog
napona stvaralo dosta problema.

4
Električna oprema se dijeli u više skupina:

• izvori električne energije,

• transformatori za rasvjetu i snagu,

• sklopni uređaji kao i uređaji za podjelu i prenos električne energije,

• sve vrste elektromotornih pogona,

• električni porivni uređaji i

• uređaji brodske instrumentacije.

Brodski energetski sistem sastoji se od dva dijela:

• glavni pogonski sistem koji osigurava plovidbu i

• pomoćni brodski sistem koji osigurava ostale procese na brodu.

Elektroenergetski sistem obuhvata elektroenergetska postrojenjakoja koja obuhvataju

proizvodnju, rasklop, raspodjelu i potrošnju. Proizvodnja se vrši kroz električnu centralu koja
može biti sa više generatora (glavni, osovinski, lučki itd) i svi regulacijski, mjerni i zaštitni
uređaji. Rasklop i raspodjela sadrže sve elemente potrebne za distribuciju energije trošilima sa
zahtijevanim iznosima napona, i frekvencija, dok se potrošnja vrši kroz električne motore,
svjetlosna trošila, toplinska trošila, uređaji veze i uređaji za navigaciju.

5
MJERE TEHNIČKE ZAŠTITE OD STRUJNOG UDARA

Mjere tehničke zaštite od u strujnog udara su tehnička rješenja kojim se kod projektiranja sustava
smanjuje opasnost od udara električne struje, a zasnivaju se već opisanim faktorima koji utječu
na posljedice i jačinu strujnog udara, pa se tako nastoji: onemogućiti dodir s dijelom uređaja koji
je pod naponom, ograničiti jakost struje (napon dodira) na bezopasan iznos i ograničiti vrijeme
trajanja strujnog udara. Najznačajnija i najviše korištena tehnička mjera za zaštitu od strujnog
udara je zaštitno uzemljenje koje je u slučaju broda ispravnije zvati izjednačenjem potencijala.
Riječ je naime o izjednačenje potencijala svih dostupnih vodljivih dijelova s potencijalom trupa,
što se postiže kvalitetnim spajanjem svih tijelu dostupnih metalnih dijelova s metalnim trupom
broda. Na taj način se ne može dogoditi da se kod spoja faze na kućište uređaja (npr.
elektromotora) pojavi napon između njega i drugih vodljivih dijelova u okolini, što bi
predstavljalo opasnost za čovjeka jer bi u slučaju dvostrukog kontakta moglo potjerati struju kroz
njegovo tijelo. Zaštitno uzemljenje u užem smislu koristi se na uzemljenim elektroenergetskim
sustavima kod kojih spoj faznih vodiča s masom potjera struju koja inicira proradu zaštite i time
isključenje uređaja u kvaru. Izjednačenje potencijala odnosno zaštitno uzemljenje nije potrebno
na uređajima koji su izvana presvučeni ili izrađeni od izolacijskih materijala (izolacija), odnosno
kod uređaja s metalnim kučištem kod kojih su dijelovi pod naponom odvojeni još i dodatnom
izolacijom (dvostruka izolacija), kao ni kod uređaja koji rade s naponom manjim od 50V
(sigurnosni napon). Posljednja tehnička mjera zaštite koja se koristi na brodu je galvansko
odvajanje, odnosno spajanje jednog uređaja na brodsku mrežu preko izolacijskog transformatora
s prijenosnim omjerom 1:1, čime je onemogućeno zatvaranje strujnog kruga kroz čovjeka preko
mase jer je sekundarna strana izolacijskog transformatora potpuno odvojena od
elektroenergetskog sustava i trupa broda.

MEHANIČKA ZAŠTITE ELEKTRIČNIH UREĐAJA IP

Stupanj mehaničke zaštite od krutih predmeta i zaštite od vode označava se kraticom IP iza koje
slijedi dvoznamenkasti broj. Prvi broj pokazuje mehaničku zaštitu a drugi zaštitu od vode. Veći
broj znači viši stupanj zaštite. Tako se npr. oznaka IP 20 koristi za uređaje predviđene za rad u
suhim stambenim prostorima, dok uređaji koji mogu raditi pod vodom (uronjive pumpe i sl.)
moraju imati oznaku IP 68.

6
Zbog rada brodskih strojeva električni uređaji su izloženi i jakim vibracijama pa se moraju
koristiti fleksibilni višežilni vodiči, kako ne bi došlo do njihovog pucanja zbog zamora
materijala. Sve kontakte koji su realizirani pomoću vijčanih spojeva potrebno je na odgovarajući
način osigurati od samoodvrtanja.

Prema pravilima registra, svi električni uređaji i komponente moraju biti dizajnirani tako da
mogu besprijekorno obavljati svoju funkciju kod trajnog bočnog nagiba od 15° i uzdužnog
nagiba od 5°, odnosno kod bočnog ljuljanja ±22.5° i uzdužnog posrtanja ±7.5°, koji se mogu
javiti istodobno.

STATIČKI ELEKTRICITET

Statički elektricitet je fizikalni fenomen koji se manifestira se kao razlika potencijala (napon)
pojedinih dijelova opreme i ljudi prema trupu broda. Može iznositi i do 4000V), a najčešće se
javlja na ljudima i njihovoj odjeći, svim el. izoliranim dijelovima brodske opreme (cijevi za
pretakanje, metalni dijelovi položeni na nevodljivu podlogu, itd.) i isturenim dijelovima broda
kada je u blizini nabijeni oblak. Najčešće nastaje kao posljedica triboelektričkog efekta, odnosno
trenja između dvaju različitih materijala pri čemu jedan gubi, a drugi preuzima elektrone (npr.
strujanjem zraka (vjetar), strujanjem tekućine u cijevima kod prekrcaja tereta, hodanjem po
sintetičkoj podlozi, itd.) ali i uslijed elektrostatske influencije (npr. električki nabijeni oblak
privlači suprotne naboje na brodski gromobran). Na brodu je posebno opasan atmosferski statički
elektricitet zbog mogućeg udara groma, a u zonama opasnosti od eksplozije i statički elektricitet
nastao trenjem zbog moguće pojave iskre pri izbijanju naboja i time zapaljenja eksplozivne
smjese. Najznačajnije mjere zaštite od statičkog elektriciteta na brodovima su uzemljenje svih
vodljivih dijelova, gromobranska instalacija i korištenje fleksibilnih cijevi za pretakanje s
uzemljenim metalnim opletom.

7
PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE NA BRODU

IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE NA BRODU

Na brodu se koriste tri vrste izvora električne energije:

• generatori

• akumulatorske baterije

• galvanski članci

Osnovni izvori električne energije na brodu su generatori. Svaki brod mora imati barem dva
glavna generatora (uglavnom dizel-generatori, a rjeđe turbo-generatori pogonjeni parnim ili
plinskim turbinama) i generator za nužnost. Neobavezno se ugrađuju generatori za povećanje
energetske učinkovitosti: osovinski generator (pogonjen glavnim strojem), parni turbo-generator
koji koristi paru iz KIP-a i lučki generator (manji dizel- agregat za rad kada brod miruje). Na
današnjim brodovima se gotovo isključivo koriste sinkroni samouzbudni bezkontaktni
generatori. Prema vrsti pogonskog stroja dijelimo ih na: dizel generatore, turbo generatore i
osovinske generatore. Snage brodskih generatora kreću se od nekoliko stotina kVA, pa sve do
18000 kVA na velikim putničkim brodovima koji su opremljeni dizel električnom propulzijom.
Izbor vrste generatora i broja pari polova određuje se prema vrsti i broju okretaja pogonskog
stroja.

Akumulatorske baterije se koriste u akumulatorskoj stanici za napajanje sigurnosne mreže 24V

na koju su priključeni pomoćna rasvjeta, automatika, komunikacije, alarmni sustav. Na velikim
putničkim brodovima akumulatori mogu u nuždi napajati istosmjerne mreže 110 ili 220V.
Posebne akumulatorske baterije koriste se za pokretanje dizel-motora generatora za nužnost.

Galvanski članci se koriste za napajanje ručnih prijenosnih uređaja (mjerni instrumenti, ručna
radio stanica, baterijske svjetiljke, itd.).

8
DIZEL-GENERATORI

Sinkroni generator pogonjen dizelskim motorom je najviše zastupljen izvor energije na

brodovima. Brodski generatori se uvijek spajaju izravno na pomoćne motore (bez upotrebe
reduktora) pa se za njihov pogon koriste brzohodni ili srednjohodni dizelski motori.
Najznačajnije prednosti dizel motora, kao pogonskog stroja generatora, su trenutna spremnost na
rad, mogućnost kvalitetne regulacije brzine i visoki stupanj korisnosti. Nedostaci su njihanje
energije i pojava torzionih vibracija kao posljedice elastičnosti osovine, te neravnomjerni
moment, koji je tim veći što je manji broj cilindara motora. Elektromehaničke oscilacije
uzrokovane navedenim nedostacima ublažuju se korištenjem generatora s prigušnim namotom
(prigušnim kavezom). Potrebna brzina vrtnje dizel motora određena je frekvencijom f (60Hz) i
brojem pari polova korištenog generatora.

OSOVINSKI GENERATORI

Osovinski generatori (Shaft generator, PTO - Pover take off) su generatori koji nemaju vlastiti
pogonski stroj već su privješeni na glavni porivni stroj. Smisao ugradnje osovinskog generatora
je smanjenje troškova proizvodnje električne energije na brodu. U početku, kada su gotovo svi
brodski pomoćni motori koristili dizelsko gorivo (DO) najveća se ušteda ostvarivala upravo na
razlici u cijeni dizelskog i teškog goriva (HFO). Pojavom i danas sustavnim korištenjem
pomoćnih motora na teško gorivo, brodari su uglavnom prestali koristiti osovinske generatore,
zanemarivši njihove ostale učinke na smanjenje troškova električne energije a to su višestruko
smanjenje troškova održavanja pomoćnih motora zbog neusporedivo manjeg godišnjeg broja sati
rada (koriste se samo kad osovinski generator nije u funkciji) i veći stupanj korisnosti glavnog
porivnog stroja od stupnja korisnosti pomoćnih motora. Kao prednosti osovinskog generatora
treba svakako dodati i mogućnost dobivanja vrlo velike električne snage bez ugradnje pogonskih
strojeva (dodatnih pomoćnih motora), posebice kad nema potrebe za porivom pa se teoretski
cijela snaga glavnog porivnog motora može pretvoriti u električnu snagu za pogon npr.
rashladnih kompresora ili pumpi tereta. Tako se dobiva lakša i jeftinija električna centrala.

Kod srednjehodnih porivnih motora osovinski se generatori ugrađuju direktno na osovinski vod,
na reduktor propulzije ili direktno na stražnji dio motora, a kod sporohodnih na stražnji dio
motora preko multiplikatora ("reduktora" za povećanje broja okretaja) ili rjeđe direktno. Problem

9
je što generatori koji rade na malim okretajima moraju imati veliki promjer kako bi se postigla
dovoljno velika obodna brzina za induciranje napona i mogao smjestiti veliki broj polova
potreban za postizanje frekvencije od 60Hz. Npr. osovinski generator koji bi se direktno spojio
na sporohodni porivni dizel motor koji radi na 120 o/min morao bi imati 60 polova. Takvi
sporohodni generatori su skupi i glomazni pa se češće koriste varijante s bržim i manjim
generatorima koje stoga vrlo često zahtijevaju upotrebu multiplikatora.

NAPAJANJE S KOPNA

Kada se brod nalazi u doku ne mogu mu raditi glavni generatori koji se posredno hlade
morem pa je najjednostavnije rješenje priključiti ga na napajanje s kopna. Postupak je sljedeći:

1. Isključiti postepeno svu potrošnju

2. Isključiti automatiku centrale (prebaciti na ručno)
3. Isključiti generatorski prekidač
4. Onemogućiti start dizel-generatora; dovući i priključiti kabel s kopna na za to predviđeno
mjesto (glavna razvodna ploča, ploča za nužnost ili priključna kutija na palubi)
5. Provjeriti frekvenciju, napon i redoslijed faza
6. Uključiti prekidač za napajanje s kopna.

AKUMULATORSKE BATERIJE

Sastav i način rada: Akumulatori su reverzibilni izvori električne energije. Energija se dovodi iz
brodske mreže preko punjača i skladišti zahvaljujući kemijskom procesu. Kod punjenja se
električna energija pretvara u kemijsku energiju a kod pražnjenja obrnuto. Kapacitet
akumulatorske baterije izražava se u Ah. Baterija od 100Ah može teoretski davati struju od 10 A
kroz 10 sati. U stvarnosti se može dobiti pola nazivne energije. Nazivni napon baterije ovisi o
broju članaka. Prema vrsti kemijskog procesa razlikujemo olovne akumulatore i čelične
akumulatore.

10
Punjenje i pražnjenje akumulatora: Akumulatori se pune iz punjača. Napon punjenja olovnih
akumulatora standardno iznosi 2,4V po članku, ali suvremeni punjači mijenjaju napon punjenja u
skladu s stupnjem napunjenosti akumulatora i temperaturom kućišta. Tako se ubrzava vrijeme
punjenja, produljuje životni vijek i smanjuje obim održavanja (manji gubitak vode). Temperatura
elektrolita pri punjenju ne smije preći 45 C. Baterije se pune dok je brodska mreža pod
naponom, da bi se praznile napajajući priključene potrošača kada nestane napona mreže.

SHEME RAZVODA

Električnu energiju potrebno je na siguran i učinkovit način raspodijeliti i provesti od izvora do

potrošača. U tu svrhu koriste se sklopne ploče, transformatori i kabelski vodovi. Na brodovima
se u pravilu koristi zrakasta (radijalna) shema razvoda koja se zrakasto širi od brodske
električne centrale prema potrošnji uz grananje u razdjelnicima snage odnosno rasvjete. Zrakasta
shema je vrlo pregledna i stoga jednostavnija za rukovanje i održavanje, a koristi i manje duljine
kabela te jednostavnije i jeftinije zaštite pa je i jeftinija.

Jedini nedostatak zrakaste sheme razvoda je da u slučaju prekida napajanja nekog dijela mreže
npr. zbog prekida kabela nema mogućnosti alternativnog rezervnog napajanja, što uglavnom nije
ni potrebno jer su sva vitalna brodska trošila (esencijalna trošila: pumpe ulja, goriva, rashladne
vode, mora i kompresori zraka) duplirana i spojena direktno na lijevu odnosno desnu stranu
glavne rasklopne ploče.

Na manjim ratnim brodovima se zbog zadržavanja funkcije najvažnijih brodskih sustava i kod
prekida u napajanju uzrokovanog neprijateljskom vatrom koristi zrakasta shema s
međuspojevima. Međuspojevi omogućuju alternativan put toka energije a aktiviraju se tek kada
dođe do prekida. Veliki ratni brodovi koriste prstenastu shemu razvoda kod koje mreža zatvara
prsten pa je u slučaju prekida na bilo kojem mjestu, moguće napajanje svih razdjelnika s obje
strane prstena. Problem prstenaste sheme je njena manja preglednost i posebno, otežano
postizanje selektivne prorade zaštite od kratkog spoja za što je potrebno koristiti skuplje
usmjerene zaštite koje prepoznaju smjer toka električne energije.

11
LITERATURA

1. M.Milković, Brodski električni strojevi i uređaji, Pomorski fakultet u Dubrovniku,

Dubrovnik 2005.
2. I.Vlahinić, Električni sistemi plovnih objekata, Pomorski fakultet,
Rijeka 2005.
3. B.Skalicki, J.Grilec, Brodski električni uređaji, Fakultet
strojarstva i brodogradnje, Zagreb 2000.
4. D.T.Hall, Practical Marine Electrical Knowledge, Witherby, London 1999.

12