Tradicionalno se vjeruje da je Mađarsku osnovao Kralj Árpád, koji je poveo Mađare u Panonsku

nizinu u 9. stoljeću.
Mađarsko je kraljevstvo 1000. godine osnovao kralj Stjepan I. Sveti. Prvi pisani zapis na mađarskom
jest povelja o utemeljenju opatije u mjestu Tihany.
1241. godine Tatari su opustošili zemlju i povukli se nakon godinu dana. Mađarska je napredovala do
europske razine pod kraljem Matijom Korvinom (1458.-1490.), ali potučena je do nogu u Mohačkoj
bitci od Turaka. Turci su 1541. osvojili Budim, a Mađarska je podijeljena na tri dijela: zapadom su
vladali Habsburgovci, središnjim dijelom Turci, dok je istočna pokrajina Transilvanija (danas u
Rumunjskoj) ostala kao jedino utočište mađarske kulture.
Budim je 1686. preotet Turcima, ali Habsburzi su zavladali cijelom Mađarskom. Franjo Rákóczi II.,
transilvanski kraljević, podigao je neuspješan ustanak protiv austrijske vlasti (1703.-1711.).
U Pešti je 1848. izbila revolucija i proširila se čitavom zemljom. Austrijanci su srušeni i Lajos
Kossuth je postavljen za guvernera. Ipak, godinu dana kasnije je austrijska vojska ugušila revoluciju.

Karta Velike Mađarske 1867.-1920., koja je uključivala i Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju.

Etnička karta zemalja Krune sv. Stjepana 1880.

Mađari 1867. nalaze kompromisno rješenje s Habsburgovcima. Stvorena je dvojna

monarhija, Austro-Ugarska, sa sjedištima u Beču i Pešti.
1873. godine ujedinjuju se Pešta, Budim i Óbudim, pa nastaje metropola Budimpešta.
Austro-Ugarska prestaje postojati 1918. godine. Mađarska dobiva nezavisnost, ali gubi dvije trećine
teritorija i trećinu stanovništva.
1919. u Mađarskoj izbija komunistička revolucija, ali vlast preotima Miklós Horthy koji tada od države
čini političku zanimljivost. Tijekom njegovih četvrt stoljeća Mađarska je monarhija bez kralja kojom
upravlja - admiral bez mornarice. Surađivao je s nacističkom Njemačkom, ali Hitler je ipak preuzeo
vlast u Mađarskoj 1944. godine. Godinu dana kasnije Sovjetski Savez osvaja Mađarsku i postupno
uvodi staljinizam.
Mađari su 1956. podigli ustanak protiv okupatora, ali sovjetska je vojska ugušila pobunu i smaknula
premijera Imrea Nagya.
Komunisti su 1990. dragovoljno otišli s vlasti, te su održani prvi demokratski izbori.
Mađarska je postala članica saveza NATO 1999. godine, a ušla je u Europsku Uniju 1.
svibnja 2004. godine.

Politika[uredi VE | uredi]
Körönd - 2014.03.29

Predsjednika Mađarske bira parlament svakih 5 godina. Iako predsjednik ima malu stvarnu vlast, on

imenuje predsjednika vlade. Predsjednik vlade bira ministre po vlastitom nahođenju. Svaki kandidat
za ministra mora proći otvoreno ispitivanje pred jednim ili više parlamentarnih odbora, te ga
predsjednik mora formalno prihvatiti.
Mađarski parlament (državni sabor, Országgyűlés) jest jednodoman i ima 386 zastupnika. To najviše
državno tijelo predlaže i odobrava zakone koje podastire premijer.
Stranka mora osvojiti najmanje 5% glasova građana da bi ušla u parlament. Državni izbori za
parlament održavaju se svake 4 godine (zadnji su bili u travnju 2002. godine).
Ustavni sud od 15 članova ima pravo spriječiti zakone koje ocijeni neustavnima.