ESEJ IZ FILOZOFIJE PRAVA

Docent: Jasna -Bakšić-Muftić

Viši asistenti: Midhat Izmirlija

Damir Banović

Tema eseja: Karl Marks

Pravo kao nadogradnja

Student: Evelina Grcić V

Tema eseja : Pravo kao nadogradnja Karl Marks

Korištena literatura:

Bijeda filozofije (1847.)

Manifest Komunističke Partije (1848.)

Kapital Preveli

Moša Pijade i Rodoljub Čolaković

Urednik

Dime Bojanovski

Redaktori

Radivoj Davidović i Milorad Simonović

Institut
 za izučavanje

radničkog pokreta

Prosvjeta

izdavačko preduzeće

Uvod:

Karl Makrs je njemački filozof, ekonomist, i mislilac i revolucionar što nam daje

široki spektar njegovih djela kao što je Komunistički Manifest, i Kapital što ću dalje

obrazlagati kroz moj daljnji rad. Zašto sam uzela baš ovu temu?

Odgovor je sasvim jednostavan komunizam, kao period gdje je vladala

robnonovčana razmjena gdje se radnik nije uzimao kao radnik vec kao sredstvo,

posmatran sa stajalista feuda roba, ali zapravo nije bio rob, već samo prividna

centralna gradska masa, gdje se i dalje osjećao taj privid staleške mase naročito u
 Komunistickom manifestu, gdje se priča o socijalnoj , ekonomskoj i političkoj

jednakosti sto sam pažljivo iscitavala rad jednog pisca kojeg ću navesti u daljnjoj

literaturi.

Što sam dalje uzela ovu temu, gdje su zapravo prava radnika?

Radnici su da rade, ne da se obrazuju , to mogu samo one staleške klase kojima je

pružena mogucnost, i što i dan danas imamo vidjeti . Srednji stalež se spominje i u

Komunističkom manifestu koji je i dan danas prisutan i modernom savremenom 21.

stoljeću.

Fridrih Engels i njegova biografija

Fridrih Engels, je studirao u Bonu i Berlinu, a potom je i filozofiju u Jeni 1841

postigao doktorat.

Izrazito je imao svoje radove kojim je izrazio i svoju filozofsku misao, i svoju

nadarednost za razmišljanje na koji način funkcionira jedno društvo, na taj način

je i pisao svoje radove, dok spominje gradsku, vlast, poredi proletere, kako proleteri

gledaju na doba komunizma, kako komunisti.

 Posebno poglavlje se samo spominje o proleterima i komunistima u Komunistickom

manifestu, gdje kaže ujednite se radnici kako bi ostvarili svoje ciljeve, a komunisti,

ostvaruju svoj pojedinačni interes, kako ostvariti pojedinačni interes u društvu, koji

funkcionira kao cjelina, a proleteri kao cjelina i funkcionišu kao cjelina?

Djela Fridriha Engelsa su Bijeda Filozofije, koja je znatno povezana sa pojmom

prava kao nadogradnje prava.

Bijeda filozofije koju sam pomno isčitivala predstavlja, djelo koje objašnjava

Prudona i njegovu idealisticku koncepciju, odnosa rada, proizvodnje, vrijednosti,

utroska vrijednosti, zlata i srebra.

Predstavlja odnos srazmjernosti i upotrebne vrijednosti, na koji način funkcionira

upotrebna vrijednost, a i sama srazmjernost, odnosno propriconalnost u jednom

društvenom kontekstu.Dakle, ono što radniku daje da izradi jeste kakva naročita

upotrebna vrijednost, određeni artikl.

Dakle u procesu rada, u uporebljavanju radne snage jeste sam rad.

Zato proces rada trebamo da razmatramo nezavisno od bilo kojeg društvenog

oblika.

Prosti momenti rada, jesu svrsihodna djelatnost, njegov predmet i njegovo sredstvo.
 Sredstvo za rad jesu stvar ili skup stvari koje radnik stavlja izmedju sebe i predmeta

rada kojemu služe kao njegovi sprovodnici njegove djelatnoati na tom predmetu.

STAVOVI AUTORA: Ja smatram da ono sto zapravo stvara rad jeste njegova

upotrebna vrijednost, koliko se ljudski rad i um trose na odredeni patent i proizvod ,

toliko zaista i ima njegove korisnosti i svrsihodnosti, jer ako su izumitelji televizije

napravili da se televizija gleda čak i onom tamo vijeku gdje je mijenja rezultat

provjeranja i iscitvanja informacija, sa novina, da ljudi mogu uzivo čuti dnevnik,

dakle, dobivamo da onaj koji je zapravo izumio televiziju ima pravo da sebe naziva

osnivačem iste televizije, jer je dobio njenu upotrebnu vrijednost, dakle da je koristi

milion ljudi.Ne samo televizija, vec bilo koji drugi umjetnicki rad, slikarstvo,

poetika, stvaralaštvo film, i muzika , zapravo dobija vid ekranizacije, prema

sadašnjim modernim standardima da im bude čak i nagrađeno i ispromovisano.Pravo

kao nadogradnja, u tom kontkestu, upotrebne vrijednosti je da svaki izumitelj, svaki

scenrista ima pravo da snimi svoj film, i da repoducira svoj film na platnima u

kinu. To je pravo , kao nadogradnja, u vezi televizije.Prava su prosti ,momenti rada,

njegovi predmeti rada, oruđe kao što je bilo u starom rimskom periodu, alatka, to je

njegovo pravo to je njegovo sredstvo za rad, koje se opet stavlja vlasniku da je

njegovo sredstvo a ne radnikovo sredstvo. Prema Zakonu o radu 2017 godine, svaki

radnik koji učestvuje u izradi patenta, ima pravo na korisnost od tog patenta, ali je

da i postane vlasnik tog patenta, jer je vlasnik ,njegov poslodavac , za kojeg je on i

radio taj isti proizvod.Njegovo pravo je samo na pravo korisnosti tog proivoda.
 STAVOVI iz Knjige Bijeda filozofije Karla Marksa

Dakle krajnja rijetkost, i ništavna korisnost, navodim odlomak iz knjige, da bi

cjelokupni sistem potreba, osniva se na mišljenju ili čitavoj organizaciji

proizvodnje,? Ponajrpije potrebe se neposredno rađaju iz proizvodnje, takvog stanja

stvari, koji se temelji na proizvodnji.

SVJETSKA TRGOVINA, SE VRšI ISKLJUčIVO OKO POTREBA,A NE

INDUDVIDALNE POTROSNJE, VEć PROIZVODNJE, ON tjera apstrakciju u

krajnost, stapajući jedan krug proizvođaca u jedan krug proizvođaca,a sve potrošače

u drugi vid potrosača , i ustanovljava borbu izmedju potrošača i proizvođača.

STAVOVI AUTORA:

Svjetska trgovina se zapravo u Americi i Kini vrsi isključivo oko potreba mase, ne

induvidalističkog principa, jer su to svjetske velesile, kojim jedan pojedinac, može da

uništi korporaciju, a može i da unaprijedi tu i korporaciju.Dakle, obrazovanje, se

ogleda i stepen informirarnosti svake osobe koje poslodavac cijeni prema njegovim

stručnim osobinama.

Tako je i Bosni i Hercegovini, poslodavac upravlja mogućnoscu biranja radnika ,

pogotovo u privatnim firmama koji zarađuju velike novce.

 Proizvođači i jesu prozivođači a , potrošači jesu potrošaci to je moje takođe stajalite

koje zauzima Prodon u Bijedi Filozofije.

Karl Marks, i Bijeda filozofije prava

Ekonomisti su pali u zabludu što nisu unijeli zakon srazmjernosti i konstituisane

vrijednosti.

. Jedini aksiom,koji ekonomist, jednoglasno priznaju da svaki rad mora dati neki

suvišak.

Jedina unutrašnja vrijednost, srebrene marke kaze Volter svojim ljudskim razumom,

jeste srebrena marka, pola likre srebra od težine od osam unca.

Prije svega kad se vladar upusti u krivotvorenje, mnogo se puta pokazalo da je on

uvijek taj koji gubi, ono sto pri njegovoj emisiji jednaput zaradi gubi onoliko puta,

koliko mu se god krivotvorena moneta, vrati u vidu poreza.Kralj Filip je naredio da se

jedan vagon pšenice, budući ima zvati dva vagona, bio bi varalica, ON BI

PREVARIO SVE rentijere, s ve ljude, koji bi imali da prime sto vagona pšenice, on

bi uzo da svi ti ljudi prime umjesto 100 vagona 50 vagona.Prudon je izabrao novac

kao primjer, da prikaže vrijednost, u konstituisanom stanju, samo da prokrijumčari

cijelu svoju teoriju o razmjenjivosti , tj da bi ukazao kako SVAKA ROBA, ČIJA JE

VRIJEDNOST, PROCIJENJENA TROŠKOVIMA PROIZVODNJE, mora postati

NOVAC.
 STAVOVI AUTORA:

On obrazlaže da su pali u zabludu jer nisu unijeli zakon potraznje, glavni princip

moderne suvremene ekonomije, vrijednosti i srazmjernosti. Proporcionalnost, glavni

princip evropske unije, na kojima se radi se postigne omjer ciljeva i sredstava

.Jedan aksiom, jedna vrijednost, koju ekonomist, priznaje, da svaki rad mora dati

neki suvišak. Ekonomisti u tom razdoblju, su smatrali da je jedna vrijednost ispravna,

taj neki suvišak od rada, a opet jeste rad. Kad se vladar usmjeri na krivi smjer, to

jeste na pranje novca, iza vlasti stoji jedna maska vlasti, to nije vlast to je pravna

zabluda.Kakva će prava imati radnici ,građani, kad je takva vlast?Kralj Filip je naredio

, prevaru sto zapravo i govori na koji način funcionira, vlast ne samo u tamošnjem

sistemu, vec i u sadašnjem. On bi naredio dva vagona, zadržio sebi dva , a primio

jedan kao prikaz u proračunu budžeta.Kakva prava su imali građani ,radnici?

Odgovor je jednostavan. Nikakva prava, bili su potklačena klasa, prevaranata u masi.

Rad Karla Marsa Bijeda i Filozofija

Razmjenska vrijednost kaže DA SE utvrđuje se u krajnjoj analizi uvijek količinom

rada, koja je potrebna da se dobavi procijenjeni predmet, ne onom koji je za predmet u

svoje vrijeme stajao već onom koji bi ubuduće stajao možda se poboljšanim

pomoćnim sredstvima, a tu količinu mada je teško procijeniti konkurencija, ipak tačno

utvrđuje.
ALI,što što da se na ovom cinu zadržava autor, čim ekonomist mijenja naziv stvari

Vera rerum vocabula, on time, ujedno i prznaje nemoć i polaže oruzje, u robi, i radu

koji je strahovita stvarnost, on vidi genetičku elipsu.

Prema tome čitavo današnje društvo, koje počiva na ROBNOM karakteru, rada,

počiva na jednoj pjesnickoj slobodi, na jednom figurativnom izrazu. Ova filozofska

rasprava ima neki duboki ezoterični smisao…

STAVOVI AUTORA:

Govori opet o početnom prvobitnom drustvu o trampi, gdje se su se ljudi kladili da bi

dobili stvar za stvar, res in extra commercio, provjerit na internetu, sta znaci.

Procijenjena vrijednost, rada, koju bi predmet imao u svoje vrijeme mogao bi postići

pobljšanim pomoćnim sredstvima, kao sto su dobra oruđa za rad.

Moderni principi ekonomije kažu ako su dobra sredstva za rad, manje se troši radne

snage, a dobija se kvalitetan proizvod.

Manifest komunisticke partije

U kakvom odnosu stoje komunisti prema proleterima uopće?

Komunisti nisu neka posebna stranka nasuprot drugim radnim

 strankama.

Oni nemaju nikakve interese odvojene od interesa čitavog

proletarijata.

Oni ne postavljaju nikakva posebna načela u skladu s kojima bi htjeli

oblikovati proleterski pokret.

Komunisti se razlikuju od ostalih proleterskih stranaka samo u tome

što, s jedne strane, u različitim nacionalnim borbama proletera isti u i

zastupaju zajedničke, od nacionalnosti neovisne interese proletarijata

kao cjeline, dok s druge strane, na različitim stupnjevima razvoja kroz

koji prolazi borba između proletarijata i buržoazije stalno zastupaju

interese cjelokupnog pokreta.

Komunisti su dakle u praktičkom smislu onaj dio radničkih stranaka

svih zemalja koji je najodlučniji i koji stalno tjera dalje; teorijski, u

odnosu na ostalu masu proletarijata njihova je prednost u tome da oni

imaju uvid u uvjete, razvoj i oprečne rezultate proleterskog pokreta.

Neposredni cilj komunista isti je kao i svih ostalih proleterskih

stranaka: formiranje proletarijata u klasu, rušenje buržoaske

vladavine, osvajanje političke moći od strane proletarijata.

STAVOVI AUTORA:
Komunistički pokret predstavlja zastupanje interesa radnicke klase, neovisno od svih

interesa, drugih. Postavlja rušenje buržoaske vladavine, one krupne vladavine,

vlastele, koje se zalagala sa pojedinačne, a ne grupne ciljeve.

Komunistički manifest:

Na čemu se zasniva moderna građanska porodica? Na kapitalu, na

privatnoj zaradi. U potpuno razvijenom obliku ona postoji samo za

buržoaziju, ali ona nalazi svoju dopunu u činjenici da je proleter

prisilno lišen svoje porodice kao i u javnoj prostituciji.

Porodica buržuja isčezava naravno zajedno s padom ove njene dopune

i obje nestaju s nestankom kapitala.

Predbacujete li nam da želimo ukinuti porodično izrabljivanje djece?

Priznajemo taj zločin. Ali, kažete vi, da mi zamjenjuju kućni odgoj

društvenim, ukidamo najprisnije odnose među ljudima.

A nije li i vaš odgoj određen društvom? Društvenim odnosima unutar

kojih vi odgajate izravnijim ili neizravnijim upletanjem društva

posredstvom škole itd.? Nisu komunisti ti koji pronalaze utjecaj

društva na odgoj; oni samo mijenjaju njegov karakter, oni otimaju

odgoj utjecaj vladajuće klase.

 STAVOVI AUTORA:

Odraz moderne savremene porodice, je da pruži djetetu pravo na obrazovanje i dobro

vaspitanje, međutim to nije bilo tako u doba komunizma gdje su malu djecu slali sa

dvanaest, ili trianest godina da rade, jer njihovi roditelji nisu mogli da ih izdrzavaju.

Buržujska vlast, drži sve u rukama, gdje ne pruža pojedincu obrazovanje. Tlači djecu ,

koja su djeca proleterijata, a uzdiže vlast buržujske klase, to je prvobitni cilj

komunista da uništi buržoasku klasu.Društvo je odgovorno , kao i politička

struktura, koja drži vlast u rukama i sama porodica koja odgaja djecu, narocito u XXI

vijeku.

Zaključak:

Nastojala sam da kroz djela Marksa uočim pojam prava , kroz radnički pokret, naročito

kroz komunistički manifest koji je jako komplikovan, gdje se tu vidi vlast, gdje pravo

pojedinca.

Naročito je zanimljivo djelo Bijeda filozofije prava koje me najviše od svih Karlovih

djela oduševilo.
 Kako Prodon prikazuje proporcionalnost, vrijednost, proizvodnju, rad, upotrebnu

vrijednost, tu sam baš vidjela osvrt filozofski koji je baš za ovaj predmet, sve ostalo

jeste zanmljivo, ali kao ovo djelo nije.Ovdje završavam svoj zaključak ujedno i esej.