REPUBLIKA HRVATSKA

I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTI

Knjiga 12.

DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(siječanj – lipanj 1994.)
 REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI
KNJIGA 12.
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 6.

Nakladnik:
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb
Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Stanko Andrić
Recenzenti:
Dr. sc. Nikica Barić
Dr. sc. Ante Nazor
Urednici:
Željka Križe Gračanin, prof.
Ivan Radoš, prof.
Suradnici:
Ivan Brigović, prof.
Julija Barunčić Pletikosić, prof.
Ivan Brigović, prof.
Dr. sc. Ana Holjevac Tuković
Mr. sc. Anđela Ljubas
Natko Martinić Jerčić, prof.
Mate Rupić, prof.
Slaven Ružić, prof.
Janja Sekula, prof.
Domagoj Štefančić, prof.
Ilija Vučur, prof.
Lektorica:
Julija Barunčić Pletikosić, prof.
Izrada kazala:
Željka Križe Gračanin, prof.
Prijepis:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
Zebra, Vinkovci
Naklada:
500 primjeraka
 REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 12.

DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(siječanj – lipanj 1994.)

Zagreb – Slavonski Brod, listopad 2012.

 SADRŽAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

1. 1994., siječanj, Knin – Iz izvješća o radu SUP-a Knin u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

2. 1994., siječanj 3., Slunj – Izvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine
nadležnosti u razdoblju od 17. prosinca 1993. do 1. siječnja 1994. godine . . . . . . . . . . . . . 42
3. 1994., siječanj 4., Drniš – Izvješće drniške Općinske izborne komisije o rezultatima
izbora za odbornike istoimene SO, koji su održani u prosincu 1993. . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
4. 1994., siječanj 4., Knin – Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića
general-potpukovniku Momiru Taliću i pripadnicima Prvog krajiškog korpusa VRS
u kojemu im u svoje osobno i u ime MUP-a RSK čestita predstojeći pravoslavni Božić
i Novu godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
5. 1994., siječanj 4., Knin – Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 3. do 4. siječnja 1994. godine . . . . . . . 45
6. 1994., siječanj 4., Knin – Izvješće o radu Ministarstva za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju RSK u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
7. 1994., siječanj 5., Knin – Izvješće o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju
od 1. travnja do 31. prosinca 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
8. 1994., siječanj 7., Korenica – Izvješće SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu
o okolnostima nesretnog slučaja pogibije i ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca
iz RS u mjestu Počitelj nedaleko Gračaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
9. 1994., siječanj 7., Knin – Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 6. do 7. siječnja 1994. . . . . . . . . . . . . . 54
10. 1994., siječanj 11., Knin – Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića
kojim se pripadnicima srpske zajednice u kanadskom gradu Torontu izražava zahvalnost
za trud uložen u prikupljanje i dostavu medicinskih lijekova u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
11. 1994., siječanj 11., Knin – Izvješće o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno
osiguranje RSK u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
12. 1994., siječanj 11., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK
predsjedniku Vlade RSK o detaljima posjete američke delegacije, na čelu sa stalnom
ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine Albright, lokalitetu Ovčara kod Vukovara
i njezinom susretu s predsjednikom RSK Goranom Hadžićem i suradnicima u Borovu
Naselju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
13. 1994., siječanj 13., Slunj – Izvješće o radu SJB Slunj u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
14. 1994., siječanj 15., Knin – Odluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Dušana
Rakića, kojom se zabranjuju troškovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu
reprezentacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
15. 1994., siječanj 16., Okučani – Dopuna žalbe Dragana Vlaisavljevića iz Okučana
upućena zapovjedniku 18. korpusa SVK pukovniku Milanu Čeleketiću, kojom se
zahtijeva Vlaisavljevićevo puštanje iz KPD-a Stara Gradiška te se navode detalji njegova
dotadašnjeg ratnog puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

V
16. 1994., siječanj 18. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje situaciju na
privremeno okupiranom teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek
pregovora o prekidu ratnih sukoba u BiH vođenih u Ženevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
17. 1994., siječanj 19., Vukovar – Zapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upućena
zapovjednicima PJM u SUP-ovima Knin i Okučani kojom se zahtijeva upućivanje
određenog dijela ljudstva pod njihovim zapovjedništvom na vršenje zadatka u istočnu
Slavoniju i zapadni Srijem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
18. 1994., siječanj 27., Knin – Zapisnik istražnog suca Okružnog suda u Kninu o očevidu
izvršenom nakon oružanog napada na službeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radučić . 78
19. 1994., siječanj 28., Knin – Izvješće Centra državne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu
o saznanjima operativne veze “Promina” vezanim uz “nedozvoljenu” razmjenu osobnih
poštanskih pošiljaka između RSK i slobodnog područja RH, koja se odvija uz pomoć
pripadnika UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
20. 1994., siječanj 28., Petrinja – Dopis predsjednice SO Petrinja Dušanke Prečanica
predsjedniku Vlade RSK o planiranom posjetu američkog veleposlanika u RH Petera
Galbraighta istoimenoj općini i razlozima otkazivanja istoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
21. 1994., siječanj 30. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje aktualno
stanje na području Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadašnja politička zbivanja
u SRJ i BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
22. 1994., veljača 1., Kostajnica – Informacija o radu Izvršnog savjeta SO Kostajnica
u razdoblju od 16. ožujka 1992. do 31. siječnja 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
23. 1994., veljača 1., Beograd – Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke
Krajine i Srpske radikalne stranke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
24. 1994., veljača 2., Kistanje – Izvješće o miniranju kuća u vlasništvu osoba srpske
nacionalnosti u mjestima Sonković i Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine . . . . . . . . . . . . 93
25. 1994., veljača 3., Beograd – Izvješće Ministarstva za inostrane poslove RSK o
položaju RSK u međunarodnoj zajednici i pregovorima, njenom položaju na početku
1994. godine i odnosu prema pojedinim državama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
26. 1994., veljača 5., Beograd – Pravno mišljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana
Vasiljevića i dr. Konstantina Obradovića, na zahtjev Veljka Džakule, Dušana Ećimovića
i Mladena Kulića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
27. 1994., veljača 6., Knin – Odluka Vlade RSK o prihvaćanju programa rekonstrukcije
monetarnog sustava i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
28. 1994., veljače 7., Plaški – Obavijest o masovnoj sječi i preprodaji jelove građe na
prostoru općine Plaški . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
29. 1994., veljače 9., Okučani – Molba Branka Vraneša za prijem u PJM Zapadna Slavonija
iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratištima u Prijedoru i Gradačcu u BiH . . . . . . 102
30. 1994., veljača 9., Okučani – Molba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna
Slavonija iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratištima u Kozarcu, Prijedoru
i Gradačcu u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
31. 1994., veljača 9., Okučani – Molba SUP-a Okučani MUP-u Knin da im se pošalje
desetak ozbiljnih i odlučnih djelatnika PJM iz drugih područja RSK radi vršenja
redovnih postupaka koje dotadašnji pripadnici PJM nisu mogli uspješno obavljati zbog
privatnih veza sa stanovnicima općine Okučani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
32. 1994., veljača 10. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića o pregovorima u Ženevi i
o otmici Veljka Džakule u Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila . . . . . . . . . . 105
33. 1994., veljača 10., Knin – Dozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nunić preko graničnog
prijelaza Gornje Miranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

VI
34. 1994., veljača 17., Knin – Odluka Vlade RSK o korištenju dijela raspoloživih deviznih
rezervi kojima upravlja Narodna banka RSK u 1994. godini za pokriće emisije novog
dinara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
35. 1994., veljača 14., Drniš – Odluka Skupštine općine Drniš o imenovanju Ratnog
predsjedništva općine Drniš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
36. 1994., veljača 14., [Knin] – Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i
jedinica, preustroju uprava Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije
i vojne obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
37. 1994., veljača 15., Knin – Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih
raseljenih lica na području RSK do 15. veljače 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
38. 1994., veljača 17., Knin – Uredba Vlade RSK o novom dinaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
39. 1994., veljača 17., Knin – Zapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK održane 5., 6., 15. i
17. veljače 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
40. 1994., veljača 17., Beograd – Bilješka o razgovoru s Vjačeslavom Taloninom, tajnikom
Veleposlanstva Ruske Federacije u Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike
prema mogućoj reintegraciji RSK u Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog
statusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
41. 1994., veljača 17., Knin – Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK
o želji profesora Sveučilišta Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara
s krajinskim političkim vodstvom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
42. 1994., veljača 17., Dvor na Uni – Pismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvršnog savjeta
Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog pripadnika SVK Šaše Marijana, u kojima se oštro
osuđuje ubojstvo, ukazuje na masovnu pojavu šverca s Muslimanima u Cazinskoj krajini
i teror švercera nad stanovnicima i pripadnicima SVK na prostoru Banovine . . . . . . . . . . 132
43. 1994., veljača 18. – Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na području
SR Jugoslavije, Republike Srpske i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
44. 1994., veljača 21., Kistanje – Službena zabilješka s izjavom Milana Dragovića povodom
rušenja njegove obiteljske kuće u mjestu Prokljan od strane mještana Sonkovića . . . . . . . . 137
45. 1994., veljača 21., Knin – Obavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika
hrvatskih brigada s prostora Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
46. 1994., veljača 21., Knin – Materijali Resora državne bezbednosti RSK predsjedniku RSK
s “izuzetim” spisima iz zapovjedništva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora
UNPROFOR-a s hrvatskom i srpskom stranom, te novoj strategiji koju žele nametnuti
sukobljenim stranama u pregovorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
47. 1994., veljača 22., Knin – Ukaz predsjednika RSK Milana Martića o imenovanju Milana
Čeleketića zapovjednikom Glavnog štaba SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
48. 1994., veljača 24., Knin – Obavijest Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Okružnom
sudu u Glini o nezakonitom vođenju istražnog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji
je ubio potpukovnika Dušana Lukača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
49. 1994., veljača 26., Stara Gradiška – Obavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja
mosta u Staroj Gradiški od strane vlasti RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
50. 1994., veljača 27., Stara Gradiška – Izvješće Uprave PJM o zbivanjima oko mosta
u Staroj Gradiški, mogućem sukobu sa snagama UNPROFOR-a i konačnom rješenju
kroz pregovore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
51. 1994., veljača 28., Knin – Zapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
52. 1994., ožujak 1., Žitnić – Zahtjev Branka Baošića Skupštini općine Knin za dodjelu
stambene kuće u Drnišu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
53. 1994., ožujak 1., Knin – Službena zabilješka Ministarstva obrane RSK o sastanku
Vlade RSK i UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
54. 1994., ožujak 1., Knin – Skraćeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK . . . . . 164

VII
55. 1994., ožujak 2., Knin – Zapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika
SVK Milana Martića o uvođenju radne obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
56. 1994., ožujak 3., Benkovac – Popis sela na području SO Benkovac upućen Komesarijatu
za izbjeglice u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
57. 1994., ožujak 4., Slunj – Službene zabilješke SJB Slunj o informativnim razgovorima
upućene SUP-u Vojnić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
58. 1994., ožujak 11., Knin – Zapisnik sa 77. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
59. 1994., ožujak 4., Plitvička Jezera – Poziv DP-a “Plitvice” SUP-u Korenica, da posjete
NP “Plitvička jezera” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
60. 1994., ožujak 5., Knin – Informacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica
o djelovanju diverzantske grupe HV-a na području Teslingrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
61. 1994., ožujak 8., Knin – Obavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju
predstavnika zapovjednika snaga UNPROFOR-a na UNPA područjima . . . . . . . . . . . . . 185
62. 1994., ožujak 10., Plitvička Jezera – Poziv DP-a “Plitvice” Općinskom javnom
tužiteljstvu Korenica da spriječe pljačku u NP-u “Plitvička jezera” . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
63. 1994., ožujak 13., Korenica – Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova
RSK o izvršenoj zadaći 18. pbr 15. korpusa SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
64. 1994., ožujak 15., Korenica – Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova
RSK o bojnim djelovanjima u zoni odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK . . . . . . . . . . . 187
65. 1994., ožujak 16., Knin – Informacija Uprave javne bezbjednosti Skupštini RSK
o ubojstvu Marijana Šaše i Milana Grmuša u Dvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
66. 1994., ožujak 19., Knin – Zapisnik sa 78. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
67. 1994., ožujak 21., Knin – Skraćeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja
Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
68. 1994., ožujak 22., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojnić i Glina
o provedbi monetarnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
69. 1994., ožujak 23., Knin – Izvješće Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK
o njihovom posjetu Grčkoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
70. 1994., ožujak 23., Knin – Obavijest Ministarstva obrane RSK Izvršnom savjetu Općine
Plaški o ustrojavanju sudova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
71. 1994., ožujak, 24., Knin – Protokol suradnje potpisan između Republike Grčke i RSK . . 207
72. 1994., ožujak 25., Novi Sad – Molba Milana Kneževića Općinskom javnom tužiteljstvu
u Drnišu da spriječi kriminal u selu Štikovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
73. 1994., ožujak 26., Knin – Odgovor Ministarstva obrane RSK na poslaničko pitanje
Skupštini RSK u vezi nabave goriva za izvršenje evakuacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
74. 1994., ožujak 28., Knin – Obavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK
o imenovanju Ilije Prijića vršiteljem dužnosti ministra unutarnjih poslova RSK . . . . . . . . 211
75. 1994., ožujak 29., Knin – Dnevni red 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK . . . . . . . . . 211
76. 1994., ožujak 30., Knin – Zapisnik sa 79. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
77. 1994., ožujak 30., Glina – Brzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog
plaćanja novim dinarom kao valutom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
78. 1994., ožujak, Petrinja – Procjena sigurnosnog stanja Ministarstva obrane RSK
na području uprave “Banija” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
79. 1994., travanj 1., Vojnić – Obavijest SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o provedbi kontrole korištenja deviznih valuta u platnom prometu
na području odgovornosti SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
80. 1994., travanj 2., Pakrac – Obavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okučani
o posjetu patrijarha srpskog Pavla Zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
81. 1994., travanj 5., Obrovac – Izvješće SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK
o krivičnim djelima koja su počinili pripadnici brigade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229

VIII
82. 1994., travanj 6., Knin – Zapisnik s 80. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
83. 1994., travanj 8., Donji Čaglić – Službena zabilješka zapovjednika Odjeljenja milicije
Donji Čaglić o prolasku patrijarha Pavla s pratnjom kroz područje njihove nadležnosti . . 235
84. 1994., travanj 8., Drniš – Zahtjev predsjednika SO Drniš predsjedniku RSK za
poduzimanje hitnih mjera protiv kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje
iseljavanja stanovništva s područja Općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
85. 1994., travanj 8., Knin – Odluka Skupštine RSK o ratifikaciji “Zagrebačkog sporazuma”
o prekidu vatre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
86. 1994., travanj 9., Petrinja – Obavijest SO Petrinja nadležnim institucijama RSK
o spornim točkama linije razgraničenja na području Općine, koje su dogovorene
“Zagrebačkim sporazumom” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
87. 1994., travanj 11., Knin – Iz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne
Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
88. 1994., travanj 11., Gradusa – Odluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne
zajednice Sunja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
89. 1994., travanj 11., Lički Osik – Izvješće SM Teslingrad SUP-u Korenica o političkim
aktivnostima djelatnika SM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
90. 1994., travanj 12., Vukovar – Izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o događanjima
na političkom skupu u organizaciji Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja . . . . . . 245
91. 1994., travanj 13., Knin – Izvješće Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM,
stanju i aktivnostima postrojba na terenu te trenutnom stanju tehničkih sredstava
u skladištu PJM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
92. 1994., travanj 13., Knin – Izvješće Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju
kriminaliteta na području nadležnosti SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
93. 1994., travanj 14., Knin – Zapisnik s 81. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
94. 1994., travanj 15., Knin – Zapisnik sa seminara Komesarijata za izbjeglice RSK . . . . . . . . 267
95. 1994., travanj 15., Vukovar – Izvješće sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK
o prosvjednom skupu građana povodom bombardiranja položaja SVK od strane
NATO-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
96. 1994., travanj 15., Pakrac – Zahtjev SO Pakrac Republičkoj komisiji za sprovođenje
sporazuma za recipročnim mjerama hrvatske i srpske strane u provođenju
“Zagrebačkog sporazuma” na području Općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
97. 1994., travanj 18., Gradusa – Ostavka predsjednika SO Caprag zbog nezadovoljstva
rješenjima iz “Zagrebačkog sporazuma” koja se tiču područja Općine . . . . . . . . . . . . . . . . 273
98. 1994., travanj 19., Knin – Odluka predsjednika RSK o imenovanju središnje Komisije
RSK za utvrđivanje linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274
99. 1994., travanj 20., Plaški – Obavijest voditelja javnog poduzeća “Elektroprivreda
Krajine” o krađi imovine poduzeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275
100. 1994., travanj 20., Knin – Iz izlaganja Borislava Mikelića, mandatara za sastav nove
Vlade RSK, zastupnicima Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276
101. 1994., travanj 21., Knin – Skraćeni zapisnik s 4. sjednice prvog redovnog zasjedanja
Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
102. 1994., travanj 21., Knin – Odluka predsjednika RSK o formiranju regionalnih
i općinskih komisija za određivanje linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
103. 1994., travanj 21., Glina – Izvješća o radu SM Glina za 1993. i prvo tromjesečje
1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
104. 1994., travanj 22., Knin – Zapisnik s 82. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296
105. 1994., travanj 26., Knin – Obavijest Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK
okružnim sudovima u Kninu i Glini o planiranoj razmjeni zarobljenika s hrvatskom
stranom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299

IX
106. 1994., travanj 26., Knin – Zahtjev Službe za platni promet i financijsku kontrolu
RSK svim pravnim subjektima na okupiranom području za dostavom podataka
o financijskim potraživanjima od Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
107. 1994., travanj 27., Knin – Primjedbe načelnika Uprave javne bezbednosti MUP-a
ministru unutarnjih poslova RSK na provedbu “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu
vatre na terenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
108. 1994., travanj 28., Knin – Zapisnik s 83. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
109. 1994., travanj 28., Knin – Obavijest SUP-a Knin podređenim organizacijskim
jedinicama o načinu ulaska policije u tampon zone, sukladno “Zagrebačkom sporazumu” 309
110. 1994., travanj 28., Knin – Obavijest ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK
o provedbi “Zagrebačkog sporazuma” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
111. 1994., travanj 28., Knin – Prijedlog mjera i djelatnosti ministra unutarnjih poslova
RSK Vladi RSK za suzbijanje ilegalnog uvoza roba u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313
112. 1994., travanj 29., Glina – Obavijest SUP-a Glina Upravi javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zadržavanju Jordanskog bataljuna UNPROFOR-a na granici prema Cazinskoj
krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
113. 1994., svibanj 8., Gradusa – Dopis Izvršnog savjeta općine Caprag pomoćniku vrhovnog
zapovjednika za nacionalnu sigurnost, generalu Mili Novakoviću, o problemima na
području općine Caprag nakon potpisivanja “Zagrebačkog sporazuma” . . . . . . . . . . . . . . 315
114. 1994., svibanj 9., Knin – Zapisnik sa sastanka predstavnika vojnih i civilnih vlasti RSK
i izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
115. 1994., svibanj 10., Knin – Zapisnik s 84. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326
116. 1994., svibanj 10., Slunj – Obavijest SJB Slunj direktoru državnog poduzeća “Plitivce”
s rezultatima istrage o otuđivanju imovine iz kampa “Čatrnja” od strane pripadnika SVK . 333
117. 1994., svibanj 11., Kistanje – Izvješće SM Kistanje SUP-u Knin o naseljenim mjestima
i stanovništvu u zoni razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
118. 1994., svibanj 12., Glina – Molba Milana Lukača iz Gline predsjedniku Vlade RSK
Borislavu Mikeliću da se istraži ubojstvo zapovjednika 24. pbr Dušana Lukača . . . . . . . . . 335
119. 1994., svibanj 12., Benkovac – Zapisnik s osnivanja Inicijativnog odbora za obnovu
i razvoj porušenih srpskih sela u Ravnim kotarima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
120. 1994., svibanj 12., Benkovac – Prijedlog Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj svete
srpske zemlje iz Benkovca dalmatinskom episkopu Longinu za obnavljanjem pravoslavnih
sela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
121. 1994., svibanj 12., Petrinja – Obavijest SO Petrinja o utvrđivanju linije razgraničenja
i mogućnosti incidenata između stanovnika naselja “Kolonija” i UNPROFOR-a . . . . . . . 340
122. 1994., svibanj 12., Knin – Zapisnik sa sastanka kolegija SUP-a Knin . . . . . . . . . . . . . . . . 341
123. 1994., svibanj 16., Knin – Plan SUP-a Knin za osiguranje posjeta šibenskog biskupa
Srećka Badurine Republici Srpskoj Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
124. 1994., svibanj 17., Beograd – Protokol o reguliranju jedinstvenog carinskog i
vanjskotrgovinskog sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike
Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
125. 1994., svibanj 19., Topusko – Zapisnik sa sjednice kolegija MUP-a RSK . . . . . . . . . . . . . 346
126. 1994., svibanj 19., Knin – Zapisnik razgovora ministra vanjskih poslova RSK Milana
Babića i predstavnika UNPROFOR-a Enriquea Aguilara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348
127. 1994., svibanj 19., Plaški – Izvješće Izvršnog savjeta općine Plaški Vladi RSK o stanju
u općini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
128. 1994., svibanj 19., Knin – Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK Komesarijatu za
izbjeglice Republike Srbije o aktivnostima programa povratka izbjeglica u RSK . . . . . . . . 351
129. 1994., svibanj 20., Knin – Zapisnik sa sastanka Milana Babića i predstavnika
Međunarodne konferencije o Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353

X
130. 1994., svibanj 20., Knin – Dopis Komisije za razmjenu zarobljenika RSK o odgodi
dogovorene razmjene s RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
131. 1994., svibanj 20., Petrinja – Obavijest SO Petrinja o ostavkama općinskih dužnosnika . . 357
132. 1994., svibanj 22., Knin – Izvješće SM Glina o informativnom razgovoru s Brankom
Mađarcem u vezi osiguranja naftnog crpilišta Prekopa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
133. 1994., svibanj 23., Glina – Izvješće SUP-a Glina o pojavi kriminala i prijedlog mjera
za njegovo suzbijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360
134. 1994., svibanj 23., Knin – Analiza pojave kriminala na području SUP-a Knin i
prijedlog mjera za poboljšanje rada SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362
135. 1994., svibanj 24., Knin – Izvješće novog upravitelja Okružnog zatvora Knin o
problemima i uvjetima rada u zatvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364
136. 1994., svibanj 24., Knin – Zapisnik s 4. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366
137. 1994., svibanj 25., Knin – Zapovijed Okružnog suda u Kninu za izdavanje potjernice
za hrvatskim časnicima, vojnicima i stranim dragovoljcima u redovima HV-a . . . . . . . . . . 376
138. 1994., svibanj 25., Korenica – Plan mjera i zadataka za poboljšanje službe SUP-a
Korenica upućen MUP-u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378
139. 1994., svibanj 26., Kostajnica – Zahtjev Odsjeka Sisak – Caprag Ministarstva obrane
RSK za osiguranjem smještaja stanovništva u slučaju evakuacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382
140. 1994., svibanj 30., Beograd – Obavijest direktora poduzeća “Inox Krajina” iz Beograda
Ministarstvu prosvjete RSK o organizaciji ljetovanja u Grčkoj za djecu iz osnovnih
škola RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383
141. 1994., svibanj 31., [Benkovac] – Zaključci proširenog predsjedništva SO Benkovac
o političko-sigurnosnoj situaciji na području općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384
142. 1994., lipanj 2., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti
američke delegacije području bivše Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387
143. 1994., lipanj 2., Vukovar – Zahtjev Republičkog javnog tužiteljstva iz Vukovara
Općinskom javnom tužiteljstvu u Korenici za informacije o nezakonitim radnjama
u NP “Plitvička jezera” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388
144. 1994., lipanj 3., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK
predsjedniku i ministru unutarnjih poslova RSK o djelovanju stranih organizacija
u Zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
145. 1994., lipanj 3., Plitvička Jezera – Osvrt generalnog direktora DP “Plitvice” na
izvješće UNESCO-a o NP-u “Plitvička jezera” kao dijelu svjetske baštine, upućen
Vladi RSK i SO Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390
146. 1994., lipanj 4., Knin – Obavijest Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti
američke delegacije Kninu i Gračacu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392
147. 1994., lipanj 6., Knin – Zahtjev Ministarstva obrane RSK Vladi i Ministarstvu financija
RSK za dodatnim novčanim sredstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393
148. 1994., lipanj 6., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o pljačkanju, maltretiranju
i prijetnjama Hrvatima od strane pripadnika 21. dobrovoljačko-diverzantskog odreda
SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394
149. 1994., lipanj 6., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o informativnom razgovoru
s Matom Barićem u vezi krađe njegove stoke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 395
150. 1994., lipanj 6., Knin – Dopis predsjednika RSK predsjedniku Vlade RSK o neslaganju
s ministrom informiranja RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
151. 1994., lipanj 7., Turanj – Pravila UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova
u zoni razdvajanja na osnovi sporazuma o prekidu vatre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
152. 1994., lipanj 7., Turanj – Naputci UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova
u zoni razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398

XI
153. 1994., lipanj 8., Trst – Dopis o. Ilije Ivića predsjedniku Vlade RSK o suradnji Italije
i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 401
154. 1994., lipanj 8., Vojnić – Obavijest Odsjeka za pogranične poslove SUP-a Vojnić
MUP-u RSK o dopuštenju za prijelaz granice konvoju kamiona iz AP Zapadna Bosna . . . 402
155. 1994., lipanj 8., Knin – Zapisnik s 5. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 402
156. 1994., lipanj 8., Knin – Suglasnost Ministarstva prosvjete RSK za školovanje učenika
iz općine Pakrac u Subotici i Somboru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
157. 1994., lipanj 8., Knin – Obavijest Komesarijata za izbjeglice RSK općinskim
povjerenicima da su u Republici Srbiji određene osobe za međuopćinsku suradnju
s RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
158. 1994., lipanj 9., Knin – Prijedlog Državne komisije za ratne zločine i zločine genocida
RSK Vladi RSK za obnovu Memorijalnog parka Petrova gora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 415
159. 1994., lipanj 9., Knin – Izvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK
o problemima i incidentima u sigurnosnim zonama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 416
160. 1994., lipanj 9., Knin – Dopis SUP-a Knin Stanicama javne sigurnosti Kistanje, Drniš
i Vrlika sa zapovijedi ministra unutarnjih poslova RSK o mjerama praćenja djelatnosti
UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
161. 1994., lipanj 9., Knin – Izvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK
o sigurnosnom stanju na području SUP-a Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
162. 1994., lipanj 9., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani MUP-u RSK o sigurnosnom stanju
na području SUP-a Okučani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 421
163. 1994., lipanj 10., Knin – Zabilješka Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku
Milana Babića i Enriquea Aguilara, koordinatora za civilne poslove UNPROFOR-a . . . . . 423
164. 1994., lipanj 10., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK zamjeniku
supredsjedatelja Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji o pregovorima Vlada
RSK i RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 424
165. 1994., lipanj 11., Bajina Bašta – Poruke i stavovi s gospodarsko-stručnoga skupa
o rijeci Drini kao stupu srpske ekonomije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
166. 1994., lipanj 11., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima RSK
o suradnji sa SVK u privođenju vojnih obveznika koji su počinili krivična djela ubojstva . 427
167. 1994., lipanj 12., Drniš – Izvješće SJB Drniš SUP-u Knin o incidentu s pripadnicima
UNPROFOR-a u Žitniću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 429
168. 1994., lipanj 13., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK predsjedniku RSK
o posjeti američkoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430
169. 1994., lipanj 13., Knin – Bilješka Službe predsjednika RSK o najavljenoj posjeti
američkoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 431
170. 1994., lipanj 14., Glina – Izvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o privođenju osoba
u KPD Stara Gradiška . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 432
171. 1994., lipanj 15., Drniš – Dopis SJB Drniš MUP-u RSK i SUP-u Knin o okupljanju
Hrvata u Pakovu Selu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 434
172. 1994., lipanj 16., Knin – Zapisnik sa 6. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 435
173. 1994., lipanj 16., Kostajnica – Obavijest Sekretarijata za upravu Općine Kostajnica
o podjeli nafte od strane UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 441
174. 1994., lipanj 17., Glina – Izvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni
granica RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443
175. 1994., lipanj 18., Okučani – Priopćenje za javnost Srpske radikalne stranke
o neuspjelim pregovorima RSK i RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 445
176. 1994., lipanj 21., Beli Manastir – Dopis SUP-a Beli Manastir načelniku Uprave
javne bezbjednosti MUP-a RSK s podacima Baranjske divizije o sigurnosnom stanju
na “granicama” RSK prema Hrvatskoj i Mađarskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 446

XII
177. 1994., lipanj 22., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .447
178. 1994., lipanj 23., [Drniš] – Zapisnik sa sjednice predsjednika RSK i tijela vlasti općine
Drniš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 452
179. 1994., lipanj 23., [Kostajnica] – Zapisnik sa sjednice predsjedništva Srpske radikalne
stranke u Kostajnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 455
180. 1994., lipanj 24., Gračac – Zahtjev SJB Gračac SUP-u Korenica za osiguravanjem
nogometne utakmice koja bi se trebala odigrati u Gračacu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 456
181. 1994., lipanj 26., Knin – Dopis SUP-a Knin MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni
državne granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 457
182. 1994., lipanj 27., Knin – Prijedlog ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK
o legalizaciji oružja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 459
183. 1994., lipanj 29., [Bojna] – Dopis enklave Bojna Izvršnom vijeću SO Glina o stanju
u selima s većinskim srpskim stanovništvom u Općini Kladuša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 460
184. 1994., lipanj 29., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK ministru
unutarnjih poslova RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 462
185. 1994., lipanj 29., Korenica – Dopis SUP-a Korenica MUP-u RSK s osvrtom na
provedbu akcije “Ugovor” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 464
186. 1994., lipanj 29., Knin – Zapisnik sa 7. redovne sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . 468
187. 1994., lipanj 30., [Knin] – Izvješće Međunarodnog komiteta Crvenog križa o posjetu
civilnom zatvoru u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 476

Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 479

Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 489

XIII
 PREDGOVOR

D
okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (siječanj – lipanj
1994.) dvanaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom “Republika Hrvatska
i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti”, od 2007. počeo objavljivati
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi
su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK) koji
se čuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su
kronološkim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaćaju razdoblje prve
polovice 1994. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike
originala u posjedu su Centra. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu
zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni
i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su
navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o
drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj.
Dakako, dokumenti pokazuju stajališta njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritičku
raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene podatke u njima. Primjerice,
da je iz Hrvatske od 1990. do travnja 1994. “prognano preko 350.000 Srba, da je prisilno
promenilo ime i prezime oko 60.000 Srba, a samo ime 20.000 Srba”, da je “Srba na
ovom prostoru u vreme Austro Ugarske 1896. godine bilo 31%, a na prostoru bivše BiH
67%”, da je “preko 100.000 Hrvata dobrovoljno napustilo prostor Krajine”, da je “samo u
Jasenovcu na najsvirepiji način poklano i ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma”, a da
je “1.200.000 Srba izginulo i ubijeno u Drugom svetskom ratu” (dok. 100), da je 1991.
Srba u Hrvatskoj bilo “najmanje 30%” u ukupnom broju stanovnika (dok. 25), da je u
napadnim djelovanjima hrvatskih snaga na prostoru Maslenice i Medačkog džepa 1993. “na
jedan zvjerski način ubijeno oko 2000 Srba” (dok. 114), itd.
Kao i prethodne knjige Dokumenata “RSK”, tako i ova svjedoči da vodstvo “RSK” nije
odustalo od borbe “za jedinstvenu srpsku državu na etničkom srpskom prostoru” i da će za
taj cilj “istrajati do kraja” (dok. 10), te da je i dalje odbijalo mirnu reintegraciju u ustavno-
pravni poredak Republike Hrvatske. Tako je, kao i u prethodnom razdoblju, vodstvo
pobunjenih Srba u Hrvatskoj tvrdilo da je “RSK jedna od novih država nastalih na tlu SFR
Jugoslavije”, da “RSK već četiri godine živi kao i svaka druga država, jer ima ono što je
Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske radi priznanja: teritoriju, stanovništvo
i zakonodavnu vlast”, da je “RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije”, “da je
Srba u Hrvatskoj (valjda prema popisu iz 1991., op. u.) moralo biti najmanje 30%, a ne
11% (zapravo 12%, op. u), kako je to tvrdila hrvatska statistika (500.000 Srba u Krajini,
131.000 prognanih Srba iz Hrvatske u Srbiji, 120.000 u Krajini, 60.000 u Republici
Srpskoj, te nepoznat broj neregistriranih Srba iz Hrvatske u spomenute tri države i u drugim
zemljama)” (dok. 25). Dakako da su ti brojevi znatno preuveličani, odnosno netočni.
1
Takav isključivi stav srpskoga vodstva očituje se i u obraćanju mandatara za sastav nove
“Vlade RSK” Borislava Mikelića “zastupnicima Skupštine RSK” u travnju 1994., u kojem je
govorio o “državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu RSK (s površinom od 17.000
km²) koja će se prije ili kasnije udružiti sa Republikom Srpskom odnosno Srbijom i Crnom
Gorom u jedinstvenu državu”. Pritom je istaknuo (dok. 100):
– da “na nacionalnom planu ova generacija Srba ima misiju da dovrši posao ujedinjenja
Srba na njihovom cjelokupnom etničkom prostoru”,
– da je “reintegracija Krajine u okviru Hrvatske pusta želja hrvatskog rukovodstva”,
– da “odluka rukovodstva RSK da uđe u pregovore sa rukovodstvom Hrvatske oko
mirovnog plana i uspostavljanje mirnodopske opcije, nije istovremeno i odluka da se
priznaju granice Hrvatske u AVNOJ-skim okvirima”,
– da su “Srbi u Krajini danas još čvršće riješeni da ne žele da budu u zajedničkoj državi sa
Hrvatskom i da oni svoju sudbinu vežu sa Srbima iz Republike Srpske i SR Jugoslavije”,
– da “hrvatskom narodu treba biti jasno da je na ovom prostoru više nemoguće uspostaviti
hrvatsku državu i da je potrebno izvršiti međusobno priznanje koje će i međunarodno biti
verifikovano što će omogućiti da se svaki budući konflikt sporazumom riješi”,
– da “postojeće prilike i odnos snaga u svijetu još ne dozvoljavaju formalno ujedinjenje
svih srpskih zemalja, ali da to ne sprečava izgradnju privrednog sistema RSK kao integralnog
dijela jedinstvenog srpskog privrednog prostora”,
– da se “formalno mora provoditi koncepcija ujedinjenja monetarnog i ekonomskog
sistema putem jedinstvenog zakonodavstva, a u neposrednoj praksi da se mora ponašati sa
stanovišta faktičkog ujedinjenja RSK sa Republikom Srbijom”,
– da su “Hrvati pola vijeka eksploatisali srpska prirodna bogatstva, radnu snagu i drugo,
pa je nužno da Srpska Krajina proporcionalno svom doprinosu, dobije svoj dio uključujući
tu i umetnička djela, javne zgrade, infrastrukturu i ostale institucije, te da se to odnosi i na
fabrike, hotele, i na svu imovinu koje je stečena u periodu od petstotina godina”,
– da “od Hrvatske treba tražiti naplatu ratne štete iz prethodnih svjetskih ratova, ali i
ovoga rata”,
– da “Svijetu treba da se pokaže da su štete nastale na prostoru RSK, a ne u hrvatskim
gradovima i na njihovim cestovnim pravcima” itd.
S obzirom na činjenicu da je srpsko topništvo razorilo Vukovar, iznimno ciničan je Mikelićev
prijedlog da se “posebno mora sagledati stanje i obnova Vukovara te da treba zahtjevati da
sva sredstva koja su odobrena od strane Ujedinjenih nacija a usmerena su prema Hrvatskoj,
budu usmerena prema RSK i započeti sanaciju Vukovara” (dok. 100).
Jednako tako, u svibnju 1994. Milan Babić je, kao “ministar vanjskih poslova RSK”,
međunarodnim predstavnicima ponovio stav “da nema reintegracije u Hrvatsku” te da je
“RSK spremna da na ravnopravnoj osnovi pregovara sa Hrvatskom, ali da tu Hrvati prave
probleme smatrajući pregovore početkom reintegracije” (dok. 129).
U skladu s takvim isključivim stavom, srbijanska politika radila je na stvaranju jedinstvenog
sustava institucija za sve “srpske države” na prostoru bivše Jugoslavije. Primjerice, na razini
“Ministarstava zdravlja Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
dogovoreni su zajednički stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema, mreža
zdravstvenih ustanova i snabdijevanja” (dok. 11). Jednako tako, donesen je “Protokol o
reguliranju jedinstvene monetarne politike na području SR Jugoslavije, Republike Srpske
i RSK”, kojim je predviđeno da “novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na
području Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina” (dok.
2
43, 58, 100), a potom i “Protokol o regulisanju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog
sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine” (dok.
124). Istodobno su “MUP RSK” i MUP Republike Srbije zajednički djelovali u provođenju
zadataka na teritoriju Republike Hrvatske, primjerice, “u istočnoj Slavoniji i zapadnom
Srijemu” (dok. 17).
Nastavljena je i suradnja između stranaka u “RSK” i Srbiji. Primjerice, početkom veljače
1994. potpisan je “Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske
radikalne stranke”, koji su potpisali predsjednici tih stranaka dr. Milan Babić i dr. Vojislav
Šešelj, te “predsednik Izvršnog odbora Srpske radikalne stranke RSK” Rade Leskovac (dok.
23). Dakako, nastavljena je i suradnja “RSK” s “Republikom Srpskom” u BiH, te podrška
političkog vodstva “RSK” vodstvu Srba u BiH. Tako je u travnju 1994. “na platou ispred
hotela ‘Dunav’ u Vukovaru održan miting podrške srpskom narodu u Republici Srpskoj, na
kojem su govorili Goran Hadžić, Boro Bogunović, Branislav Stanimirović, svi predstavnici
stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skupštine Vukovar” (dok. 90). Spominje
se i suradnja “RSK” s pojedinim oblastima Grčke, uz “konstataciju da se na zapadnim
granicama RSK brani Grčka” (dok. 69), te da je između Republike Grčke i “RSK” čak
potpisan protokol o suradnji (dok. 71).
U prilog tome da je vodstvo “RSK” odbijalo gotovo sve inicijative koje su mogle doprinijeti
normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa svjedoči odgađanje rješenja zahtjeva hrvatske strane
za posjetu vukovarskom groblju, s kojim je “članove Vlade RSK” upoznao “sekretar Vlade
i predsjednik Republičke komisije za razmjenu zarobljenika Savo Štrbac”, kao i odgađanje
“pitanja porodičnih susreta rastavljenih familija”, ili odbijanje zahtjeva Srpske narodne
stranke iz Republike Hrvatske čiji je predsjednik Milan Đukić predložio da se održi sastanak
s predstavnicima “Srba iz UNP-a područja” (dok. 50).
Dokumenti UNPROFOR-a, prezentirani u ovoj knjizi, pokazuju da je “službena pozicija
hrvatske vlasti u pregovoru s vodstvom pobunjenih Srba bila sadržana u Ustavnom zakonu
od svibnja 1992. godine (dva autonomna kotara s 5 odnosno 6 općina, ali ne i status nacije)”,
da su Hrvati “nagovijestili da sve može biti predmet diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija
koji drže Srbi”, da je “najhitniji prioritet za hrvatsku Vladu primjena prekida vatre praćena
otvorenjem strateških pravaca i obnavljanje energetskih sistema”, te da je za Hrvatsku “od
velike političke i ekonomske važnosti vraćanje turista na dalmatinsku obalu”. Nasuprot
tome, govoreći o srpskoj poziciji u pregovorima, u dokumentima UNPROFOR-a navodi
se da su “Srbi imali dvije otvorene dugoročne pozicije: ujedinjenje sa Srbijom, moguće
kroz konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u
Hrvatsku kao jednakog partnera” (dok. 46).
Prema spomenutim dokumentima UNPROFOR-a, “ultimativni cilj ovih pregovora je
postići dogovor između hrvatske Vlade i srpskih vlasti o najvećoj mogućoj autonomiji za
područja pod kontrolom Srba kako bi se omogućila mirna reintegracija tih prostora u RH i
unapređenje dugoročne stabilnosti u ovoj regiji”. Tom cilju trebali bi pridonijeti ekonomski
projekti (proljetna sjetva, prodaja sjemena, insekticida i goriva, opskrba vodom, itd.).
No, i samo vodstvo UNPROFOR-a bilo je svjesno da je “neke od zadataka postavljenih
od Savjeta bezbjednosti bilo izuzetno teško sprovesti u tadašnjim prilikama: kompletna
demilitarizacija UNPA i ‘ružičastih zona’, obnavljanje UNPROFOR-ove kontrole skladišta
sa srpskim teškim naoružanjem, ponovna uspostava hrvatske uprave u ‘ružičastim zonama’,
nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku između “ružičastih zona” i UNPA, op. u.),
hrvatsko povlačenje sa osvojenih područja, povratak izbjeglica” (dok. 46).
3
Kao i do tada, predstavnici srpske strane Hrvate su i dalje najčešće nazivali “ustašama”,
čime se valjda pokušavalo naglasiti kako je suvremena hrvatska država nastavak NDH iz
Drugog svjetskog rata, što je bila jedna od smjernica srpske protuhrvatske promidžbe. No,
dokumenti u ovoj knjizi svjedoče o pritužbama na kriminal i teror pojedinih organiziranih
grupa kriminalaca nad stanovnicima hrvatske i srpske nacionalnosti, “u cilju iznuđivanja,
krađe i otimanja imovine”, što je poprimilo tolike razmjere da su pojedinci zaključili da
takvo “nasilje nije bilo ni u Drugom svjetskom ratu” (dok. 72). Posljedica toga bilo je
iseljavanje građana, “što je slabilo odbranu Republike Srpske Krajine”; primjerice, “u opštini
Drniš je u travnju 1994. živilo 3500 stanovnika” (dok. 84, 178). Problem iseljavanja Srba iz
“RSK” u svom je govoru u travnju 1994. naglasio i novi mandatar “Vlade RSK”, istaknuvši
da je “prioritetan”, zapravo “urgentan zadatak vraćanje izbeglih iz Republike Srpske Krajine
i naseljavanje prostora u Krajini sa Srbima koji su napustili Republiku Hrvatsku” (dok.
100).
U uvjetima političke nestabilnosti i loše ekonomske situacije vodstvo “RSK” zanemarivalo je
održavanje postojeće infrastrukture, a pogotovo kulturno-povijesnog naslijeđa. Primjerice,
prometnice su bile u tako lošem stanju zbog neodržavanja, da se javno govorilo da “sigurnost
saobraćaja nije bila zadovoljavajuća” (dok. 1, 13). Loše ekonomsko stanje čak je utjecalo i
na slabu opremljenost i logistiku “Posebnih jedinica milicije MUP-a RSK”, koja je, prema
navodima iz dokumenata, bila ispod svake razine, odnosno “oko 20% od potrebnog” (dok.
91). Jednako tako, nije se poduzimalo ništa da se spriječi uništavanje objekata, inventara,
knjiga, muzejske i arhivske građe Memorijalnog parka Petrova gora, tako da su “propadanju
izloženi originalni objekti Centralne partizanske bolnice, muzejski eksponati, arhiva
neprocjenjive vrijednosti o žrtvama srpskog naroda, Spomenik Petrova gora, Omladinski
prihvatni centar i strogo zaštićeni predjeli prirode, knjige, kancelarijski inventar i dr.” (dok.
158).
Takvo stanje pogodovalo je masovnom “švercu” pojedinih skupina Srba s muslimanima
u graničnom području s Cazinskom krajinom u Bosni i Hercegovini, te teroru “švercera”
nad stanovnicima i pripadnicima SVK na okupiranom prostoru Banovine (dok. 13, 42).
Nastavljeno je paljenje kuća (“stambenih objekata”) u “vlasništvu lica hrvatske nacionalnosti
koji su napustili područje RSK-e” (dok. 13), ali i “miniranje kuća u vlasništvu osoba srpske
nacionalnosti” (dok. 24). Istodobno, izvješća o stanju kriminaliteta pokazuju da je u 1993.
smanjen broj krivičnih djela u odnosu na prethodnu godinu, te da je na to “najviše utjecalo
gotovo masovno napuštanje RSK od strane građana hrvatske nacionalnosti” koji su do tada
“dosta često bili objekti krivičnih djela” (dok. 13).
Uz spomenuto, dokumenti iz toga razdoblja svjedoče o trošenju prirodnih bogatstava RH
(primjerice, eksploatacija nafte te masovna sječa i preprodaja šume, naročito jele, dok.
28, 82), o odgovornosti lokalnih srpskih političara za odlazak Srba iz zapadne Slavonije
krajem 1991. (dok. 16), o postojanju planova za evakuaciju stanovništva “RSK” u slučaju
napada hrvatskih snaga (dok. 73), o tome da su u Hrvatskoj ratovale dobrovoljačke četničke
jedinice, koje je u studenom 1991. obišao četnički “vojvoda” Vojislav Šešelj, preporučivši
lokalnim Srbima da “kad JNA dođe do Virovitice sazidaju betonski zid” kao granicu srpske
države (dok. 21), itd.
Istodobno, pokazuju da u 1994. godini nisu prestale rasprave o “Daruvarskom sporazumu”
(18. veljače 1993.), pa su njegovi potpisnici sa srpske strane Veljko Džakula, Dušan
Ećimović i Mladen Kulić zatražili pravno mišljenje od “eksperata za međunarodno pravo”
dr. Vladana Vasiljevića i dr. Konstantina Obradovića, da bi dokazali da u tom sporazumu
4
“nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali da su nasilno ili na drugi način pokušali otuđiti
dio državne teritorije, niti mijenjati državne granice” (dok. 26).
Dokumenti u ovoj knjizi govore i o demografskim prilikama na pojedinim područjima
“RSK”, zapravo na okupiranom području RH (dakako, navedene brojeve treba provjeriti).
Tako je, prema podacima “Ministarstva obrane RSK”, na okupiranom području Banovine
(općine Glina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag) u ožujku 1994. živjelo “oko
70.924 stanovnika”, a u vojnoj evidenciji bilo je “oko 15.076 v/o (odnosno 21,25% od
ukupnog broja stanovnika)”. Na tom je području djelovao “39. korpus SVK sa svojim
nižim jedinicama (24., 26., 31., 33. pbr., Samostalni odred Gradusa i 87. pob Čerkezovac),
u kojima je angažirano 11.050 v/o, pretežito srpske nacionalnosti. Od 496 v/o nesrpske
nacionalnosti u jedinicama SVK angažirane su 383 v/o (među njima 137 Hrvata,
uključujući 10 oficira i 7 podoficira, i 19 muslimana), u privrednim organizacijama po
osnovu radne obaveze 72, a 41 v/o nesrpske nacionalnosti angažirana je u CZ i odbrani
(na temelju radne obaveze i CZ angažirano je 86 Hrvata i 2 muslimana). Od v/o koji su se
izjasnili kao Jugoslaveni najviše ih je bilo angažirano u Petrinji – 165, zatim u Glini – 49
i u Gradusi 5. Istodobno, 441 v/o s toga područja nalazila se u drugim srpskim zemljama,
što znači van teritorija RSK, a 464 v/o nalazilo se u inozemstvu, što znači van granica bivše
Jugoslavije” (dok. 78). Istodobno, prema izvješću “Komesarijata za izbjeglice Republike
Srpske Krajine”, sredinom veljače 1994. na području “RSK” bilo je 125.000 “izbjeglih i
raseljenih lica”, među kojima 14.353 djece do 18. godine života (dok. 37).
Prema tome, činjenica da se sadržaj dokumenata u ovoj knjizi, koji govore o politici vodstva
“RSK” ne razlikuje od sadržaja dokumenata “RSK” u prethodnim godinama (od 1990.),
svjedoči o kontinuitetu srpske politike u ostvarenju svoga krajnjeg cilja – da svi Srbi žive
u jednoj državi, te o odlučnosti srpskih dužnosnika da je provedu do kraja, bez obzira na
žrtve.
Urednici knjige

5
 KRATICE
A – aktivni
a/a – ad acta
AOP – automatska obrada podataka
AP – automatska puška
AP – autonomna pokrajina
AP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna Bosna
AVL – aktivno vojno lice
AVNOJ – Antifašističko vijeće narodnog
oslobođenja Jugoslavije
b. – bataljun
BiH – Bosna i Hercegovina
BJR – bivša jugoslavenska republika
BOV – borbeno oklopno vozilo
br. – broj
Bst – bestrzajni top
CARE – Cooperative for Assistance and Relief
Everywhere (humanitarna organizacija)
CL – civilno lice
CSB – Centar službe bezbjednosti
CVOJ – Centar vođenja, osmatranja i javljanja
CZ – Civilna zaštita
č. – čas
DASK – Državni arhiv Sisak
DB – državna bezbjednost
DI – drvna industrija
DIC – dokumentacijsko informativni centar
DIP – drvno industrijski pogon
dipl. – diplomirani
dipl. ecc – diplomirani ekonomist
dipl. ing. – diplomirani inženjer
djev. – djevojački
DM – njemačka marka
DP – državno poduzeće
Dr./dr. – doktor
dr. – drugo
DTG – diverzantsko-teroristička grupa
DV – dalekovod
DZ – Dom zdravlja
e. br. – evidencijski broj
ECMM – European Community Monitor
Mission (Europska komisija za nadzor)
EEZ – Europska ekonomska zajednica
EI – Elektronska industrija
el. – električni
EZ – Europska zajednica
g. – godina
g. – gospodin
gbr. – gardijska brigada
g-din – gospodin
god. – godina
gosp. – gospodin
GP – građevno poduzeće
GP – granični prijelaz
GŠ SVK – Glavni štab Srpske vojske Krajine
GŠ VJ – Generalštab Vojske Jugoslavije
HIC – Hrvatski informativni centar
HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija
HMDCDR – Hrvatski memorijalno-
dokumentacijski centar Domovinskog rata
HP – Hrvatska policija
HV – Hrvatska vojska
ICRC – International Committee of the Red
Cross (Međunarodni odbor Crvenog križa)
IDG – izviđačko diverzantska grupa
IGM – industrija građevnog materijala
INA – Industrija nafte
IO – izvršni odbor
IO SO – Izvršni odbor Skupštine općine
IS – izvršni savjet
IS SO – Izvršni savjet Skupštine općine
JB – javna bezbjednost
JMBG – jedinstveni matični broj građana
7
JNA – Jugoslavenska narodna armija mtb – motorizirani bataljun
JP – javno poduzeće mtbr – motorizirana brigada
JRiM – javni red i mir MTS – materijalno-tehnička sredstva
K – korpus MUP – Ministarstvo unutrašnjih poslova
kap. – kapetan n/r – na ruke
kbr. – kućni broj NATO – North Atlantic Treaty Organization
kč – komandant čete (Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)
KD – kazneno djelo NB – Narodna banka
K-da – komanda NB SRJ – Narodna banka Savezne Republike
k-dant – komandant Jugoslavije
k-dir – komandir NC – Nastavni centar
NC VJ – Nastavni centar Vojske Jugoslavije
kIk – kapetan I. klase
ND – novi dinar
km – kilometar
NIK – Naftna industrija Krajine
ko – komandant odjeljenja
NIS – Naftna industrija Srbije
kom. bat. – komandant bataljuna
NN – nepoznati
KPD – kazneno-popravni dom
NO – narodna obrana
kriv. – krivičan
NO – neotkriven
KU – kazneni upisnik
NOR – narodnooslobodilačka borba
kut. – kutija
NOSL – neovlašteno službeno lice
kv – komandant voda
NR Makedonija – Narodna Republika
KV – kvalificirani Makedonija
KWH – kilovatsat NŠ – načelnik štaba
KZ – kazneni zakon O i O – osmatranje i obavještavanje
KZ – kriptozaštita o. g. – ove godine
KZJ –Kazneni zakon Jugoslavije OC – obučni centar
LD – lični dohodak OJT – općinsko javno tužiteljstvo
lpbr – laka pješačka brigada OJT – općinski javni tužilac
m – metar OM – odjeljenje milicije
M.P. – mjesto pečata ONO – općenarodna obrana
M.Z./MZ – mjesna zajednica OŠ – osnovna škola
MC – medicinski centar OSL – ovlašteno službeno lice
MES – minsko-eksplozivna sredstva OSNO – Općinski sekretarijat narodne obrane
mil – milicajac OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda
MIP – Ministarstvo inostranih poslova OUP – organi unutrašnjih poslova
mj. – mjesec p. – pješačka (brigada)
MKBJ – Međunarodna konferencija za bivšu p.b. – pješački bataljun
Jugoslaviju P.K. – poljoprivredni kombinat
MKCK – Međunarodni komitet Crvenog križa p.o. – po ovlaštenju
ml.ins. – mlađi inspektor P/O – po odluci
mm – milimetar pbr – pješačka brigada
MO – Ministarstvo obrane PBS – Privredna banka Sarajevo
MPB – milicijski posebni bataljon PIO – penzijsko i invalidsko osiguranje
mr. – magistar PJ – poslovna jedinica
MTB – motorizirana brigada PJM – posebna jedinica milicije

8
PKD – Poljoprivredni kombinat Drniš sekr. – sekretar
PKR – privredna komora SFRJ – Socijalistička Federativna Republika
PM – puškomitraljez Jugoslavija
PO – policijski odbor SIGS – specijalni izaslanik generalnog sekretara
po (pom.) – pomoćnik SJB – stanica javne bezbednosti
POB – pozadinska baza SL – službeno lice
PPD – protuprovalna djelatnost sl. – slično
ppuk – potpukovnik sl. – službeno
pred. – predsjednik SM – stanica milicije
priv. – privatni SMD – surface mounted device (površinski
prof. dr. – profesor doktor montiran uređaj)
PTM – početna točka mjerenja SMON – stanica milicije opće nadležnosti
PTT – pošta, telefon, telegraf SNS – Srpska narodna stranka
PZ – poljoprivredna zadruga SO – skupština općine
R – rezervni SO – srpska oblast
r. – rođen SOd – samostalni odred
RBR – ručni bacač raketa SPC – Srpska pravoslavna crkva
reg. – registarske (oznake) SPP FK – Služba za platni promet i financijsku
REP – republički kontrolu
RH – Republika Hrvatska SPS – Srpska partija socijalista
RIZ – Radio industrija Zagreb SRJ – Savezna Republika Jugoslavija
RJ – ratna jedinica SRS – Srpska radikalna stranka
RJT – Republičko javno tužiteljstvo SRT – Srpska televizija
RK – radna knjižica SRTV – Srpska radiotelevizija
RO – radna obveza SSSR – Savez Sovjetskih Socijalističkih
RO – radna organizacija Republika
rođ. – rođen SŠC – srednjoškolski centar
RR – ratne rezerve SUP – Sekretarijat unutrašnjih poslova
RS – Republika Srpska SV – Srpska vojska
RSK – Republika Srpska Krajina SV RSK – Srpska vojska Republike Srpske
RŠCZ – Republički štab civilne zaštite Krajine
RTV – radiotelevizija SVK – Srpska vojska Krajine
RUJP – Republička uprava javnih prihoda SZS – Savezni zavod za statistiku
RZ – radna zajednica TV – televizija
s. r. – svojom rukom ŠC – školski centar
SAD – Sjedinjene Američke Države ŠG – šumsko gospodarstvo
SAO – Srpska autonomna oblast t. – točka
SB – Savet bezbednosti tj. – to jest
SB UN – Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija tj. – tjelesne
(Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda) TKTR – tajna kontrola telefonskih razgovora
SDB – Služba državne bezbednosti tkz. – takozvani
SDP – Socijaldemokratska partija TO – teritorijalna obrana
SDS – Srpska demokratska stranka TOF – tvornica oplemenjenih folija
SDS Krajine – Srpska demokratska stranka TSCIP – tvornica sulfatne celuloze i papira
Krajine TU – telekomunikacijski uređaji

9
TV – televizija v.d. – vršitelj dužnosti
UAZ – Uljanovski automobilski zavod v.r. –vlastitom rukom
UHF – Ultra high frequency (ultra visoka v/o – vojni obveznici
frekvencija) vbr – višecijevni bacač raketa
UJB – Uprava javne bezbjednosti VES – vojno-evidencijska sposobnost
UKP – uređaj kriptozaštite VF – visoko frekventni
UKV – ultrakratki valovi VHF – Very high frequency (vrlo visoka
UN – Ujedinjeni narodi frekvencija)
UNA – USA – United Nations Association of VIP – very important person (vrlo važna osoba)
the United States of America VJ – Vojska Jugoslavije
UNCIVPOL – United Nations Civil Police VKV – visokokvalificiran
(Civilna policija Ujedinjenih naroda) VMA – Vojnomedicinska akademija
UNESCO – United Nations Educational, VOd – vojni odjeljak
Scientific and Cultural Organization VP – vojna pošta
(Organizacija Ujedinjenih naroda za
VRK – Vojska Republike Krajine
obrazovanje, znanost i kulturu)
VRS – Vojska Republike Srpske
UNHCR – United Nations High
VRSK – Vojska Republike Srpske Krajine
Commissioner for Refugees (Visoki
povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice) VSO – Vrhovni savjet obrane
UNICEF – United Nations Children’s Fund VT – vojno-teritorijalni
(Dječji fond Ujedinjenih naroda) Zgb – zagrebački
UNPA – United Nations Protected Area ZKP – Zakon o kaznenom postupku
(Zaštićena područja Ujedinjenih naroda) ZNG – Zbor narodne garde
UNPROFOR – United Nations Protection ZOUP – zakon o unutarnjim poslovima
Force (Zaštitne snage Ujedinjenih naroda) ZR – zona razdvajanja
UP – unutrašnji poslovi zv. – zvani
UP – upravni poslovi ŽTP – Željezničko transportno poduzeće

10
 1
1994., siječanj
Knin
Iz izvješća o radu SUP-a Knin u 1993. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Stanica milicije

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Kistanje
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KNIN
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ
januar 1994. godine
OPERATIVNO – PREVENTIVNA DJELATNOST, SUZBIJANJE KRIMINALITETA,
JAVNI RED I MIR, POGRANIČNI POSLOVI, KRETANJE I BORAVAK STRANACA,
REGULACIJA I KONTROLA SAOBRAĆAJA NA CESTAMA, ZAKONITOST U
RADU I PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE I STRUČNO USAVRŠAVANJE
[…]1
UVOD
Tokom 1993. godine aktivnost SUP-a Knin bila je usmjerena na planu zaštite života i lične
sigurnosti ljudi, sprečavanju i otkrivanju KD-a, pronalaženju i hvatanju učinilaca KD-a
i njihovom privođenju nadležnim organima, održavanju javnog reda i mira, kontroli i
regulaciji saobraćaja na putevima i drugim poslovima javne bezbednosti, kao i učešću u
ratnim dejstvima, u čuvanju granice, prelazu preko državne granice i čuvanju i obezbeđenju
ličnosti i objekata. Gotovo na samom početku godine SUP je radio u otežanim uslovima
– ratnog stanja i ratnih dejstava kojima je bio obuhvaćen dio područja koja ona pokriva
(područje Obrovca i Benkovca). Radnici SUP-a aktivno su učestvovali i u obrambenim
aktivnostima i pravovremeno izvršavali zadatke iz te oblasti.
Na kvalitet rada službe utjecali su i materijalno tehnički faktori, međutim i unatoč tome
kroz primijenjene načine postupanja i korištenja određenih metoda u operativnom radu
postignuti su dobri rezultati što je i vidljivo iz statističkih pokazatelja. Obzirom na postojeći
kadar iako su postignuti dobri rezultati mišljenja smo da mogu biti i znatno bolji, a to
znači da treba raditi na usavršavanju sektorskog oblika pokrivanja i opsluživanja terena,
kao i primjeni efikasnijih metoda i taktike postupanja službe, kadrovskom i tehničkom
opremanju službe, obuci postojećih kadrova, iniciranju kod nadležnih organa da se donesu
propisi koji još nisu doneseni, a od značaja su za rad organa UP-a kao i drugih institucija
društva, te ažuriranje rada pravosudnih organa i inspekcijskih službi.
I. OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST
Teren koji pokriva SUP Knin podijeljen je na teren koji pokriva SUP i teren koji
pokrivaju stanice javne bezbednosti.
Stanice javne bezbednosti su:
– Drniš,
– Benkovac,
– Obrovac.

1
Priređivači su izostavili sadržaj izvješća.

11
 SUP Knin u svom sastavu ima 4 odjeljenja i to:
– Odjeljenje milicije,
– Odjeljenja za suzbijanje kriminaliteta,
– Odjeljenje za upravne poslove,
– Odjeljenje za zajedničke poslove.
Odjeljenje milicije podijeljeno je na SM i Odsjek za pogranične poslove.
Stanice milicije su:
– SM opšte nadležnosti,
– SM za kontrolu i regulaciju saobraćaja,
– SM Kistanje,
– SM Vrlika.
Stanica milicije opšte nadležnosti Knin u svom sastavu ima jedno stanično odjeljenje i
to Strmicu. Stanična odjeljenja Oklaj i Manojlovac u toku drugog mjeseca potpali su pod
nadležnost VRSK.
Odsjek za pogranične poslove u svom sastavu ima jedno odjeljenje milicije za kontrolu
prelaska preko državne granice i to Strmicu. U toku ratnih dejstava pet odjeljenja se
rasformiralo.
Odjel za suzbijanje kriminaliteta ima dva odsjeka i to:
– Odsjek za opšti kriminalitet,
– Odsjek za privredni kriminalitet.
Uže područje SUP-a Knin podijeljeno je na 6 teritorijalnih sektora i 4 sektora za
saobraćaj.
Stanica milicije Kistanje ima tri teritorijalna sektora.
Stanica milicije Vrlika ima dva teritorijalna sektora.
Saobraćajni sektor produžuje se na teritorij SJB Drniš, Benkovac i Obrovac, te SM
Kistanje i Vrlika.
SJB Drniš, Benkovac i Obrovac imaju u svom sastavu:
– Odsjek za krim. obradu,
– Stanice milicije,
– Odsjek za upravne i zajedničke poslove imaju SJB Benkovac i Obrovac, dok će se u SJB
Drniš oformiti u narednom periodu.
Teritorij SJB je podijeljen na teritorijalne sektore:
SJB Drniš ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraćajni.
SJB Benkovac ima šest teritorijalnih sektora, jedan saobraćajni.
SJB Obrovac u svom sastavu ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraćajni. Isto tako
ima dva odjeljenja milicije i to u Karinu Gornjem i Žegaru, dok su se rasformirala Odjeljenja
milicije u Muškovcima i Medviđi.
Iz napred navedenog proizlazi da je teritorij koji pokriva SUP Knin podijeljen na 21
teritorijalni sektor i 7 saobraćajnih sektora.
U ovom izvještajnom periodu došlo je do kadrovskih promjena na većini sektora, za vođe
sektora odredili smo iskusnije radnike kojima je bolje poznata problematika na određenom
sektoru. Svi radnici koji opslužuju sektore ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o
unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta SUP-a Knin.
12
 Djelovanje operativnih radnika je dobro. Poslovi na operativnom sektoru obavljaju se u
okviru timskog rada, sa podijeljenim konkretnim zadacima. Vođenje i popunjavanje dosjea
sektora vrši se na propisani način. Radno povezivanje radnika na sektorima sa radnicima
Odjela za kriminalitet i radnicima za kontrolu i regulaciju saobraćaja, kao i pozorničko
– patrolna djelatnost, ostvarena je u okvirima timskog rada sa planiranim konkretnim
zadacima, sa kojima se zadužuju radnici kroz planove rada ili radne naloge.
Raspored službe vrši se na taj način da se pozorničko – patrolna služba, kao i služba
kontrole i regulacije saobraćaja određuje dnevnim rasporedom, a ostale službe kroz planirano
izvršavanje zadataka i prema operativnim potrebama. Služba načelno dnevno traje 8 časova,
a broj ljudstva i vrijeme određivanja službe uvjetovano je operativnom problematikom i
potrebama.
Grafikoni događaja vode se kod komandira stanica milicije. Ti grafikoni koriste se radi
preventivnog planiranja određenih zadataka na planu poduzimanja operativnih mjera i
radnji.
Dnevne rasporede službe vrše komandiri SM i njihovi pomoćnici, odnosno zamjenici, a
u donošenju plana rasporeda učestvuju pored komandira, pomoćnika odnosno zamjenika i
šefovi odsjeka i načelnici odjela.
Postavljeni zadaci izvršavaju se uglavnom pravilno i pravovremeno, ali se još kod
jednog dijela radnika osjeća nezainteresiranost ili slaba upornost, što nastojimo otkloniti
konkretnim ukazivanjem pojedinačno ili na radnim sastancima i stručnoj nastavi.
U toku 1993. pozornička i patrolna služba obavljala se u smjenama i to po 8 časova
u smjeni, a po sistemu dvije prve, dvije druge, dvije treće smjene, nakon koje su radnici
slobodni dva dana.
Što čini ukupno službi:
– pješice 19652
– motornim vozilom 4824
– kombinovano 1480
SVEUKUPNO SLUŽBI 25956
Broj upućenih službi tokom dana: 2
– danju………………………
– noću……………………….
– kombinirano……………….
SM za regulaciju i kontrolu saobraćaja ostvarila je ukupno službi:
– pješice 8054
– motornim vozilom 5740
– kombinirano 1707
SVEUKUPNO SLUŽBI 1550
Na samom početku 1993. godine tj. 22. januara izvršena je agresija na RSK od strane
neprijateljske vojske Republike Hrvatske i to na Ravne kotare, odnosno na područje opštine
Benkovac i Obrovac. Radnici SUP-a Knin, kako aktivni tako i rezervni sastav milicije,
učestvovali su u izvođenju borbenih dejstava na pravcu Karin – Novigrad – Pridraga. Tako da
su sve aktivnosti koje se odnose na djelokrug SUP-a bile usmjerene prioritetno na izvođenje
borbenih dejstava u navedenom području. Po naredbi kninskog korpusa VRSK vođe sektora

2
Nečitko u izvorniku.

13
i njihovi pomoćnici bili su angažirani na privođenju vojnih obveznika po uručenju poziva,
tako da su u periodu 2. i 3. mjeseca ukupno priveli 3003 vojna obveznika. U vrijeme te
agresije sa naših okupiranih područja izbjeglice su neorganizirano dolazile na naše područje,
gdje ih je nespremno dočekao Štab civilne zaštite. U toj stihiji velika većina njih je ulazila
u napuštene stanove i kuće koje su bile vlasništvo građana hrvatske nacionalnosti, a naša
služba je bila u nemogućnosti da spriječi useljenje. Međutim naša služba je u kratkom roku
operativno pokrila teren, te izvršila popis svih izbjeglica koji su se uselili u tuđe stanove i
kuće. U 760 slučajeva sačinili su službene zabilješke koje su dostavljene nadležnim organima
kako bi oni izdali privremena rješenja za korištenje objekata.
Prema uredbi Vlade RSK provođene su mjere policijskog časa u vremenu od 22,00
– 05,00. Na samom početku većina građana nije poštovala zabranu kretanja, ali su naši
radnici uspješno obavili svoj dio posla tako da su u nekoliko navrata priveli oko 200
punoljetnih građana i to u gradu Kninu, koje su zadržali do isteka policijskog časa, odnosno
05,00 časova. Nakon ovih privođenja građani su ozbiljno shvatili i uglavnom su nakon toga
poštivali policijski čas i u tom vremenu zahvaljujući policijskom času imali smo relativno
mali broj izvršenih KD-a. Na području Knina izvršeno je 25 racija i 10 zasjeda. Racije koje
su vršene u suradnji sa vojnom policijom pretežno su privedeni vojni obveznici koji se nisu
odazvali na mobilizaciju, ili su pobjegli iz jedinice bez dozvole.
Racija je vršena kako po danu tako i u večernjim časovima i to pretežno na glavnim
ulicama grada Knina i otvorenim ugostiteljskim objektima. Privedeno je oko 650 vojnih
obveznika u 15 navrata. 10 racija sprovedeno je u samom gradu i to hvatanje i privođenje
“dilera” koji su prodavali i kupovali devize. Raciju su sprovodili vođe sektora, operativa skupa
sa pozornicima. Privedeno je 50 lica od kojih je oduzeto 900 DM, 250 $, 30 švajcarskih
franaka i dinara u protuvrijednosti 300 DM. Isto tako je oduzeto 1800 kutija cigareta od
lica koji su ih prodavali građanima po višoj cijeni nego što je stvarna cijena koštanja. Na
području Kistanja provedeno je 6 racija i 3 zasjede. Prilikom provođenja racija privedena
su 72 lica, uglavnom se radi o vojnim obveznicima koji se nisu odazvali pozivu. Zasjede su
provođene radi hvatanja počinilaca KD-a. Na području SM Vrlika provedene su 4 racije i
10 zasjeda. Prilikom provođenja racija privedeno je 57 lica. Isto se radi o licima koji se nisu
odazvali mobilizaciji. Na području SJB Obrovac provedene su 4 racije, 7 pretresa terena,
dok blokada i zasjeda nije bilo. Na području SJB Benkovac provedene su 3 racije sa ciljem
privođenja vojnih obveznika koji samovoljno napuštaju položaj i nemaju odgovarajuće
dozvole, a privedeno je 300 lica. Osim toga zajedno sa pripadnicima vojne policije proveli
su posebnu raciju koja je trajala 3 dana i kom prilikom su priveli 272 lica. Na području SJB
Drniš provedeno je 9 racija, 7 blokada i 39 zasjeda.
Problemi koji se javljaju prilikom provođenja određenih operativnih radnji i mjera su
nedostatak određenih materijalnih i tehničkih sredstava i opreme.
Kao i protekle godine tako i ove zapaženo je da opštinske službe, tj. njihovi izvršni
organi ne funkcionišu kako treba, što nam otežava svakodnevno obavljanje zadataka, pošto
moramo koordinirano raditi sa tim službama, a osim toga dosta slabo funkcionišu i službe
pod ingerencijom Republike, kao što su inspekcije (tržna i financijska).
Otežanom obavljanju poslova doprinosi ratno stanje, zbog čega se pravovremeno
ne postupa sa vojnim licima koji učestalo sudjeluju u raznim nedozvoljenim radnjama.
Također se vrši presija od strane vojske da demobilišemo rezervni sastav i da ga predamo na
raspolaganje vojsci, što smo mi u dobroj mjeri i učinili.
14
 Radnici SUP-a Knin su po potrebi (zadatku) odlazili u druge SUP-ove (Glina, Beli
Manastir i Vukovar). A isto tako određeni broj radnika po potrebi je premješten u okviru
SUP-a.
Na području Drniša naši radnici zajednički djeluju sa pripadnicima granične milicije
(vojskom RSK) u cilju zaštite tamošnjeg stanovništva, očuvanja imovine i čišćenju
pomenutog dijela od ubačenih elemenata. U tom smislu naši radnici (SJB Drniš) dovedeni
su u situaciju da skupa sa pripadnicima VRSK poduzimaju zakonite mjere i radnje u cilju
sprečavanja nečasnih radnji (krađa, paljevina i ubistava) prema počiniocima i u tom smislu
je dolazilo do određenih problema radi neažurnosti i loše evidencije o dolasku, kretanju
i odlasku pripadnika dobrovoljačkih jedinica VRSK od strane vojnih službi, te prilikom
saznanja o počinjenom KD-u (a u većini slučajeva počinioci su dobrovoljci) naši radnici ne
mogu doći do istih pošto se premještaju iz jedinice u jedinicu ili se vraćaju kući, a da o tome
ne postoje adekvatni podaci.
Također su naši radnici angažirani na obezbeđenju vitalnih objekata:
– zgrade SUP-ova,
– zgrade Srpskog radio Knina,
– zgrada TV Knina,
– vodovod,
– zgrada suda,
– zgrada elektro-prenosa.
Osim toga vršili su i obezbeđenje objekata gdje su bili smješteni građani hrvatske
nacionalnosti koji su dobrovoljno zatražili preko Crvenog krsta da napuste RSK i da idu u
Republiku Hrvatsku, a što im je i omogućeno u više navrata u toku 3., 4. i 5. mjeseca 1993.
godine.
U toku januarske agresije život su izgubila 4 pripadnika SUP-a Knin, a 35 ih je ranjeno.
I / 1 Kontrolna djelatnost
Kontrolna služba obavlja se u sklopu donesenog plana za obavljanje kontrolne službe.
Većinu kontrolnih službi obavljali su dežurni rukovodioci uglavnom noću i u večernjim
satima. Na području SJB Obrovac izvršene su 73 kontrole dežurne službe i patrolnih službi,
od čega je 26 kontrola bilo noću. U 3 noćne kontrole i jednoj dnevnoj patrole su zatečene
neispravne. Na području SJB Benkovac kontrola je izvršena u 160 slučajeva. Kontrolnu
službu vršili su načelnik, komandir, zamjenik komandira i dežurni rukovodilac. Kontrola
je vršena na punktovima, auto-patrolama, patrolama u gradu i dežurnoj službi. Osim toga
kontrolna djelatnost praćena je kroz radne naloge, te pisane izvještaje radnika.
Kontrolom je uočeno da postoji visok stepen prijateljstva, solidarnosti te ima slučajeva da
radnici još uvijek izbjegavaju preduzeti zakonske radnje koje su dužni po službenoj dužnosti.
Uglavnom je bilo slučajeva da pojedini radnici spavaju na radnom mjestu, zatim indolentno
postupanje prilikom obavljanja poslova. Protiv takvih radnika preduzete su disciplinske
mjere. Od ukupnog broja kontrola, 50 je izvršeno noću, 40 danju i 70 kombinovano.
Na području Vrlike izvršeno je 60 kontrola kojom prilikom je uočeno više slučajeva
kršenja discipline od strane radnika kao što su kašnjenje u službu, nedolazak u službu,
nebudnost itd.
Na području SM Kistanje od 12 planiranih kontrola provedeno je 9. Isto tako je uočeno
više slučajeva kršenja discipline.
15
 Na području Knina (SMON) izvršena je 381 kontrolna služba, te je uočeno više slučajeva
kršenja discipline od strane radnika. Takvi radnici su za blaže slučajeve opominjani, a za teže
slučajeve protiv istih su pokrenuti disciplinski postupci i izricate mjere.
I / 2 Zakonitost u radu, primjena sredstava prinude, upotreba vatrenog oružja
Kroz svakodnevno izvršavanje službenih zadataka po ovlaštenim službenim licima ovog
Sekretarijata, a posebno onih koji se nalaze na izvršavanju konkretnih zadataka, tamo gdje
se očekuje da bi moglo doći, bilo to iz objektivnih ili subjektivnih razloga, do prekoračenja
ovlaštenja, dajemo usmena upozorenja kako postupati na tom zadatku u cilju da ne bi došlo
do neželjenih posljedica.
U svim slučajevima gdje se pretpostavlja da bi moglo doći do primjene određenih
sredstava prinude i pružanja otpora OSL, takva lica su pozivana i sa njima su obavljeni
neposredni razgovori u kojima ih upozoravamo na posljedice koje mogu proizaći iz njihovog
vladanja i ponašanja.
Na području SJB Obrovac u 8 slučajeva primjenjena je fizička snaga nad 11 lica, dok
drugih sredstava prinude nije bilo. U svih 8 slučajeva upotreba fizičke snage ocjenjena je
kao opravdana.
Na području SJB Benkovac radnici su u jednom slučaju upotrebili fizičku snagu i to
opravdano, a u jednom slučaju su upotrebili vatreno oružje gdje je posljedica smrt napadača.
Na području SM Kistanje u dva navrata upotrebljena su sredstva prinude, a kod jednog
napada i vatreno oružje radi zastrašivanja lica koje je zatečeno na izvršenju KD-a.
Na području Kistanja bila je jedna žalba građana na postupak OSL, te je predmet predan
na odlučivanje kod SUP-a Knin.
Upotrebe hemijskih i plinskih sredstava nije bilo.
Na području Drniša nije bilo upotrebe gumene palice, dok su fizičku snagu (zahvat)
upotrebili u nekoliko navrata radi privođenja nekoliko lica po raznim osnovama, ali nije
bilo posljedica po izvršenje zadataka, kao ni žalbi građana na postupanje istih.
I / 3 Napad na ovlaštena službena lica
Tokom izvještajne godine evidentiran je 21 napad na OSL ovog SUP-a. U većini
slučajeva, tj. 12 slučajeva, podnesena je krivična prijava.
Na području SJB Obrovac evidentirano je 10 slučajeva napada na OSL pri vršenju
službe. Napadi su se uglavnom očitovali upotrebom fizičke snage ili verbalnim napadom,
dok je u jednom slučaju pri privođenju vojnog obveznika došlo do aktivnog otpora više lica
uz upotrebu vatrenog oružja, pri čemu je došlo do ranjavanja jednog pripadnika milicije.
Na području SJB Benkovac imali smo 2 slučaja napada na OSL prilikom obavljanja
službene dužnosti. U svakom napadu učestvovalo je po jedno lice. U jednom slučaju radilo
se o napadu fizičkom snagom, kojom prilikom su OSL nanesene lakše tjelesne povrede, dok
se u drugom slučaju radilo o napadu sa vatrenim oružjem. U tom slučaju radi odbijanja
napada u nužnoj odbrani napadač je lišen života. Koliko raspolažemo informacijama
nijedan napad nije bio unaprijed organiziran, a postupci OSL bili su ispravni i mislimo da
nije bilo netaktičnosti, neopreznosti i drugih grešaka. Oba napada bila su po danu. Napadač
koji je lišen života bio je pripadnik vojske RSK.
Osim navedenog bio je jedan pokušaj napada gdje su pripadnici VRSK sa vozilom “Bov”
pokušali napasti patrolu na punktu, međutim nakon razgovora i intervencije došlo je do
smirivanja situacije, tako da nije bilo aktivnog napada.
16
 Na području Drniša evidentirana su 4 napada koji su se dogodili u poslijepodnevnim
časovima, a rezultat su netaktičkog postupanja pripadnika službe javne bezbednosti.
Na području Knina evidentiran je 1 slučaj gdje je vođa sektora trebao privesti 1 lice radi
narušavanja JRM, pucanjem iz vatrenog oružja dao je aktivan otpor nakon čega je savladan
i priveden u stanicu na daljnju obradu.
Na području SM Vrlike evidentiran je 1 slučaj napada. Dva lica su došla u stanicu milicije
i fizički napali 1 milicionara (nakon privatnog konflikta).
Na području SM Kistanje evidentirana su 3 napada i to:
– radi razoružanja duševnog bolesnika, napad na patrolu vatrenim oružjem,
– radi lišenja slobode grupe koja je vršila KD-a gdje su 4 lica pružili aktivni otpor sa
vatrenim oružjem,
– radi lišenja slobode počinilaca KD-a gdje su 3 lica iz grupe dočekala patrolu sa
uperenom AP, a uz primjenu sredstava prinude isti su savladani.
Posljedica u nijednom slučaju nije bilo. Uglavnom se radilo o napadima prilikom
konkretnih akcija, dok napada prilikom intervencija nije bilo. Napadi nisu bili planirani već
je došlo do spontanog opiranja i pružanja otpora. Ocjena rukovodioca je da OSL prilikom
pružanja takvih intervencija nisu dovoljno obučeni i ne posjeduju dovoljno iskustva koje im
je potrebno da bi se izbjegla primjena sredstava prinude u tim napadima.
I / 4 Pružanje pomoći ovlaštenim službenim licima
U više navrata evidentirano je pružanje pomoći i saradnje građana sa radnicima i to po
pitanju hvatanja izvršilaca KD i lica koja narušavaju JRM pucajući na javnom mjestu iz
vatrenog oružja. Kod većeg djela građana prisutna je doza straha od osvete i nezamjeranja,
što je za očekivati za vrijeme rata, jer su sva lica koja dolaze na udar zakona naoružana, te
se kod takvih lica u veoma malom broju građani pojavljuju kao svjedoci i ne žele saradnju.
I / 5 Žalbe građana na postupak OSL
U izvještajnom periodu evidentirane su dvije žalbe građana na postupanje prilikom
izvršavanja službenih poslova i zadataka OSL. Jedna žalba je podnešena na području SM
Kistanje, a druga na području SJB Benkovac. Što se tiče ove žalbe u Benkovcu ocjenjuje
se da je opravdana, a protiv radnika je pokrenut disciplinski postupak i isti je suspendiran.
I / 6 Povreda radne discipline
Tokom izvještajne 1993. godine evidentirano je 140 povreda radne dužnosti i discipline.
Zbog teže povrede radne dužnosti i discipline iz rezervnog sastava SUP-a trajno je udaljeno
69 pripadnika. Novčanom kaznom kažnjena su 43 pripadnika. Mjere suspenzije izrečene su
u 29 slučajeva.
II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
1. Opšte stanje
U 1993. godini evidentirano je ukupno 1384 krivična djela (vidi tabelu 1). U odnosu
na prethodnu godinu povećan je broj KD-a za 418. U najvećem broju krivičnih djela
materijalna šteta je iskazana u dinarima, međutim zbog hiperinflacije kao i dvije provedene
denominacije nije imalo nikakvog smisla date podatke sumirati, jer bi došli do nerealnih
rezultata.
Od 1384 KD-a izvršioci su bili poznati u 186 slučajeva, što je 13,4% u ukupnoj masi
prijavljenih KD-a.
17
 Po nepoznatom počiniocu u momentu izvršenja prijavljeno je 1198 KD-a od čega je
naknadno otkriveno 649 djela ili 54,1%, a ostalo neotkriveno 549 KD ili 45,9%.
Osim ovog otkriveno je još 10 djela za koja su prijave podnešene u 1992. godini. Tako
kad se uzmu u obzir i ova djela procent otkrivačke djelatnosti je 55%.
Ukupan broj otkrivenih KD-a, što po poznatom, što naknadno otkriveno iznosi 845
KD-a.
Gore navedeni podaci ukazuju na dosta visok stepen otkrivačke djelatnosti, što je i
pohvalno u mirnodopskim uvjetima, a onda i više od toga u ovim našim ratnim uvjetima.
Procent otkrivačke djelatnosti u odnosu na prethodnu godinu povećao se sa 52,27% na
55%.
U izvještajnom periodu prijavljeno je 1014 lica.
Analizirajući strukturu po spolu u većini slučajeva počinioci su muškarci, Srbi i uglavnom
se u svojoj djelatnosti udružuju u grupe, to znači da je većina KD-a počinjena grupno, a
manje pojedinačno.
Analizirajući dobnu strukturu najveći procent otpada na lica od 16 – 24 godine. U
ovoj izvještajnoj godini značajno mjesto zauzimaju recidivisti kojih je bilo u 47 slučajeva.
Počinioci KD-a uglavnom spadaju u stalež srednjeg i lošeg imovnog stanja.
Najbrojnija KD su teške krađe i krađe koje u ukupnom broju iznose 735 teških krađa i
112 krađa.
Vjerojatno tome pridonosi vrijeme u kojem živimo, a to je velik broj izbjeglica i
nezbrinutih lica, galopirajuća inflacija, pad životnog standarda, kao i spora reakcija
pravosudnih organa, tako da počinioce na vrijeme ne stigne kazna.
Također značajno mjesto zauzima razbojništvo, kojih je bilo 37. Isto tako, kao i prethodne
godine, ima dosta KD-a izazivanja opšte opasnosti 77 djela. U odnosu na prethodnu
godinu smanjeno je za 63 djela. Ovim krivičnim djelima nanose se velike materijalne štete,
jer se uglavnom radi o namjernom podmetanju eksplozivnih naprava sa kojim se ruše
kuće, sakralni objekti, miniraju automobili, a imamo i slučajeva oštećenja javnih uređaja i
objekata.
Razlog ovom je vjerojatno što ima dosta lica u formacijama RSK koji su skloni paljenju i
napadima na sve što nije srpsko, pa čak i ako je srpsko iz nekog revanšizma.
U ovoj godini za razliku od prethodne ima dosta djela nedozvoljene trgovine (33). Tu se
uglavnom radi o švercu devizama ili ilegalnoj preprodaji robe. Još uvijek značajno mjesto
zauzima i KD-a ubistva.
U ovoj godini evidentirano ih je 25. To je dosta velika brojka. Međutim, tu imamo
tendenciju smanjenja u odnosu na prethodnu godinu kad su bila 43 slučaja ubistva.
Pored navedenih KD-a u izvještajnoj godini evidentirano je 66 događaja i to:
– samoubistva 30
– ranjavanje 9
– požari 3
– ostalo 24
U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno manje događaja, posebno samoubistava
kojih je u prethodnoj godini bilo u 53 slučaja. U ovoj godini ima 30 samoubistava i to 18
na području Knina i Drniša, 1 na području Obrovca i 11 na području Benkovca.

18
Tabela broj 1
Radne jedinice Broj Učinilac % Učinilac NO % Ostalo % NO %
KD pozn. u nep. u otkr. neotkr. iz pr.
mo- mom. god.
mentu izvrš.
izvršenja
Knin 917 81 8,8 836 448 53,58 388 46,42 10 54,78
Benkovac 238 48 20,16 190 106 55,7 84 44,3
Obrovac 114 48 42,10 66 42 63,6 24 36,4
Drniš 115 9 7,8 106 53 50,0 53 50,0
UKUPNO 1384 186 13,4 1198 649 54,1 549 45,9 10 55,0

OPŠTI KRIMINALITET
Od ukupnog broja KD-a (1384) na opšti kriminalitet otpada 1228 krivičnih djela.
Struktura krivičnih djela opšteg kriminaliteta:
– krađa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 (9,1)
– teška krađa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 735 (59,8)
– oduzimanje vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 (2,3)
– ugrožavanje bezbedn. ljudi i imovine . . . . . . 77 (6,2)
– ubistvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 (2,0)
– ostala djela protiv života i tijela . . . . . . . . . . . 39 (3,1)
– ugrožavanje saobraćaja . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 (4,3)
– razbojništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 (3,0)
– ostalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 (9,7)
1. Krivična djela protiv društvene i privatne imovine
U ovoj oblasti u izvještajnom razdoblju evidentirano je ukupno 964 djela. U momentu
izvršenja počinilac je bio poznat u 34 slučaja, a nepoznat u 930 slučajeva. Počinilac je
naknadno otkriven za 422 KD-a, što u postotku iznosi 45,37%.
U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno više KD-a i to za 457 djela.
Broj KD-a učinjen na štetu društvene imovine iznosi 29,10%, a na štetu privatne
imovine 70,90%.
Tabela broj 2
Naziv kriv. djela Broj KD u Izvršilac Izvršilac Izvršilac nak.
%
po zakonu RSK 1993.g. poznat nepoznat Otkriven
Razbojništvo 37 1 36 15 41,6
Teška krađa 735 12 723 302 41,7
Krađa 112 15 97 66 68,04
Oduzimanje vozila 29 - 29 16 55,17
Oštećenje tuđ. stvari 44 6 38 20 52,63
Oduzimanje tuđ. stvari 1 - 1 1 100,0
Pljačka 1 - 1 - ”
Ostala KD 5 - 5 2 40,0
Ukupno 964 34 930 422 45,37

19
 Jedna od karakteristika imovinskog kriminaliteta je velik broj KD-a s nepoznatim
počiniocem u vrijeme podnošenja krivične prijave, što je i vidljivo iz gore navedene tabele.
Također su i vidljivi dobri rezultati otkrivačke djelatnosti, što se vidi iz broja naknadno
otkrivenih KD-a.
Prema objektu napada, teške krađe su najviše vršene u vozila, uglavnom se uzimalo
gorivo i rezervni dijelovi. Osim vozila, drugi značajan objekat napada jesu obiteljske kuće
i to uglavnom kuće u izgradnji i kuće čiji vlasnici odsustvuju, te to počinioci iskoriste.
Također značajan objekat napada bile su i prodavaonice i kiosci.
Najčešći predmeti KD-a uglavnom je vrjednija tehnička roba, mada i sve više razni
prehrambeni artikli, što je sve vezano sa neprestanim padom životnog standarda, kao i
drugim socijalnim problemima.
Najčešće vrijeme izvršenja KD-a je uglavnom noću, mada u prijavama nemamo
decidirano određen sat napada. U samom gradu Kninu najproblematičnija je ulica Stefana
Nemanje, jer se u njoj dešava najviše KD-a.
Gledano po strukturi najbrojnije KD je teška krađa, krađa, oštećenje tuđe stvari i
razbojništvo.
2. Krivična djela protiv života i tijela
U izvještajnoj godini u ovoj oblasti evidentirano je 64 KD-a.3
Naziv KD Ukupan broj Poznato izvrš. Nepozn. %3
izvrš. NO
Ubistvo 25 4 21 14
Ubistvo iz neh. 7 4 3 2
Pokušaj ubist. 15 11 4 2
Teška tjel. pov. 17 10 7 7 100,00
Ukupno 64 29 35 25 71,4

I u ovoj godini imamo velik broj KD-a ove vrste. Mada je došlo do blage tendencije
smanjenja, jer je u ovoj godini 5 KD-a manje. Za pozitivno je što se broj ubistava značajno
smanjio i to sa 43 djela na 25 djela. Mada još uvijek je mnogo ovih djela što je posljedica
stanja ni rata ni mira kao i većeg posjedovanja različitog oružja od strane stanovništva. Jedan
od značajnih faktora koji pridonosi ovim djelima je i česta alkoholiziranost ljudi, ili neki
beznačajni verbalni dueli koji se tragično završe.
Na području Obrovca evidentirano je ukupno 11 KD-a ove vrste. U momentu izvršenja
počinilac je bio poznat u 5 slučajeva, a operativnim radom naknadno je otkriveno još 5
krivičnih djela, tako da je samo 1 slučaj ostao neotkriven. U 5 ubistava u Obrovcu ubijeno
je 13 lica i to 8 žena (7 Hrvatica i 1 Srpkinja). U 5 navrata žrtve su bili muškarci (4 Hrvata
i 1 Srbin). Ubijene osobe bile su starije dobi. Sve osobe su ubijene iz vatrenog oružja, glavni
razlog je bila mržnja – osveta.
Na području Knina evidentirano je 11 ubistava u kojim je ubijeno 12 lica. 7 slučajeva je
rješeno, dok su 4 slučaja ostala nerasvijetljena. Od 12 ubijenih lica, 4 su žene a 8 muškaraca,
a gledano po nacionalnoj strukturi 6 je Hrvata i 6 Srba. Od ubijenih lica troje ih je tridesetih
godina, a ostali su uglavnom stariji. Počinioci su muškarci srpske nacionalnosti.

3
Djelomice nečitko u izvorniku.

20
 Na području Benkovca evidentirano je 5 ubistava. Kom prilikom je ubijeno 8 lica, 5
hrvatske nacionalnosti i 3 srpske.
Na području Drniša evidentirana su 4 ubistva u kojima su žrtve bili Hrvati, a počinioci
Srbi.
Broj i nacionalna struktura ubijenih po SJB:

Mjesto Srbi % Hrvati % UKUPNO

Knin 6 50 6 50 12
Benkovac 3 37,5 5 62,5 8
Obrovac 2 15,3 11 84,7 13
Drniš 4 4 100,0 4
Ukupno 15 29,8 26 70,2 37

Analizirajući dobnu strukturu ubijenih uglavnom se radi o starijim licima.

Analizirajući nacionalnu strukturu, nešto više ubijenih je Hrvata. Na području Knina
taj broj je isti. Na području Benkovca imamo 2 Hrvata više ubijena. Na području Obrovca
imamo 9 više Hrvata ubijenih. Glavni razlog tih ubijenih Hrvata u Obrovcu uglavnom je
bila mržnja, tj. stanje do kog je došlo u januarskoj agresiji. Na području Drniša svi ubijeni
su Hrvati, tu se uglavnom radi o starijem stanovništvu koje je tu ostalo, a počinioci su
pripadnici VRSK (dobrovoljci) koji obično dođu do dotičnih od kojih traže hranu i piće, a
često puta dođe do nesporazuma koji tragično završe.
Dobna struktura ubijenih:
Godine starosti Ukupno % Srbi Hrvati
do 10 god. – – – –
10 – 20 – – – –
20 – 30 1 2,7 1 –
30 – 40 5 13,5 4 1
preko 40 god. 31 83,8 6 25
Ukupno 37 11 26

Naziv radne Ukupno KD Ukupan broj UBIJENI

ubijenih
Srbi M Ž Hrvati M Ž
Knin 11 12 6 5 1 6 2 4
Benkovac 5 8 3 3 - 5 2 3
Obrovac 5 13 2 1 1 11 4 7
Drniš 4 4 - - - 4 3 1
Ukupno 25 37 11 9 2 26 11 15

3. Krivična djela protiv dostojanstva ličnosti i morala

U izvještajnoj godini na području SUP-a Knin evidentirana su 3 djela ove vrste.
Na području Knina evidentirana su 2 silovanja i to jedno po poznatom, a jedno naknadno
otkriveno. U jednom slučaju oštećena je bila mlađe dobi, a u drugom starica šezdesetih
godina.
21
 Na području Obrovca evidentirano je jedno krivično djelo obljube nad nemoćnim
licem. Počinilac je bio poznat u momentu izvršenja. Prijavljena je jedna osoba. Žrtva je bila
Srpkinja stara 29 godina, mentalno zaostala.
Naknadno
Naziv KD Učinilac poznat Učinilac nepoznat %
otkriven
Silovanje 1 1 1 100,0
Obljuba nad nemoć. licem 1 - - -
Ukupno 2 1 1 100,0

U ovoj godini u odnosu na prethodnu imamo za jedno djelo manje. Broj ovih djela
je gotovo beznačajan, kako u ovoj tako i u prethodnoj godini. Sva oštećena lica su srpske
nacionalnosti.
4. Krivična djela protiv sigurnosti ljudi i imovine
U toku 1993. godine u ovoj oblasti evidentirano je 80 KD-a. U momentu izvršenja
počinilac je bio poznat u 23 slučaja ili 28,7%, počinilac je naknadno otkriven za
30 KD-a (37,5%). Kao što se vidi iz napred navedenih podataka, 27 KD-a je ostalo
nerješeno. U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno smanjenje broja KD-a i
to za 60 djela. Možda jedan od razloga smanjenja ove vrste KD je što se i većina
stanovništva hrvatske nacionalnosti koji su uglavnom oštećena ovim djelima iselila sa
naših područja, a osim toga ovo stanje rata i mira traje već 3 godine tako da euforija
osvetništva pomalo prolazi. Smanjenju broja ovih djela je pridonio i dosta dobar rad
naše službe, a što se i vidi u broju naknadno otkrivenih KD-a. Posebno je značajno
za ova djela da je došlo do njihovog smanjenja jer su to djela u kojima se uglavnom
nanose velike materijalne štete.
Najviše tih djela evidentirano je na području Knina i to 54 djela, na području Obrovca 6
djela, na području Drniša 8 djela i na području Benkovca 12 djela.
Naziv KD Broj KD Odmah pozn. Nepoznato NO %
Izazivanje opš. opasnosti 77 20 57 30 52,6
Ugrožavanje sigur. 3 3 – – –
Ukupno 80 23 57 30 52,6

5. Ostala krivična djela opšteg kriminaliteta

Ovdje su iskazane, s obzirom na zaštitni objekat, različite skupine krivičnih djela opšteg
kriminaliteta i to protiv:
– slobode i prava čovjeka i građana, radnih odnosa, časti i ugleda, braka, porodice i
omladine, zdravlja ljudi, pravosuđa, javnog reda i pravnog saobraćaja, sigurnosti javnog
prometa, te ostala KD-a iz krivičnog zakonodavstva RSK i SRJ.

22
 Struktura ovih krivičnih djela za izvještajno razdoblje:4
Naziv KD Broj KD Učinilac Učinilac Naknad. %
u 1993. poznat nepoznat otkriv.
Ugrožavanje saobraćaja 52 49 3 2 66,6
Teška djel. prot. bezbed. saobrać.4 2 2 - - 100,0
Napad na SL 15 14 1 1 100,0
Prevara 14 1 13 12 92,3
Sprečavanje SL u vršenju dužnosti 4 2 2 2 100,0
Lažno predstavlj. 3 - 3 3 100,0
Nasiln. ponašanje 6 4 2 2 100,0
Neovlaštena nabav. i držanje oružja 5 - 5 5 100,0
Narušav. nepovred. stana 3 3 - - 100,0
Neovlaš. posjedovanje
2 - 2 1 50,0
radio stanice
Ostala KD 11 6 5 5 100,0
Ukupno 117 81 36 33 91,6

U ovoj oblasti evidentirano je 117 KD-a. Od tog broja djela kod 81 djela počinilac
je poznat u momentu izvršenja. Počinilac je naknadno otkriven kod 33 djela, a ostao
neotkriven samo u 3 slučaja.
Vezano za ova KD-a posebna se pažnja posvećuje prevenciji i kriminalističkoj obradi
KD-a sa elementima nasilja zbog njihovog odražavanja na ukupno stanje javnog reda i
bezbednosti.
III. PRIVREDNI KRIMINALITET
U ovom odsjeku radi se na suzbijanju privrednog kriminaliteta, a isto tako je obuhvaćeno
i suzbijanje javne neprijateljske djelatnosti pa je i po toj vrsti poslova obrađen i prijavljen
određeni broj KD-a i njihovih izvršilaca.
U toku godine u ovoj oblasti podnešeno je 156 krivičnih prijava. U odnosu na prethodnu
godinu imamo 4 prijave manje.
Unatoč nastojanju da se u suzbijanju privrednog kriminaliteta angažuju podjednako svi
bitni činioci društvene samozaštite, naša služba i dalje ima najveće učešće u otkrivanju i
prijavljivanju delikata iz tog područja.
Struktura prijavljenih djela:

Naziv KD Broj KD Broj prijavljenih lica

Nedozvoljena trgovina 33 39
Šumska krađa 27 35
Prikrivanje 15 20
Falsifikovanje isprave 16 20
Utaja 1 1
Utaja poreza 1 1
Zloupotreba ovlasti u privredi 4 6

4
Teška djela protiv bezbjednosti saobraćaja.

23
Navođenje na ovj. neis. sadr.5 5 5
Zauzimanje zemlj. u druš. vla.6 5 5
Nezakonit ribolov 1 1
Droga 5 5
Zloupotreba poverenja 1 1
Pronevjera 1 1
Zaključenje štetnih ugovora 3 5
Zloupotreba služb. položaja 3 3
Falsifikovanje služb. isprava 1 1
Pomaganje neprijatelju 1 1
Ugrožavanje terit. cjeline 2 2
Slabljenje morala 3 3
Izbjegavanje vojne obaveze 11 11
Protivljenje pretpostavljenom 1 1
Služba neprijat. vojsci 2 2
Nesavjestan rad u službi 2 7
Bjegstvo iz oruž. snaga 3 3
Neprijateljska djelatnost 1 6
Ratni zločin 2 2
Podstrehivanje 1 1
Oružana pobuna 2 3
Ostala djela 1 1
Nesavjesno poslovanje 2 4
UKUPNO 156 196
,
5 6

Osnovni uslovi i okolnosti koje pogoduju izvršenju ovih djela su svjesno nepoštivanje i
izvrdavanje zakonskih i normativnih akata, zanemarivanje svih funkcija kontrole poslovanja,
ostvarivanje sprege na ključnim radnim mjestima unutra i izvan preduzeća, a pogotovu s
privatnim sektorom, koncentraciji funkcije kao i neadekvatnoj kadrovskoj politici. Ovo se
odnosi na KD-a koja su počinjena u okviru privrednih subjekata.
Kada promatramo strukturu prijavljenih KD-a, očigledno je da nedozvoljena trgovina
predstavlja jedan od sve prisutnijih oblika kriminalnog djelovanja, što je rezultat trenutnog
stanja na tržištu i potražnje za određenim vrstama robe. Služba je kontinuirano u toku cijele
godine nastojala da suzbije navedenu pojavu podnošenjem krivičnih prijava protiv izvršilaca
i pravovremenim oduzimanjem robe, a što je rezultiralo da je izvjestan broj izvršilaca
naknadno kod nadležnih opštinskih organa registrovao djelatnost, tako da se dio sredstava
slio u budžet Krajine. U konkretnim predmetima radi se o pojedinačnim slučajevima
tako da nije riječ o organiziranim krijumčarskim kanalima ili organiziranim grupama, a
uglavnom su predmet trgovine bile robe široke potrošnje.
Predmet nedozvoljene trgovine pored navedenih roba široke potrošnje bila su i drva
za ogrjev, naročito u 8. i 9. mjesecu ove godine, a što je rezultat slabe snabdjevenosti

5
Ovjera neistinitog sadržaja.
6
Zauzimanje zemlje u društvenom vlasništvu.

24
građana drugim oblicima energije, a što je izvjestan broj izvršilaca nastojao da iskoristi radi
ostvarivanja imovinske koristi. Tom prilikom došlo je do učestalosti izvršenja šumskih krađa,
kao i pustošenja šuma. U smislu sprečavanja navedene pojave, radnici ovog Sekretarijata u
suradnji sa JP “Šume Krajine” PJ Knin, poduzeli su odgovarajuće mjere i radnje koje su
rezultirale podnošenjem krivičnih prijava i oduzimanjem drva, koja su zatim podijeljena
porodicama poginulih radnika MUP-a RSK na području regije.
Veća pažnja posvećena je nedozvoljenoj trgovini devizama, kao pojavnom obliku koji
je izazvao pozornost građana, u kom smislu su radnici ovog SUP-a planskim akcijama u
više navrata privodili lica koja se bave navedenim poslom, te od istih povremeno oduzimali
devize i novac, a u većini slučajeva isto je vraćeno ili zbog nepostojanja zakona koji
sankcioniše navedenu pojavu ili zbog nedostatka dokaza. U slučajevima gdje su postojali
elementi KD-a nedozvoljene trgovine devizama podnešene su prijave protiv izvršilaca. Od
33 krivične prijave nedozvoljene trgovine, 8 prijava odnosi se na nedozvoljenu trgovinu
devizama.
Kao rezultat raznih oblika nedozvoljene trgovine je pojava falsifikovanih novčanica,
uglavnom američkih dolara i DM, koje su se pojavile u opticaju pred kraj 1993. godine, a
u toku su odgovarajuće provjere. Uglavnom se radi o pojedinačnim slučajevima. Problem
kod dokazivanja postojanja KD-a je slaba povezanost djelova bivše SFRJ i trenutna ratna
situacija.
Zbog proizvodnje, odnosno uzgoja opojnih droga (uglavnom se radi o indijskoj
konoplji), podnešeno je 5 krivičnih prijava, iako se radi o pojavama koje zahtijevaju veću
pažnju i angažovanje s obzirom da se raspolaže informacijama da su u posljednje vrijeme
konzumatori maloljetna lica. Nije zabilježeno veće prisustvo jačih opojnih droga, ali se u
zadnje vrijeme javljaju neki znakovi istog, te se na tom planu i poduzimaju mjere operativne
kontrole koje su u toku.
Pred kraj 1993. radnici ove službe izvršili su kontrolu u više privrednih subjekata na
području regije vezano za korištenje kratkoročnih kredita iz sredstava primarne emisije. Tom
prilikom utvrđene su izvjesne nepravilnosti u smislu da su odgovorna lica u preduzećima
na osnovu fiktivne dokumentacije podnosila zahtjev za odobravanje kratkoročnih kredita,
a u dogovoru sa odgovornim licima “Beobanke” PJ Knin, radi navodnog oživljavanja
proizvodnje u RSK (uzgoj pšenice, kukuruza, tov junadi i sl.), a odobrena sredstva koristili
protivno njihovoj namjeni, uglavnom za kupovinu robe široke potrošnje, a u izvjesnim
slučajevima i za kreditiranje privatnih preduzeća. Protiv odgovornih lica PZ “Benkovac”, DP
“Agroprodukt”, PZ “Đeverske” i PZ “Orlić Markovac” podnešene su krivične prijave zbog
osnovane sumnje da su počinili KD-a zloupotrebe službenog položaja i sklapanje štetnog
ugovora. U toku je daljnji rad na suzbijanju navedenih problema iz domena korištenja
sredstava iz primarne emisije.
U toku je krim. obrada u vezi falsifikovanja saobraćajnih dozvola i prekucavanja brojeva
na šasiji i motoru putničkih vozila koja potječu iz KD-a krađe sa ratom zahvaćenih područja.
U dvanaestom mjesecu privremeno je oduzeto 30 putničkih vozila radi provjere
dokumentacije na osnovu kojih su registrovana i eventualnog prekucavanja brojeva, kojom
prilikom je podnešeno 5 krivičnih prijava za krivično djelo falsifikovanja isprave, 10 vozila
je vraćeno vlasnicima pošto je utvrđeno da su dokumenta ispravna, a u toku je daljnji rad na
provjeri ostalih vozila i prikupljanju novih saznanja.
IV. KRIVIČNA DJELA IZ ČLANA 62. – ČLANA 90. KZ RSK
U 1993. godini nije evidentirano niti jedno djelo iz ove oblasti.
25
 V. POTRAŽNA DJELATNOST I POJAČAN NADZOR
Na poslovima pojačanog nadzora, a i potražne djelatnosti, u toku 1993. nisu postignuti
baš zadovoljavajući rezultati. Jedan od razloga je što je dolazilo do promjene izvršilaca na
tim poslovima, a onda vezano za to i do problema kod objedinjavanja podataka.
U toku 1993. za licima je raspisano 64 potraga. Od toga je 8 potraga realizirano. Za
predmetima je raspisano 38 potraga, od toga niti jedna nije realizirana.
Od 27 oduzetih automobila samo su 3 pronađena.
Operativna pokrivenost lica pod pojačanim nadzorom i to lica sa našeg područja ostvaruje
se putem saradničkih veza, korištenjem informacija, ličnim zapažanjem, kao i preko vođa
sektora zaduženih za lica sa njihovih sektora. Informacije o kretanju i boravku lica pod
pojačanim nadzorom izmenjuju se na radnim sastancima.
Na planu potražne djelatnosti ostvarena je dobra saradnja između svih organa na našem
području. Svi radnici su upoznati sa potragama i to za licima, predmetima, vozilima, itd.
Upoznavanje putem depeše, sastanaka kao i radnih naloga preko nadležnih rukovodioca.
Također su napravljeni registri predmeta. Jedan od problema koji se javlja u našem gradu
je što još uvijek ne dobijamo glasnike i registre potraga. Na našem području evidentirano je
26 lica pod lokalnim pojačanim nadzorom.
U toku godine na našem području legitimirano je 1131 lice.
VI. KRIMINALISTIČKO TEHNIČKI POSLOVI
U izvještajnoj godini ukupno su izvršena 682 uviđaja na licu mjesta KD-a.
Uviđaji su vršeni kod krvnih delikata u 87 slučajeva, imovinskih delikata u 212 slučajeva,
kod saobraćajnih delikata u 116 slučajeva, kod požara i eksplozija u 69 slučajeva i kod
ostalih događaja u 198 slučajeva.
Problem koji se javlja kod ovog Sekretarijata je što nema pogodne ustanove gdje bi
spomenute tragove mogli slati na vještačenje i ispitivanja.
Iako su rezultati dosta dobri, ipak ima problema vezano za nabavku adekvatnog materijala
koji je neophodan za rad, isto tako i opreme koja je dosta stara i dotrajala, boljoj stručnosti
radnika, a isto tako većoj pažnji od strane ovlaštenih radnika koji bi trebali posvećivati veću
pažnju obezbeđenju lica mjesta događaja kako ne bi došlo do uništavanja tragova prije nego
što osobe ovlaštene za vršenje uviđaja završe svoj dio posla.
Na području Knina prilikom vršenja uviđaja izuzimani su predmeti i tragovi te je u 26
slučajeva zatraženo vještačenje koje je uglavnom davalo pozitivne rezultate.
Kod navedenih uviđaja izvršeno je fotografisanje lica mjesta u 303 slučaja, a lice mjesta
skicirano je u 97 slučajeva, a kod 3 slučaja izvršeno je snimanje kamerom.
Na području Obrovca na licu mjesta uviđaja fiksirano i pronađeno tragova: 10 tragova
papilarnih linija, 5 tragova stopala obuće, 18 tragova krvi, 2 traga kose i dlake, 41 trag kugle
i ča(h)ure, 5 tragova baruta, 15 tragova projektila, 23 traga oruđa, 9 tragova boje i lakova,
41 trag stakla, 10 tragova zemlje i prašine, 5 tragova točkova, 8 tragova požara i eksplozija,
13 tragova saobraćajnih nezgoda i 12 ostalih tragova.
Na području Benkovca pronađeno je 1698 raznih tragova.
Svi tragovi nađeni na licu mjesta unešeni su u zapisnik o uviđaju, skicu ili fotografisani.
Ovi tragovi korišteni su u dokazne svrhe u krivičnom ili prekršajnom postupku, neposredno
ili putem vještačenja koje je vršeno u centru za kriminalistička vještačenja i ispitivanja u
Banja Luci i Beogradu.
Pronađeni tragovi na licu mjesta po vrsti traga su: 82 traga papilarnih linija, 22 traga
stopala, 99 tragova krvi, 1 trag izlučevine, 12 tragova kose, 9 tragova tekstilnih vlakana, 5
26
tragova zubi, 27 tragova zrna, 144 traga ča(h)ure, 33 traga baruta, 385 tragova projektila, 19
tragova oruđa, 155 tragova metala, 32 traga boja i lakova, 191 trag stakla, 52 traga zemlja
prašina, 50 tragova točkovi, 13 tragova sijalice, 54 traga narkotici, 6 tragova požari, 60
tragova eksplozija, 6 specifičnih tragova, 16 tragova ostavljenih predmeta i 33 ostala traga.
Od ukupnog broja tragova, na vještačenje je poslano 19 dokumenata, krvi i urina 7,
oružja i čahura 3 i narkotika 3.
VII. JAVNI RED I MIR
Organ unutrašnjih poslova usmjeravao je svoju aktivnost na preventivnom pokrivanju
područja u cilju osiguranja povoljnog stanja javnog reda i mira.
Mjere i radnje koje su pri tome poduzimane provođene su kroz sektorski način vršenja
službe na osnovi prethodne analize stanja i sigurnosti, u cilju pokrivanja preventivno onih
mjesta i prostora gdje se moglo očekivati narušavanje javnog reda i mira.
Što se tiče javnog reda i mira u toku 1993. godine, on je najnestabilniji bio na samom
početku godine u vrijeme ratnih dejstava na benkovačkom frontu i neko vrijeme iza toga.
Za napomenuti je da nije bilo većeg organiziranog narušavanja JRM, a problemi su
uglavnom bili nošenje oružja u naselju, na javnom mjestu i pucanje iz istog. To je jedno
vrijeme bila masovnija pojava kad su se borci vraćali sa položaja i oružje nosili kući, pa tako
jedan dio vremena provodili sa oružjem u kafanama.
U slučajevima kad bi ocijenili da se takva lica nalaze pod utjecajem alkohola, iste
smo privodili i zadržavali do otrežnjenja. Nestabilnosti JRM doprinosilo je samovoljno
ponašanje nekih pojedinaca koji su dolazili sa ratišta i smatrali da imaju neke posebne
zasluge, međutim, trenutno stanje JRM se dosta poboljšalo i uz maksimalno angažiranje
naših radnika bit će na zadovoljavajućem nivou.
U toku 1993 godine podnešene su 293 prekršajne prijave iz oblasti JRM. Upoređujući
sa prethodnom godinom, evidentna je blaga tendencija porasta, tj. imamo 23 prijave više.
Ukupan broj prijavljenih lica je 406.
Naziv prekr. djela Ukupno Broj prijavlj.
Drsko ponašanje 61 82
Tuča na javn. mjestu 50 85
Omalovažavanje 7 10
Svađa i vika 117 171
Neovlašteno pucanje 37 37
Ostali prekršaji 21 21
Ukupno 293 406

Osim ovih prijava evidentirano je i 279 prijava iz oblasti ostalih prekršaja (rad
ugostiteljskih objekata), gdje je prijavljeno 279 lica. Ujedno je podnijeto 160 zahtjeva za
pokretanje prekršajnog postupka.
Najčešće vrste prekršaja su svađe i tuče zbog nerješenih imovinskih odnosa. Najčešće
mjesto izvršenja prekršaja su ulice i trgovi u naseljenim mjestima, dvorišta obiteljskih kuća,
ili linije na kojima je stacionirana vojska.
Najčešća okolnost pod kojom se vrše prekršaji je utjecaj alkohola.
Procjena stanja iz ove oblasti mogli bi imati i tendenciju povećanja prekršaja i to iz
razloga neadekvatne kaznene politike, kao i usljed neodgovarajuće suradnje drugih organa
u postupku.
27
 U toku 1993. godine prijavljeno je više javnih skupova: “Posjelo tromeđe” u Strmici gdje
je bilo prisutno oko 5000 posjetilaca, gdje je naša služba adekvatno obavila svoj posao, te
nije bilo nikakvih incidenata ni narušavanja JRM.
Na kninskoj tvrđavi održan je “Pozorišni kninski festival” koji je trajao 10 dana i gdje isto
nije bilo nikakvih incidenata niti primjedbi od strane građana i organizatora na održavanje
JRM.
Polaganje kamena temeljca crkve Svetog Save u ulici Kneza Lazara, kao i kretanje litije
gradom isto je prošlo bez incidenata. Jedino u večernjim satima su bile dvije intervencije
gdje je protiv alkoholiziranih prekršioca podnešena prijava.
U SŠC imali smo gostovanje “Bore Čorbe”, a nakon toga i takmičenje u malom
nogometu, koje je trajalo 8 dana i koje je prošlo bez incidenata.
VIII. KONTROLA I REGULACIJA SAOBRAĆAJA
Od strane ovog Sekretarijata stalno se prati saobraćajna problematika, te s tim u vezi donose
konkretni planovi o pokrivanju i praćenju tokova saobraćaja, njegovom usmjeravanju, kako
bih se obezbijedili najoptimalniji uvjeti za njegovo što sigurnije odvijanje.
Prema napred izrađenom planu o pokrivenosti puteva svakodnevno se vrši raspored, pri
čemu se posebno vodi računa o pokrivenosti određenih pravaca i punktova koji su prema
određenim pokazateljima saobraćajno ugroženiji.
Ova pokrivenost nije zadovoljavajuća, razlog tome je dosta velika i razgranata cestovna
mreža, te nedostatak ljudstva za te poslove. Ni tehnička opremljenost organa za izvršenje tih
zadataka nije zadovoljavajuća.
Jednim djelom na pokrivenost utječe stabilizacijsko ponašanje, a što se posebno odnosi
na potrošnju goriva i maziva. Svim patrolama se po potrebi daju drugi zadaci koji su
neodgodivi, što djelomično negativno utječe na obavljanje poslova iz oblasti regulacije i
kontrole saobraćaja.
U toku ove godine u normalnom odvijanju saobraćaja nije bilo poteškoća uvjetovanih
modernizacijom saobraćajnica, a niti je bilo potrebe za privremeno isključivanje iz saobraćaja
teretnih i drugih sporohodnih motornih vozila. Također na našem području nije bilo dužih
zastoja u saobraćaju koji su izazvani elementarnim nepogodama ili težim saobraćajnim
nezgodama.
U odnosu na prethodnu godinu aktivnost službe je u blagom poboljšanju, mada je i dalje
prisutan problem pokrivenosti cesta potrebnim brojem patrola. Razlog nepokrivenosti je
dosta velika i razgranata cestovna mreža, te mali broj ljudstva za obavljanje tih poslova, kao i
slaba stručnost radnika koji vrše kontrolu i regulaciju saobraćaja, a istu obavljaju uglavnom
milicionari rezervnog sastava.
Opremljenost cestovnih pravaca horizontalnom i vertikalnom signalizacijom na
magistralnim cestama je haotična (i ono što je i nekad postojalo sve je porušeno), također na
regionalnim putevima je ista situacija, dok na lokalnim putevima uopšte nema signalizacije.
Što se tiče samog grada Knina ista je stvar kao i sa magistralnim i regionalnim cestama.
Bezbednost saobraćaja na cestama na području koje pokriva ova služba nije
zadovoljavajuća, a posebno na regionalnim i lokalnim cestama. Nedostaci su uglavnom
konstruktivne prirode, a odnose se na suženje puta, nepravilno ili nepropisno izvedene
nivelete puta, poprečni i uzdužni nagibi, krivine, odroni materijala na cesti, te nikakvo
održavanje cesta od nadležnih preduzeća, a pored iznešenog potrebno je istaći da je
saobraćajna kultura vozača na jako niskom nivou.
28
 U toku 1993. godine na magistralnoj cesti Gračac – Obrovac nastupila su veća oštećenja
prouzrokovana granatiranjem. Isto tako na području Benkovca zbog ratnih dejstava kao i
čestoga pokretanja težih vozila ratne borbene tehnike na dosta puteva je došlo do oštećenja.
Isto tako u Benkovcu na većini puteva uglavnom nedostaju oznake, nisu obilježeni pješački
prelazi, a evidentan je nedostatak većeg broja saobraćajnih znakova.
Na području SUP-a Knin ukupna dužina cestovne mreže iznosi
– magistralne ceste 249 km
– regionalne ceste 230 km
– lokalne ceste 345 km
U toku ove godine na području ovog SUP-a nije vršena rekonstrukcija ni na jednoj
od lokalnih cesta. Bezbednost saobraćaja na području ovog organa nije zadovoljavajuća, a
posebno na regionalnim i lokalnim cestovnim pravcima. Poseban problem je loše ili gotovo
nikakvo održavanje postojećih puteva.
Regulacija i usmjeravanje tokova saobraćaja prvenstveno se vrši saobraćajnim znakovima.
Prema potrebi regulaciju saobraćaja vršimo putem milicionara, što se posebno odnosi na
vrijeme dolaska radnika na posao i odlaska sa posla, kao i u svim drugim slučajevima kad se
za to ukaže potreba.
Način vršenja službe, regulacija i kontrola saobraćaja vrši se prema unapred utvrđenom
planu i programu. U većini slučajeva pored opštih, daju se i konkretni pismeni zadaci, te
prati njihovo izvršenje.
Od izvršioca ovih poslova traži se samoinicijativnost, zapažanje i predlozi u cilju
poboljšanja efikasnosti i bezbednosti saobraćaja. Radi toga češće se vrše kontrolne službe
koju obavljaju načelnici odjela, komandiri stanice, šefovi odsjeka i pomoćnici komandira
stanice. I pored navedenih problema prema ukupno evidentiranim izvršenim poslovima i
zadacima konstatirano je da je aktivnost milicionara zadovoljavajuća.
Akcije iz ove oblasti provedene su prema planu i programu na nivou SUP-a, kao i akcije
lokalnog karaktera, koje su se pokazale kao korisne u svim vidovima službe.
Postupanje operativnih radnika prema prekršiocima uvjetovano je učinjenim prekršajima
i načinom izvršenja istog.
Za teže prekršaje podnose se zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka, dok su česta
upozorenja i opomene. Za sada ne primjenjujemo pozivanje vozača na saobraćajnu obuku,
već kod izričitih prekršioca vodimo određene razgovore, što je dalo pozitivne rezultate.
Saobraćajna preventiva i aktivnost na tom planu odvija se svakodnevno kroz redovno
vršenje poslova iz oblasti regulacije i kontrole saobraćaja. Česti su kontakti sa predstavnicima
organizacija i organa koji se bave poslovima saobraćaja, održavanja cesta i drugim, a u cilju
postizanja veće bezbednosti u saobraćaju.
I pored toga zbog nedostatka financijskih sredstava mnogi problemi su duže prisutni.
Saobraćajne nezgode u 1993. godini:
Saobraćajne Smrtno Lakše Teže
nezgode stradalih povređenih povređenih
289 18 74 43

U odnosu na prethodnu godinu imamo manje saobraćajnih nezgoda i to za 54 nezgode.

Broj smrtno stradalih se povećao sa 13 na 18, broj lakše povređenih se povećao sa 44 na 74,
a broj teže povređenih se povećao sa 40 na 43.
29
 Za izazvane saobraćajne nezgode podnešene su 54 krivične prijave i 1433 prekršajne
prijave. U odnosu na prethodnu godinu broj krivičnih prijava je isti, a broj prekršajnih
prijava se povećao sa 1374 na 1433 (za 59 prijava).
Najviše prekršajnih prijava podnešeno je na području Knina i to 1270, a najmanje prijava
na području Benkovca, glavni razlog tome je što se na tom području izvode ratna dejstva
pa se izbjegava prijavljivanje i teži se preventivnom radu, odnosno opominjanju učesnika.
Najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda gdje je kao posljedica nastupila smrt je nepropisna
i neprilagođena brzina, kao i vožnja pod utjecajem alkohola.
Analizirajući stanje u saobraćaju na području ovog Sekretarijata za konstatirati je da je
saobraćajna problematika uvjetovana subjektivnim i objektivnim okolnostima.
Nedostatak financijskih sredstava onemogućava bržu izgradnju i modernizaciju cesta, kao
i njihovo kvalitetnije održavanje. Kao subjektivni faktor još uvijek je prisutan nizak stupanj
saobraćajne kulture. Bitan činilac u ovoj problematici je i dotrajalost motornih vozila.
IX. KONTROLA PROMETA PREKO DRŽAVNE GRANICE
Do napada Hrvatske vojske na RSK dana 22. 01. 1993. godine, na području SUP-a Knin
postojalo je 6 graničnih prelaza (Žitnić, Peruča, Musapstan, Rovanjska, Kakma i Strmica),
kada se ukinuti svi prelazi osim Strmice.
Na prelazu posao je organiziran smjenski 12 – 24, 12 – 48, a kad su vanredne prilike
prelazi se na rad po sistemu 12 – 24.
U toku godine radnici su po potrebi odlazili na ratište, zatim u ispomoć drugim organima
na području ovog SUP-a.
Ova služba je u ratnim dejstvima imala jednog poginulog, jednog ranjenog kao i jednog
poginulog u službi na izvršenju zadatka.
Radnicima na prelazu su u toku godine dolazili u ispomoć radnici iz drugih SUP-ova
(Vukovar, Beli Manastir), kao i radnici saobraćajne stanice milicije i interventne jedinice.
U svrhu formiranja prelaza i podizanja na što profesionalniji nivo otvoreni su (formirani)
svi potrebni dosjei za tu vrstu jedinice i uredno vođeni (registrovani) kako ulazi, tako i izlazi
iz RSK, bilo da je riječ o putnicima, vozilima, robi, posebno stranim licima, te registar
potjernica i potraga za licima, predmetima, vozilima, oružjem i ostalim stvarima.
U toku godine ostvarena je kontinuirana suradnja sa radnicima DB-a, sa carinskim
organima, financijskom policijom i inspekcijskim organima.
Sredinom ove godine, a posebno u zadnja 2 mjeseca, na ovom punktu carinski organi su
preuzeli nadležnost u svojoj domeni.
Po naredbi Vlade o zabrani ulaska i izlaska RSK, koja je striktno sprovođena, zabranjivan
je izlazak ili ulazak bez posebnih dozvola članovima EZ i Unprofora.
Za vrijeme vršenja službe radnici GP Strmica nisu u nijednom navratu upotrebili sredstva
prinude.
U navedenom periodu radnici su registrovali ulazak u RSK:
– 1108 autobusa sa 32742 putnika,
– 8773 putnička automobila sa 22175 putnika,
– 2135 kamiona i drugih specijalnih vozila.
U izlasku iz RSK registrovano je:
– 874 autobusa sa 31577 putnika
– 8577 putničkih automobila sa 21433 putnika
– 1015 kamiona i drugih specijalnih vozila.
30
 Sva roba koja je dovožena ili izvožena je posebno registrovana. Zbog toga što nisu imali
ili su imali ali neadekvatnu dokumentaciju za robu, kako u ulasku, tako i pri izlasku iz RSK,
od lica koja su prevozila takvu robu oduzeto je razne prehrambene robe, tekstilne robe,
tehničke robe, građevinskog materijala, oružja i druge robe u vrijednosti od 200 000 DM.
Za svu oduzetu robu izdate su potvrde o privremeno oduzetim stvarima i napisane
službene zabilješke, nakon čega je roba uredno skladištena, a pismena dostavljena u Odjel za
društveno ekonomski kriminalitet radi poduzimanja obrade.
Zbog neispravnosti od putnika su oduzete 174 legitimacije, 18 pasoša i 7 službenih
legitimacija.
Od stranih državljana pri ulasku u RSK oduzeto je 240 legitimacija. Sa svim licima, a
naročito onim iz Republike Hrvatske, od strane nadležnih iz ovog organa i radnika DB
obavljen je informativni razgovor.
Na osnovu raspisanih potjernica pronađeno je, lišeno slobode i sprovedeno nadležnim
organima 14 lica.
Na GP Strmica registrovano je jedno davanje mita, zbog čega je licu koje je to učinilo
određen pritvor i podnešena krivična prijava.
Pored registrovanih pojava prilikom rada i kroz druge aktivnosti došlo se do saznanja da
vojni obveznici ili trgovci koji nemaju uredne papire za ulaz ili izlaz iz Krajine koriste puteve
preko Like, kako bi izbjegli kontrolu na navedenom punktu. Jedan od takvih puteva koji
je u neposrednoj blizini prelaza je i put Strmica – Tiškovac – Drvar, međutim taj put se u
novije vrijeme sve češće pokriva i postavljaju se zasjede.
Radi što profesionalnijeg i kvalitetnijeg obavljanja poslova bilo bi potrebno periodično
po procjeni nadležnih vršiti zamjenu ljudstva na navedenom prelazu.
X. PROTUPOŽARNA ZAŠTITA
U ovom izvještajnom periodu na području koje pokriva ovaj Sekretarijat evidentirano
je 195 požara. Na području Obrovca evidentirano je 8 šumskih požara na otvorenom
prostoru na području MZ Kruševo i Zaton. Svi požari su izazvani kao posljedica ustaškog
granatiranja tih područja.
Na društvenom zemljištu prouzrokovana je veća materijalna šteta. Izgorjela je uglavnom
šuma. Isto tako na području Obrovca evidentiran je jedan slučaj podmetanja požara u
privatnoj štali, gdje je nastupila manja materijalna šteta.
Na području Benkovca evidentiran je 171 požar. Uglavnom uzroci požara su ratna
dejstva, a dešavali su se većinom na rubnom dijelu opštine. Na sve požare naši radnici nisu
ni izlazili već samo na one veće, dok je kod manjih požara efikasno djelovala vatrogasna
jedinica i nije bilo sumnje u podmetanje. Povrijeđenih i poginulih lica u ovim požarima nije
bilo, a u većini slučajeva opožarena je makija i sitno raslinje, tako da se nije radilo o šteti
velikih razmjera.
XI. UPRAVNO – PRAVNI POSLOVI
Veoma značajnu funkciju i aktivnost organa unutrašnjih poslova predstavlja i rješavanje
u upravnom postupku o pravima, obavezama i pravnim interesima građana i pravnih lica.
U toku 1993. upravno pravni poslovi izvršavani su u skladu sa zakonskim propisima, pri
tome se vodilo računa da se što efikasnije ostvaruju prava i interesi radnih ljudi i građana,
preduzeća i drugih organizacija.
Kod zaprimanja zahtjeva i izdavanja radnih isprava nastoji se pravnim i fizičkim licima
izaći u susret, tako da se često puta radi i duže od radnog vremena, tj. po potrebi.
31
 Problem koji se javlja kod ovih poslova je naslijeđen iz prethodne godine, a to je mnoštvo
lica bez adekvatnih isprava, te vezano za to poteškoće u prijavljivanju tih lica, izdavanju
novih isprava i rješavanju svih drugih pitanja vezanih za to. Također bitan problem koji se
ovdje javlja je nepostojanje AOP-a, što onemogućava adekvatnu ažurnost.
Zahtjevi za izdavanje javnih isprava rješavaju se istog dana, ili u roku 2 – 3 dana, a također
i u ostalim upravnim stvarima zahtjevi se rješavaju u zakonskom roku koji je predviđen
Zakonom o opštem upravnom postupku.
U upravnim stvarima gdje se odlučuje o slobodnoj ocjeni uvedena je praksa kolegijalnog
rješavanja i odlučivanja (oružje, municija, eksploziv).
Podnosiocima zahtjeva pruža se stručna pomoć u popunjavanju obrazaca, kod putnih
isprava i ličnih karata, kao i druga obavještenja, u odnosu na pojedine nejasnoće.
Poduzimaju se mjere da se nedostaci koji se pojave u radu otklone.
1. Oružje, municija i eksploziv
U ovim poslovima se postupa shodno Zakonu o nabavljanju, držanju i nošenju oružja.
Stranka podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, a isti se rješava na slijedeći
način: nakon što se utvrdi da lice koje je podnijelo zahtjev za nabavku oružja nije osuđivano
za krivična i prekršajna djela koja ga čine nepodobnim za držanje i nošenje oružja, dostavljaju
se predmeti Odjelu za operativne poslove, radi provjere.
Po izvršenoj provjeri, operativni radnici dostavljaju službene zabilješke radniku koji radi
na poslovima oružja i municije.
Da li je lice kome je izdano odobrenje za nabavku oružja nabavilo oružje, prati se putem
prispjelih odobrenja i putem registra izdatih odobrenja.
Međutim u ovim slučajevima javlja se neodgovornost takvih lica na način da nabave
oružje, te u zakonskom roku, ili nikako ne prijave oružje. Drugi slučaj je da stranka ne
nabavi oružje u određenom roku, nakon toga nadležnom Sekretarijatu za upravne poslove
ne vrati odobrenje. Iz oba ova slučaja proizlazi da ne možemo imati potpunu sliku o tome
koliko je oružja u zakonskom roku od 6 mjeseci nabavljeno.
U ovom periodu se naročito pojavljivao problem oko nabavljanja, odnosno posjedovanja
oružja bez odobrenja za nabavu. Masovno se pojavilo interesovanje građana za prijavu
oružja koje je na takav način pribavljeno – bez odobrenja za nabavu.
Uglavnom se to pravdalo da se radi o ratnom plijenu, ili nekom drugom načinu
pribavljanja oružja. Takvo oružje smo, ukoliko lice podnese zahtjev za prijavu oružja,
registrovali, jer smo smatrali korisnim da se oružja legalizuje i evidentira u evidenciji.
Također smo imali pojavu kao u prethodnoj godini da su se pojavljivala lica koja nisu imali
prebivalište na ovom području, a koja su našla za shodno da iz nekih razloga prijave oružje
kod ovog Sekretarijata.
Ponašanje i djelovanje imaoca oružja u cilju pokretanja postupka za oduzimanje oružja u
ovom periodu, isključivo se pratilo zapažanjem operativnih radnika na terenu.
U ovom djelu također nije najbolja saradnja između operativnog i upravnog dijela službe.
Oružje oduzeto bez prava na naknadu, nađeno i predano oružje zadržava se u prostorijama
ovog organa.
Na području ovog organa 4 osobe bave se sakupljanjem starog oružja i za to posjeduju
odobrenje. Kod navedenih lica ima 42 komada oružja u posjedu, od čega 17 pištolja, 6
kubura, 14 pušaka i 5 sablji i bodeža.
Provjera za lica koja vrše neposrednu fizičku zaštitu u postupcima ovjerenja za držanje i
nošenje oružja vrši se na način kao kod izdavanja odobrenja za nabavu oružja.
32
 Promjene u pogledu ponašanja lica kojima je ovjereno Uvjerenje za držanje i nošenje
oružja, također se prati preko operativne službe.
Nadzor nad oružjem koje je namjenjeno za obavljanje poslova neposredne fizičke
zaštite, oružja koje je u posjedu streljačkih organizacija i školskih kabineta, vrši se od strane
operativnih radnika.
Nije poznato koliko na ovom području ima lica koja ilegalno posjeduju oružje, ali se
pretpostavlja da se radi o većem broju.
Odobrenje za nabavku pištolja i revolvera izdavali smo u svim slučajevima, ako je lice
podobno za držanje i nošenje oružja.
Razlog za držanje i nošenje ove vrste oružja bio je zanemariv.
Izdato odobrenja za Knin Obrovac Benkovac
nabavu oružja
184 125 5 54

U odnosu na prošlu godinu imamo drastično smanjen broj zahtjeva (1023).

Municija
O opravdanosti zahtjeva odlučuje se na taj način, što se prilikom izdavanja odobrenja
prati stanje putem registra o izdanim odobrenjima, da bi se utvrdilo u kojem razdoblju i
koja količina municije je nabavljena.
Na osnovu toga izdaje se 100 komada municije za pištolje i lovačke karabine.
Nije nam poznato da li je bilo slučajeva ilegalnog nabavljanja municije.
U 1993. izdano je 13 odobrenja za nabavu municije.
Eksploziv
Na našem području ima jedna ovlaštena organizacija koja se bavi prometom eksplozivnih
tvari.
Opravdanost zahtjeva utvrđuje se na taj način, što nakon zaprimljenog podneska za
izdavanje odobrenja, operativni radnici izlaze na lice mjesta da bi se utvrdilo da li je zahtjev
opravdan, o čemu se sačinjava službena zabilješka.
Nije nam poznat niti jedan slučaj u 1993. godini da je bilo zloupotrebe eksploziva.
Nismo imali problema sa osobama koje rukuju sa eksplozivom, kako u preduzećima,
tako i sa pojedincima.
U 1993. imali smo dva odobrenja za nabavku eksploziva.
Transport oružja, municije i eksplozivnih tvari
U toku 1993. godine izdana su 2 odobrenja za prevoz eksplozivnih tvari. U oba slučaja
vršen je prevoz cestovnim saobraćajem.
Nadzor nad prometom oružja i municije
Na našem području postoje 3 prodavnice koje se bave prometom oružja i municije. Nisu
evidentirani slučajevi prodaje oružja i municije, a da za nabavljanje nije izdato odobrenje.
Po osnovu člana 33. za neovlašteno nabavljanje, držanje i nošenje vatrenog oružja
podnešeno je 5 krivičnih prijava, za koja djela je prijavljeno 5 lica.
Popravljanje i prepravljanje oružja
Na našem području nema niti jedna radionica koja se bavi popravljanjem i prepravljanjem
oružja.
33
 2. Putne isprave
U 1993. godini znatno je opao broj zahtjeva za izdavanje putnih isprava. Razlog tome je
zabrana izlaska iz zemlje vojnim obveznicima.
Pasoši koji su izdati do 30. 07. 1993. izdavani su u skladu sa čl. 5. Zakona o putnim
ispravama (Službeni list SRJ br. 30 / 79) državljana SRJ uz prethodne provjere u indeksu
zabrana da ne postoje smetnje u smislu člana 43. Zakona o putnim ispravama.
Od 30. 07. 1993. izdavale su se potvrde za dobivanje jugoslovenske putne isprave.
Nismo imali slučajeva odbijanja zahtjeva za izdavanje, produženje putnih isprava, kao i
izdavanje potvrda za dobivanje jugoslavenske putne isprave.
Javljaju se problemi kod zahtjeva koje podnose roditelji za djecu koja se nalaze na
studijama u SRJ. U vezi toga problema uputili smo dopis u kojem se traži dodatno mišljenje,
odnosno tumačenje kako postupati u takvim slučajevima, pošto smo zauzeli stav da svako
lice neposredno mora podnijeti zahtjev.
Nije bilo pojava zloupotrebe putnih isprava u ovom organu.
U toku 1993. izdato je novih putnih isprava 165, produženo je 138, a izdato potvrda
(nakon prestanka izdavanja pasoša) 443.
3. Javni skupovi
Na području ovog organa u ovom izvještajnom razdoblju prema Zakonu o javnim
skupovima nije bilo problema u obavljanju poslova iz ove oblasti. Nije bilo zabrana
održavanja javnih skupova. Na području Obrovca nije bilo javnih skupova. Na području
Benkovca isto tako nije bilo javnih skupova, osim što su održana 2 javna skupa u zatvorenom
prostoru. Skupovi su održani u vezi predizbornih aktivnosti i prošli su bez incidenata.
Na području Knina prijavljeno je i održano više javnih skupova: “Posjelo Tromeđe”,
“Pozorišni kninski festival”, “Polaganje kamena temeljca”, to sve je bilo na otvorenom
prostoru. A u zatvorenom prostoru imali smo gostovanje “Bore Čorbe” i takmičenje u
malom nogometu.
Podaci o javnim skupovima:
– broj prijavljenih javnih skupova 7
– broj zabranjenih javnih skupova –
– broj javnih skupova na kojima je došlo do narušavanja JRM –
4. Državljanstvo
U toku 1993. godine nismo imali slučajeva prijema i otpusta iz državljanstva RSK.
5. Vozačke dozvole
U toku 1993. nismo imali problema oko izdavanja, produžavanja, zamjenjivanja i
oduzimanja vozačkih dozvola, dozvola za upravljanje poljoprivrednim traktorima, potvrda
o poznavanju prometnih propisa i dozvola za vozača instruktora.
Napominjemo kao i do sada, da je kvalitet izrade vozačkih i saobraćajnih dozvola
nezadovoljavajući, što nam je i najčešća primjedba građana, pa bi u tom smislu trebalo nešto
učiniti kako bi kvalitet izrade vozačkih i saobraćajnih dozvola bio bolji.
U smislu člana 170. Zakona o bezbednosti prometa na cestama nismo imali slučajeva
upućivanja vozača na provjeru znanja.
U toku 1993. nismo imali slučajeva upućivanja vozača na izvanredne kontrole
zdravstvenog pregleda.
Isto tako u izvještajnom periodu nismo izvršili niti jednu zaštitnu mjeru bezbednosti i
zabrane upravljanja motornim vozilom.
34
 U izvještajnom periodu broj izdatih vozačkih dozvola je 1507, dok su 323 dozvole
produžene.
6. Registracija vozila
Registracija vozila u 1993. godini vršena je na osnovu propisa i Pravilnika o registraciji
motornih vozila, Službeni glasnik RSK 8 / 92.
Poteškoća oko registracije motornih i priključnih vozila imamo iz više razloga, a to je
nedostatak tablica, a neke tablice ni do danas nisu naručene kao što je slučaj za poljoprivredne
traktore, radne strojeve, traktorske prikolice, itd., kao i neadekvatan radni prostor (skučen).
Sekretarijat za unutrašnje poslove u toku 1993. godine registrovao je:
– vozila s plavim reg. tablicama MUP-a . . . . . . . . . . . . . . . 46
– vozila s plavim reg. tablicama SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . 42
– vozila sa oznakom KNN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2895
Broj oduzetih registarskih tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 650 pari
7. Matičarstvo i lično ime
Poslovi iz ovog domena obavljaju se u opštinskom organu uprave koji imaju detaljnije
podatke.
8. Udruženje građana
Kako je već poznato, udruženja građana su se prije nekoliko godina preregistrovala u
društvene organizacije, tako da je u registru udruženja građana ostala svega 3 udruženja.
Iz naših saznanja nismo ustanovili da se neko od udruženja bavi nezakonitim radom.
9. Lične karte, prebivalište i boravište građana
U ovom izvještajnom razdoblju imali smo problema oko prijavljivanja prebivališta
građana, a oni se sastoje u sljedećem:
– građani neredovno prijavljuju prebivalište i promjenu adrese i stana, tako da ima
slučajeva da se građani odjave od jednog organa, a ne prijave u zakonskom roku kod drugog
organa.
Imamo još uvijek problema sa prijavama prebivališta građana (izbjeglica) koji su uslijed
ratnih dejstava prebjegli na naše područje, a nemaju urednu odjavu prebivališta iz organa
gdje su prethodno živjeli.
Nismo imali slučajeva pokretanja prekršajnog postupka iz domena prebivališta i boravišta
građana.
Problem izbjeglica i njihove prijave rješavamo na taj način da im izdajemo lične karte na
osnovu izvoda iz matične knjige rođenih, ili dokumentacije koju posjeduju. Još uvijek nije
riješen problem sa izbjeglicama koje nemaju nikakvu dokumentaciju.
U izvještajnom periodu izdato je ukupno 5315 ličnih karata. Odjavljeno je 486 lica, a
prijavljeno 646 lica.
10. Jedinstveni matični broj građana
Jedinstveni matični broj se određuje na osnovu izvoda iz matične knjige rođenih, zahtjeva
ovjerenog kod nadležnog matičara, ili nekog drugog identifikacionog dokumenta, za svakog
državljanina RSK.
Za sada ne vršimo obavještavanje matičnih ureda o određenom JMBG zbog
organizacionih problema.
U toku 1993. godine na našem području određeno je 5242 jedinstvena matična broja
građana.
35
 11. Kretanje i boravak stranaca
U toku ove godine nismo imali slučajeva pokretanja prekršajnih postupaka protiv stranih
državljana.
Isto tako nije bilo slučajeva bjegstva stranaca. Na našem području uredno se vodi
evidencija boravka stranaca. U drugom periodu godine konkretno je i zadužen radnik za
rad sa strancima, ali budući da prvi dio godine nije pokriven nemamo potpunih podataka.
12. XII. ANALITIČKI POSLOVI
Glavni problem analitičke službe je nedostatak opreme, tj. adekvatnog sistema za AOP-a.
Situacija u ovoj godini je gotovo ista kao i u prethodnoj što se tiče opreme, međutim,
došlo je do napretka u službi što se tiče ručnih evidencija. U toku ove godine sve operativno
kriminalističke evidencije su oformljene i ažurirane sa podacima 1992. i 1993. godine.
Da bi ostvarili veću ažurnost podataka bio bi nam potreban jedan veći sistem multi –
korisnički i multi – programski, koji bi omogućio i povezivanje sa dislociranim jedinicama
našeg Sekretarijata, a zatim i povezivanje sa drugim SUP-ovima, kao i sa Banja Lukom i
MUP Srbije.
Osim hardverske opreme bio bi nam potreban i softver koji bi pratio tu savremenu
opremu.
Da bi se ovo sve ostvarilo trebalo bi dosta financijskih sredstava, što vjerojatno nije
moguće u ovim ratnim uslovima.
Zbog toga bi se trebao više vršiti lagani pritisak na MUP Srbije da oni iznađu kakvu
mogućnost što se tiče opreme, kao i transformacije njihovih softverskih paketa za naše
potrebe.
U okviru ove službe vodi se kaznena evidencija, opšta abecedna, evidencija određenih
kategorija učinilaca KD-a, evidencija KD-a po nepoznatom počiniocu, evidencija lica
oštećenih krivičnim djelom, evidencija ukradenih i nestalih stvari, evidencija nadimaka,
evidencija posebnih osobitih znakova učinilaca KD-a, kao i legitimirana lica.
XIII. POSLOVI TELEFONSKO – TELEGRAFSKIH VEZA
1. Organizacija rada na poslovima veze
Opremljenost sredstvima veze i njena funkcionalnost još uvijek nisu na zadovoljavajućem
nivou na području ovog SUP-a.
Međutim i tu su postignuti zadovoljavajući rezultati ako znamo da je naš sistem veza bio
u sklopu RH, tako da smo se u kratkom roku morali povezati sa Republikom Srpskom i
Srbijom, kao i sekretarijatima, stanicama milicije na području Republike Srpske.
Sistem telegrafskih veza razrađen je prema MUP-a RSK, CSB Banja Luka, SJB Drniš,
Obrovac i Benkovac, SUP Korenica, Vojnić, Glina, Beli Manastir, Vukovar.
Što se tiče telefonskih veza često dolazi do prekida, osim toga dosta se teško uspostavljaju
veze, dok su veze sa specijalnim linijama i teleprinterom vrlo često u prekidu, pa smatramo da
se u narednom periodu ovoj problematici mora posvetiti veća pažnja, kako bi se uspostavile
nove i bolje veze, odnosno već postojeće efikasnije i svrsishodnije koristile.
XIV. VANPROGRAMSKI POSLOVI, RATNI PLIJEN
Od početka ratne agresije naša služba pruža pomoć organima vojne bezbednosti koji
nemaju dovoljno osposobljene kadrove za sve vrste poslova. Možemo reći da na gotovo sve
vrste uviđaja gdje nastupaju teže posljedice izlaze naši ljudi.
36
 Prilikom ovih poslova javljaju se poteškoće, pošto često organi bezbednosti
nepravovremeno nam dostave potrebne podatke, ili obave neke druge radnje koje su
potrebne za date događaje.
Što se tiče ratnog plijena, nije se pristupilo generalnoj realizaciji ovog problema, ali u
glavnim slučajevima u kojima se radilo o većim materijalnim stvarima prišlo se realizaciji, te
zajedno sa preduzećima koja su bila zainteresirana, odnosno oštećena išlo se na oduzimanje
tih predmeta i predavanje dotičnim organizacijama.
Kao primjer možemo navesti područje SJB Benkovac gdje su takve stvari realizirane sa
preduzećem “Ravni Kotari”, gdje se sa objekta “Nadin” išlo na vraćanje mašina (traktori,
radne mašine), buradi i drugog materijala, a isto tako i sa objekta “Žažvić” osim toga išlo
se na oduzimanje vozila koja potječu od ratnog plijena, a jedan dio tih vozila predat je i
ondašnjem TO i drugim strukturama kojima su bila neophodna vozila.
U toku 1993. godine oduzeto je:
– putničkih vozila 36
– teretna vozila 4
– bager 1
– traktor 1
– vojna kampanjola 1
– motocikl 6
– ogrevnog drveta 180 m³
– dijelova za vozila 24
– pušaka 74
– pištolja 42
– bomba 32
– zolje 4
– noža 4
– PM 4
– razne municije 14.256 kom.
– aparat za pravljenje sladoleda 1
– tehnika (TV, video, magnetofon, muzičke linije) 25
– aparat poker 1
– mašina (šivaćih, veš) 5
– radijatora 52 kom.
– ključeva od poker aparata 22
– motornih pila 8
– namještaj (kauč, stolice, kuhinjski elementi, zamrzivač) 31
– razne robe 53 kom.
U narednom periodu planiramo nastaviti sa akcijom oduzimanja vozila, kao i drugih
predmeta, a dosta vozila imamo u obradi, pošto čekamo nalaz i mišljenje vještaka zbog
izvršenih falsifikata.
Suradnja sa drugim organima i organizacijama po ovim pitanjima je dosta loša, jer sud
kao i tužilaštvo vrlo slabo rade, a predstavnici opština i MZ su neorganizovani, pa nam i ne
mogu u vezi sa ovim pružiti gotovo nikakvu pomoć.
Što se tiče pojedinaca, većina ide linijom nezamjeranja tako da i tu nemamo neke koristi.

37
 XVI. TEHNIČKA I MATERIJALNA OPREMLJENOST
Tehnička i materijalna opremljenost je dosta loša. Nedostaju automobili šareni, civilni,
motocikli, radio veze kolske, motorole, ćirilične pisaće mašine, štampač za lične karte,
poligraf, kratko naoružanje, lisice, palice, dio uniformi, “STOP” palice, pištaljke itd.
Što se tiče objekata SUP-a, SJB i SM potrebno je izvršiti adaptaciju i dogradnju
postojećih.
Od postojeće opreme i vozila koji su u upotrebi sve je u dosta lošem stanju, bilo zbog
nedostatka rezervnih dijelova, dugog vjeka upotrebe, ili nemarnog odnosa prema istoj.
Za potrebe SUP-a Knin neophodno bi bilo nabaviti sljedeće:
– šarenih automobila . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
– civilnih automobila . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
– kolske radio stanice . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
– motorola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
– pištolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
– štampač za lične karte . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
– pisaće mašine – ćirilične . . . . . . . . . . . . . . 30
– poligraf . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
– motocikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
– lisica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 600
– palica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 600
– pištolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
– uniformi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
– “STOP” palica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
XVII. KADROVSKA PROBLEMATIKA
Analizirajući problematiku iz oblasti organa unutrašnjih poslova, utvrđeno je da je na
izvršenju tih poslova i zadataka na nivou Sekretarijata ukupno angažirano 646 radnika.
Od tog ukupnog broja radnika 446 ja aktivnih, a 200 je rezervni sastav.
Od ukupnog broja aktivnih radnika 384 su OSL, a 62 NOSL.
Ako izvršimo analizu sistematizacije po Pravilniku, bilo bi nam potrebno 746 radnika.
Kao što se vidi iz prethodnih podataka, ako uključimo i rezervni sastav još uvijek nam
gledano po sistematizaciji nedostaje 100 izvršilaca.
U nekim slučajevima zbog nedostatka stručnog i kvalificiranog kadra nastaju određeni
problemi pri izvršavanju određenih službenih poslova i zadataka. Poseban nedostatak
stručnih i kvalificiranih radnika osjeća se u radu SJB Drniš, Dežurnog operativnog centra,
kao i dežurne službe SJB i SM.
BROJNO STANJE RADNIKA AKTIVNIH I REZERVNIH PO
ORGANIZACIONIM JEDINICAMA NA DAN 31. 12. 1993. GOD.7
Organizaciona jedinica Aktiv. OSL NOSL Sistem.
Rezerv.
radnici po prav.7 sastav
SUP Knin 3 2 1 3 –
Odjeljenje milicije 2 1 1 2 –
Odsj. za poslove mili. – – – 3 –

7
Pravilnik.

38
Stanica mil. opš. nad. 35 34 1 69 13
SM Kistanje 30 29 1 41 6
SM Vrlika 4 4 – 34 29
Odsjek za bezbed. saobraćaja 20 19 1 58 15
Odsj za pog. poslov.8 – – – 41 –
Dežurn. operat. cent. 18 16 2 11 14
Odjel za suzb. krim. 16 13 3 30 1
Odjelj. za uprav. i
9 – 9 13 –
drug. unut. poslove9
Odsjek za anal. info.10 1 2 4 –
Odsjek za vezu i kriptozaštitu 5 4 1 9 2
Odjeljenje za ZP11 12 1 11 30 18
SJB Drniš 17 11 6 84 27
SJB Benkovac 97 82 15 226 15
SJB Obrovac 61 53 8 88 19
Jedinica za pos. nam. 105 105 – – –
OM kasarna Strmica 1 1 – – 19
GP Strmica 4 4 – – 12
Ranjenici – - – – 10
UKUPNO 442 380 62 746 200

1. Stručno usavršavanje
U toku 1993. godine na nivou SUP-a Knin organizirano je stručno usavršavanje i
osposobljavanje radnika u svrhu podizanja stručnosti i unapređenja metodike i oblika rada
kroz organizovanje nastave po SJB.8 9 10 11
Na području Obrovca obuka nije provođena zbog ratnih dejstava i neposredne opasnosti
koja vlada na tom području. U većini radnih jedinica zbog neadekvatnog prostora nije ni
sprovođena fizička obuka radnika.
U mjesecu decembru na nivou SUP-a Knin provedeni su ispiti radnika (pismeni testovi)
i na osnovu testova dana je ocjena znanja za svakog radnika pojedinačno koja ulazi, tj.
odlaže se u personalni dosje radnika.
2. Stambena problematika
Ovaj organ je vrlo loše riješen što se tiče stambene problematike. Oko 85% radnika
nema rješeno stambeno pitanje.
Pored stambene problematike imamo i problem sa radnim prostorom, koji također nije
adekvatan i kojem bi isto trebalo posvetiti pažnju u narednom periodu.
Što se tiče prostora probleme smo rješili u SM Kistanje, a vjerojatno ćemo iduće godine i
u Kninu jer planiramo nove prostorije tj. šaltersku službu za upravne poslove.

8
Odsjek za pogranične poslove.
9
Odjeljenje za upravne i druge unutrašnje poslove.
10
Odsjek za analitiku i informatiku.
11
Odjeljenje za zajedničke poslove.

39
Tabela broj 1
Sektori Patrolni Pozornički rejon
rejoni Stalni Povremeni
Teritorijalni 21 21 10 6
Saobraćajni 7 5 4

Tabela broj 2

Sredstva jav. prevoza

Motornim vozilom
Kombinirano

Kombinirano
Službe

Motocikl
Ukupno

Pješice
Danju

Noću

Pozornička 8648 5976 98 14722 11232 2793 697

Patrolna 6502 4710 22 11234 8420 2029 783
Kontrola saobraćaja 15501 8054 5740 1707
Kontrola službe 683

Tabela broj 3
Pregled operativnih mjera i radnji
Ukupno Opšti krim. Dek Ostali krim.
Ukupno 138
Zasjeda 62
Racija 52
Blokada 7
Pregled stanova i dr. prostorija 7
Pretraga lica 180
Ostalo

Tabela broj 4
NAPADNAOSL
UKUP. broj BROJ lica Posledice napada Mjera poduzeta prema napadaču
napada učesnika Teže lakše Krivične prij. Prekršajne prij.
21 27 12 9

40
 Tablica broj 5
radn.
Rezer.

radn.
Aktiv. Broj OSL protiv kojih su vođeni postupci

Pokrenuto
Dovršeno

Disciplinski
postupci
108 69

Broj izrečenih mjera

29

Isključeni iz radnog odnosa

Izrečene mjere od rukovodioca
Odbijanje izvršenja službenih poslova

Vrsta težih povreda

radne discipline
Samovoljno napuštanje radnog mjesta
Izdavanje ili izvršenje naređenja
Nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera
Ponašanje koje šteti ugledu služ.
Ostali slučajevi
Pokrenuto

postupci
Krivični
Do v r š e n o
Osuđeno
Oslobođeno
Opravdano
1 1 2

građana
Žalbe

Neopravdano
UKUPNO

Tabela broj 6 a12

Tabela broj 6 b
Broj lokalnih potraga
Ukupno na snazi Raspisano tokom
Realizirano iz
krajem godine tekuće godine
Tekuće godine Prethodne godine
129
11

Tabela broj 6 c13

Broj legitimisanih lica
Pod nadzorom Uhvaćeno na Otkriveno
počinilaca
UKUPNO Central. Lokalnu
Centralni Lokalni krivičnih
pot.13 pot. djela
1131 - 129 - - -

12
Izbačena jer u izvorniku nije popunjena.
13
Centralna potraga.

41
 Tabela broj 6 d
Nepoznati leševi
Od toga
UKUPNO
Identifikovano Ostalo
3

Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 29.

2
1994., siječanj 3.
Slunj
Izvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine nadležnosti u razdoblju od 17.
prosinca 1993. do 1. siječnja 1994. godine

IZVJEŠTAJ
sastavljen dana 03. 01. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj, a u vezi događaja koji su
se dogodili u vremenskom razdoblju od 17. 12. 1993. od 6,00 sati do 01. 01. 1994. godine
do 06,00 sati.
U navedenom vremenskom razdoblju bile su sljedeće novosti:
KRIVIČNA DJELA
Dana 19. 12. 1993. godine u SJB Slunj privedeni su zbog nedozvoljene trgovine
JOVETIĆ DARKO i KRAGULJAC VELJKO iz Plaškog, koji su prevozili veću količinu
robe namjenjene muslimanima u Cazinskoj krajini. Nad istima je izvršena krim. obrada,
roba oduzeta slijedi krivična prijava.
Dana 20. 12. 1993. godine u SJB Slunj privedeni su ĐURIĆ BRANKO iz Tušilovića
i TRKULJA MARKO iz Nove Kršlje, koji su prevozili veću količinu robe namjenjene
ilegalnoj trgovini. Roba i kamion su oduzeti, krim. obrada izvršena, slijedi krivična prijava.
Dana 22. 12. 1993. godine BANDA MILE iz “Elektre” prijavljuje krađu ulja iz trafo –
stanice u Cvitoviću, prijava zaprimljena.
SAOBRAĆAJNE NEZGODE
Dana 20. 12. 1993. godine u 17,30 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u Slunju, u
blizini mosta rijeke Korane, u kojoj je učestvovao BABIĆ MILE sa putničkim vozilom
reg. broja KE 12 – 18 i teretno vozilo “Tam – 110” kojim je upravljao vojni policajac
DEVIĆ MILOŠ. Teže tjelesne povrede zadobio je Babić Mile, dok je na vozilima nastala
veća materijalna šteta. Uviđaj izvršen.
Dana 21. 12. 1993. godine dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je došlo do prevrtanja
putničkog vozila reg. oznake KE 29 – 61 kojim je upravljao BAJAČIĆ MILAN, sa Mukinja.
Teže tjelesne povrede zadobio je suvozač ŠUPUT NEDELJKO iz Jezerca, uviđaj izvršen.
Dana 28. 12. 1993. godine u 12,30 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je
vozač putničkog vozila UN-a, reg. broja UNPF 8161 sa kojim je upravljao ALAIN ROUT,
koji je udario u parkirani autobus u Slušnici reg. broja KE 3891, vlasništvo “Auto-prevoza
Korenica”, nastala manja materijalna šteta. Uviđaj izvršen, slijedi sl. zabilješka.
42
 OSTALI DOGAĐAJI
Dana 24. 12. 1993. godine u Gornjoj Glini je izvršio samoubistvo vješanjem JURČEVIĆ
NIKOLA, uviđaj je izvršen.
Izvještaj podnio:
Mane Ćaćić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 11., DVD br. 1248.

3
1994., siječanj 4.
Drniš
Izvješće drniške Općinske izborne komisije o rezultatima izbora za odbornike istoimene SO,
koji su održani u prosincu 1993.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

OPŠTINA DRNIŠ
Opštinska izborna komisija
Broj: 458 / 7 – 94
Drniš, 04. 01. 1994. godine
Na osnovu člana 47. Zakona o izboru poslanika (Službeni glasnik RSK broj 15 / 92) i
člana 15. Zakona o izboru odbornika skupštine opštine (Službeni glasnik RSK broj 15 /
92), Opštinska izborna komisija donosi
UVJERENJE
o izboru odbornika u Skupštinu opštine
Drniš
Nakon provedenih višestranačkih izbora 12. 12. 1993. g. i 26. 12. 1993. godine u
Republici Srpskoj Krajini, u izbornoj jedinici 13 Drniš, za odbornike u Skupštini opštine
Drniš izabrani su:
Ime i prezime zanimanje godine adresa predlagača broj
života glasova
1. BOŠKO JOŠIĆ zidar 34 Baljci SDS – Krajine 151
Biračko mjesto: Baljci – Mirlović Polje
2. NEDJELJKO JANKOVIĆ električar 27 Baljci SDS – Krajine 145
Biračko mjesto: Baljci – Mirlović Polje
3. NENAD ĐOMLIJA ugostitelj 22 Mratovo SRS 100
Biračko mjesto: Oklaj, Lukar, Matase, …
4. DRAGAN ČULINA tokar 29 Lukar SDS – Krajine 121
Biračko mjesto: Oklaj, Lukar, Matase, …
5. DUŠAN TODOROVIĆ KV radnik 40 Siverić SRS 83
Biračko mjesto: Siverić
6. SLAVKA LONČAR nastavnik 38 Siverić SDS – Krajine 86
Biračko mjesto: Siverić

43
7. ŽIVKO RAIČ VKV 43 Velušić SDS– Krajine 66
Biračko mjesto: Velušić, Trbounje
8. NEBOJŠA ŠARIĆ stroj. teh.14 24 Žitnić SRS 92
Biračko mjesto: Žitnić
9. MILAN MANOJLOVIĆ tokar 22 Razvođe SDS – Krajine 66
Biračko mjesto: Razvođe
10. PREDRAG GUŠAVAC mehaničar 41 Kanjane SDS 93
Biračko mjesto: Kanjane, Kadina Glavica, …
11. VOJIN MIODRAG ekon. teh.15 37 Kanjane SDS – Krajine 121
Biračko mjesto: Kanjane, Kadina Glavica, …
12. DRAGOMIR KOLAR vozač 31 Kanjane SDS – Krajine 129
Biračko mjesto: Kanjane, Kadina Glavica, …
13. VLADIMIR VUKAŠIN strojobravar 28 Kričke SRS 139
Biračko mjesto: Kričke, Ružić
14. DAMIR PERIŠIĆ vozač 35 Kričke SDS – Krajine 153
Biračko mjesto: Kričke, Ružić
15. VASO JANJIĆ VKV vozač 35 Kričke SDS – Krajine 202
Biračko mjesto: Kričke, Ružić
16. ZLATKA ZRNIĆ građ. teh.16 39 Kričke SDS – Krajine 228
Biračko mjesto: Kričke, Ružić
17. ĐORĐE VUKAŠIN el. teh.17 41 Drniš SRS 220
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
18. JELENA BORJAN dipl. ing. 27 Drniš SRS 243
Biračko mjesto: Drniš, Varoš polj.18
19. BORŠKO KRASIĆ konobar 34 Varoš SDS – Krajine 219
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
20. GORAN KRASIĆ ing. elektr.19 32 Drniš SDS – Krajine 250
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
21. JOVO BIBIĆ VKV vozač 33 Drniš SDS – Krajine 220
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
22. NATAŠA KALINIĆ profesor 44 Drniš SDS – Krajine 228
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
23. RAJKO ANDRIĆ automeh.20 41 Drniš SDS – Krajine 228
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
24. ŠPIRO MILOŠ električar 34 Drniš SDS – Krajine 250
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
25. MIRKO SUBOTA autoelekt.21 43 Drniš SDS – Krajine 268
14 15 16 17 18 19 20 21

14
Strojarski tehničar.
15
Ekonomski tehničar.
16
Građevinski tehničar.
17
Elektro-tehničar.
18
Diplomirani inženjer poljoprivrede.
19
Inženjer elektrotehnike.
20
Automehaničar.
21
Autoelektričar.

44
 Predsjednik KOMISIJE:
Đorđe Popac:

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., kut. 2.

4
1994., siječanj 4.
Knin
Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića general-potpukovniku Momiru
Taliću i pripadnicima Prvog krajiškog korpusa VRS u kojemu im u svoje osobno i u ime
MUP-a RSK čestita predstojeći pravoslavni Božić i Novu godinu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08 / 1 – 7 – / 94.
Knin, 04. 01. 1994. god.
Prvom korpusu
Vojske Republike Srpske
general – potpukovniku
Momiru Taliću
U ime pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova i moje lično, čestitam Vam
predstojeće božićne praznike i pravoslavnu Novu godinu, kao i svim pripadnicima Vašeg
korpusa, sa željama da ih provedete u miru, zadovoljstvu i dobrom raspoloženju.
Uvjeren sam da će korpus, na čijem se čelu nalazite, i dalje ostati jedan od najboljih i da
će i u buduće hrabro i neustrašivo braniti i odbraniti srpske zemlje i srpski narod.
MINISTAR
Milan Martić

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., kut. 6014.

5
1994., siječanj 4.
Knin
Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju
RSK u razdoblju od 3. do 4. siječnja 1994. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MUP – UJB – DEŽ. SLUŽBA
Knin, 04. 01. 1994.
45
 BILTEN
DNEVNIH ZBIVANJA ZA 03/04. 12. 1994.22
KRIVIČNA DJELA:
– Dana 03. 01. 1994. god. oko 12,30 č. u izbjegličkom kampu u Mokrom Polju došlo je
do svađe i tuče između izbjeglica iz Smokovića, Kovačević Jovana i Višić Dušana, kojom
prilikom je Dušan zadobio lakše, a njegova supruga teške tj. povrede. Obrada je u toku.
– U Vukovaru izvršena provala u prodavnicu “Fruška Gora”, vl. Stanišić Đorđa, odakle je
odnešena razna roba (alkoholna pića, cigarete, prašak za veš i sl.). Izvršen uviđaj, obrada u
toku.
– U toku novogodišnjih praznika, izvršena provala u trgovačku radnju “Dva lovca” u Sotinu,
odakle je odnešeno raznog alkoholnog pića, sokova i dr. Izvršen uviđaj, obrada u toku.
– Ivanić Vladimir iz Hajtića, SO Glina, prijavio krađu akumulatora sa osobnog vozila marke
“Z – 128”,23 izvršen uviđaj. Obrada u toku.
– Kukolača Milan iz Gline prijavio je provalu u kuću, vl. Martinović Stanka, koji živi u
Petrinji. Izvršen uviđaj.
– Radnici OM Bilje zatekli u krađi milicionara Daraboš Željka, da krade 300 komada
crijepa. O svemu je upoznat rukovodilac SM Darda. Operativni rad u toku.
OSTALI DOGAĐAJI:
– Mještani zaseoka Turić – Polača, zapazili su na padinama planine Kozjak nepoznato lice
u vojničkoj uniformi, koje se raspitivalo o selu i tražilo prenoćište i kada su mu ponudili,
isto je pobjeglo. Organizirana je istraga terena, pa je lice pronađeno i privedeno u SUP
Knin, te je ustanovljeno da se radi o duševnom bolesniku Uzelac Nedeljku, r. 1969. g. u
Vrhovinama. Isti je smješten u MC Knin radi lječenja.
SAOBRAĆAJ:
– Za protekla 24 časa, na području RSK desile su se 3 saobraćajne nezgode i to u Vukovaru,
gdje su Dobrić Dragan iz Tenja i Dobrić Ratko iz Borova, vozači bicikla, zadobili teže
tjelesne povrede.
ZADRŽANA LICA:
– Dereta Marko iz Knina – SUP Knin – radi krim. obrade
– Bošković Mihajlo iz Beograda – SUP Knin – radi krim. obrade
DEŽURNI
Jovan Rašuo

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 19.

22
U izvorniku je očito došlo do pogreške, budući da je uvidom u spis razvidno kako isti prikazuje sigurnosnu
situaciju u RSK tijekom 3., odnosno 4. siječnja 1994. godine.
23 �
Misli se na osobno vozilo tipa “Zastava 128”.

46
 6
1994., siječanj 4.
Knin
Izvješće o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK u
1993. godini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju
Knin, 04. 01. 1994. godine
IZVJEŠTAJ
o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju u 1993. godini
Na osnovu člana 43. i 44. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u
Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju (prečišćeni tekst, jun 1993.
godine), zadaci i poslovi iz djelokruga Ministarstva obavljaju se prema godišnjem programu
rada kojeg donosi ministar.
Na osnovu ovog programa, rukovodioci organizacionih jedinica Ministarstva sastavljaju
operativne planove rada sa definisanim zadacima i rokovima za njihovo provođenje, a isti se
izrađuju za svaki kvartal.
U nastavku iznosim realizaciju najavljenih aktivnosti utvrđenih Programom rada
Ministarstva za 1993. godinu, kao i ograničenja radi kojih neke od započetih aktivnosti nisu
dovedene do kraja.
1. Organizacijsko – kadrovska pitanja
– izvršene su izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Ministarstva.
Organizacionim rješenjima, te rasporedom organizacionih jedinica omogućeno je pokrivanje
cjelokupne teritorije RSK svim aktivnostima Ministarstva.
– Kadrovsko ekipiranje Ministarstva izvršeno je djelomično. Popuna kadrovima vršena je u
skladu s Terminskim planom popunjavanja, a u zavisnosti od objektivno utvrđenih potreba,
uz napomenu da do dijela visokostručnog kadra Ministarstvo nije uspjelo doći unatoč
objavljenim oglasima, zbog slabe materijalne stimulacije.
– osigurane su odgovarajuće materijalne pretpostavke za rad Ministarstva u svim
organizacijskim jedinicama (poslovni prostor u Kninu u Petrinji, te minimum neophodnih
osnovnih sredstava i inventara).
2. Realizacija zadataka po područjima rada Ministarstva
2.1. Privredni sistem i svojinski odnosi
U cilju stvaranja zakonodavnih pretpostavki za funkcionisanje privrednog sistema RSK,
u 1993. godini Ekonomski savjet Ministarstva izradio je nacrte zakona i u saradnji s
Privrednom komorom RSK organizirao javnu raspravu o istima u Republici, nakon čega je
Skupština RSK ovaj paket zakona donijela na sjednici 28. 10. 1993. godine, i to:
– Zakon o preduzećima,
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima,
– Zakon o zadrugama,
– Zakon o davanju u zakup preduzeća ili dijelova preduzeća u državnoj svojini,
47
– Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ličnom radu,
– Zakon o koncesijama.
Također izrađeni su nacrti zakona i dati u proceduru:
– nacrt Zakona o transformaciji svojine,
– nacrt Zakona o denacionalizaciji.
Pored navedenih aktivnosti u području zakonske regulative, realizirani su i ostali zadaci
od kojih spominjem samo najbitnije:
– praćenje provođenja Odluke o podržavljenju
a) imenovanja upravnih odbora preduzeća od republičkog i oblasnog značaja,
b) praćenje rada upravnih odbora uz aktivno učešće i stručnu pomoć,
– izrada Programa ekonomskog opstanka i oporavka privrede RSK, s posebnim osvrtom na
anti – inflacioni program,
– izrađen je i ponuđen Vladi Program mjera na oživljavanju industrijske proizvodnje RSK,
– ostvarena je saradnja i stalni kontakt s preduzećima i opštinskim rukovodstvima vezano za
problematiku poslovanja industrijskih preduzeća,
– izrađen je i dostavljen Vladi Nacrt ekonomske politike u 1994. god.
2. 2. Područje privrednog razvoja
Svim izvršnim savjetima opština početkom maja 1993. godine Ministarstvo je dostavilo
dopise sa tezama i odgovarajućom metodologijom za izradu razvojnog koncepta opštine,
kojem je poslu trebalo pristupiti odmah. Razvojni koncepti opština bili bi dobra polazna
osnova za izradu razvojnog koncepta oblasti, odnosno Republike u cjelini i modeliranje
njenog privrednog sistema.
Na žalost, do danas razvojni koncept osim opštine Donji Lapac nije izradila niti jedna
druga opština (odnosno nije dostavila o tom povratnu informaciju).
Vezano za realizaciju zadatka iz nadležnosti Ministarstva, treba napomenuti da je veći
stepen saradnje ostvaren direktnim kontaktom sa preduzećima nego li sa sekretarijatima za
privredu opština, od kojih neki nisu pokazali niti minimum interesa za saradnju.
Prikupljanje i obrada (bilansiranje) podataka iz planova proizvodnje industrijskih
preduzeća za 1993. godinu (mjesečno i kvartalno) za preduzeća u državnoj svojini, te
praćenje realizacije istih i to:
a) podaci o asortimanu, količini i vrijednosti proizvodnje,
b) bilans energetskih potreba (dostavljan je redovno nadležnom Ministarstvu),
c) potrebe za kadrovima (preduzeća su izradila ratne sistematizacije sa neophodnim
brojem izvršilaca, ali je popuna išla dosta teško zbog angažovanosti najvećeg broja muške
radne snage u ratnim jedinicama. S tim u vezi Ministarstvo je tražilo rješenja u saradnji s
Ministarstvom za odbranu i Vladom),
d) potrebe za financijskim sredstvima (preduzeća su u svojim planovima proizvodnje
iskazivala potrebu za financijskim sredstvima za tekuće obrtne potrebe, odnosno za
oživljavanje proizvodnje, a Ministarstvo je iste redovno bilansiralo i izradilo za svaki kvartal
plan raspodjele sredstava iz primarne emisije koji je upućen Vladi).
Vezano za spomenuti Program oživljavanja industrijske proizvodnje kojeg je ovo
Ministarstvo izradilo u julu 1993. godine, snimljena je cjelokupna problematika u oblasti
industrijske proizvodnje, utvrđeni bilansi potreba kao i ograničavajući faktori, te je na Vladi
inicirana tematska sjednica vezana za ovu aktivnost.
48
 Tematska sjednica Vlade održana je 18. 08. 1993. godine i tek nakon toga plasirana su
prva sredstva iz primarne emisije za oživljavanje industrijske proizvodnje, ali nedovoljna za
veće i kvalitetnije pomake.
Vezano za područje investicija, a polazeći od obima i uslova u kojima se ova aktivnost
odvija, Ministarstvo je izradilo, a Vlada donijela u maju 1993. godine Metodologiju za
izradu i ocjenu efikasnosti investicionih programa u RSK.
Koncem oktobra 1993. godine, Ministarstvu za industriju Republike Srbije ovo je
Ministarstvo ponudilo program poslovne saradnje industrijskih preduzeća RSK i Republike
Srbije za konkretna preduzeća (uglavnom republičkog značaja), gdje očekujemo pomoć i
saradnju.
Dobra saradnja ostvarena je i sa naučnim institucijama, institutima i preduzećima
van RSK (Ekonomski fakultet Banja Luka, Ekonomski institut Beograd, CIP Beograd,24
“Simpo” Vranje, itd.), a sve u cilju povezivanja kako na području nauke tako i privrednog
razvoja.
2. 3. Područje informatike
Resor za informatiku imao je zadatak da u okviru Ministarstva za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju radi na razvoju informatičke djelatnosti, s ciljem da osigura
preduslove za organizirano djelovanje i praćenje dugoročne razvojne politike države. S tim
ciljem osmišljena je strategija razvoja informatike u RSK i naznačeni su osnovni pravci
kojima se treba kretati polazeći pri tome od uslova u kojima živimo.
U tom smislu određeno je da do kraja 1995. godine projekat informacijskog sistema
RSK počne funkcionisati.
Strategijom razvoja informacijskog sistema država određeni su:
– veliki sistemi (platni promet i financijska kontrola, bankarske organizacije, Privredna
komora RSK i statistika),
– računski centri – nosioci razvoja informatike u RSK,
– standardi podataka od zajedničkog interesa države,
– mreže elektroničkih računala u institucijama države s ciljem da se informatiziraju organi
državne uprave.
Za ostvarenje strategije razvoja informatike Vlada RSK je prihvatila:
– Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,
– kontrolu nabave računske opreme na prijedlog Ministarstva,
– koncept idejnog projekta komunalnog informacijskog sistema,
– prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema Republike Srpske Krajine,
– uvođenje i informatizaciju poslovanja u organima državne uprave,
– plan obrazovanja informatičara.
Ministar
M. P.25 Arbutina Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 36.

24
Saobraćajni institut CIP Beograd.
25
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.

49
 7
1994., siječanj 5.
Knin
Izvješće o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 1993.
godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO FINANSIJA
Broj: 04 – 01 – 10 / 1 / 94
Knin, 5. 01. 1994.
IZVJEŠTAJ
O RADU MINISTARSTVA FINANSIJA ZA PERIOD OD
1. 04. DO 31. 12. 1993.
Knin, januar 1994. godine
IZVJEŠTAJ O RADU
MINISTARSTVA FINANSIJA
UVOD
Ministarstvo finansija kao organ državne uprave obavlja poslove državne uprave koji se
odnose na financijski sistem Republike Srpske Krajine, budžet, sredstva solidarnosti, poreski
sistem i poresku politiku, sistem obezbeđenja sredstava za finansiranje društvenih djelatnosti
i socijalno osiguranje, bankarski sistem, sistem osiguranja imovine i lica, svojinsko pravne
i druge stvarno pravne odnose na nepokretnostima, režim i promet nepokretnosti i druge
poslove određene zakonom. Pregled organizacije i djelokrug rada Ministarstva i sa kojim
se sve problemima susreće ovo Ministarstvo iznijet ćemo u nastavku teksta ovog izvještaja.
I. Organizacija i djelokrug rada Ministarstva finansija
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu
finansija utvrđene su organizacione jedinice i njihov djelokrug, način rukovođenja
organizacionim jedinicama, ukupan broj radnih mjesta s nazivom i opisom poslova za svako
radno mjesto.
U Ministarstvu su obrazovane osnovne organizacione jedinice – resori i to:
1. Resor za privredno finansijski sistem,
2. Resor za poreski sistem,
3. Resor za budžet i finansiranje javnih rashoda i prihoda,
4. Resor za imovinsko pravne poslove.
U Resoru za budžet i finansiranje javnih rashoda i prihoda obrazovana su dva odjeljenja
kao niži organizacioni oblik i to:
a) Odjeljenje za bilanse javnih rashoda i prihoda,
b) Odjeljenje za izvršenje rashoda budžeta Republike. Kao posebna organizacija
obrazovan je Sekretarijat Ministarstva.
Što se tiče funkcionisanja pojedinih resora, sem Resora za imovinsko pravne poslove
možemo istaći da su ostali u potpunosti zaokružili pravnu regulativu iz oblasti koju pokrivaju.
Resor za imovinsko pravne poslove na žalost do danas nije profunkcionisao iz sljedećih
razloga.
50
 Kako se radi o vrlo složenim poslovima koje mogu da rješavaju dipl. pravnici sa velikim
iskustvom isključivo u toj struci, nismo bili u mogućnosti da obezbjedimo takve kadrove i
pored naše upornosti, jer na oglas kojega smo raspisali za 15 slobodnih radnih mjesta nismo
imali adekvatan odaziv kadrova.
Smatrali smo da Ministarstvo za pravosuđe i upravu ima najveći broj pravnih kadrova
stručnih za ove poslove da ih može kvalitetno rješavati, pa smo zato vršili pregovore sa
Ministarstvom pravosuđa da se poslovi iz imovinsko pravnog resora sistematiziraju u okviru
njihovog Ministarstva, gdje smo u kontaktima sa njima imali određena razumijevanja, ali do
danas ovaj posao nije završen. To ujedno predstavlja prioritetni zadatak ovog Ministarstva,
obzirom da svakodnevno stiže pošta iz ove oblasti, ali zbog nepopunjenosti kadrovima ovog
resora nismo u mogućnosti isto rješavati.
II. Kadrovska problematika, te tehnička i ostala opremljenost Ministarstva
Za obavljanje poslova iz oblasti koju pokriva u Ministarstvu finansija su sistematizirana
ukupno 32 radna mjesta, od kojih 25 neposrednih izvršilaca i 6 pored ministra su postavljena
lica.
Veliki problem nam predstavlja nedostatak stručnih kadrova u svim resorima. Za
ilustraciju navodimo slijedeće:
– u Sekretarijatu Ministarstva od sistematiziranih 4 popunjena su 2 radna mjesta,
– u Resoru za privredno finansijski sistem od sistematiziranih 8 popunjena su 3 radna
mjesta,
– u Resoru za poreski sistem od sistematiziranih 7 popunjeno je 1 radno mjesto,
– u Resoru za budžet i finansiranje javnih rashoda i prihoda od sistematiziranih 9
popunjeno je 6 radnih mjesta,
– u Resoru za imovinsko pravne poslove nije popunjeno nijedno radno mjesto.
Pored nedostatka kadrova veliki problem predstavlja nedostatak adekvatnog prostora
za rad, jer obezbeđenje prostora uslovljava i dolazak novih kadrova. Za napomenuti je da
Ministarstvo finansija raspolaže sa 4 kancelarije, a za normalno funkcionisanje istom je
potrebno obezbjediti 12 kancelarija s obzirom na strukturu i broj izvršilaca, na što smo u
više navrata ukazivali. Nemoguće je da u jednoj prostoriji radi čak 5 radnika i to: (zamjenik
ministra, pom. ministra, sekretar Ministarstva). Da REZIMIRAMO:
Po našoj ocjeni postojeći republički aparat u cjelini nema potrebnu stručnost, popunjenost
i materijalno obezbjeđenje za provedbu seriozne politike.
III. Izvršeni poslovi i radni zadaci
Već smo u prethodnom tekstu naveli da i pored mnogih nedostataka ovo Ministarstvo je
uradilo kompletne zakonske propise i provedbene akte iz oblasti fiskalne politike.
Navodimo najznačajnije donešene akte:
– iz oblasti privredno finansijskog sistema:
– Zakon o računovodstvu,
– Zakon o finansijskom poslovanju,
– Uredbu o kontnom planu,
– Uredbu o nomenklaturi sredstava za amortizaciju sa godišnjim amortizacionim stopama
i načinu obračuna amortizacije, odnosno otpisa vrednosti nematerijalnih i materijalnih
ulaganja,
– Pravilnik o načinu u rokovima vršenja popisa i usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa
stvarnim stanjem,
51
 – Pravilnik o sadržini konta u kontnom planu,
– Pravilnik o načinu revalorizacije i razgraničenja rashoda finansiranja,
– Zakon o igrama na sreću, koji zbog trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
još uvijek nije saživio.
– Iz oblasti poreskog sistema:
– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o javnim potrebama,
– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o neposrednim porezima,
– Zakon o stopama neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda
teritorijalnim jedinicama,
– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na promet,
– Zakon o izmjeni i dopuni zakona o kontroli utvrđivanja i naplati javnih prihoda,
– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o administrativnim taksama i 4 uredbe o
usklađivanju visine administrativnih taksa,
– Uredba sa zakonskom snagom o posebnim porezima koji se plaćaju za vrijeme ratnog
stanja i neposredne ratne opasnosti,
– Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli utvrđivanja
i naplati javnih prihoda,
– Dvije (2) uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o stopama
neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama,
– Uredba o obračunavanju i plaćanju poreza na lične dohotke,
– Odluka o visini posebne takse koja se plaća pri izdavanju odobrenja za jednokratno
organiziranje prigodne lutrije tombole i ostale slične igre,
– Odluka o visini posebne takse koje se plaća pri izdavanju odobrenja za otvaranje
igračnica,
– Odluka o visini posebne takse koja se plaća pri izdavanju odobrenja za priređivanje
igara na sreću i zabavnih igara,
– Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na finansijske transakcije.
– Iz oblasti budžeta RSK:
– Zakon o budžetu RSK za 1993. godinu,
– Odluka o privremenom finansiranju budžeta za 1. 3. 94. godine,
– Uredbe (3) sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za
1993.
– i razne druge odluke koje je nametala ratna svakodnevica.
Veliki problem Ministarstva finansija predstavlja što mnogi od ovih akata nisu objavljeni
u Službenom glasniku RSK, a ako su i objavljeni isto je uređeno sa nekoliko mjeseci
zakašnjenja, tako da javnost nije upoznata sa tim propisima.
Na kraju da kažemo da sav naš trud za oživljavanje monetarne i fiskalne strategije u
ovim uslovima imao je malo rezultata. Zbog blokade u provedbi zašto se ne smatramo
odgovornim po važećim zakonima, jer su precizno propisane obaveze i odgovornosti.
MINISTAR FINANSIJA
M. P.26 Vojin Peurača, dipl. ecc. [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 37.

26
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo finansija, Knin.

52
 8
1994., siječanj 7.
Korenica
Izvješće SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu o okolnostima nesretnog slučaja pogibije i
ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca iz RS u mjestu Počitelj nedaleko Gračaca

RSK MUP
SUP Korenica
broj: 08 – 02 / 1 – 3 / 94. šifrovano – dx –
Korenica, 07. 01. 1994. godine
MUP-a RSK Knin
U cijelosti vam prenosimo depešu od SJB Gračac broj: 08 – 02 – 1 / 2 – 08 / 94. od 05.
01. 1994. godine.
RSK MUP M. P.27
SUP Korenica
SJB Gračac
broj: 08 – 02 – 1 / 2 – 08 / 94.
Gračac, 05. 01. 1994. godine
MUP-a RSK Knin
SUP Korenica
Dana 05. 01. 1994. godine oko 12,00 časova u mjestu Počitelj, SO Gračac, na borbenom
položaju “Krovije” smrtno su stradali Radmilo Sretko i Dukić Vlade, dok je Srebro Miloš
lakše povređen, a Marčeta Nikola teže povređen. Radmilo Sretko, Srebro Miloš i Marčeta
Nikola su pripadnici jedinice iz Glamoča koja se nalazi u mjestu Počitelj.
Do stradanja je došlo usljed nestručnog rukovanja sa topom tipa “bst – bo – 82 mm”,
kojom prilikom je iz istog ispaljena jedna granata, a napred navedeni su stradali od barutnih
gasova pošto su se u momentu ispalenja granate nalazili iza topa.
Tijela poginulih Dukića i Radmila nalaze se u Domu zdravlja Gračac koja će nakon
izvršenog doktorskog pregleda preuzeti vojni organi radi sahrane.
Povređeni Marčeta Nikola i Srebro Miloš nalaze se u MC Knin na oporavku.
Na licu mjesta izvršen uviđaj od strane istražnog suca Opštinskog suda u Gračacu Miljuš
Olivera i radnika SJB Gračac.
U vezi sa navedenim događajem podnijet će se odgovarajuća pismena Okružnom javnom
tužilaštvu Knin.
Načelnik:
Drago Veselinović
Sekretar: M. P.28
Marko Veselinović

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 6.

27
Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin, broj: 08-98-1/94., primljeno 10. 1. 1994.
28
Prijemni pečat: RSK, SUP Korenica, primljeno 7. 1. 1994.

53
 9
1994., siječanj 7.
Knin
Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju
RSK u razdoblju od 6. do 7. siječnja 1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MUP – UJB – DEŽ. SLUŽBA
Knin, 07. 01. 1994.
BILTEN
DNEVNIH ZBIVANJA ZA 06./07. 12. 1994.29
KRIVIČNA DJELA:
– Noću 5. / 6. 1. u B. Vrhu30, SO B. Manastir31, izvršena krađa 10 kokošiju, vl. Opančar
Milana. Krađu izvršili Petrović Zlatko i Todorović Dalibor, koji su zatečeni, te su kokoši
vratili, a protiv istih će biti podnešena kriv. prijava.
– Dana 6. 1. u B. Manastiru, po NN izvršena provala u prostorije Centra za socijalni rad,
otuđena 4 televizora i 4 grijalice. Uviđaj izvršen, krim. obrada u toku.
– Dana 6. 1. u mjestu Bapska, SO Vukovar, po NN počiniocu izvršena krađa 4 točka sa put.
vozila, 3 svinje, bure rakije, vl. Karlović Ane.
Krim. obrada u toku.
– Dana 6. 1. u Vukovaru, po NN počiniocu izvršena krađa prednjeg vjetrobranskog stakla
sa put. vozila, vl. VRS. Obrada u toku.
– Dana 6. 1. Popović Nada iz Vukovara prijavila krađu put. vozila “Golf ” reg. oznake VU –
92 – 42, po NN počiniocu. Zaprimljena kriv. prijava
– Dana 6. 1. u Borovu Naselju, SO Vukovar, po NN počiniocu izvršena provala u
prodavaonicu “Auto – Bačka”, otuđeno razne robe, vrijednosti oko 2.000 DEM. Uviđaj
izvršen, krim. obrada u toku.
– Noću 6./7. 1. oko 22,00 č. u Kovačiću (zaseok Kotaraši), došlo je do ranjavanja u glavu
Matijaš Radomira iz Strmice, pripadnik rezervnog sastava milicije SUP-a Knin, koji se
kretao put. vozilom “Z – 125”32, reg. oznake KNN – 26 – 17, pored grupe ljudi koji su
bili uz Badnjak, iz grupe je pucano iz AP, gdje istog metak pogađa u glavu, te dolazi do
prevrtanja vozila. Isti je zadobio teške tj.33 povrede, opasne po život, te prebačen u MC
Knin. Zbog osnovane sumnje da je to djelo počinio Zečević Špiro, r. 1958. g., isti je lišen
slobode i priveden u SUP Knin. Uviđaj će biti izvršen ujutro.
OSTALI DOGAĐAJI:
– Noću 6. / 7. 1. u mjestu Pavićima kod Đevrska, oko 21,40 č. pronađen mrtav Milošević
Zoran, r. 1967. g., koji je izvršio samoubistvo eksplozivnom napravom. Uviđaj će biti
naknadno izvršen.

29
U izvorniku je očito došlo do pogreške, budući da je uvidom u spis razvidno kako isti prikazuje sigurnosnu
situaciju u RSK tijekom 6., odnosno 7. siječnja 1994. godine.
30 �
Branjin Vrh.
31 �
Beli Manastir.
32 �
Misli se na vozilo tipa “Zastava 125”.
33
Tjelesne.

54
– Noću 5. / 6. 1. u Dom zdravlja u Belom Manastiru, dovezen Jaka Želimir, r. 1972. g., koji
se sam ranio iz AP. Uviđaj će biti naknadno izvršen.
PREK. DJELA34:
– Nije bilo.-
SAOBRAĆAJ:
– Na području RSK, u toku 24 časa, desile su se 2 saobr. nezgode, i to SUP Korenica i
Vukovar. Manja mater. šteta.
ZADRŽANA LICA:
– Zečević Špiro iz Knina – SUP Knin – radi krim. Obrade.
DEŽURNI
Đorđe Bjelinić

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 19.

10
1994., siječanj 11.
Knin
Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića kojim se pripadnicima srpske
zajednice u kanadskom gradu Torontu izražava zahvalnost za trud uložen u prikupljanje i
dostavu medicinskih lijekova u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08 / 1 – 7 – 125 – 1 / 94.
Knin, 11. 01. 1994. god.
Draga braćo Srbi, iz Toronta!
Primili smo vašu pošiljku vrijednih i neophodnih lijekova, koje nam je predao gospodin
Boro Mirković. Prijatno smo iznenađeni vašom pažnjom i brigom za nas ovdje, koji se već
treću godinu grčevito borimo za slobodu srpskog naroda i jedinstvenu srpsku državu na
etničkom srpskom prostoru.
Najtoplije se zahvaljujem, u ime svih onih koji će lijekove koristiti, osoblja Oblasne
bolnice “Sveti Sava” Knin, kojima ćemo ih ustupiti, kao i u svoje lično ime, na pomoći koju
ste nam pružili.
Posebno se zahvaljujem uvaženom i cjenjenom dr. Drobac Miši, dr. Vlaović Branislavu
i dr. Vasiću, za koje nam je rečeno da su od samog početka dali najveći doprinos i iskazali
najveću brigu za našu patnju i teškoće.
Možemo vam obećati da ćemo do kraja istrajati i u što skorijem vremenu stvoriti snažnu,
jedinstvenu srpsku državu na srpskom etničkom prostoru.

34
Prekršajna djela.

55
 Primite izraze našeg dubokog poštovanja.
MINISTAR
Milan Martić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., kut. 6014.

11
1994., siječanj 11.
Knin
Izvješće o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno osiguranje RSK u 1993. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
M I N I S T A R S T V O ZA Z D R A V L J E
M. P.35
Broj: 11 / 94
Knin, 11. januar 1994. g.
IZVJEŠTAJ
O RADU MINISTARSTVA ZA ZDRAVLJE ZA PERIOD
od 01. 01. do 31. 12. 1993. g.
Ministarstvo zdravlja je Planom rada za 1993. g. prihvaćenim od strane Vlade RSK
utvrdilo radne zadatke za razdoblje od 01. 01. 1993. do 31. 12. 1993. g.
I pored brojnih problema objektivne prirode koje ćemo sabrati u zaključku ovog
izvještaja, Ministarstvo zdravlja je tokom 1994. godine obavila slijedeće zadatke:
– izradilo konačan tekst Plana mreže zdravstvenih ustanova kojeg je Vlada i usvojila i
time zaokružila proces uspostave mreže zdravstvenih ustanova Republike Srpske Krajine,
– u 1993. g. formirane su specijalizovane bolnice u Petrinji (psihijatrijska i grudna
bolnica),
– bivša ratna bolnica Petrova Gora formirana je u Vojniću kao Opšta bolnica “Sveti
Georgije” Vojnić,
– u više navrata izvršen je obilazak zdravstvenih ustanova na teritoriji cijele RSK,
– Ministarstvo je aktivno učestvovalo u organizaciji zdravstvene službe u izvanrednim
uslovima nastalim agresijom od 22. 01. 1993. godine. S tim u vezi Ministarstvo je
uspostavilo bliži kontakt sa zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj i Republici Srbiji
i obezbedilo dovoljan broj medicinskog kadra,
– nakon izbijanja rata uspostavljen je brz kontakt sa predstavnicima UNPROFOR-a i
uspostavljen je vazdušni most za prevoz ranjenika iz Knina prema Banja Luci i Beogradu,
– Ministarstvo je uspostavilo dobar kontakt sa međunarodnim i domaćim humanitarnim
organizacijama i aktivno učestvovalo u usmjeravanju svih vrsta pomoći,
– utvrđen je i najvećim dijelom izvršen Plan specijalizacija za 1993. g. za sve zdravstvene
ustanove na teritoriji RSK,

35
Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin, broj: 06-5-28/94., primljeno 12. 1. 1994.

56
 – donesen je i na Skupštini potvrđen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
zdravstvenoj zaštiti,
– u junu 1993. g. na tematskoj sjednici Vlade podnesen je izvještaj o stanju u zdravstvu
i predložen je paket od 18 mjera za poboljšanje situacije u zdravstvu. Ove predložene mjere
Vlada RSK je prihvatila kao mjere Vlade,
– formirana je komisija za polaganje stručnih ispita koja je i radila u nekoliko seansi,
– izvršena kontrola poslovanja zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Vlada RSK,
– donešen je Pravilnik o bližim uslovima za dobivanje naziva primarijus,
– u saglasnosti sa Ministarstvom energetike donešena je bilansa snabdjevanja zdravstvenih
ustanova gorivom za potrebe prevoza i grijanja. Na žalost u najvećem broju slučajeva zbog
objektivnih razloga nije se radilo po ovim bilansama,
– Ministarstvo je učestvovalo sa jednim stručnim referatom na I. kongresu domova
zdravlja SRJ, kojom prilikom je organizovan i sastanak predstavnika Ministarstava zdravlja
Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Na istom sastanku na nivou
ministara dogovoreni su zajednički stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema,
mreža zdravstvenih ustanova i snabdijevanja,
– republički inspektor za lijekove je obišao sve republičke zdravstvene i apotekarske
ustanove i podnio izvještaj po regijama. S tim u vezi poduzete su odgovarajuće mjere za
poboljšanje stanja u vezi sa lijekovima,
– republički sanitarni inspektor za vode i sisteme vodosnabdijevanja izvršio je kompletan
pregled vodnih objekata u čitavoj RSK i podnio detaljni izvještaj. S tim u vezi donešena
su rješenja i upute kao i naređenja nadležnim komunalnim vlastima u vezi snabdjevanja
pitkom vodom,
– tokom 1993. g. Ministarstvo je koordiniralo poduzimanje mjera protiv dvije epidemije
hepatitisa na Kordunu i u Sjevernoj Dalmaciji. Uz velike teškoće obe epidemije su pod
kontrolom,
– u septembru 1993. g. organizovan je sastanak direktora svih zdravstvenih ustanova i
apotekarskih ustanova RSK u Topuskom sa temom: “Stanje u zdravstvu RSK sa pregledom
mjera”. Po ocjeni Ministarstva sastanak je uspio i doneseni su vrijedni zaključci,
– u novembru 1993. g. održan je sastanak na nivou ministarstava RSK, Republike Srbije
i Autonomne Pokrajine Vojvodine u vezi kadrova i kadrovske pomoći naročito u vezi sa
ljekarima opšte prakse. Zbog vremenskih neprilika i drugih tehničkih okolnosti realizacija
ovog dogovora je odgođena,
– tokom 1993. g. Ministarstvo se je i kadrovski proširilo imenovanjem još 2 pomoćnika
ministra. Zahvaljujući tome prikupljeni su i izvještaji iz svih zdravstvenih ustanova kojih u
našoj Republici ima 26, u kojim izvještajima su podneseni svi relevantni podaci o kadru,
prostoru i opremi što predstavlja solidnu osnovu za daljnji koordinirani rad Ministarstva.
ZAKLJUČAK
Po našem mišljenju na ukupan rad zdravstva u RSK utjecali su:
– ratno stanje i energetska kriza,
– ekonomska blokada,
– nerješen status izbjeglica i drugih lica čije zdravstveno osiguranje zavisi od budžeta.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 27.

57
 12
1994., siječanj 11.
Knin
Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku Vlade RSK o detaljima
posjete američke delegacije, na čelu sa stalnom ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine
Albright, lokalitetu Ovčara kod Vukovara i njezinom susretu s predsjednikom RSK
Goranom Hadžićem i suradnicima u Borovu Naselju

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA M. P.36
RESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08 / 2 – 10 / 94.
Knin, 11. 01. 1994.
– PREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
Dana 6. 01. 1994. godine, RSK su posjetili stalni ambasador SAD pri UN gospođa Merlin37
Albright, američki ambasador u RH Piter38 Galbraith, asistent državnog sekretara za ljudska
i humanitarna pitanja SAD Smatuch39 i još osmero članova delegacije kao i njihova pratnja.
U delegaciji su još bili:
Elaine Shocas
David Schlfler
James Rubin
Thlophilius Rose
Laura Bovman40
Daum Levis
Rick Boltzaple
Thomas Grej41
Američka delegacija je 06. 01. 1994. godine doletela helikopterom u Erdut, u jutarnjim
satima, odakle su vozilima produžili na farmu “Ovčara” nedaleko od Vukovara.
Na “Ovčari” je američka delegacija tražila i ispitivala postojanje masovne grobnice u koju su,
prema njihovim navodima, zakopani pobijeni Hrvati iz Vukovara i okoline za vrijeme ratnih
dejstava 1991. godine. Na “Ovčari” je američka delegacija kontaktirala sa predstavnicima
UN. Ambasadorica Albright je sa sobom ponjela dvije ljudske lubanje, iskopane na farmi,
koje je dobila od pripadnika UN prisutnih na farmi “Ovčara” od ranije.
Nakon posjete “Ovčari” američka delegacija je u Radničkom domu u Borovu Naselju
održala sastanak i razgovor s delegacijom RSK. Delegaciju RSK su činili predsjednik RSK
Goran Hadžić, Milan Ilić i Božidar Petrović. Sastanak je trajao oko 1 čas, a američka
delegacija je u razgovoru inzistirala na ispitivanju mogućnosti zajedničkog suživota Hrvata

36
Prijemni pečat: RSK, Vlada RSK, Knin, broj: 05-5-70/94., primljeno 17. 1. 1994.
37 �
Madeleine.
38 �
Peter.
39
Priređivači nisu utvrdili ime.
40
Bowman.
41 �
Grey.

58
i Srba na području RSK, kao i mogućnost povratka Hrvata u Slavoniju, Baranju i zapadni
Srem. Naročito je američki ambasador u RH Piter Galbraith tražio od predsjednika RSK
Hadžića odrješit odgovor “da” ili “ne” da se iseljeni i “protjerani” Hrvati mogu vratiti u
RSK. Predsjednik Hadžić je odgovorio ambasadoru Galbraithu da nema nikakvih zapreka
da se oni Hrvati koji se nisu ogrešili o Ustav i zakone RSK, vrate u RSK, poštujući važeću
proceduru.
Nakon završenog razgovora, američka delegacija je oko 14 časova iz Erduta helikopterom
napustila RSK istog dana
M. P.42 N A Č E L N I K
Drača Aco, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

13
1994., siječanj 13.
Slunj
Izvješće o radu SJB Slunj u 1993. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj: 08 – 03 / 1 – 2 – 2 – str. pov. 2 / 1994.
Slunj, 13. 01. 1994. godine.-
SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
VOJNIĆ
PREDMET: Godišnji izvještaj,
dostavlja se.-
UVOD
Područje opštine koje pokriva SJB Slunj veličine je 1100 km², sa istočne strane graniči
sa teritorijom koja je pod kontrolom muslimanskih snaga, dok je sa zapadne strane teritorij
koji kontrolišu ustaške snage.
U toku 1993. godine radnici SJB Slunj pored poslova iz nadležnosti organa unutrašnjih
poslova bili su angažirani i na benkovačkom ratištu prilikom agresije ustaških snaga na
Republiku Srpsku Krajinu.
OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST
Služba u Stanici javne bezbjednosti Slunj organizirana je sektorskim načinom rada.
Područje opštine podijeljeno je na 6 sektora, a služba se vrši povremenim obilascima, a

Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

42 �

59
sektor Slunj je sektor I. kategorije koji je podijeljen na dva pozornička rajona i pokriven je
stalno. Vođe sektora su stručni radnici sa dužim radnim iskustvom u organima unutrašnjih
poslova. Služba se vrši u 8 sati automobilom i pješice kao i kombinirano.
/ Vidi tabelu broj 1 i 2 /.
KONTROLNA DJELATNOST
Kontrolna djelatnost provodi se svakodnevno, a ponekad i više puta dnevno radi
specifičnosti zadataka koje patrole obavljaju.
Prilikom kontrole radnici su u većini slučajeva službu vršili ispravno, dok u manjem
broju primjećeni su manji propusti na koje im je ukazano, a isti propusti nisu se ponavljali.
Prilikom kontrole radnicima su pružene stručne pomoći od strane rukovodioca gdje su im
dana uputstva za pravilan rad. / Vidi tabelu broj 2 /.
ZAKONITOST U RADU, PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE,
UPOTREBA VATRENOG ORUŽJA
U vremenskom periodu 1993. godine u SJB Slunj nije bilo niti jednog slučaja primjene
sredstava prinude, a niti upotrebe vatrenog oružja od strane ovlaštenih službenih lica
aktivnog, a tako niti rezervnog sastava milicije.
NAPAD NA OVLAŠTENA SLUŽBENA LICA
Napad na ovlaštena službena lica u 1993. godini evidentiran je jedan slučaj na patrolu
koja je obilazila sektor uz neposrednu blizinu granice kod mjesta Bogovolja. Patrola je dana
31. 08. 1993. godine oko 19,30 sati kontrolisala zaustavljeno vozilo “Jugo 45” reg. broja
VN 34 – 22 koje je iza sebe imalo laku prikolicu u kojoj su se nalazile 2 bačve po 200 litara
nafte namjenjene za prodaju muslimanima. Patrola je pokušala izvršiti operativnu radnju,
ali je jedan od prisutnih repetirao vatreno oružje, “puškomitraljez” cal. 7, 62 mm uperio
u patrolu i zahtijevao da se patrola udalji sa lica mjesta kako bi navedenu naftu prodali
muslimanima u Cazinsku krajinu. Operativnim radom došlo se do saznanja počinioca gdje
je ova SJB podnijela krivičnu prijavu OJT Vojnić protiv dva izvršioca napada na ovlaštena
sl. lica. / Vidi tabelu broj 4 /.
PRUŽANJE POMOĆI OVLAŠTENIM SLUŽBENIM LICIMA
U vremenskom periodu 1993. godine u SJB Slunj nije evidentiran niti jedan slučaj
pružanja pomoći ovlaštenim službenim licima od strane građana, jer se zato nije ukazala
potreba.
ŽALBE GRAĐANA NA POSTUPAK OVLAŠTENIH SLUŽBENIH LICA
U navedenom periodu nije bilo žalbi građana na rad i postupak ovlaštenih službenih lica.
POVREDA RADNE DISCIPLINE
U navedenom vremenskom razdoblju u 1993. godini povreda radne discipline bilo je
u jednom slučaju, gdje su učestvovali dva aktivna radnika milicije i dva rezervna radnika
milicije. Aktivni radnik milicije je dao mito patroli u kojoj se nalazio jedan aktivni radnik
milicije i dva rezervna radnika. Isti su primili mito i od drugih građana radi propusta
robe kroz punkt u Kordunskom Ljeskovcu, koja je povežena radi prodaje muslimanima u
Tržačkoj Rašteli.
Protiv aktivnih ovlaštenih lica vodi se disciplinski postupak radi povrede radne discipline,
dok su rezervni radnici otpušteni iz službe i poslani na raspored u TO opštine.
Protiv sve četvorice podnešena je krivična prijava Opštinskom javnom tužilaštvu Vojnić.

60
 II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
Opšte stanje
U toku 1993. godine na području SJB Slunj ukupno je evidentirano 138 krivičnih djela,
a materijalna šteta procjenjuje se na oko 347420 DM, što je u usporedbi sa 1992. godinom
smanjenje za 57 krivičnih djela. Na takvo smanjenje broja krivičnih djela najviše je utjecalo
gotovo masovno napuštanje RSK od strane građana hrvatske nacionalnosti koji su dosta
često bili objekti krivičnih djela analizirajući podatke za 1992. godinu.
Po poznatom počiniocu u momentu izvršenja bilo je 25 krivičnih djela i to uglavnom
nedozvoljene trgovine “šverca” sa muslimanima iz zapadne Bosne, dok je po nepoznatom
počiniocu evidentirano 113 kriv. djela, a od toga je 56. kriv. djela naknadno otkriveno,
dok 57 nije otkriveno što u postocima iznosi 49% naknadne otkrivenosti, a u usporedbi
sa 1992. godinom postotak naknadne otkrivenosti smanjen je sa 63% na 49%. Na takvo
stanje dosta je utjecalo smanjenje broja operativnih radnika u SJB Slunj, nedovoljna
sektorska pokrivenost terena, kao ignoriranje zakona od strane počinilaca. Za istaći je i
činjenica da opština Slunj nema opštinskog suca već se krivične prijave dostavljaju OJT
Vojnić i OJT Glina, što dosta utječe na operativnost i efikasnost izvršnih organa vlasti i
usporava izgradnju pravnog poretka u cjelini.
Od ukupnog broja 121 prijavljenog lica u 1993. godini, 113 su muškarci, a 8 su žene.
Više od 50% počinilaca pripada starosnoj skupini od 25 – 35 godina starosti, a uglavnom
su to lica sa završenom osmogodišnjom i srednjom školom. Tri počinioca su recidivisti –
povratnici koji su počinili u različito vrijeme tri krivična djela razbojništva i dva krivična
djela teške krađe.
Praćenjem stanja kriminaliteta uočeno je da se efikasnije i brže rješavaju ona krivična
djela gdje se krim. obrada poduzima odmah po zaprimljenoj prijavi od građana.
Najugroženiju skupinu krivičnih djela čine djela iz glave 14. KZ RSK, a to su krivična
djela protiv imovine. Od težih krivičnih djela u grupaciji krivičnih djela protiv života i tijela
ostvareno je smanjenje sa 31 krivičnog djela u 1992. na 9 kriv. djela u 1993. godini.
MALOLJETNIČKA DELIKVENCIJA
Učešće maloljetničke delikvencije je zanemarivo, jer su prijavljena tri počinioca i to
dva maloljetnika za nedozvoljenu trgovinu koji su ispitivani uz prisutnost roditelja i jedan
maloljetnik za dva krivična djela teške krađe provaljivanje, koji je obrađivan uz prisutnost
socijalnog radnika, jer taj maloljetnik od ranije predstavlja socijalni problem i ima poteškoće
u razvoju.
OPŠTI KRIMINALITET
Najugroženiju skupinu krivičnih djela u 1993. godini sačinjavaju kriv. djela protiv
imovine, gdje je od ukupno evidentiranih 138 kriv. djela 75 kriv. djela protiv imovine, a
sličan je podatak za 1992. godinu, gdje je od 195 evidentiranih kriv. djela 93 bilo protiv
imovine.
Potrebno je istaći da se dosta često prilikom izvršenja kriv. djela pojavljuju uniformisana
naoružana lica o čemu je nadležna vojna komanda pravovremeno obaviještena, ali nije
ostvarena saradnja na odgovarajućem nivou. Oštećeni i saradnici koji bi mogli dati korisna
obavještenja zaplašeni su takvim radnjama, kao i opštom političkom i bezbednosnom
situacijom, te se jako teško dolazi do informacija. Nakon kratke bolesti krajem 1992. i
krajem 1993. godine preminula su dva operativna radnika inspektora sa dugogodišnjim
iskustvom, dok je jedan napustio posao najviše zbog materijalne situacije, tako da SJB Slunj
nije kadrovski stručno popunjena, što u narednom periodu treba predstavljati zadatak ne
61
samo SJB Slunj već SUP-a Vojnić i MUP-a Knin. Do sada je presudan faktor bio entuzijazam
operativnih radnika i njihovo samoodricanjem izvršavanje zadataka, međutim treba se
osvrnuti na materijalni status radnika koji je u ovakvoj situaciji sveden na egzistencijalni
minimum. Normalno funkcioniranje službe, vraćanje autoriteta i ugleda, kao i povećanje
postotka naknadne otkrivenosti moglo bi biti dovedeno u pitanje ako se u dogledno vrijeme
ne riješi način financiranja službe i radnika.
U Beogradu je osnovana policijska akademija, što treba iskoristiti u stručnom
osposobljavanju operativnih radnika, jer je porast organiziranog kriminala neminovan i
potrebno je stalno usavršavanje i specijalizacija krim. tehničara, pirotehničara, operativnih
radnika iz oblasti opšteg i privrednog kriminaliteta i dr.
KRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINE
U izvještajnom periodu evidentirano je 75 krivičnih djela, što iznosi preko 50% od
ukupnog broja evidentiranih kriv. djela u 1993. godini, dok je u 1992. godini od 195
evidentiranih na ovu vrstu kriv. djela prijavljeno 93. Materijalna šteta procjenjuje se na oko
201120 njemačkih maraka i to za društvenu imovinu 24700 DM, a za privatnu imovinu
176420 DM. Za ovu vrstu kriv. djela ukupno je prijavljeno 55 počinilaca.
Od evidentiranih 75 kriv. djela u ovog grupaciji, 38 je naknadno otkriveno a 37 je ostalo
neotkriveno, a najugroženija su kriv. djela velike krađe, gdje je evidentirano 45 kriv. djela
što predstavlja povećanje za 5 kriv. djela u odnosu na 1992. godinu. Također je indikativan
porast kriv. djela razbojništva sa dva u 1992. godini na 13 u 1993. godini, ali je operativnim
radom 9 naknadno otkriveno. U otkrivanju počinilaca i pronalaženju predmeta ima
određenih problema, jer situaciju otežava slaba komunikacijska povezanost sa susjednim
SJB i SUP-ovima. Također je bilo slučajeva prodaje otuđenih predmeta muslimanima u
zapadnu Bosnu, što je za sada nemoguće pronaći i realizirati.
STRUKTURA KRIVIČNIH DJELA PROTIV IMOVINE

Naziv KD po KZ Broj KD u Učinilac Učinilac Nakn. otkriv. %

RSK 93. g. poznat u mom. nepoz. u mom.
izvršenja izvršenja
– krađa 12 – 12 5 45
– teška krađa 45 – 45 21 48
– razbojništvo 13 – 13 9 75
– oduzimanje vozila 1 – 1 – –
– oštećenje
2 – 2 2 100
tuđe stvari
– prevara 1 – 1 – –
– prikrivanje 1 – 1 1 100

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA

U odnosu na 1992. godinu kada je evidentirano 31 kriv. djelo protiv života i tela, u 1993.
je evidentirano 9 kriv. djela, a na takvo smanjenje najviše je utjecalo napuštanje RSK od
strane građana hrvatske nacionalnosti. Naknadnim otkrivanjem otkrivena su i prijavljena 3
počinioca za 3 kriv. djela i to jedno ubistvo i dva kriv. djela teške tjelesne povrede. Od 6 kriv.
djela ubistava 5 je neotkriveno, dok je 1 naknadno otkriveno, a žrtve su u 3 slučaja bili Srbi i
u 3 slučaja Hrvati. Sve žrtve su ubijene vatrenim oružjem sa manjeg odstojanja, a izvršenim
uviđajem nisu pronađeni tragovi koji bi ukazivali na prethodno iživljavanje nad žrtvom.
62
 U suradnji sa SUP-om Vojnić i SDB operativnim radom naknadno su otkrivena 4 kriv.
djela ubistava, odnosno terorizma koje su pripadnici ubačene DTG počinili i na okrutan
način masakrirali 9 lica srpske nacionalnosti u toku 1992. godine.
Naziv KD po Broj KD Učesnik poznat Učesnik NO %
KZ RSK u 1993. g. nepoznat
– ubistvo 6 – 6 1 20%
– teška tj.
povreda 3 – 3 2 66%

KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALA

U izvještajnom periodu evidentirano je 1 krivično djelo pokušaja silovanja koje je
operativnim radom naknadno otkriveno, a radilo se o pokušaju silovanja koje je počinio
pripadnik dobrovoljačke jedinice nad jednom starijom ženom. U tok 1992. godine
evidentirana su 2 kriv. djela silovanja, koja su također naknadno otkrivena.

Naziv KD Broj KD Poznati Nepoznati NO %

– silovanje 1 – 1 1 100

KRIVIČNA DJELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE

Od ukupnog broja evidentirano je 16 kriv. djela izazivanja opšte opasnosti i to 15
namjerno izazvanih paljevina i jedno postavljanje eksplozivne naprave pod vozilo koje je
koristio predsjednik SO Slunj. Naknadnim otkrivanjem otkrivena su dva kriv. djela, dok
je 14 ostalo neotkriveno, što je slab postotak otkrivenosti, oko 10%. Sličan je podatak za
1992. godinu, kada je evidentirano 20 kriv. djela izazivanja opšte opasnosti, 4 su naknadno
otkrivena a 16 je bilo neotkriveno.
Najčešći motiv za izvršenja kriv. djela je osveta prema imovini Hrvata koji su bili uključeni
u oružanu pobunu protiv srpskog naroda RSK, a otkrivanje počinilaca kao i dokazivanje je
veoma otežano.
Namjerno postavljanje eksplozivne naprave pod vozilo SO Slunj imalo je određene
političke konotacije i došlo je do uznemirenja, kako građana tako i lica zaposlenih u SO
Slunj, međutim prema do sada prikupljenim obavještenjima postoji osnov sumnje da je to
uradilo lice koje je u vreme izvršenja bilo bitno smanjeno uračunljivo zbog opšteg revolta
prema funkcioniranju organa opštinske vlasti, bez ikakve političke ili stranačke isključivosti
i opredeljenosti.
OSTALA KRIVIČNA DJELA OPŠTEG KRIMINALITETA
Evidentirano je 1 kriv. djelo oduzimanja vozila na štetu UNPROFOR-a koje je drugog
dana pronađeno, ali počinilac još nije otkriven, međutim greškom pripadnika civilne
policije43 ključ je ostao u vozilu, a vrata otključana što je počinilac iskoristio.
Osim toga evidentirana su dva oštećenja tuđe stvari koja su oba naknadno otkrivena,
jedna prevara i jedno prikrivanje, ali ova kriv. djela ne predstavljaju posebne probleme sa
bezbedonosnog aspekta.

Misli se na Civilnu policiju UNPROFOR-a.

43 �

63
 NEDOPUŠTENA TRGOVINA I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA
Krivična djela nedopuštene trgovine i zloupotrebe opojnih droga u izvještajnom
periodu nisu se pojavljivala, a osim toga operativni radnici za sada ne raspolažu nikakvim
informacijama koje bi ukazivale na pojavu droge na području SJB Slunj.
KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDE
U izvještajnom periodu evidentirana su i obrađena 24 kriv. djela iz oblasti kriv. djela
protiv privrede i to 20 kriv. djela nedozvoljene trgovine, jedno kriv. djelo nesavjesnog rada u
službi, 1 kriv. djelo primanja mita i dva kriv. djela davanja mita, što je pad u odnosu prema
podacima za 1992. godinu gdje je evidentirano 38 kriv. djela.
U toku 1993. godine poduzeto je više raznih akcija na suzbijanju nedozvoljene trgovine sa
muslimanima iz zapadne Bosne, uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta oduzeta
je veća količina robe, međutim najveći broj počinilaca je prekršajno prijavljen što je u ovoj
situaciji efikasniji i operativniji način. Vrijednost oduzete robe gdje je pokrenut krivični
postupak procjenjuje se preko 60000 DM, a ukupno su prijavljena 23 lica. SJB Slunj
trenutno nema operativnog radnika stručno osposobljenog za privredni kriminalitet, što
će u narednom periodu predstavljati problem i to je potrebno uzeti u obzir u programskoj
orijentaciji za 1994. godinu.
KRIVIČNA DJELA čl. 62. do 90. KZ RSK
Prema pokazateljima za 1993. godinu nije bilo evidentiranih krivičnih djela ugrožavanja
sigurnosti ili nasilja nad građanima pripadnicima drugog naroda, narodnosti ili etničke
grupe, a također niti pojava iznuđivanja iskaza, otmice, prinude i slično.
KRETANJE I BORAVAK STRANACA
SJB Slunj je novoformirana stanica koja za sada ne rješava problematiku boravka stranaca,
jer izuzev pripadnika UNPROFOR-a na području SO Slunj ne borave strani državljani.
U tri slučaja u prostorije SJB Slunj privedeni su pripadnici UNPROFOR-a koji su
fotografirali bez potrebnog odobrenja, te su im filmovi uz potvrdu oduzeti.
POTRAŽNA DJELATNOST I POJAČANI NADZOR
U toku 1993. godine nije bilo centralnih potraga, a raspisane su 2 lokalne potrage i to
jedna je istog dana uspješno realizirana u saradnji sa SUP-om Šabac, dok je jedna lokalna
objava za vozilom UNPROFOR-a još uvijek na snazi.
– Pojačani nadzor
SJB Slunj za sada nema lica pod pojačanim centralnim i lokalnim nadzorom, a praćenja
lica za koja smo operativno zainteresirani ostvaruje se preko vođa teritorijalnih sektora i
saradničkom mrežom.
KRIMINALISTIČKO – TEHNIČKI POSLOVI
U toku 1993. godine radnici SJB Slunj izvršili su ukupno 57 uviđaja, što iznosi 50%
u odnosu prema 113 kriv. djela zaprimljenih po nepoznatom počiniocu. Prilikom vršenja
uviđaja, na licu mjesta u dva slučaja pronađeni su i fiksirani tragovi otisaka papilarnih linija
i poslani na vještačenje u Odelenje krim. tehnike Banja Luka. Kod krvnih delikata u tri
navrata na licu mjesta pronađene su ča(h)ure koje su za sada pohranjene u SJB Slunj.
U tri slučaja o događaju je putem telefona obaviješten istražni sudija OJT Vojnić koji
nije izašao na lice mjesta, a takva međugradska udaljenost i nepovezanost stvara određene
poteškoće u radu. U jednom slučaju vršena je rekonstrukcija kriv. djela ubistva koje je
zahtijevao OJT Glina.
64
 Iz oblasti krvnih delikata izvršeno je 6 uviđaja, iz oblasti imovinskih delikata 18, kod
saobraćajnih nesreća 6 i kod požara i eksplozija 16 uviđaja. Osim toga izvršeno je 11 uviđaja
kod ostalih događaja, kao što su samoubistva, samoranjavanja, saobraćajne nesreće sa
materijalnom štetom i drugi događaji.
Kronični nedostatak kriminalističko – tehničke opreme djelimično je rješen putem
pomoći mještana Kordunskog Ljeskovca i Kremena zaposlenih u Njemačkoj, ali je prilikom
vršenja uviđaja vidljiv nedostatak nesesera za uviđaj, filmova, raznih praškova, četkica, folija
i drugo. U posljednje vrijeme razvijanje filmova i izrada fotografija također predstavlja
problem. Dvojica krim. tehničara za sada su sasvim dovoljno, međutim njihovo stručno
usavršavanje treba dalje nastaviti u većim centrima što također treba predstavljati zadatak za
1994. godinu.
PRIMJENA NEKIH ODREDBI ZKP-a
Osim krvnih delikata gdje se ostvaruje izvjesna saradnja sa javnim tužilaštvom u Glini,
u drugim oblastima kriminaliteta nije ostvarena saradnja. U jednom slučaju i to za kriv.
djela nedozvoljene trgovine smo pismeno obavješteni da se kriv. prijava odbacuje, a devize
oduzimaju, dok o ostalim podnešenim kriv. prijavama nismo obavješteni, niti su nam
naknadno upućeni zahtjevi za prikupljanje obavještenja u smislu čl. 151. ZKP-a.
Izvršeno je 15 pretraga stanova i drugih prostorija na temelju čl. 210. st. 1. ZKP, ali uz
prisutnost svjedoka i sastavljanje zapisnika.
Ukupno su izdane 64 potvrde o privremenom oduzimanju predmeta na temelju čl. 211.
st. 4., čl. 151. i čl. 154. ZKP vezano za podnošenje krivič. prijava i to sve bez naredbe
istražnog sudije, jer se na takav način najefikasnije mogu pronaći predmeti i osigurati dokazi.
PROTIVDIVERZIONA ZAŠTITA
SJB Slunj u svom formacijskom sastavu ima jedno odelenje koje djeluje pri SUP-u Vojnić
po pozivu u slučaju ubacivanja DTG.
Odelenje do sada nije bilo angažirano, a u slučaju potrebe bit će stavljeno u funkciju pod
jedinstvenom komandom komandira posebne jedinice milicije. Ta jedinica je u osnivanju i
ne raspolaže savremenom protiv – diverzantskom opremom.
ODNOS PREMA PRIPADNICIMA UNPROFOR-a
U toku 1993. godine nije bilo većih problema u odnosima prema pripadnicima
UNPROFOR-a, tako da se odnosi u cjelini mogu ocijeniti kao korektni.
U tri slučaja radnici SJB Slunj su intervenirali i u prostorije SJB Slunj priveli pripadnike
UNPROFOR-a zbog osnovane sumnje da su vršili fotografiranje zabranjenih zona i
objekata, kojom prilikom su im uz potvrdu oduzeti filmovi. Vojne institucije do sada nisu u
svim za fotografiranje zabranjenim zonama i objektima postavile potrebna upozorenja, što
stvara određene probleme u radu.
Pripadnici civilne policije UNPROFOR-a prijavili su tri nestanka vozila otuđenih od
strane nepoznatih lica, a operativnim radom dva vozila su pronađena i vraćena, dok jedno
vozilo nije pronađeno i za njim je raspisana lokalna objava.
Prilikom vršenja uviđaja kod težih kriv. djela obavezno se obavještava civilna policija
UNPROFOR-a koja prisustvuje vršenju uviđaja i tu je odnos veoma korektan.
Određenih problema sa pripadnicima poljskog bataljona UNPROFOR-a u Slunju bilo
je iz razloga što su građanima bez odobrenja nadležnih organa omogućili telefoniranje u
inozemstvo, ali rješavanje te problematike je u toku. Osim smrtnih i drugih hitnih slučajeva
za sada se telefoniranje od UNPROFORA zabranjuje.
65
 JAVNI RED I MIR
U navedenom periodu stanje javnog reda i mira na području koje pokriva SJB Slunj je
zadovoljavajuće.
Nije bilo narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, već se radi o svađama,
neovlaštenom pucanju iz vatrenog oružja na javnim mjestima, a u manjoj mjeri o drskom
ponašanju.
Podnešeno je u 1993. godini 103 prekršajne prijave i prijavljeno je 127 lica.
VRSTA PREKRŠAJA Broj prekršaja Broj prijavljenih lica
– drsko ponašanje 1 2
– tuča na javnom mjestu 5 10
– neovlaštena pucnjava 2 2
– svađa i vika 8 14
– prelazak ilegalni državne granice 2 7
– Zakon o ličnom radu 85 92

REGULIRANJE I KONTROLA SAOBRAĆAJA NA CESTAMA

Područje saobraćajnog sektora SJB Slunj prelaze magistralne ceste Zagorje, Slunj, Plitvice
i Grabovac, Vaganac, regionalne ceste Slunj – Tržić i Slunj – Cetingrad, te lokalne ceste koje
povezuju naselja na području opštine Slunj.
Stanje cesta na području saobraćajnog sektora Slunj je nezadovoljavajuće iz razloga što
su ceste dosta oštećene i na njima ima dosta udarnih rupa. Osim toga nedostaje vertikalna i
horizontalna signalizacija.
Ceste su u ovakvom stanju zbog toga što od nastanka rata, tj. 1991. godine, nije vršena
popravka niti rekonstrukcija istih.
Iz razloga što bezbednijeg saobraćaja potrebno je izvršiti popravak cesta, te postaviti
oštećene ili uklonjene saobraćajne znakove, te ocrtati središnje i rubne linije na cesti.
Na području koje pokriva saobraćajni sektor SJB Slunj dužine cesta su sljedeće:
– magistralne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 km,
– regionalne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 km.
Kadrovske mogućnosti SJB Slunj su takve da ne mogu obezbediti dovoljan broj radnika
za obavljanje poslova oko kontrole i regulacije saobraćaja.
Tehničke mogućnosti organa su loše iz razloga što nedostaje oprema i pribor za obavljanje
uviđaja kod saobraćajnih nezgoda, te je dosta loše stanje vozila.
Da bi se ovakvo stanje popravilo potrebno je pribaviti dovoljan broj “STOP” tablica sa
ličnim izvorom svjetlosti, lampe jačeg kapaciteta za osvjetljavanje većeg prostora, komplet
saobraćajnih znakova koji se koriste za obezbeđenje lica mjesta, pribor za izradu skica lica
mjesta, u što se ubrajaju: cestovni krivuljari, ravnala, trokuti, razmjernik, rotring pera, paos
papir i tuš. Osim toga potrebno je pribaviti fotoaparat sa blicom i baterijom, te ostali pribor
koji je potreban u tu svrhu.
Saobraćajno odelenje je bilo formirano u 12. mjesecu 1992. godine, ali zbog agresije
Hrvata na RSK 22. 01. 1993. godine zbog odlaska ljudstva na benkovačko ratište, a isto
tako velika angažiranja milicije u suzbijanju nedozvoljene trgovine / šverca / sa muslimanima
zapadne Bosne, odelenje se rasformiralo i do danas nije formirano radi nedostatka ljudstva.
U 1993. godini na području koje pokriva SJB Slunj evidentirano je 24 saobraćajnih
nezgoda, od toga 4 teške nezgode u kojoj su dva lica smrtno stradala i 2 teško povređena.
66
 Najčešći uzroci kod prometnih saobraćajnih nezgoda su neprilagođena brzina uvjetima
i stanju puta.
KONTROLA PROMETA PREKO DRŽAVNE GRANICE
Područje koje pokriva SJB Slunj ima jedan granični prijelaz, Maljevac, na kojem službu
vrše radnici SJB Krnjak – Tušilović, te nismo upoznati sa problematikom na graničnom
prelazu.
KRIPTOZAŠTITA
Ova Stanica javne bezbednosti Slunj u toku 1993. godine nije popunila radno mjesto
kriptozaštite.
ZAŠTITA OD POŽARA
U navedenom vremenskom periodu evidentirano je 15 podmetanja požara stambenih
objekata vlasništvo lica hrvatske nacionalnosti koji su napustili područje RSK-e.
UPRAVNI POSLOVI
U Stanici javne bezbjednosti Slunj u toku 1993. godine obavljani su poslovi vezani
za: putne isprave, nabavljanje, držanje i nošenje oružja, državljanstvo, vozačke dozvole,
registracije vozila, lične karte i ostali upravni i opći poslovi.
Kako je zgrada SJB Slunj u toku ratnih dejstava zapaljena, u njoj je uništena sva arhiva
vezana za vozačke dozvole i saobraćajne dozvole, pa se susrećemo sa problemima koji ne prate
ostale SJB na našem području. Uz veoma mali broj izvršilaca i na malom i neadekvatnom
poslovnom prostoru, te uz nedostatak odgovarajućih mašina, aparata i pomagala, ova SJB i
radnici koji rade opće i upravne poslove izvršili su slijedeće poslove:
– Putne isprave
Ova SJB u toku 1993. godine izdala je 45 suglasnosti za izdavanje putnih isprava naših
građana, koji su putne isprave izradili na području Jugoslavije.
– Nabavljanje, držanje i nošenje oružja
Poslovi oko izdavanja odobrenja za nabavku oružja, municije i eksploziva koje obavlja
Stanica javne bezbjednosti Slunj u toku 1993. godine izgleda ovako:
– podnešeno zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39,
– izdato odobrenja za nabavku oružja . . . . . . . . . 32
– odbijeno zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,
– u postupku zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11,
– izdato oružanih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19,
– zamjena oružnih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.
Što se tiče registracije u 1993. godini registrirano je i to:
– pištolja – revolvera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15,
– lovačke puške . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5,
– lovački karabin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.
Problemi koji se javljaju po pitanju oružja jesu nedostatak određenih registara, jer do
danas nismo dobili potreban broj registara za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, registar
za izdavanje oružnih listova, te registar za izdavanje municije i eksploziva, već se koriste
pomoćni registri. Smatramo da bi navedene registre trebalo u što skorije vrijeme odštampati
i dostaviti na upotrebu.
67
 Problemi registracije oružja koje su građani pronašli ili su ga zarobili u toku ratnih
dejstava, gdje navedeno oružje smatraju ratnim plijenom, ova SJB nije dobila potrebno
uputstvo od MUP-a Knin kako postupati sa ovakvim zahtjevima građana. Ova stanica javne
bezbjednosti nije imala u toku 1993. godine niti jedan pismeni zahtjev za legalizaciju takvog
oružja, već su se građani usmeno obraćali. Smatramo da bi bilo potrebno donijeti određena
uputstva radi boljeg i ažurnijeg rješavanja zahtijeva za registraciju ovakve vrste oružja.
Što se tiče izdavanja odobrenja za nabavu municije, ova SJB Slunj u toku 1993. godine
nije izdala niti jedno odobrenje, a isto tako nije izdala niti jedno odobrenje za nabavu
eksploziva.
– Državljanstvo
Poslovi vezani uz državljanstvo su manjeg obima, a do sada SJB Slunj riješila je dva
zahtjeva otpusta iz državljanstva. Razlog nerješavanja državljanstva jeste taj, što do sada nije
rješeno pitanje državljanstva u RSK. Međutim, treba po organizacionoj šemi odrediti tko
će raditi te poslove, da li SJB ili sekretarijati, jer se već sada pokazalo da zahtjevi za otpust iz
državljanstva se dugo ne rješavaju upravo zbog toga što nije precizirano tko će posao raditi.
Mišljenja smo da to treba biti isključivo u nadležnosti SJB kako bi predmeti bili ažurnije
riješeni.
– Vozačke dozvole
– podnešeno zahtijeva i izdato
vozačkih dozvola u 1993. g . . . . . . . . . . . . . . . 260
Već smo u početku naveli da su poslovi oko izdavanja vozačkih dozvola u SJB Slunj
specifični, jer smo jedina SJB koja je ostala bez arhive, pa je nužno oformiti nove dosjee
vozača. Mnogi vozači u toku ratnih dejstava ostali su bez vozačkih dozvola, pa je to još jedan
dodatni problem koji bi trebalo rješiti na nivou MUP-a.
– Registracija vozila
– U toku 1993. godine registrirano . . . . . . . . . 262,
– produženo registracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430.
Poslovi oko registracije motornih vozila su isto tako problematični što nije sačuvana
arhiva – kartoteka, pa je to jedan od dodatnih problema kada se gubi trag vozilima i njihovo
praćenje. Počinjemo od formiranja novih dosjea vozila kao i kartoteke vozila. U više navrata
potraživali smo kartone za vozila koje nismo do danas dobili. Nemoguće je pratiti vozila bez
kartoteke, a sve je veća potreba traganja za ukradenim vozilima. Sva tehnička oprema koju
je posjedovala SJB Slunj ukradena je i uništena tokom ratnih dejstava, tako da kompjuter
koji je sadržavao sve podatke o vozilima nestao je iz SJB.
Registraciju poljoprivrednih traktora, motora i ostalih vozila nismo u ovoj godini vršili
zbog toga što nismo dobili tablice za registraciju istih.
– Poslovi matičarstva i ličnog imena nisu ni rađeni u SJB Slunj, već u opštini Slunj, a do
danas nismo dobili uputstvo da bi se radilo kod nas. Poznato nam je da su građani tražili
promjenu imena ili prezimena, ali nisu podnosili zahtjeve.
– Jedinstveni matični broj građana za RSK za područje Korduna isključivo radi SUP
Vojnić zbog kompjutera. To je za nas još jedan dodatni problem, što građani moraju više
puta dolaziti sa sela u Slunj da bi rješili svoje građanske obaveze, ili su prinuđeni u slučaju
hitnosti sami odlaziti u Vojnić.
68
 – Poslovi vezani za udruženje građana nisu započeti u SJB Slunj, jer nije došlo uputstvo
tko radi te poslove, pa smo imali u toku godine jedan slučaj registracije udruženja građana,
a registraciju je provela opština Slunj.
Lična karta, prebivalište i boravište građana
– izdato ličnih karata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396,
– prijava prebivališta u SO Slunj . . . . . . . . . . . 200,
– odjava prebivališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26,
– prijava i odjava boravišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7,
– zahtjevi za iselenje iz RSK . . . . . . . . . . . . . . . . 13.
Izrada ličnih karata je ove godine vršena u većem obimu zbog izmjena lične karte. Zbog
nedostatka mašine za pričvršćivanje slika na ličnoj karti, te nedostatka kompjutera, prisiljeni
smo lične karte slati u SUP Vojnić na doradu, što i SUP-u Vojnić i SJB Slunju čini dodatne
probleme.
– Stalno nastanjene strance nismo imali u SJB Slunj, ali smo imali 13 zahtijeva građana
za iselenje u Hrvatsku kojima zahtjev nije rješen dosta dugo vremena, a uglavnom se radi o
starijim i bolesnim licima.
Ova SJB Slunj u toku 1993. godine izdala je raznih uvjerenja i potvrda građanima 248.
Potvrde su najčešće izdavane građanima koji su selili u Republiku Srbiju radi selidbe njihove
imovine.
Sve navedene poslove, te poslove vođenja blagajničkog poslovanja, obračuna ličnih
dohodaka, otpreme pošte, vode dva referenta i dva daktilografa. Mišljenja smo da se hitno
mora nešto učiniti na popuni radnih mjesta kako bi poslovi bili ažurni i efikasniji.
STRUČNO OBRAZOVANJE
U toku 1993. godine 2 radnika su završila kurs za krim. tehničara, a 5 milicionara
pripravnika je završilo tečaj u Golubiću.
Što se tiče obuke rezervnog sastava milicije, povremeno se održava teoretska nastava.
KADROVSKI POSLOVI
Brojno stanje SJB Slunj na dan 31. 12. 1993. godine izgleda ovako: 28 aktivnih ovlaštenih
službenih lica, 9 pripadnika rezervnog sastava milicije i 6 neovlaštenih radnika. Navedeno
brojno stanje u svakom slučaju nije zadovoljavajuće i najozbiljnije treba uzeti u razmatranje
kadrovsku problematiku, te navedenu stanicu pokušati popuniti sa odgovarajućim brojem
ovlaštenih službenih lica, kao i neovlaštenih osoba koji obavljaju upravne poslove. Kod
upravnih poslova nismo vršili popunu radnih mjesta po sistematizaciji iz razloga što nismo
imali adekvatan prostor da potrebne radnike razmjestimo kako bi mogli nesmetano obavljati
svoje poslove, ali čim se izvrši rekonstrukcija stanice navedeni radnici biti će primljeni i
raspoređeni po sistematizaciji radnih mjesta. Kod ovlaštenih službenih lica također imamo
problema oko popunjavanja radnih mjesta gdje je predviđena viša i visoka stručna sprema,
jer za sada takovih profila radnika nemamo, ali ćemo ubuduće i to pokušati rješiti na
zadovoljavajući način.
TEHNIČKA I MATERIJALNA OPREMLJENOST
Od tehničko materijalnih sredstava u SJB Slunj sada su u upotrebi: jedno teretno vozilo
“Tam 110”, putnički automobil “Zastava 101” 5 komada, “Jugo 55” 2 komada, “Zastava
128” 1 komad, “Golf ” dizel 1 komad, specijalno vozilo marica “Renault” 1 komad, “Lada
Niva” 1 komad.
69
 Od sredstava veze posjedujemo 4 male prenosne stanice UKV […]44 i 2 komada stanica
“RIZ” 4800.
Što se tiče opreme uniforme i oružja trenutno imamo dovoljno uniforma i oružja.
Nedostaju nam sredstva za vezivanje lisice i gumene palice za sve radnike.
Od tehničkih pomagala nedostaje nam skoro sve:
– terminal, teleprinter, električno računalo, dvije električne pisaće mašine, oprema za
laboratorij za krim. tehniku, 4 telefona, komplet automehaničarskog alata sa dizalicama,
potrebne bušilice za izradu ličnih karata i pasoša, kao i kutija za uzimanje otisaka papilarnih
linija.
POSLOVI TELEFONSKO – TELEGRAFSKIH VEZA
SJB Slunj trenutno koristi telefonske veze koje su u dosta lošem stanju i često dolazi do
prekida telefonskih veza, tako da sve razgovore koje moramo obaviti telefonskom redovnom
linijom nismo u mogućnosti obaviti već koristimo vojnu centralu preko vojnog poligona,
koja nas po potrebi dalje prespaja. Teleprinterske veze do sada nisu uspostavljene, a niti
stanica raspolaže sa teleprinterom koji bi eventualno u skorije vrijeme proradio. UKV veze
također ne funkcioniraju jer nije uključen repetitor.
OBRAMBENE PRIPREME
Radnici SJB Slunj u toku 1993. godine direktno su bili uključeni u ratna dejstva ukupno
40 dana, a bila su uključena 64 radnika. Krajem 1. i 2. mjeseca 1993. godine na južno –
dalmatinskom ratištu u trajanju od 30 dana u tri grupe bilo je ukupno 54 radnika SJB
Slunj.
Polovinom 9. mjeseca 1993. godine nakon eskalacije ratnih dejstava na Kordunu, u
formacijski sastav 13. pješadijske brigade bilo je uključeno 1 odelenje SJB Slunj, odnosno
10 radnika u trajanju od 10 dana.
U toku 1992. i 1993. godine ukupno su poginula – umrla 3 radnika SJB Slunj i to
Bunčić Željko, koji je učestvovao u akcijama oslobođenja “Koridora” u Republici Srpskoj
gdje je i poginuo, dok su dvojica radnika i to Bjeljac Ranko i Pilja Ilija umrli prirodnom
smrću.
Bjeljac Ranko i Pilja Ilija umrli su prirodnom smrću, međutim njihovu smrt treba
usko povezati sa ratnom psihozom i situacijom u kojoj se nalazimo, jer i izlječive bolesti
se iskompliciraju i postanu neizlječive, tako da se i Bjeljac Ranko i Pilja Ilija po našem
mišljenju mogu smatrati žrtvama rata.
Za vrijeme ratnih dejstava na južno – dalmatinskom ratištu polovinom 2. mjeseca 1993.
godine, ranjen je načelnik SJB Slunj Klipa Ljuban, što predstavlja i ukupan broj ranjenih
pripadnika SJB Slunj.
NAČELNIK
Ljuban Klipa

Prijepis, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 1068 – 2.

44
Nečitko u izvorniku.

70
 14
1994., siječanj 15.
Knin
Odluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Dušana Rakića, kojom se zabranjuju
troškovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu reprezentacije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO ODBRANE
Broj: 01 – 118 – 1
Knin, 15. 01. 1994.
Na osnovu člana 299. stav. 2. Zakona o Srpskoj vojsci Krajine (“Službeni glasnik RSK” br.
2/93), a zbog izuzetnih poteškoća u mat. i financijskom obezbeđenju Ministarstva odbrane
RSK i Srpske vojske Krajine, d o n o s i m
ODLUKU
1. Zabranjujem stvaranje rashoda na teret sredstava odobrenih za finansiranje MO RSK
na ime reprezentacije / pića, kava, ručkovi i slično /, svim licima na dužnosti u MO RSK i
upravama MO.
2. Zabranjujem priznavanje i isplatu troškova pića, jela, telefonskih i drugih usluga, osim
troškova prenoćišta – smeštaja / uključujući i doručak, ako se obavezno naplaćuje uz smeštaj
/, po računima hotelsko – ugostiteljskih organizacija prilikom obračuna i isplate naknade
za službeno putovanje. Ako se na službenom putovanju koristi pansion ili polupansion
priznaju se stvarni troškovi pansiona, odnosno polupansiona i 20% dnevnice – ako se
koristi pansion, odnosno 40% dnevnice – ako se koristi polupansion.
3. Izuzetno, priznavanje ograničenih troškova iz tačke 1. i 2. ove odluke može se vršiti samo
po mome odobrenju.
4. Sa odredbama ove odluke upoznati sva lica na službi u MO RSK i upravama MO.
5. Ova odluka se primjenjuje od dana donošenja.
NK / ŠR
Dostavljeno:
– MO RSK,
– upravama MO M. P. 45 M I N I S T A R
– arhiva. kontraadmiral
Dušan Rakić (v. r.)

Izvornik, strojopis, ćirilica

Hrvatski informativni centar, A-030-5.

45
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.

71
 15
1994., siječanj 16.
Okučani
Dopuna žalbe Dragana Vlaisavljevića iz Okučana upućena zapovjedniku 18. korpusa SVK
pukovniku Milanu Čeleketiću, kojom se zahtijeva Vlaisavljevićevo puštanje iz KPD-a Stara
Gradiška te se navode detalji njegova dotadašnjeg ratnog puta

DRAGAN VLAISAVLJEVIĆ
OKUČANI, N. Vujasinović 12.
Dopunu žalbe,
dostavlja
KOMANDI 18. KORPUSA
– na ličnost k – danta, pukovnika
Čeleketić Milana –
Naredbom br. 18 – 19 k – danta VP 9162 Okučani od 12. 01. 1994. godine izrečena
mi je disciplinska kazna 180 (stoosamdeset) dana vojničkog zatvora sa obrazloženjem da
sam počinio disciplinski prestup iz člana 179. tačka 3. Zakona o službi u SVK. Takođe u
obrazloženju je naznačeno da je disciplinski prestup dokazan prijavom patrole vojne policije
VP 9162 Okučani i mojim priznanjem.
U blagovremeno ostavljenom roku na navedenu naredbu izjavio sam žalbu u kojoj sam
detaljno obrazložio sled događaja od 04. 01. 1994. godine do 11. 01. 1994. godine kada
sam priveden od strane patrole vojne policije u KPD St.46 Gradiška.
Ovom prilikom bi detaljnije obrazložio svoj rad od izbijanja sukoba u z.47 Slavoniji do
privođenja:
– po izbijanju sukoba u z. Slavoniji, u saglasnosti sa načelnikom štaba NO Gradiška Pucar
Boškom organizovao sam sa kap. I klase Grujičić Milutinom ISTURENI ŠTAB TO
OKUČANI gdje smo obavljali sledeće poslove:
– naoružavanje, oblačenje, pripremanje ljudstva i prebacivanje preko Mlake u z. Slavoniju,
– prihvatanje – materijalno obezbeđivanje i upućivanje svih dobrovoljačkih odreda i
pojedinaca (“Vukovi sa Vučjaka”, Odred Save Ostojića, dobrovoljaca iz Srbije i sl.) u z.
Slavoniju,
– uspostavljanje i održavanje (danonoćno) svih radio veza u trokutu Okučani – Mlaka –
Gradiška, te prenošenje naređenja, obavijesti za Banja Luku i Beograd,
– neprestana veza sa CVOJ Banja Luka – Bihać – Beograd radi davanja svih potrebnih
podataka o upotrebi helikoptera i lokaciji za spuštanje, te koridora za prolaženje,
– davanje svih potrebnih informacija pukovniku Džubiću48 radi utvrđivanja ciljeva za
avione i ostala dejstva,
– svakodnevno davanje istih podataka u isturena komandna mjesta (pukovnik Simić
Ratomir i Simić Novica),
– kompletno kontaktiranje – organizovanje dolazaka i izvještavanje sa područja z. Slavonije
(TV i radio i sve novinske kuće),

46
Stara.
47
Zapadnoj.
48
Priređivači nisu utvrdili ime.

72
– svakodnevno kontaktiranje sa svim bolnicama i medicinskim ustanovama (VMA
Beograd, MC Banja Luka, Gradiška) gdje su se nalazili naši ranjenici, radi praćenja liječenja
i oporavka i slanje izvještaja komandi Štaba TO Okučani,
– prihvatanje i organizovanje boravka svih pojedinaca koji su dolazili na područje z.
Slavonije (političara, aktivnih i rez. oficira, predstavnika SPC, Udruženja Srba i opštinskih
delegacija),
– organizirano prihvatanje izbjeglica preko Mlake (organizovanje prevoza na relaciji Međeđa
– Banja Luka) i praćenje njihovog upućivanja u Republiku Srbiju,
– organizacija prihvatanja izbjeglica sjeverno od Pakraca do Podravske Slatine, kada sam sa
VP i redovnom policijom Gradiška i Banja Luka nekoliko dana radio na prebacivanju istih,
a poslije više od mjesec dana na dobijanju i davanju informacija gdje se ko od izbjeglica
nalazi,
– do odlaska kIk Grujičić Milutina u Banja Luku radio sam na pripremi i organizaciji prvih
razmjena ranjenika i poginulih u rejonu Srbac – Davor, gdje smo dobili naše ranjenike
liječene u Pakracu, a što je dugo vremena bio prioritetan zadatak,
– radio sam na informativnom djelovanju sa Udruženjem Srba, te Crvenim krstom
Jugoslavije i Vojvodine, te sa sveštenicima Ivišević Boškom iz Medara, ocem Radovanom iz
Gradiške, a po pitanju upućivanja potrebne pomoći izbjeglicama,
– radio sam na neprestanim kontaktima i prihvatao delegacije Vlade Banja Luke i svih
ostalih opština po Republici Srpskoj i Srbiji,
– bio sam ovlašten od strane k – danta TO Okučani, a radi odlazaka u vojne komande i
institucije, a radi ostvarivanja zahtjeva TO Okučani,
– takođe sam otvorio deviznu štednu knjižicu u PBS Gradiška, na koju su pristigle dvije
devizne uplate (jedna od Mirić Dušana iz Kanade, a druga iz SR Njemačke), obe uplate su
upisane i tako upisane predane u Opštinu Okučani predsjedniku Opštine Vitez Milutinu.
Opunomoćenici za dizanje uplata sa knjižice bili smo ja i kIk Grujičić Milutin, i za to
vrijeme na knjižicu su stigle samo dvije uplate.
– takođe otvorena je i dinarska štedna knjižica (opunomoćenici smo bili ja i kIk Grujičić
Milutin), izvršena jedna uplata Vlade Banja Luke za potrebe novih tabli Okučani,
– radio sam na izdavanju dozvola za prelazak preko mosta na rijeci Savi (dnevno se izdavalo
i preko 300 dozvola),
– za cijelo vrijeme radio sam na izuzimanju opreme, oružja i municije po svim skladištima
banjalučkog korpusa, pa i iz Srbije, sa vlastitom organizacijom utovara i prevoza,
– radio sam na izradi reklamnog materijala za uniforme vojske i milicije z. Slavonije.
Sve ove nabrojane poslove radio sam zajedno sa kIk Grujičić Milutinom u periodu od 15.
08. 1991. godine do sredine aprila 1992. godine, kada je kompletna dokumentacija o radu
predana Opštini Okučani predsjedniku Opštine Vitez Milutinu.
Polovinom aprila, po predaji dokumentacije isturenog štaba TO Okučani Opštini Okučani,
na poziv sada pokojnog poručnika Veljka Milankovića, tada k – danta “Vukova sa Vučjaka”,
odlazim na Vučjak gdje obavljam dužnost pomoćnika za informacije i propagandnu
djelatnost i sa jedinicom sam prošao sva ratišta na “Koridoru”, a po oslobađanju “Koridora”
sa jedinicom sam bio na gradačačkom ratištu.
U septembru mjesecu 1992. godine uz suglasnost poručnika Milanković Veljka odlazim
u Bugarsku, radi pripreme izvođenja vitalnih poslova – dobijanju licence bugarskog
ministarstva za vanjsku trgovinu za izvoz nafte i naftnih derivata za Republiku Srpsku i
Srpsku Krajinu.
73
Po uspješnom obavljanju toga posla i pribavljanju potrebnih licenci 24. 12. 1992. godine
ponovo dolazim u z. Slavoniju, gdje boravim do 20. januara 1993. godine. U tom periodu
obilazim sve institucije u Okučanima (vojne – političke), gdje ne dobijam nikakva zaduženja,
a između ostalog odlazim u UNPROFOR i u mandatu šefa za z. Slavoniju Fišera49 i od
gđice Grunrung dobivam potvrdu da su Okučani pod kontrolom UNPROFOR-a, što je
stvorilo mogućnost prihvatanja roba iz inostranstva u z. Slavoniju (Okučane) u tranzitu
preko Republike Srbije. Kako u Okučanima nisam dobio nikakva zaduženja, niti sam dobio
poziv da se javim u vojsku, ponovo odlazim u Bugarsku radi nastavka započetih poslova i
dobivam radnu vizu koja važi do 30. 04. 1994. godine.
Posrednim putem preko firmi u Srbiji, a nakon što sam uspio dobiti rješenje od Komiteta
za sankcije, organizujem i upućujem u područje z. Slavonije robu široke potrošnje (so, šećer,
prašak), kao i vojnu opremu – vojničke čizme, s napomenom da je mojim posredstvom, a
preko preduzeća “Nada” Okučani, uveženo preko 1.400 pari čizama.
Prilikom razgovora sa majorom Babcem50 dogovorio sam se da uputim novu pošiljku
vojničkih čizama, što se obavezujem da realizujem odmah po povratku u Bugarsku, s
napomenom da sam uspio ugovoriti isporuku 5.000 pari vojničkih čizama, što daje
mogućnost obezbeđenja vojničke opreme i za druge jedinice. Osim toga spreman sam
pomoći jedinice 18. korpusa uvijek i u skladu sa mojim mogućnostima.
Ujedno molim da riješite i moj zahtjev za privremeno oslobađanje iz ratne jedinice, a radi
odlaska na rad u Bugarsku za vrijeme trajanja radne vize – to znači do 30. aprila 1994.
godine, do kojeg datuma sam se spreman ponovo javiti u svoju jedinicu, a u međuvremenu
obezbjediti pomoć, kako je to već gore naznačeno.
Na osnovu gore izloženog predlažem kao i u žalbi od 14. 01. 1994. godine, tj. da se naredba
stavi van snage i da mi se odobri odlazak na rad u Bugarsku.
KPD St. Gradiška, 16. 01. 1994. godine
Podnosilac žalbe
Dragan Vlaisavljević, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

16
1994., siječanj 18.
Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje situaciju na privremeno okupiranom
teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek pregovora o prekidu ratnih sukoba u
BiH vođenih u Ženevi

Utorak, 18. 01. 1994.

Jutros odlaze Jelena i Tanja. Kažu da im je bilo ugodno i da smo im baš pravi prijatelji.
Naš narod kaže: siromašan čovjek daje sve od sebe, bolje rečeno sve što ima. Eto, takvi smo
i mi. Danas još imaju posla i u Rajiću, pa će vjerovatno otići do Jeleninog rođaka – on je

Gerald Fischer.
49 �

Stevo.
50 �

74
liječnik specijalista pedijatar u bolnici u Gradiški n/S,51 da kod njih prespavaju pa bi u
četvrtak dalje za Beograd.
Palo je noćas i snijega. Pobijelio je – palo ga je oko pet centimetara, ali je put čist.
Danas u 13 sati počeli su razgovori u palati nacija u Ženevi o krizi u Bosni, o srpsko –
hrvatskim odnosima.
Prilikom slijetanja na ženevski aerodrom došlo je do kvara na oba dva lijeva točka na
avionu kojim je dolazio predsjednik Milošević52 i Karadžić.53
Po dolasku, predsjednik Milošević je rekao da je srpska strana ispunila svoje obaveze, na
muslimanskoj je strani da ispuni svoje i mirovni sporazum može biti potpisan.
Mi smo iskazali svoju opredijeljenost za mirovni proces i želimo da ga uspješno završimo,
izjavio je predsjednik Crne Gore Momir Bulatović. Skidanje sankcija je uslov sa srpske
strane da se potpiše mirovni sporazum – to je u korpusu mirovnog sporazuma. Ne možemo
više vjerovati na riječ i obećanja rekao je predsjednik Bulatović.
Novina je što hrvatsku stranu u ime Republike Herceg Bosne u razgovorima zastupa
Mile Akmadžić umjesto Mate Bobana.
Danas mi je bio težak dan. Pokušao sam montirati metalni prihvatnik za bravu na
vratima, ali su mi tri vijka pukla – nisam imao s čim izvršiti kvalitetno predbušenje, drvo
je tvrdo (jasen) i došlo je do pucanja. Sad bi mi trebao vidija borer i ručna bušilica da to
izbušim.
Navečer, pred sami mrak, došao je Dragan Kolundžić sa još dvojicom momaka po kola
(nabraja Dragan da je to naredio Zoran,54 da je tamo i Dobrijević55 i Fadil56 – valjda time
hoće da naredbu učini zastrašujućom i po mene ozbiljnijom u koliko bi se ja protivio da
ih predam). “Stojadin” je star – može on još da ide, za “Ladu” ja ne mogu osigurati gorivo,
ali mi je žao tih vozila jer znam da će to oni brzo raskupusiti. Pozajmili su od Ćuće iz
daruvarskog odreda točkove i odšlepali sa Pincom57 “stojadina” i rekli da će sutra doći po
“LADU NIVU”.
Zajedno sa Dželajlija Brankom slušam na Radiju “Zapadna Slavonija” izlaganja, valjda
članova nekakvog izbornog štaba Milana Martića za područje Srpske oblasti Zapadne
Slavonije: Prodanović Milorada – Cape, Milana Mrzić, Steve Ratković, Zorana Miščević,
Dragana Dobrojević i još jednog kome nisam glas prepoznao.
Pljuju li pljuju i mnoge neistine govore. Zastupnik “višeg srpskog interesa” se pita kako
se može glasati za čovjeka koji je odgovoran za egzodus zapadne Slavonije. Pazi molim te –
odgovoran Babić,58 a mi bili Autonomna oblast Zapadna Slavonija bez ikakvog, odnosno
ikakve formalno pravne povezanosti sa tadašnjom Republikom Srpskom Krajinom. Istina,
neke opštine (mislim da su to bile Pakrac i Daruvar) donijele su i odluke o pripajanju
RSK, na našem području brdski dio stanovništva izjasnio se pored kulturne i za političku
autonomiju, ali to i formalno nije provedeno. Gospodin Dobrojević zaboravlja da je
on ispred mjesnog ureda Voćin pozvao narod da se pakuje i da ide pravac Banja Luka.

51 �
Misli se na Bosansku Gradišku.
52 �
Slobodan.
53
Radovan.
54
Miščević.
55
Dragan.
56
Krupić.
57
Misli se na vojno vozilo tipa “Pinzgauer”.
58 �
Milan.

75
Zaboravlja da je Vukelić59 bio predsjednik najvišeg organa vlasti na području zapadne
Slavonije – predsjednik Narodne skupštine Autonomne oblasti Zapadna Slavonija. Oni su
valjda za sva vremena i od svakog dobili oprost za sve svoje neurađene poslove i za sve
odgovornosti po sudbinu srpskog naroda zapadne Slavonije.
Zoran Miščević misli da će pod predsjedavanjem gospodina Martića prošetati se
Viroviticom, Podravskom Slatinom, što znači vojno osloboditi i preostalo područje zapadne
Slavonije.
Srijeda, 19. 01. 1994.
Savezna Republika Jugoslavija i Republika Hrvatska danas su u 14,10 sati potpisale
zajedničku izjavu o daljoj normalizaciji odnosa, kako kaže ministar vanjskih poslova SRJ
Vladislav Jovanović, koji je ispred jugoslovenske vlade potpisao izjavu da je to dokument od
značaja jer sankcioniše nastojanja ka normalizaciji odnosa između dvije države.
Potpisivanju su prisustvovali predsjednici Milošević, Bulatović, Karadžić i Tuđman.60
Ispred hrvatske strane izjavu je potpisao predsjednik, odnosno p. predsjednik Vlade Mate
Granić. Što se tiče ostalih rezultata pregovora između tri zaraćene strane u Bosni, Britanci
smatraju da je jaz između pregovarača velik i da se neće moći prevazići. Srbi su učinili i na
ovom mirovnom razgovoru određene ponude, ali sa njima muslimani nisu zadovoljni.
Ni između hrvatske ni muslimanske strane nisu postignuti sporazumi po pitanju
teritorijalnih razgraničenja. Muslimani svojim teritorijalnim zahtjevima smanjuju hrvatski
teritorij na nekih 12%, traže gotovo cijeli prostor srednje Bosne i izlaz na more uz obalu
Neretve. Na ove zahtjeve hrvatska strana diplomatski izjavljuje da je bar došlo do jasnih
teritorijalnih zahtjeva muslimana i da se sada bar mogu utvrditi sporni teritoriji.
Francuska se saglasila da se sa dužnosti glavnog komandanta mirovnih snaga u Jugoslaviji
povuče general ŽAN KOT.61
U Petrinji promotivni skup Milana Martić. U izbornom štabu koji će večeras govoriti
na ovom skupu nalaze se novinar Stanko Bjelica, ministar za fizičku kulturu u Vladi SRJ,
Zoran Bingulac, Borislav Mikelić, načelnik banijskog korpusa pukovnik Stanko Letić.
Narodna volja – demokratska i slobodna biće pretvorena u privolu.
Za tu privolu pomagao je izgleda i sam Babić i njegov izborni štab svojim neodmjerenim
izjavama da je Radovan Karadžić samo strani državljanin, da veze između Republike Srbije
i Republike Srpske Krajine postoje samo autobusne…, pomogao je da ga se tuče vlastitim
riječima.
Strani izvještači na udarnim mjestima svojim informativnih glasila javljaju da je između
SRJ i RH postignuta suglasnost da se pristupi mirovnim načinom procesu normalizacije
odnosa. Talijani smatraju da je mir u Bosni sve dalje, posebno što su muslimanske snage
ohrabrene najnovijim uspjesima na području srednje Bosne. Srbi i Muslimani spremaju
oružje.
Politika zapada prema Bosni je krahirala, smatraju Englezi. Da li će engleskih 2.400
pripadnika mirovnih snaga ostati u Bosni mora se odlučiti u narednih petnaest dana,
odnosno pet sedmica. Muslimani su bolje naoružani zahvaljujući kršenju embarga o uvozu
oružja, izjavio je dosadašnji belgijski general Fransis Brikmon,62 koji kaže da su muslimani

59 �
Veljko.
60 �
Franjo.
61 �
Jean Cot.
62 �
Francis Briquemon.

76
ocijenili da na taj način mogu promijeniti situaciju u svoju korist ohrabreni novim uspjesima
u srednjoj Bosni. Interesantno je da ovako iskrene i poštene izjave komandanti mirovnih
snaga daju tek kad odu sa dužnosti komandanta mirovnih snaga.
Njemačka priprema da do 30 aprila `94. u Hrvatsku vrati sto hiljada izbjeglica.
U naseljima u graničnom pojasu sa Hrvatskom u Sloveniji je nekoliko stotina Hrvata
dobilo otkaze, čak i oni koji su pred mirovinom. Ovo je rezultat sve zategnutijih odnosa
između ove dvije zemlje.
Do sada je u južnoj Kaliforniji od posljedica zemljotresa poginulo 42 lica, preko tri
hiljade ih je povrijeđeno.

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

17
1994., siječanj 19.
Vukovar
Zapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upućena zapovjednicima PJM u SUP-ovima
Knin i Okučani kojom se zahtijeva upućivanje određenog dijela ljudstva pod njihovim
zapovjedništvom na vršenje zadatka u istočnu Slavoniju i zapadni Srijem

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE ŠIFRIRANO “DX”
DEPEŠA BROJ: 056 / 94
VUKOVAR, 19. 01. 1994. GODINE
SUP-A K N I N
M. P.63
(KOMANDIRU PJM)
SUP-A O K U Č A N I
(KOMANDIRU PJM)
NA OSNOVU NAREDBE MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE – UPRAVA POSEBNIH JEDINICA IZVRŠAVA ODREĐENE
POSLOVE I ZADATKE IZ DJELOKRUGA RADA OUP-A, U SARADNJI S MUP-A
REPUBLIKE SRBIJE, A NA TERITORIJU ISTOČNE SLAVONIJE I ZAPADNOG
SREMA.
OBZIROM DA CJENIMO DA SU POSTOJEĆE SNAGE PRIPADNIKA MILICIJE
NEDOVOLJNE ZA IZVRŠENJE OVOG ZADATKA
NAREĐUJEM
1. SUP-A OKUČANI IZ SASTAVA PJM ODABRATI 30 PRIPADNIKA I STAVITI U
GOTOVOST ZA IZVRŠENJE OVOG ZADATKA.-

63
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, broj: 08 – 05/1 – 352/1 – 94., primljeno 19. 1. 1994.

77
2. SUP-A KNIN IZ SASTAVA PJM ODABRATI 10 PRIPADNIKA I STAVITI ODMAH
U GOTOVOST ZA IZVRŠENJE.-
SVI PRIPADNICI TREBA DA BUDU OPREMLJENI:
– DUGIM I KRATKIM NAORUŽANJEM,
– GUMENA PALICA,
– SREDSTVA ZA VEZIVANJE,
– BATERIJSKA LAMPA,
– PANCIR KOŠULJA (KOLIKO IH IMA),
– KOMBINEZON SVEČANI,
– CIVILNO ODELO,
– TRENERKA I PATIKE,
– PRIBOR ZA LIČNU HIGIJENU,
– PRIBOR ZA ČIŠĆENJE ČIZAMA.
IZ SASTAVA JEDINICE OBAVEZNO ODREDITI I RUKOVODIOCE, KOJI ĆE
PREDVODITI LJUDSTVO PRI IZVRŠENJU ZADATAKA.-
NAVEDENI SUP-A OBEZBEDITI SREDSTVA ZA PREVOZ PRIPADNIKA PJM DO
ODREDIŠTA.-
O MOMENTU POLASKA NA IZVRŠENJE ZADATKA PRAVOVREMENO ĆEMO
VAS IZVESTITI DEPEŠOM KAO I O ODREDIŠTU GDJE ĆE BITI IZVRŠEN
PRIHVAT JEDINICE.-
NAČELNIK TAČNOST PREPISA ZA SUP OKUČANI OVJERAVA
KRSTA ŽARKOVIĆ V. d. S E K R E T A R A-a64
Relić M.,65 [v.r.] M. P.66

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 10., kut. 33.

18
1994., siječanj 27.
Knin
Zapisnik istražnog suca Okružnog suda u Kninu o očevidu izvršenom nakon oružanog
napada na službeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radučić

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Posl. br. Kri – 5 / 94

OKRUŽNI SUD U KNINU
OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO KNIN
KNIN

64
Potpis nečitak.
65
Miladin.
66
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.

78
 U prilogu dopisa dostavljamo vam Zapisnik od 23. januara 1994. god., s lica mjesta u
Radučiću, zaseok Ljevaje, povodom oružanog napada na vozilo Unprofora “Nissan Patrol”,
reg. br. UNPF 2943.
U Kninu, 27. januar 1994.
Istražni sudija:
Željko Lalić
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Posl. br. – Kri – 5 / 94
OKRUŽNI SUD U KNINU
ZAPISNIK
od 23. januara 1994. god.
sastavljen u ime Okružnog suda u Kninu, na licu mjesta u Radučiću, kod zaseoka Ljevaje,
povodom oružanog napada na vozilo Unprofora “Nissan Patrol”, reg. br. UNPF 2943.
Od suda prisutni:
Željko Lalić – istražni sudija
Skorić Zorka – zapisničar
Od strane SUP-a:
Šorgić Dušan – krim. tehničar
Babić Željko – oper. radnik
Početak uredovanja 9,30 časova
Povodom obavijesti dežurne službe SUP-a Knin da je u rajonu Radučića zaseok Ljevaje
došlo do oružanog napada na vozilo Unprofora “Nissan Patrol” reg. br. UNPF 2943, 22.
januara 94. u poslijepodnevnim časovima oko 17,30, dana 23. januara 1994. zajedno sa
operativnim radnicima SUP-a Knin izišao sam na lice mjesta radi vršenja uviđaja.
Lice mjesta neosigurano, promjenjeno na način da je oštećeno vozilo uklonjeno sa lica
mjesta i nalazi se na parkiralištu u kasarni “Boško Žunić”.
Lice mjesta kako je rečeno nalazi se u rajonu Radučića kod zaseoka Ljevaje na asvaltnoj
cesti Kistanje – Knin. Kao početna točka mjerenja uzet je telegrafski stup br. 64. Na cesti i to
na njenoj desnoj strani gledajući u smjeru Knina, pronađena su zrnca stakla, vjerojatno od
ostakljenih dijelova automobila i to u dužni 4 m x 2,5 m. Na desnoj strani ceste pronađene
su i dvije čahure cal. 7,62 mm, čahura br. 1 na udaljenosti 26 m od PTM, a čahura br. 2 na
udaljenosti od 23,20 m od PTM, obadvije gledano od PTM u pravcu Radučića, gledano u
istom smjeru od PTM pored lijeve strane ceste na udaljenosti od 90 cm od njenoga ruba a
20,50 m pronađena je čahura 7,62 mm. Gledano u pravcu Knina sa desne strane od ceste
pronađene su dvije grupe čahura i to prva grupa od 8 čahura 7,62 mm u promjeru 2 x 3
m rasuta u krugu na udaljenosti od 31,50 m od PTM u pravcu istoka, u istom pravcu na
udaljenosti od 43,60 m od PTM pronađena je grupa od 6 čahura cal. 7,56 mm.
Na licu mjesta drugih tragova nema.
Pregledom terenskog vozila “Nissan Patrol” UNPF 2943 vidjela su se slijedeća oštećenja,
razbijeno zadnje staklo na poklopcu prtljažnika, lijevo staklo, zadnji blatobran, vidljiva
oštećenja karoserije automobila u vidu prostrela od vatrenog oružja na zadnjem poklopcu
karoserije vozila četiri prostrela promjera 0,5 x 0,5 cm i to u predjelu zadnjeg branika,
također jedan prostrel na lijevoj strani vozila neposredno iznad zadnjeg lijevog točka
promjera 0,5 x 0,5 cm. Također oštećen zadnji točak vozila na način da je izduvan. Drugih
79
oštećenja nema, osim jednog prostrela koji je prošao kroz lijevu stranu vozila oštetivši
naslonjač od sjedišta zadnjeg suvozača na desnoj strani, odnosno lijevoj suvozača i vozača i
zaustavlja se neposredno ispod volana, odnosno upravljača vozila. Drugih oštećenja nema.
Lice mjesta snimljeno i fotografisano od strane krim. tehničara, pa će foto elaborat i skica
lica mjesta biti sastavni dio ovog zapisnika.
Dovršeno u 12,30 sati.
Zapisničar M. P.67 Istražni sudija
Zorka Skorić, [v.r.] Željko Lalić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, Okružni sud Knin, KRI-5/94.

19
1994., siječanj 28.
Knin
Izvješće Centra državne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu o saznanjima operativne veze
“Promina” vezanim uz “nedozvoljenu” razmjenu osobnih poštanskih pošiljaka između RSK
i slobodnog područja RH, koja se odvija uz pomoć pripadnika UNPROFOR-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
CENTAR DRŽAVNE BEZBDJENOSTI – KNIN
Broj: 08 / 2 – 4 – 275 / 94
Knin, 28. 01. 1994. AKCIJA “HORIZONT”
IZVJEŠTAJ OPERATIVNE VEZE
I. PODACI O IZVORU SAZNANJA:
Operativna veza “Promina”, na njenu inicijativu održan je sastanak 19. 01. 1994. godine u
Drnišu, podacima se može vjerovati.
II. PODACI O NEPRIJATELJSKOJ DJELATNOSTI:
Operativna veza “Promina” obavještava da se u mjestu Tepljuh i Siverić nalaze punktovi
UNPROFOR-a. U poslednjih mjesec dana primjećeno je da pripadnici UNPROFOR-a
sa ovih punktova odlaze u Šibenik preko Žitnića, a prilikom ovih odlazaka građanima
hrvatske i srpske nacionalnosti čine usluge prenoseći pisma i pakete. Kao primjer “Promina”
navodi da su Kalinić Petar i Nataša iz sela Varoš, SO Drniš, poslali paket u Split Natašinim
roditeljima Šarac Vladi i Nadi, u paketu se nalazilo meso, vino, rakija i dr. Paket je poslan
oko nove 1994. godine. Iz Splita Šarac Vlade je po istim pripadnicima UNPROFOR-a
poslao Petru i Nataši muzičku liniju, a ne zna se da li je bilo drugih predmeta.
Preko UNPROFOR-a iz Zagreba dobio je paket Mrđen Ante iz Siverića, Hrvat, od svoje
kćerke Antice. Sadržaj paketa nije poznat.
Lukavac Anđelka iz Tepljuha poslala je pismo preko UNPROFOR-a u Split kćerki Vujević
Edi udatoj za Hrvata, rodom iz Štikova.

67
Okrugli pečat: RSK, Okružni sud Knin.

80
Poseban uticaj na stvaranje prijateljskih odnosa ovih sela sa pripadnicima UNPROFOR-a
i omogućavanje slanja pisma i paketa ima Ćosić Vladimir iz Tepljuha, inače zaposlen u
Crvenom krstu Knin. Kod Ćosića vrlo često navraćaju pripadnici UNPROFOR-a, EZ-a i
MKCK-a.
III. PODACI O IZVRŠIOCIMA NEPRIJATELJSKE DJELATNOSTI:
IV.
V. NAPOMENA, OCJENA I PREDLOZI OPERATIVNOG RADNIKA:
Operativna veza “Promina” upućena je da i dalje prati ponašanje pripadnika UNPROFOR-a
i ostvarene kontakte mjesnog stanovništva sa istima.
DOSTAVLJENO: OPERATIVNI RADNIK
1. načelniku Centra, Tesla Đuro, [v.r.]
2. analitici,
3. operativnom radniku.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 5.

20
1994., siječanj 28.
Petrinja
Dopis predsjednice SO Petrinja Dušanke Prečanica predsjedniku Vlade RSK o planiranom
posjetu američkog veleposlanika u RH Petera Galbraighta istoimenoj općini i razlozima
otkazivanja istoga

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
Broj: 1 – 14 / 94.
Petrinja, 28. 01. 1994.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
n/r predsjednika
PREDMET: Informacija o najavljenoj posjeti
američkog ambasadora.-
Vezano za tel. razgovor sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Krajine, g. Bjegovićem68
od 28. 01. 1994. godine, dostavljam slijedeću informaciju:
Dana 21. 01. 1994. godine (petak) g. Mark Baskin, predstavnik UNPROFOR-a za
civilna pitanja, izrazio je htjenje i želju američkog ambasadora da 26. 01. 1994. godine, u
okviru svog boravka u Republici Srpskoj Krajini, posjeti Petrinju. G. Baskinu je odgovoreno
da o tako nečemu ne odlučujemo u Petrinji, već da je neophodno zatražiti suglasnost
nadležnog ministarstva, odnosno Vlade.

68
Đorđe.

81
 Napominjem da je kretanje američkog ambasadora za 26. 01. 1994. godine prema izjavi
g. Baskina bilo: oko 8,30 časova dolazak u Turanj, zatim u Topuskom posjeta pripadnicima
UNPROFOR-a, posjet pravoslavnoj crkvi u Glini, te oko 15,00 časova dolazak u Petrinju
i posjet opštini i školi.
Dana 22. 01. 1994. godine (subota) u 14,15 časova uspostavila sam vezu sa g. S.
Petkovićem,69 pomoćnikom ministra inostranih poslova, upoznala ga sa nastalom situacijom
i iznijela lični stav da ovaj posjet ne bi trebalo prihvatiti jer se radi o američkom ambasadoru
u Hrvatskoj i mogućim konotacijama tog posjeta, nakon čega je g. Petković odgovorio da
se posjet i razgovor mogu prihvatiti, dati čak i obavjest na radiju, uz napomenu da se ne
prihvaćaju zadaci, obaveze, operacionalizacija istih itd., uz upućivanje na institucije sistema
i države. Isti dan o svemu je informisan načelnik Stanice javne bezbednosti u Petrinji g.
Željko Ostojić, s kojim je dogovoreno da 26. 01. prisustvuje primanju. (Inače, načelnik SJB
obavezno prisustvuje svim sastancima koje organizuje UNPROFOR sa civilnim vlastima i
saradnja sa g. Ostojićem je izuzetno dobra).
24. 01. 1994. godine (ponedjeljak) obavješten je g. Baskin da je prijem američkog
ambasadora moguć.
26. 01. do 12,00 časova g. Baskin dostavlja poruku u opštinu da će posjetilac kasniti oko
1 čas.
Isti dan oko 15,00 časova slučajno saznajem da je na radiju u dnevniku čitano saopštenje
– protest g. Petkovića američkoj ambasadi u Beogradu, vezano upravo za posjet američkog
ambasadora Republici Srpskoj Krajini.
Nakon toga, telefonom zovem g. Ostojića, molim ga da pokuša provjeriti šta se zapravo
događa. G. Ostojić mi, nakon razgovora sa svojim kolegama u Glini, predlaže da američkog
ambasadora ne primimo u Petrinji, već da ga, ili vratimo nazad ili proslijedimo prema
Mošćenici, odnosno Hrvatskoj.
Ovaj prijedlog prihvaćam, nakon čega su o našoj odluci obavješteni pripadnici civilnog
sektora UNPROFOR-a.
Na kraju podvlačim, g. američki ambasador nije bio u Petrinji, Dušanka Prečanica nije
organizirala njegov posjet Republici Srpskoj Krajini, odnosno Petrinji, a s tim nikakve veze
nema ni Željko Ostojić, načelnik SJB Petrinja.
Smatram da se u konkretnom slučaju radi o propustima određenih ministarstava i
nedostatku uputstva za rad lokalnih organa vlasti.
Napominjem na kraju da su svim razgovorima sudjelovali i moji saradnici.
S poštovanjem,
M. P.70 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE PETRINJA
Prečanica Dušanka, dipl. pravnik, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 4.

69
Sretko.
70
Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Petrinja.

82
 21
1994., siječanj 30.
Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje aktualno stanje na području Zapadne
Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadašnja politička zbivanja u SRJ i BiH

Nedjelja, 30. 01. 1994.

Novi komandant mirovnih snaga za bivšu BiH, engleski general MAJKL ROUZ,71 na
Palama se sastao sa predsjednikom RS dr. Radovanom Karadžić.
Sa vojničkog aspekta bombardovanje srpskih položaja u Bosni ne bi postiglo cilj – to
zapadni stručnjaci znaju. Zapadne sile su područje bivše Jugoslavije predvidjele za podjele
i stavljanje pod svoje interesne sfere, zato su i inicirali rat, ali je on sada izmakao njihovoj
kontroli i boje se da se ne proširi i ugrozi Evropu i svijet, rekao je načelnik Generalštaba
Vojske Jugoslavije, general – potpukovnik MOMČILO PERIŠIĆ.
Direktor francuskog instituta za međunarodne odnose smatra da zračni udar i uništenje
neke artiljerijske baterije srpske u Bosni ne bi značilo mnogo. Ostaje staro pravilo da je
najjači onaj tko vlada terenom. Da je zračni udar tako jednostavan i da garantuje uspjeh, to
bi odavno bilo učinjeno.
Žirinovski danas u popodnevnim satima stiže u Jugoslaviju i nosi, kako kaže, poruku
Srbima da postoji i drugačija Rusija.
U Wašinktonu72 se sve otvorenije govori o učešću regularne hrvatske vojske u Bosni i
upućuju se prijetnje i nagovještaji mogućim sankcijama.
Organi UN u Zagrebu saopštili su da raspolažu podacima da u Bosni u ratu učestvuje
šest armijskih brigada Hrvatske vojske od 3.000 vojnika (pretpostavljam da to ima svaka
brigada).
Sinoć je na zasjedanju Demokratske stranke izabran novi predsjednik stranke ZORAN
ĐINĐIĆ, umjesto Dragoljuba Mićunovića.
U Beogradu se danas održava 3. otadžbinski kongres SRS u Domu sindikata. Za
predsjednika stranke je ponovo izabran Vojislav Šešelj.
Siniša i ja smo iskopali rupu za banderu radi dovoda struje od Kraguja prema Brusniku.
Tom prilikom sam upoznao i Dragana Dragaš, diplomiranog inženjera geodezije iz
Knina, koji je po nečijoj volji deportovan sa još desetak ljudi sa područja Knina i Benkovca
u zapadnu Slavoniju. Dragan je inače i direktor Republičke geodetske uprave RSK i umjesto
da radi na sređivanju katastarskih podataka i katastarskog premjera od interesa za RSK,
njega je neki Titov oficir na brzinu pretvoren u srpskog oficira, vjerovatno iz nekog inata,
poslao ovamo, čisto kao opomenu radi pune poslušnosti. Dijete mu je imalo operaciju u
predjelu mošnica i jednostavno je želio da sačuva zdravlje djeteta nakon operacije te je ostao
malo kod kuće, a njegova viša komanda iz nesposobnosti, neznanja i straha nije smjela ostati
sama na terenu bez njegove pomoći – inače je uspješan Dragan artiljerac, pa se odlučila
proglasiti ga i dezerterom.
Na krimskom poluostrvu provode se predsjednički izbori od kojih će zavisiti i eventualno
pripajanje krimskog poluostrva Ruskoj Federaciji, a od 1953. godine odlukom tadašnjeg

Michael Rose.
71 �

Washington.
72 �

83
predsjednika Hruščova73 ovo područje je pripojeno Ukrajini i sada se nalazi u sastavu
Ukrajine.
Ponedjeljak, 31. 01. 1994.
Dan sunčan, lijep sa kraćim naoblakama.
Komšija Siniša je danas zaklao svinjče. Bilo je teško 135 kg. Platio ga je 270 DM.
Vladimir Žirinovski je sinoć održao u hotelu “Jugoslavija” u Beogradu konferenciju za
novinare, gdje je pored ostalog rekao da će njegova stranka vazdušni napad snaga NATO na
bosanske Srbe smatrati i objavom rata Rusiji. Rekao je dalje da Rusija još uvijek u Evropi
ima 300 hiljada vojnika, ako bude trebalo doći će svi na Balkan da zaštite srpski narod. Da
li je on samo bukač ili ozbiljan političar ostaje da se vidi. Svijet se pribojava onoga šta on
govori – uspoređuje ga sa Hitlerom.74
Da li vjerovati Vojislavu Šešelju kada je u pitanju rješenje srpsko – hrvatskih odnosa između
Srba iz bivše Republike Hrvatske i sadašnje hrvatske države, koji je bio vatreni zagovornik
granice Virovitica, Karlovac, Karlobag, a navodno u hrvatskom listu “GLOBUS” izjavljuje
da je za nas (pod ovim “nas” ne znam na koga sve misli) hrvatski teritorij bivše jugoslovenske
republike Hrvatske koji je izvan teritorije Republike Srpske Krajine. Pa zapadna Slavonija je
gotovo cijela izvan teritorija RSK, gledajući na onaj teritorij koji bi trebao biti, nezavisno i
od Vensovog75 plana, pod kontrolom Srba, odnosno srpski prostor. Bez obzira što on neka
Miloševićeva76 obećanja Tuđmanu,77 ako ih je i dao, smatra mrtvo slovo na papiru, mislim
da je i on političar bez velikog uticaja kao i te 1991. kada je nama obećavao i govorio da
se ništa ne iznenadimo ako već 15. 12. 1991. JNA bude kod Podravske Slatine i kad dođe
do Virovitice da ziđemo betonski zid i da im ne damo dalje, jer oni koliko su ludi vratiće
nam i Slovence. Eto, to su doslovno njegove riječi izgovorene u novembru mjesecu prilikom
posjete pripadnicima dobrovoljačkih četničkih jedinica.
Dr. Nikola Koljević vidi rasplet događaja između Republike Hrvatske i RSK na dva
načina. Jedan od načina bi mogao biti i neka “POVIJESNA NAGODBA”, na temelju koje
bi se moglo prići mirnomu mijenjanju granice. Drugi pristup mogao bi da se, uz jamstva
Republike Hrvatske, dade neka vrsta vrlo visoke autonomije Srbima u Krajini.
Šešelj smatra da najnoviji sporazum postignut između Tuđmana i Miloševića šteti Krajini,
u toliko što njih dvojica trguju teritorijima, iako ne zna tačno kojom prilikom su se o svemu
vrlo konkretno dogovorili, ali kaže da zna da Milošević žrtvuje Dalmaciju, Liku, Baniju,
Kordun i zapadnu Slavoniju, a za uzvrat bi se Tuđman trebao odreći zahtjeva prema istočnoj
Slavoniji i Baranji.
Kad su u pitanju izbori u Krajini i zašto se Milošević zalaže za Milana Martića kao svojeg
kandidata, Šešelj smatra da Milošević gura Martića jer mu je ovaj beskrajno odan. Preko
njega može provesti sve šta mu padne na pamet. A Babić78 je, ipak, čvrsta i jaka ličnost, ima
izrazite političke sposobnosti i talent, a ne želi bespogovorno slušati Miloševića. Zbog toga
Milošević zna: pobijedi li na izborima Babić, svi njegovi sporazumi sa Tuđmanom padaju
u vodu.

73
Nikita Sergejevič Hruščov.
74 �
Adolf.
75 �
Cyrus Vance.
76 �
Slobodan.
77 �
Franjo.
78 �
Milan.

84
 Jelena mi je poslala pismo, kaže da je sa nogom nešto bolje, da se malo može osloniti
na prste i da će sa Ećimovićem79 i Mladenom80 pokušati otići za Beograd. Spakovao sam
slanine i jabuka da ponese za djecu. Poslao sam i pisma koja je poslala Saška i baka Nevenka
sa preporukom da se ne sekira na stalne tugovaljke njene mame.

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

22
1994., veljača 1.
Kostajnica
Informacija o radu Izvršnog savjeta SO Kostajnica u razdoblju od 16. ožujka 1992. do 31.
siječnja 1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA OPŠTINE KOSTAJNICA
IZVRŠNI SAVJET
INFORMACIJA O RADU IZVRŠNOG SAVJETA SO KOSTAJNICA
U PERIODU 16. 03. – 31. 01. 1994.
Kostajnica, februar, 1994.
I UVODNI DIO
Izvršni savjet SO Kostajnica izabran je na sjednici Skupštine opštine Kostajnica održanoj
16. 03. 1992. godine na osnovu programa rada koji je predložen Skupštini, a s radom je
počeo 01. 04. 1992. godine.
U sastav izvršnog savjeta ušli su:
1. Ljubomir Marajnović, predsjednik IS-a
2. Željko Damjanić, Komandant Štaba TO, zadužen za resor bezbjednosti i unutrašnjih
poslova
3. Stevo Trubić, načelnik Ministarstva odbrane, zadužen za resor odbrane
4. Perica Kutlić, v.d., sekretar organa uprave, zadužen za resor organa uprave i finansija
5. Stevo Glušac, direktor JP Banijakoop zadužena za resor poljoprivrede
6. Boško Milojević, direktor Srednje škole Kostajnica, zadužena za resor školstva, kulture,
sporta
7. Niko Štrbac, direktor Šumarije Šaš, zadužen za resor poljoprivrede i šumarstva
8. Savo Kačar, direktor Doma zdravlja Sv. Arhangeli, zadužen za resor zdravstva i socijalne
zaštite
9. Bogdan Šarengaća, direktor JP “Komunalac” Kostajnica, zadužen za resor infrastrukture
i stambeno-komunalnih djelatnosti

79
Dušan.
80
Mladen.

85
10. Mićo Bašić, direktor Fonda stambeno-komunalnih djelatnosti i puteva, zadužen za resor
energetike, saobraćaja i veza
11. Nikola Maljković, direktor PP “Kolibri” Panjani, zadužen za resor privatnog
poduzetništva koji je postao članom IS-a znatno kasnije.
Cilj informacije je da novi sastav Skupštine opštine i novi Izvršni savjet upoznao s tim kako
smo radili, šta smo uspjeli rješiti, a što nismo. Vrlo važno je napomenuti da nam je mandat
počeo u ratnom haosu gdje nikakvih ni začetaka države nismo imali tako da su Odluke koje
smo donosili bile aktuelne za vrijeme u kojem su se događaji odigravali.
Ovaj problem konstantno prati rad Izvršnog savjeta, a mislimo da će se novi Izvršni
savjet susresti sa istim problemima. Posebno se to odnosi na nepostojanje pravne države,
nemogućnost uspostave vlasti, posebno na nivou Republike, nedostatak zakonskih propisa
i Uredbi potrebnih za njihovo provođenje, međusobna neusklađenost postojećih propisa i
njihova totalna neprimjenjivost u ratnim uslovima.
I Skupština i obje Vlade RSK su donijele mnogo propisa koje je bilo nemoguće provesti na
terenu. Dodatni problem je bio trajanje rata u Republici Srpskoj tako da su veze RSK i sa
RS i sa SRJ potpuno popucale, a posebno se bitno situacija promijenila uvođenjem sankcija
prema SRJ, što su isto tako osjetile i RSK i RS. Dakle, radili smo u situaciji kad se raspadao
i ostatak bivše Jugoslavije, a mi smo našu Državu morali graditi od nule kada nismo znali
radimo li za mir ili za rat jer su nam ratni sukobi visili nad glavom.
Grad Kostajnica je posebno nastradao u ratnim sukobima tako da smo imali još jedan
dodatni problem. Osnovni zadatak Izvršnog savjeta tada je bio uspostava civilnih funkcija
života, procjena budućih događaja i postavljenje sistematskih rješenja i pravila ponašanja
kao i neprestana borba sa običnim životnim problemima stanovništva opštine Kostajnica.
Možemo reći da smo na ovom polju uradili zaista mnogo što je rezultiralo i pozitivnim
pomacima, a o njima će biti riječi u informaciji. Izvršni savjet je za svog mandata održao
31 redovnu i 7 vanrednih sjednica i na sve i jednoj je postojao kvorum što dovoljno govori
o ozbiljnosti rada. Problematika kojom smo se bavili je različita, a pokušavali smo da svaku
sjednicu posvetimo određenoj grupi problema kako bi naški najbolji način da ih riješimo.
Najveći dio vanrednih sjednica bio je posvećen problemima 26. Kostajničke brigade i našoj
želji da im se pomogne što je moguće više.
Mislimo da je važno napomenuti da je u RSK skoro potpuno centralizirana vlast tako da
su i Opštinske skuštine i Izvršni savjet skoro sasvim razvlašteni što se pokazalo kao veliki
nedostatak jer se većina problema morala rješavati u opštinama.
Sa istim problemom će se susresti i nova Skupština i novi Izvršni savjet.
Što se tiče saradnje sa Skupštinom opštine ona je, po Izvršnom savjetu, morala biti bolja
obzirom na vrijeme u kojem smo radili, iako ne možemo reći da nije bile korektna.
Mislimo da je bilo nekoliko bitnih stvari u čijem rješavanju nismo naišli na podršku
Skupštine. Mislimo prije svega na rješavanje problema Osnovne škole Vuk Karadžić u
Kostajnici, Dom zdravlja Kostajnica, rješavanje stambene problematike, posebno kadrova i
izbjeglica, benzinske pumpe u Kostajnici itd.
II RESOR BEZBJEDNOSTI I UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Što se tiče bezbjednosti možemo konstatirati da je Opština Kostajnica jedna od
najbezbednijih u RSK. Da bi se to potvrdilo potrebno je vratiti se u vrijeme kad je Izvršni
savjet preuzeo funkciju, vrijeme ratnog haosa, paljevina, ubistava, miniranja itd.
Kostajnica danas nema:
86
– paravojnih formacija
– političkih ili drugih nerazjašnjenih ubistava
– paljevina, miniranja, rušenja
– “reketa” koji je popularan na svim opštinama oko nas
– upada diverzantskih grupa koje su sve na vrijeme osujećene, i slično
Na nekoliko sjednica Izvršni savjet je razmatrao problematiku bezbjednosti na opštini
Kostajnica i uvijek na vrijeme procjenjivao i rješavao sve prisutne tenzije koje su mogle
dovesti do bilo kakvih poremećaja ili pogoršanja.
Ovdje moramo posebno naglasiti izuzetnu podršku i pomoć Komande 26. Kostajničke
brigade u rješavanju svih problema na koje smo nailazili, a mislimo da je i 26. brigada
osjetila da je Izvršni savjet stajao iza nje u svim segmentima gdje joj je mogao pomoći.
Od krupnijih stvari koje je preduzimao Izvršni savjet potrebno je napomenuti osnivanje
Fonda za privremeno i dopunsko finansiranje potreba odbrane, a čija sredstva su usmjerena
na opremanje brigade, podjele pomoći borcima 26. brigade iz Opštinskih robnih rezervi,
iniciranje pomoći koje su Kostajnički kolektivi upućivali brigadi, obezbjeđivanje goriva za
prevoz boraca, obuće, odjeće, ostale opreme itd.
Cjelovitu informaciju o svemu ovom izradiće Odjeljenje Ministarstva Odbrane iz Kostajnice
za potrebe 26. brigade, a tražićemo da se informacija prezentira i SO Kostajnica, razumljivo
dijelovi koji ne budu vojna tajna.
Saradnju sa SJB Kostajnica možemo isto tako nazvati korektnom obzirom da je ona povezana
u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova RSK, ali je u nekoliko akcija pokazala da može
odraditi svoj dio posla kvalitetno bez obzira na lošu, posebno tehničku opremljenost.
Izvršni savjet, inače, nema nikakvih nadležnosti ni nad 26. brigadom niti nad Stanicom
javne bezbjednosti.
III RESOR ODBRANE
Nad Odjeljenjem Ministarstva odbrane u Kostajnici Izvršni savjet također nema nikakvih
nadležnosti iako smo zajednički pokrivali dio poslova, posebno oko organizacije civilne
zaštite, radne obaveze i slično. Izvršni savjet je jedno vrijeme finansirao Odjeljenje Odbrane
sve dok ovaj problem nije rješen u okviru Ministarstva odbrane RSK.
Moramo napomenuti da je i na ovom polju urađeno dosta, od ustrojavanja evidencija,
organizacije jedinica civilne zaštite, razgraničenja poslova sa 26. brigadom i ostalim
institucijama, spremanja skloništa posebno uz objekte škola, pripremanje vatrogasne
jedinice.
Mislimo da smo na svim poljima uspostavili doista korektnu saradnju.
IV RESOR ORGANA UPRAVE I FINANSIJA
Uvođenjem totalne centralizacije vlasti opštine su sa ovlaštenjima svedene na nivo Mjesnih
kancelarija. Najveći problem je bio nepostojanje nadležnosti Izvršnog savjeta za rješavanje
problema na terenu i nepostojanje sistematskih rješenja koja su trebale dati Skupština RSK
i Vlada RSK. Izvršni savjet je ne osnovu svojih procjena pokušao postaviti organizaciju
organa uprave kako bi se omogućio njihov efikasniji rad, kao i pronaći odgovarajuća
kadrovska rješenja. Uslovi za rad su bili izuzetno složeni obzirom na stalno prisutne tenzije
i nedostatak zakonske regulative.
Uspjeli smo riješiti problem ekiširanja Sekretarijata za poslove uprave i upravni nadzor,
inspekcijske službe i slično. Većina službi koje su prije bile pod nadležnosti Izvršnog savjeta,
87
postale su dijelovi Republičkih institucija tako da Izvršni savjet nije imao nikakve nadležnosti
kontrolom njihova rada. To se odnosi na upravu prihoda, finansijsku policiju, tržišnu i
sanitarnu inspekciju, službu za socijalnu zaštitu, službu za boračko-invalidsku zaštitu
itd. Poseban problem su bili dijelovi javnih preduzeća nad kojima ni Skupština opštine
ni Izvršni savjet nisu imali nikakvih nadležnosti. Isto tako Vlada RSk je obećala donijeti
propise kojima bi se na jednoobrazan način riješio rad organa uprave u svim opštinama u
RSK.
Mislim da će pitanje rješavanja nadležnosti po pitanju ovih resora biti najveći kamen
spoticanja u radnu novog Izvršnog savjeta, kao i nedostatak zakonske regulative.
Što se tiče finansija, mislim da će one predstavljati najveći problem i Skupštini opštine
i novom Izvršnom savjetu. Sistematski su rješenja postavljena tako da se sva prikupljena
sredstva slijevaju u Budžet RSk, a za potrebe opština se vraćao iznos od 10% što u uslovima
inflacije koja je vladala i kašnjenja doznaka nije predstavljalo ništa.
Opština Kostajnica je jedna od rijetkih koja je poštovala ovakav sistem finansiranja tako da
su sva sredstva od poreza prikupljena na području Opštine upućivana prema budžetu RSK,
a otud se vraćao iznos koji je bio zanemarljiv.
Najveći problem su predstavljali materijalni troškovi škola, odnosno troškovi grijanja,
javnog prevoza i slično, koji su se trebali finansirati iz budžeta RSK.
Ovaj problem će ostati otvoren sve dok se kvalitetno na riješi na nivou Republike.
V RESOR POLJOPRIVREDE
Izvršni savjet je ovom problemu posvetio izuzetno veliku pažnju posebno i razloga uslova u
kojima živimo.
Izvršni savjet je odredio tri nosioca razvoja poljoprivrede na području opštine Kostajnica i to
JP “Banijakoop” Kostajnica, PZ Crkveni Bok i PZ Dubica iako ni ostali nisu zanemarivani.
I na ovom polju pokazalo se da Republičke institucije koje su na sebe preuzele većinu
poslova oko organizacije poljoprivredne proizvodnje nisu u stanju da kvalitetno obave svoj
dio posla, a posebno se to odnosi na Ministarstvo za energetiku.
Isto tako veliki problem su bile mnogo puta nerazumljive Odluke određenih republičkih
organa koje nisu imale veze sa stanjem na terenu. Izvršni savjet je u svom mandatu osim
pomoći nosiocima poljoprivredne proizvodnje posebno pomogao u slijedećem:
– obezbeđivanje kreditnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju iz primarne emisije NB
RSK i NBJ
– obezbeđivanje potrebnih količina goriva
– obezbeđivanje potrebnih količina repromaterijala za poljoprivredu
Isto tako uređena je stočna pijaca u Rosuljama, mlin u Rosuljama, izrađeno 30-ak vodenica
po selima i slično.
Na planu veterinarske zaštite pokušali smo da omogućimo bolje uslove Veterinarskoj stanici
Kostajnica za rad tako da je rješeno pitanje snabdjevanja dovoljnim količinama goriva,
pomoć pri nabavi lijekova, pomoć u akciji cjepljenja pasa i svinja kako bi se spriječila pojava
zaraznih bolesti i slično. Ostao je neriješen problem veterinarske zaštite stoke na području
Mjesnih zajednica koje su se prije rata vratile u sastav opštine Kostajnica.
I novom Izvršnom savjetu će biti problem sa kojim smo se i mi borili, a to je da se za
potrebe poljoprivrede obezbjede dovoljne količine goriva i repromaterijala za sjetvu i žetvu,
ponovna organizacija otkupa mlijeka po selima, zaštita stoke, nedostatak lijekova i slično.
88
Izvršni savjet je u nekoliko navrata raspisivao natječaj za dodjelu na korištenje napuštenog
zemljišta, a naše rješenje je koristila i Vlada RSK prilikom donošenja Uredbe.
Isto tako planirano je zasijavanje većih površina u organizaciji nosilaca poljoprivredne
proizvodnje što je samo djelomično urađeno.
IV RESOR ŠKOLSTVA, KULTURE, SPORTA
Organizacija školstva i nastava u ratnim uslovima je bio jedan od prioritetnih zadataka
Izvršnog savjeta. Mislimo da smo ovaj dio posla izuzetno dobro odradili.
U uslovima stalne ratne prijetnje, neprestanih podizanja borbene gotovosti i prekidanja
nastave i prošla školska godina i polugodište ove su završeni bez većih problema.
U proteklom periodu obezbeđeno je gorivo za grijanje škola, pripremljena skloništa za djecu,
izvršena dezinfekcija školskog prostora, na vrijeme demobilisani nastavnici i profesori,
obezbeđeni udžbenici itd.
I ovdje je najveći problem bio nesposobnost Ministarstva za prosvjetu da odradi svoj dio
posla, a to se prije svega odnosi na izradu odgovarajućih nastavnih programa, osiguranje
udžbenika, rješavanje pitanja ogrjeva i goriva za razvoz učenika, usklađenost nastavnog
kalendara, obezbeđivanje većih LD za nastavnike i profesore, obezbeđivanje sredstava za
materijalne troškove i slično.
U ovom periodu je potpuno sanirana zgrada srednje škole u Kostajnici i započeta sanacija
zgrade Osnove škole u Kostajnici. Najveći problem je predstavljala zgrada Osnovne škole
u Kostajnici koja ja najviše uništena, a posebno nakon oslobođenja grada Kostajnice. O
kompletnom problemu je upoznata Skupština opštine koja je i dala zadatak Izvršnom
savjetu da se zgrada hitno sanira. Najveći dio radova na sanaciji zgrade i sportske dvorane
je završen, a najveći problem je nedostatak sredstava i materijala da se zgrada završi. Izvršni
savjet se nekoliko puta obraćao Vladi za pomoć i usprkos obećanjima nije bilo rezultata.
Stanje ostalih školskih objekata na području opštine je loše, posebno onih u kojima je
boravila vojska tako da će se i oni vrlo hitno sanirati.
Što se tiče sporta, aktiviran je rad FK “Mladost”, osnovano je sportsko društvo, aktiviran
je rad bokserskog kluba uz pokušaje aktiviranja ostalih sportova, održana su tri turnira u
malom futbalu pod pokroviteljstvom Izvršnog savjeta, itd.
Od aktiviranja kulturnog života posebno je važan rad KUD-a “Una” Kostajnica, gostovanje
Krajiškog narodnog pozorišta iz Banja Luke. U planu su povećanje bibliotekarskog fonda u
Narodnom univerzitetu, izdavanje knjige pjesama kostajničkih pjesnika.
Važno je napomenuti i gostovanje raznih grana umjetnika u Narodnom univerzitetu kao i
organizacija nekoliko izložbi.
Izvršni savjet je maksimalno pomogao u opremanja Srpskog radija Kostajnica. Obezbeđen
je 250vatni predajni, a instalisanjem – novog antenskog sistema umnogome će se pojačati
čujnost radio stanice.
Obezbeđena je i satelitska oprema kao i dio potrebne opreme za početak rada lokalne stanice
koja bi trebala početi sa radom u najskorije vrijeme.
VII RESOR PRIVREDE
Opština Kostajnica je jedna od rijetkih u RSK koja uspjela pokrenuti dio svojih proizvodnih
kapaciteta. Ovdje prije svega mislimo na GP “Nina Maraković”, Tvornicu obuće “Una”, ali
isto tako i na IPD Kostajnica koja radi kao i “Pounje” koje je također radilo jedno vrijeme
kao i dubički IPD.
89
Čitav prošli period konstantno je prisutan problem nedostatka električne energije, goriva,
nemogućnost dobijanja ljudi iz vojske na radnu obavezu, nefunkcionisanje platnog prometa
sa SRJ i RS, nedostatak novaca, nedostatak materijala, prisutne sankcije, itd.
Ukratko, možemo reći da je privreda radila u nemogućim uslovima.
Iz tog razloga i smatramo da je održavanje i ovog nivoa proizvodnje izuzetan uspjeh.
Opština Kostajnica ima dva preduzeća od Republičkog interesa GP N. Maraković i Trikotaža
“Pounje”. To je i najbitniji razlog za to da Izvršni savjet nije uspio rješavati bar dio problema
u “Pounju”, iako smo pokušali i preko Ministarstva za industriju i preko Vlade RSK.
Preduzećima od opštinskog značaja Izvršni savjet je formirao Upravne odbore i od svih
preduzeća je zatražen izvještaj o radu poslije predaje završnih računa za 1993. god.
Potrebno je napomenuti izuzetno korektnu saradnju sa Ministarstvom za industriju po svim
ovim pitanjima.
VIII RESOR INFRASTRUKTURE I STAMBENO KOMUNALNIH DJELATNOSTI
Od mjera i aktivnosti koje je preduzeo Izvršni savjet su sanacija mosta između dvije
Kostajnice, djelomična sanacija mosta u Dubici, popravak drvenih mostova, čišćenje grada
sve do nestanka goriva, sanacija zgrada oštećenih od ratnih dejstava, sanacija željezničke
pruge na dijelu Volinja-Kostajnica-Majur-Hrastovac, nasipanja seoskih puteva.
Na području stambeno-komunalnih djelatnosti još uvijek ne postoji gotovo nikakva
zakonska regulativa tako da je Izvršni savjet radio na osnovu svojih procjena i konzultacija
sa susjednim opštinama.
U proteklom periodu popisan je kompletan stambeni fond kojim raspolaže opština
Kostajnica i dati prijedlozi kako da se on koristi, ali Skupština opštine nije usvojila date
prijedloge.
Poseban problem predstavlja nedefinisan status napuštene imovine.
O kompletnoj stambeno-komunalnoj problematici treba da se brine Fond za stambeno
komunalne djelatnosti i puteve opštine Kostajnica.
IX RESOR ZDRAVSTVA I SOCIJALNE ZAŠTITE
Što se tiče zdravstvene zaštite moramo napomenuti izuzetno velike probleme u Domu
zdravlja u Kostajnici, a mislimo da su mogli biti mnogo manji. Izvršni savjet je tražio od
Skupštine opštine na nekoliko sjednica da se problemi u Domu zdravlja rješavaju hitno i
na odgovarajući način. Skupština opštine nije usvojila prijedloge Izvršnog savjeta tako da je
situaciju u Domu zdravlja izuzetno loša.
Dom zdravlja Kostajnica je nosilac organizacije zdravstvene zaštite na području opštine
Kostajnica i njegove probleme je potrebno hitno rješavati.
Što se tiče socijalne zaštite, ona se svodila uglavnom na humanitarnu pomoć.
Izvršni savjet je uspio pomoći Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta da poboljša svoj rad
tako da je on mnogo bolji nego prije.
Pokušali smo i ojačati Centar za socijalni rad, ali je osnovni problem nedostatak kadrova.
Obje ove institucije, kao nosioci socijalne politike, su pod nadležnosti odgovarajućih
republičkih institucija.
Pozitivni rezultati su svakako očiti uzevši u obzir čitav protekli period.
Izvršni savjet je pokušao sve probleme ublažiti i imenovanjem Komesara i Komisije za
izbjeglice, a rezultatu njihovog rada tek se trebaju očekivati.
90
Osim ovih problema Izvršni savjet, je u skladu sa mogućnostima pokušao pomoći stvarno
najugroženijim slojevima stanovništva kao što su stalni primaoci novčanih pomoći, djeca
bez roditelja, porodice poginulih boraca, ranjeni borci, itd.
Situacija na ovom području je i inače vrlo složena i teška.
Čitavo stanovništvo opštine je u sve težem materijalnom položaju tako da mu je neophodna
pomoć. Ovaj problem je pokušavan riješiti putem jednokratnih pomoći svom stanovništvu.
PREDSJEDNIK
IZVRŠNOG SAVJETA
Ljubomir Marjanović, dipl. oec.

Preslika, strojopis, latinica

HR-DASK-SCPE – 612, kut. 1.

23
1994., veljača 1.
Beograd
Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske radikalne stranke

SPORAZUM
O KOALICIJI SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
I SRPSKE RADIKALNE STRANKE
Na osnovu slobodno izražene političke volje, Srpska demokratska stranka Krajine
i Srpske radikalna stranka formiraju koaliciju političkih stranaka za teritoriju Republike
Srpske Krajine (u daljem tekstu: Koalicija).
II
Koalicija se formira radi ostvarivanja zajedničkih političkih ciljeva koji afirmišu
prioritetne nacionalne, državne i političke interese srpskog naroda u Republici Srpskoj
Krajini, i radi obezbeđivanja stabilnih i demokratskih uslova za funkcionisanje njenih organa
vlasti. Osnovni cilj koalicijskih partnera je ujedinjenih svih srpskih zemalja i formiranje
jedinstvene srpske države.
III
Koalicija će zajednički politički delovati u Skupštini Republike Srpske Krajine kao
parlamentarna koalicija, formirati vladu i zajednički učestvovati u formiranju drugih organa
vlasti.
IV
Učešće članica koalicije u Vladi i drugim organima vlasti srazmerno je broju poslaničkih
mandata koje članice imaju u Skupštini Republike Srpske Krajine.
V
Koalicioni partneri su se sporazumeli da svojim udruženim poslaničkim glasovima
obezbede izbor člana Srpske radikalne stranke za predsednika Skupštine Republike Srpske
91
Krajine, a člana Srpske demokratske stranke Krajine za predsednika Vlade Republike Srpske
Krajine.
Dva potpredsednika Skupštine Republike Srpske Krajine biće iz reda Srpske demokratske
stranke Krajine, kao i sledeći ministri i drugi državni funkcioneri:
– ministar odbrane
– ministar inostranih poslova
– ministar finansija
– ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
– ministar pravosuđa i uprave
– ministar informisanja
– ministar za saobraćaj i veze
– ministar zdravlja i zdravstvenog osiguranja
– ministar za rad, boračka i socijalna pitanja
– ministar kulture i vera
– ministar fizičke kulture i sporta
– generalni sekretar Vlade Republike Srpske Krajine
– generalni direktor Naftne industrije Krajine, i
– guverner Narodne banke Krajine.
Iz Srpske radikalne stranke biće sledeći ministri i drugi državni funkcioneri:
– ministar unutrašnjih poslova
– ministar energetike i rudarstva
– ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
– ministar trgovine i turizma
– ministar prosvete
– ministar za urbanizam, stambeno-komunalne poslove
i građevinarstvo, i
– generalni direktor Radio-televizije Krajine.
PREDSEDNIK SRPSKE RADIKALNE STRANKE
Dr Vojislav Šešelj, [v.r.]
M.P.81
PREDSEDNIK SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
Dr Milan Babić, [v.r.]
M.P.82
PREDSEDNIK IO SRPSKE RADIKALNE STRANKE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Rade Leskovac, [v.r.]
U Beogradu, 01. februara 1994. godine.

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, Političke stranke i pokreti u RSK, kut. 6.

81
Okrugli pečat: Glavni odbor Srpske radikalne stranke, Beograd 1881. – 1991.
82
Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

92
 24
1994., veljača 2.
Kistanje
Izvješće o miniranju kuća u vlasništvu osoba srpske nacionalnosti u mjestima Sonković i
Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
KNIN
STANICA MILICIJE K I S T A N J E
Datum, 02. 02. 1994. god.
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
KNIN
PREDMET: Izvještaj.-
Obavještavamo Vas da je u periodu od 1993. god. što se je nastavilo i 1994. god. u
zoni izvođenja borbenih dejstava, minirano nekoliko kuća čiji su vlasnici mještani srpske
nacionalnosti, a da do današnjeg dana nismo dobili nijedno obavještenje o počiniocima
navedenih krivičnih djela, te vam je dobro poznato da smo u jednom slučaju bili sprečeni da
obavimo uviđajne radnje, pa ćemo u ovom izvještaju istaknuti karakteristična djela koja su
izvršena na području mjesta Sonković i Prokljan.
1. Dana 20. 07. 1993. god. od strane Dragović Milana iz Prokljana obavješteni smo
da mu je u mjestu Prokljan minirana obiteljska kuća sa poslovnim prostorijama, ali smo
sprečeni pri obavljanju uviđajnih radnja zajedno sa kom.83 uviđajnom ekipom vraćeni s
rampe u mjestu Prokljan.
2. U toku noći 26/27. 01. 1994. god. izvršeno je miniranje i druge obiteljske kuće
Dragović Milana koja se nalazi u mjestu Prokljan, a u sklopu kuće Dragović Milana minirana
je i stambena kuća Računica Kate koja stanuje u mjestu Kistanje, kao i štala Računica Ilije
iz Prokljana.
3. U toku noći 29/30. 01. 1994. god. u mjestu Sonković minirana je obiteljska kuća na
kat, sa kompletnim namještajem Dragović Milana pok Petra, koju kuću je dao na korištenje
svojim sinovima koji nemaju stalno mjesto boravka u Sonkoviću, odnosno na mjestu koje
se nalazi pod zonom izvođenja borbenih dejstava.
4. Dana 26. 01. 1994. god. u mjestu Prokljan, prilikom ulaska u kuću Dragović Milana
(koja je srušena red.br. 2), sa namjerom da u kući ugasi svjetlo koje je gorilo ušao je v/o Skočić
Petar rođen 1950. god. ali je u kući bila postavljena ručna obrambena bomba na potez koja
se po otvaranju vrata aktivirala, te je isti ranjen i prevežen u bolnicu “Sveti Sava” u Knin,
a da predpostavljena komanda o događaju nije obavijestila SM Kistanje, radi obavljanja
uviđajnih radnji i pronalaženje NN izvršioca koje je postavio ručnu obrambenu bombu.
5. Dana 09. 01. 1994. god. u mjestu Kistanje iza restoteke “Kondor”, na postavljeno
minsko polje ušle su dvije žene od kojih je jedna aktivirala postavljenu minu na potez, a
radi se o Macura Savi koja je zadobila teške tj. povrede i prevežena u bolnicu Sveti Sava u
Kninu, a što postavljeno fizičko obezbeđenje koje se nalazilo radi upozorenja lica da se tuda

83
Kompletnom.

93
ne kreću nije se nalazilo na svom mjestu, te da navedeno minsko polje nije ni do današnjeg
dana uklonjeno, niti su od strane iz predpostavljene komande bilo koja lica prijavljena radi
nesavjesnog obavljanja svoje dužnosti.
Prema prikupljenim saznanjima i obavještenjima na području trećeg operativnog sektora
došli smo do saznanja da se radi o v/o sa područja Sonkovića i Prokljana koji ne slušaju
predpostavljenu komandu, žele pojedinačne osvete sa svim licima koji posjeduju kuće u
navedenim zonama a tamo se ne nalaze, prikrivanje slučajeva koji su doveli do miniranja
nekoliko kuća, kao što je slučaj ranjavanja Skočić Petra što je imalo za posljedicu da je
odmah u večernjim časovima izvršeno miniranje kuće Dragović Milana na Prokljanu.
Stoga od predpostavljene komande da se zahtijeva izvještaj o svim okolnostima pod
kojim je došlo do ranjavanja Skočić Petra, da poduzmu radnje oko utvrđivanja lica koji su
izvršili naprijed navedena krivična djela pošto se radi isključivo o zoni izvođenja borbenih
dejstava, pošto je vidljivo da navedenim područjima pojedinci uzimaju zapravo da vrše
veoma teška i opasna krivična djela, da se poduzmu mjere i radnje radi uklanjanja ili radi
što boljeg fizičkog obezbeđenja minskog polja koje je postavljeno u mjestu Kistanje iza
restoteke “Kondor”, te da se o svim navedenim slučajevima upozna komanda glavnog štaba
u Kninu, radi poduzimanja hitnih i istražnih radnji i mjera oko utvrđivanja NN izvršioca,
što bez njih u zoni izvođenja borbenih dejstava ne možemo odraditi.
U Kistanjama, 02. 02. 1994.god.
M.P.84 K O M A N D I R:
Subotić Rajko, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 10.

25
1994., veljača 3.
Beograd
Izvješće Ministarstva za inostrane poslove RSK o položaju RSK u međunarodnoj zajednici
i pregovorima, njenom položaju na početku 1994. godine i odnosu prema pojedinim
državama

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

The REPUBLIC OF Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foregin Affairs
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADE
TEL. 011-235-16-72 TERAZIJE No 3/1
0780-60-126/079-719-023 TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346
FAX: (011) 235-16-72
FAX: (011) 3224-573
REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINA
YUGOSLAVIA

84
Okrugli pečat: RSK, MUP, Stanica milicije Kistanje.

94
Broj: 127/94
Beograd, 03. 02. 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA – JEDNA OD NOVIH DRŽAVA,
NASTALIH NA TLU SFR JUGOSLAVIJE
Evropska zajednica OUN i sve članice Međunarodne zajednice saglasile su se 1990.
i 1991. da prihvataju stvaranje novih država na tlu SFR Jugoslavije. Odluke KEBS-a iz
1976. o nepromjenjivosti evropskih državnih granica nisu branjene. To je objašnjeno u
stavu Badenterove85 arbitražne komisije, gde je rečeno da međunarodno priznanje jedne
države (mislilo se na SFRJ) predstavlja samo deklarativni akti i ništa više. Komisija je izložila
narodima Jugoslavije princip Zapada, kojeg treba da poštuju, a koji je isticao: entitet se
smatra državom kad ima teritoriju, stanovništvo i zakonodavnu vlast (mislilo se na Sloveniju
i Hrvatsku).
Tako je, po odlukama i principima međunarodne zajednice, Republika Srpska Krajina
ispunila sve uslove za međunarodno priznanje:
1) Republika Srpska Krajina je nastala po volji svog naroda, što je u saglasnosti sa pravom
naroda na samoopredelenje i što, time, nije narušila odluku Međunarodne zajednice da
se odobri formiranje više država na teritoriji SFRJ. (Drugo je pitanje što je bilo planirano
6 država: Srbija, Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i,
eventualno sedma država Kosovo, a stvoreno je, za sada, deset: Srbija, Crna Gora, Slovenija,
Hrvatska, Makedonija, Muslimanska Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Hrvatska,
Herceg-Bosna, Republika Srpska Krajina i Muslimanska Zapadna Bosna);
2) Republika Srpska Krajina, već četiri godine živi kao i svaka druga država, jer ima
ono što je Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske – radi priznanja: teritoriju,
stanovništvo i zakonodavnu vlast.
Tako je RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije. Ona će naslediti imovinu i
dugove bivše države prema principima važećim i za ostale naslednice (sukcesore).
Do sada, Republika Hrvatska je koristila teritoriju, stanovništvo, privredne i druge
objekte Republike Srpske Krajine, kao svoje, i kalkulisala njima u deobnom bilansu. Čak
je, preko svojih lobija u svetu, obezbedila pismenu preporuku Saveta bezbednosti o pomoći
obnove Hrvatske u visini od 20 milijardi dolara, od čega samo za Vukovar 6,2 milijarde.
Svakako, u pitanju je 90% državna teritorija Krajine.
RSK je 1992. zatražila učešće na pregovorima o sukcesiji, ali u Međunarodnoj konferenciji,
to ne prihvataju, jer Hrvatska nije saglasna. Ovo pitanje, s obzirom na učesnike, jedino bi,
u korist RSK mogle pokrenuti SRJ i RS. Trebalo bi da preporuče razgovore sa Hrvatskom
samo za teritorije koje kontroliše Vlada u Zagrebu, a da ona postigne dogovor sa Vladom
RSK o ostalim teritorijama bivše SR Hrvatske.
S obzirom da je Republika Hrvatska jednostrano stavila van snage ugovor Srba i Hrvata
iz 1944. u Topuskom i pokušala anektirati srpske teritorije, izazvala je rat i presudno uticala
na stvaranje dve države RSK i RH. To je imalo za posledicu razgraničenje dve etničke
zajednice i preseljenja stotine hiljada lica u oba pravca. Tako su stvorene kategorije izbeglica

85
Badinterove; Badinterova komisija, prema svom predsjedniku, francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila
je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991.
godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pridonese mirnom okončanju krize u bivšoj
Jugoslaviji.

95
sa izgubljenom pokretnom i nepokretnom imovinom i izgubljenim pravima iz radnog
odnosa: stečene penzije, invalidnine, zdravstveno osiguranje, penzije itd.
Proterani Srbi iz Hrvatske su bez mogućnosti da dođu do ličnih dokumenata, jer su svi
univerzitetski i arhivski centri van teritorije RSK.
Pitanje izbeglica, Hrvatska je u svetu prikazala jednostrano, jer i proterane Srbe smatra
svojim izbeglicama, a uzroke izbeglištva predstavlja kao posledicu agresije na Hrvatsku.
To je tako vešto planirano da ni u Vensovom planu nema ni jedne odrednice o zaštiti
proteranih Srba sa teritorija Hrvatske. Govori se samo o izbeglicama iz UNPA zona i
obavezi njihovog vraćanja, što podrazumeva samo pripadnike hrvatske nacionalnosti. To
isto ponovljeno je i u Rezoluciji SB br. 762 (1992). U ovakvoj situaciji delegacija RSK je u
februaru 1993. u Nju Jorku zahtevala od Vensa86 i Owena87 da se u dokumentima Saveta
bezbednosti mora registrovati činjenica o proteranim Srbima iz Hrvatske.
Rezultat je bio polovičan. To nije učinjeno u rezolucijama, nego samo u Izveštaju B.B.88
Ghalija Savetu bezbednosti 15. 05. 1993. gde je navedeno da je Hrvatska, do 18. 03. 1993.
proterala (samo u Srbiju i Krajinu) 251.000 Srba. Ovde nisu spomenuti proterani Srbi u
Republici Srpskoj, evropskim i vanevropskim zemljama i Srbi koji su, još, ostali u Hrvatskoj.
S obzirom da u Krajini nije bilo (ukupno) toliko Hrvata pre 1991. koliko Gali broji
proteranih Srba u pitanju je stradanje Srba u bivšoj Hrvatskoj daleko većih razmera, nego
Hrvata.
Sabiranjem broja Srba u Krajini (500.000), s brojem prognanih u Srbiju (131.000),
Krajinu (120.000), Republiku Srpsku (60.000), zatim neregistrovanih u ove tri države i u
drugim zemljama, zaključuje se lako da je Srba u Hrvatskoj moralo biti najmanje 30%, a ne
11%, kako je to tvrdila hrvatska statistika.
U celokupnoj problematici srpsko-hrvatskih odnosa, najteže je, za RSK, dokumentacija
Saveta bezbednosti. U prvom redu, rezolucije, koje su suprotne duhu Vensovog plana,
prejudiciraju politiko rešenje, smatrajući RSK integralnim delom Hrvatske. Ovu
paradoksalnost Hrvati pokušavaju da eliminišu tvrdnjom da i Vensov plan predviđa
reintegraciju svih “hrvatskih” teritorija. Svakako, tako nešto Vensov plan ne predviđa, pa
nam ostaje da rezolucije SB tretiramo:
1) kao dokumenta suprotna duhu Vensovog plana i
2) kao dokumenta niže pravne vrednosti,
pa, kao takva, ne mogu staviti van snage pravo naroda na samoopredelenje, garantovano
Poveljom OUN.
Političko rešenje u bivšoj Hrvatskoj, praktično, rešeno je stvaranjem države Republike
Srpske Krajine. Činjenica je da je ona, trenutno, u ratu sa Republikom Hrvatskom, ali
spremna da sa njom uspostavi mir i normalizuje odnose.
U tom cilju, pristajemo na dogovor o:
– pravima iz socijalnog osiguranja,
– nadoknadi štete izbeglicama i državljanima druge zemlje,
– uspostavljanju saobraćaja, PTT veza, dalekovoda, naftovoda, vodovoda, korišćenja
električne energije, trgovine, proizvodnje itd.
Republika Hrvatska je, potrebe za korišćenjem krajinskih saobraćajnica i ostalog,
prikazala u OUN kao humanitarno pitanje i pitanje opstanka svoje države. Pri takvim

86
Cyrus Vance.
87
David Owen.
88
Boutros Boutros Ghali.

96
obrazloženjima čelnika UNPROFOR-a i Međunarodne konferencije, Vlada Krajine je
isti tretman tražila i za svoje životne potrebe. Pri tome, zahtevano je za Krajinu korišćenje
hrvatskih saobraćajnica, izlazak na more i ostale ustupke, po principu reciprociteta.
Vlada RSK je kopredsednicima izložila stav o obavezi Međunarodne zajednice da prihvati
razgraničenje između RH i RSK, kad već u nekoliko državnih tvorevina, za 2 veka, nije
moglo doći do mirnog zajedničkog života dve etničke zajednice. Očigledno je da su Hrvati
1991. pokazali da ne žele da žive sa Srbima, a Srbi ne smeju da ostanu sa Hrvatima u istoj
državi.
POLOŽAJ REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE POČETKOM 1994.g.
Država je dalje međunarodno nepriznata i, što je još gore srpskom narodu u njoj, još nije
priznato pravo na samoopredelenje mada bi bivšu Hrvatsku bilo lakše podeliti na dve, nego
bivšu Bosnu i Hercegovinu na tri države.
Ovakva situacija onemogućavala je kontakte sa vladama, pa nije sa njima bilo razmene
informacija i stavova. Poštovana je potpuna blokada RSK, što su sledila, dugo, i sredstva
javnog informisanja.
Kad se zna da države, u svakom regionu, traže i štite svoje interese, postavlja se pitanje
(s obzirom na njihovo jednoobrazno ponašanje) da li je moguće da one svoj interes vide
u realizaciji politike Hrvata i muslimana u bivšoj Jugoslaviji? Odgovor bi se mogao naći
u velikom stepenu integracije zapadnih zemalja, kojima u ovom trenutku, to više znači
od pojedinačnih dobitaka na Balkanu, koji su ipak neizvesni. Ostale zemlje, uključujući i
Rusiju, u ovom trenutku nemaju značajniji uticaj na svetsku politiku. Naziru se pukotine
savezništvu zapadnih država i pokušaji artikulacije posebnih interesa ali su to procesi za duži
period. Za rad te male nesuglasice su dobro došle, jer onemogućavaju potpunu suglasnost
za angažovanje NATO snaga protiv Srba u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini.
U protekloj 1993. godini postignut je na spoljnom planu nesumnjiv uspeh, jer je RSK
izvučena iz anonimnosti i na nju se sve počelo navikavati. U poslednje vreme, suprotno
novijoj praksi, sredstva javnog informisanja na Zapadu često uz puno ime Krajine više
ne stavljaju oznaku “takozvana”. Sve češće se informacije iz RSK plasiraju kao i iz drugih
zemalja. U svemu su nam pomogli Srbi koji su delovali u inostranstvu poput ambasada.
Ovu internacionalizaciju treba dalje eksploatisati. MIP mora da ima više ljudi, tako da
osposobi službe za posebne oblasti i da sa Ministarstvom za informisanje, kvalitetnijim
materijalima, iziđe u svet. Obavezno je koristiti radove i znanja intelektualaca svih profila.
Biće neophodno korišćenje i kulture i sporta. To će biti najefikasnije za afirmaciju RSK kao
države.
Za ovo će trebati novac, koji se mora naći.
ODNOS RSK PREMA POJEDINIM DRŽAVAMA
Republika Hrvatska
Teži da Krajinu ekonomski i vojno iscrpi. Nada se da će duže i lakše od Krajine izdržati
ekonomske teškoće i da će ponudama visokih penzija Krajišnicima i nafte i drugih proizvoda
po cenama koštanja umrtviti želju Srba za sopstvenom državom. Taktika malih pobeda biće
u upotrebi, jer će tako povratiti uzdrmano samopouzdanje naroda i vojske. Na potpisane
ugovore o prekidu vatre neće se obazirati.
Računa se sa konačnim vojnim rešenjem, uz pripremu odvajanja Republike Srpske i SR
Jugoslavije od RSK. Računa sa povoljnim stavom OUN i Međunarodne zajednice.
97
 Hrvatska će primoravati kopredsednike da nas prisile na ustupke oko saobraćajnica i
ostalog, ali će odbiti da ugovori budu potpisani na ravnopravnoj osnovi, uz hrvatske ustupke
Krajini.
Hrvatski rat sa muslimanima je otklonio, trenutno, vojnu pretnju većih razmera. Evropska
unija preti Hrvatskoj sankcijama, ali samo s ciljem da je primora na mir sa muslimanima.
To je poslednja karta Evrope da pokušaju i muslimane i Hrvate (kao saveznike) još jednom
suprotstaviti Srbima. Verovatno se od Hrvata traži da se odreknu dela srednje Bosne i dela
morske obale. Računa se da bi to, konačno, zadovoljilo muslimane – što se tiče zahteva
prema Hrvatima.
Svi su izgledi da Hrvatska, već sad, može računati na savezništvo sa Abdićem, ukoliko
Hrvatskoj bude uspelo da uzdrma odbranu Krajine.
Ruska Federacija
Naklonost Parlamenta još uvek ne može imati željeni uticaj na Izvršnu vlast da bi se
Rusija efikasnije angažovala na zaštiti Srba. Ali i najmanji pomaci nam mogu mnogo
pomoći – dovoljno je da se Rusija suprostavi vojnom napadu na Srbe.
Kozaci su spremni poslati dobrovoljce, primiti naše lakše ranjenike, oficire i podoficire,
decu na oporavak i razmeniti sportske i kulturne grupe. Ovo mora da prihvatimo – što pre,
jer obilazak dvadesetak ruskih gradova sportista iz Krajine mnogo bi značio.
– Kozaci predlažu i naseljavanje neograničenog broja porodica u Krajinu. Nude privrednu
i trgovačku saradnju, otvaranje predstavništava u Kninu i Petersburgu.
– Univerzitet u Moskvi nudi saradnju našem, kao i obezbeđenje nastupa krajiškog
državnika u Parlamentu. Takođe, učešće na Sveslovenskom kongresu naše delegacije.
– Fond Slovenske pismenosti je, takođe, spreman za informativno izdavačku delatnost.
– Partijaršija Ruske pravoslavne crkve je otvorena za sve naše zahteve. Pomoći će koliko
mogu.
– Nekoliko listova je potpuno na našoj strani.
Ukrajina, Jermenija, Nagorno Karabah
Sa Ukrajinom moguća privredna i kulturno-prosvetna saradnja, ali za to potrebne službe,
koje će to obavljati. U ovoj zemlji sukob uticaja pravoslavaca (većina) i unijata.
Ove zemlje su prve priznale Sloveniju i Hrvatsku, i zato su Jermenija i Nagorno Karabah
povukle svoje obećanje da će pristati na priznavanje RSK.
Rumunija
Uzdržava se od direktnih kontakata sa nama. Oprezne i političke stranke, mada su neke
poslale posmatrače na izbore.
Radio i štampa otvoreni za naše argumente. Mogući kontakti i saradnja sa Županijom
Temišvara i u trgovinu, i u kulturi i u sportu. Posebna prednost što jugoslavenski konzulat
u Temišvaru aktivan za srpske interese i ima dobre veze sa domaćinom.
Bugarska
Najmanje poštovala sankcije. Izvršna vlast se uzdržava od kontakata sa RSK, a političke
stranke nacionalno se orjentišu i razumeju srpske probleme. Naš parlament mora da nastavi
započetu saradnju sa partijama koje su poslale posmatrače na naše izbore.
Štampa prihvata naše izvore informisanja.
Grčka
Političke stranke spremne za saradnju, treba da se za to pripreme naše, posebno, ili u
okviru Parlamenta.
Humanitarna pomoć najobimnija iz ove zemlje, kao i od Grka u Americi: U januaru
posebno zainteresovali grčke novinare za stanje u RSK.
98
 Grčka je bila ranije, zapostavljena od Amerike u odnosu na Tursku, a sad joj se isto desilo
u odnosu na Makedoniju i Albaniju. To je opredeljuje da se tešnje veže sa srpskim zemljama.
Pošto ove godine predsedava Evropskom unijom, moramo više kontaktirati njene partije,
novinare i humanitarne organizacije.
Vlada se, za sada, nije usuđivala direktno kontaktirati MIP RSK. Tražila je samo
informacije preko svoje ambasade u Beogradu.
Italija
Štampa više ne podržava Hrvatsku, kao ranije. Sve više koristi naše informacije. Vlada se
ne usuđuje postavljati teritorijalne zahteve prema Hrvatskoj.
Političke stranke, zbog izbora u toku, ne prihvataju našu saradnju, jer se boje štetnih
posledica kod birača, koji u većini veruju u srpsku krivicu.
Humanitarne organizacije učestale kontakte sa srpskim zemljama što može značiti i
pripremu promene politike.
Arapske zemlje
Odlučujuće bile za finansijsku pomoć Hrvatskoj i muslimanima.
Poslije neprijateljstava muslimana i Hrvata, postoji prilika da se otupi njihova oštrica
prema Srbima.
MIP će pripremiti pogodan propagandni materijal na arapskom jeziku.
Španija i Portugalija
U ovim zemljama primetno da štampa počinje kritički prikazivati Hrvatsku.
SAD
Od ostalog, što znamo, treba izdvojiti inicijativu da se, tajno, u Engleskoj sastanu eksperti
Krajine i Hrvatske u martu 1994. čiji bi dijalog bio pripremljen u vidu informacije za vlade
SAD i Velike Britanije.

Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

26
1994., veljača 5.
Beograd
Pravno mišljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana Vasiljevića i dr. Konstantina
Obradovića, na zahtjev Veljka Džakule, Dušana Ećimovića i Mladena Kulića

dr Vladan Vasiljević
ekspert za međunarodno krivično pravo
Institut za kriminološka i sociološka istraživanja
Beograd, Gračanička 18
tel: 626-425, 626-770
dr Konstantin Obradović
ekspert za međunarodno pravo
Institut za međunarodnu politiku i privredu
Beograd, Makedonska 25
tel: 3225-611
99
 Na zahtev gg. Veljka Džakule, Dušana Ećimovića i Mladena
Kulića dajemo sledeće ekspertsko
MIŠLJENJE
o “Sporazumu” zaključenom 18. 02. 1993.
1. Iako nosi naslov “Sporazum” tekst o kome je reč ne može se smatrati bilo kakvim
ugovorom u smislu međunarodnog prava. Naime, da bi bilo kakav dogovor između dviju
strana bio smatran međunarodnim aktom (ugovor, sporazum, konvencija itd.) on mora
odgovarati uslovima postavljenim bečkom konvencijom o ugovornom pravu (1969.) koju
je ratifikovala bivša SFRJ, a koja je prihvaćena od strane svih država nastalih na teritoriji
bivše Jugoslavije. Jedan od bitnih uslova je da je takav akt zaključen od strane država, a
preko njihovih opunomoćenih predstavnika, koji su, prethodno, razmenili punomoćja,
što se u pravilu u tekstu ugovora konstatuje. Osim toga, međunarodni ugovor sadrži
odredbe o izvršenju, što će reći o načinima sprovođenja u život, a vrlo često i odredbu o
ratifikaciji, što će reći o ozakonjenju od strane predstavničkih tela ugovornih strana. Tekst
o kome je reč nema ni jednu od tih odredbi, štaviše podpisnici tog “sporazuma” označeni
su samo imenom i prezimenom, bez ikakvih, eventualno, zvaničnih funkcija. Ukratko, po
formi, ali i sadržini, te imajući u vidu svojstvo podpisnika, reč je o sporazumu između
privatnih osoba. Drugim rečima, budući da nema svojstvo međunarodnog ugovora, tekst
o kome je reč ne može obavezivati ni Republiku Hrvatsku, niti, pak, Srpsku Krajinu, niti
može – u međunarodnom smislu – imati bilo kakvih pravnih posledica. Radi se, dakle, o
privatnopravnom aktu, sporazumu između u tekstu navedenih pojedinaca, što se, uostalom,
vidi i iz kvalifikacija koje su sami sebi dali predstavnici UNPROFOR-a, stavljajući uz svoj
potpis oznaku “svedok”.
2. Što se pak tiče same sadržine, pomenuti pojedinci su se, kao privatne osobe, obavezali
da će na određenom području, tj. u opštinama Daruvar, Grubišno Polje, Nova Gradiška,
Novska i Pakrac, za koje se zna (što u sporazumu ne piše) da je podeljeno linijom prekida
vatre između hrvatskih i srpskih-krajiških snaga, a koje se – što je tekstom konstatovano – u
celini nalazi pod zaštitom snaga UNPROFOR-a, delovati da se ponovo uspostave razne veze
prekinute oružanim sukobom, a koje su precizirane tačkama a) – 1) teksta. U najboljem
slučaju čitav tekst se može shvatiti kao izraz namera podpisnika da porade na uspostavljanju
tih veza a nikako kao nekakva čvrsta obaveza.
3. Zamolivši nas za ekspertizu teksta o kome je reč, g. Džakula i drugovi su nam ukazali da
je, zbog tog “sporazuma”, protiv njih pokrenuta krivična istraga (koja još traje), a na osnovu
optužbe kako je pomenuti tekst dokaz o njihovoj nameri da izvrše “secesiju” navedenih
opština i predaju ih Republici Hrvatskoj. Kada se pogleda tekst u celini i u pojedinostima,
može se samo zaključiti da nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali na nasilno ili na
drugi način izvršeno otuđenje dela državne teritorije, niti na iste načine menjanja državnih
granica.
U Beogradu, 5. februara 1994. godine
dr Vladan Vasiljević, [v.r.]
dr Konstantin Obradović, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

100
 27
1994., veljača 6.
Knin
Odluka Vlade RSK o prihvaćanju programa rekonstrukcije monetarnog sustava i strategije
ekonomskog oporavka Jugoslavije

Na osnovu člana 2. točka 16. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni
glasnik RSK”, broj 3/92) Vlada RSK na sjednici održanoj 06.02.1994. godine, donosi
ODLUKU
o prihvatanju programa rekonstrukcije monetarnog
sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije
Član 1.
Prihvata se program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog
oporavka Jugoslavije.
Član 2.
Program iz člana 1. ove Odluke primjenjuje se na teritoriju Republike Srpske Krajine od
01. 03. 1994. godine.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
Broj: 05-3-338/94. Predsjednik
Knin, 06. 02. 1994. Đorđe Bjegović, [v.r.]
M.P.89

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

28
1994., veljača 7.
Plaški
Obavijest o masovnoj sječi i preprodaji jelove građe na prostoru općine Plaški

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA M.P. 90
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KORENICA
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI P L A Š K I
Broj: 08-02-3/01-1-74/94.
Plaški, 07. 02. 1994.

89
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
90
Prijemni pečat: Pisarnica opštine Plaški, Sekretarijat za opštu upravu, 9. 2. 1994., 32/1-94.

101
 1. SUP K O R E N I C A
2. SJB S L U N J
PREDMET: Jelova građa
preprodaja
Na području opštine Plaški, a i šire, u zadnje vreme je prisutna masovna sječa šume
naročito jelove. U dogovoru sa najodgovornijim subjektima (Šumarija, Milicija, Komanda
brigade i predstavništvo opštine i Financijska policija) odlučeno je da se sa ovakvom
pojavom stane, odnosno da se taj sječa spreči):
SJB Plaški u tom smislu ima određene zadatke i obaveze od kontrole saobraćajnica do
davanja asistencije ostalim subjektima. Kako nećemo biti u mogućnosti na svim izlaznim
pravcima iz Plaškog prema Slunju i Korenici, istovremeno vršiti kontrolu od 0 – 24 časa,
molimo Vas da nam u tom smislu pomognete. Naime radi se o tom da na Vašim kontrolnim
punktovima posebnu pažnju obratite na vozila da građu koja ide iz Plaškog, u slučaju da
takvo vozila naiđe bez odgovarajuće dokumentacije građu je potrebno zapljeniti i o tom nas
obavjestiti.
Obzirom na značaj akcije smatramo da će te nam maksimalno pomoći kroz rad napred
navedene aktivnosti.
Uz pozdrav
O TOM OBAVIJEST: N A Č E L N I K
1. SO Plaški Dušan Latas, [v.r.]
2. ŠUMARIJA PLAŠKI M.P.91
3. ARHIVA OVDJE

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

29
1994., veljača 9.
Okučani
Molba Branka Vraneša za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo
sudjelovanje na ratištima u Prijedoru i Gradačcu u BiH

Vraneš Branko Zaprimljena u Okučanima

Gavrinica Milenka Ivanovića bb dana 09. 02. 1994.
Pakrac
Posebna jedinica milicije Zapadna Slavonija
Okučani
40/94

91
Okrugli pečat: RSK, SUP, Stanica javne bezbednosti Plaški.

102
 Molba
Rođen sam 11. 5. 1967. u Aleksandrovcu opština Podravska Slatina. Od oca Milana i majke
Marije, rođ. Stupar. Osnovu školu završio sam u Mikleušu, a srednju u Podr.92 Slatini smer
građevinski zidar. Vojni rok služio sam u Zaječaru ves Vezista. Dosad nisam kažnjavan niti
krivično gonjen. Radni odnos sam zasnovao u “DI GAJ” Podravska Slatina 1987. pa do
1991. (4 god.). U ratna dejstva stupam 2. 8. 1991. pa do 15. 12. 1993. bez prekida bio
sam stalno u Zapadnoj Slavoniji u izviđačkoj jedinici. Išao sam dva puta na ratište u Bosnu
na čišćenje Prijedora, i u Gradačac gdje bivam i ranjen. Za vreme povlačenja sa opštine
Podravska Slatina 13. 12. ostao sam sa Zoranom Miščevićem na Pakracu. Neoženjen. Radi
čestih odlazaka vaše jedinice na teren zamoljavam vas za prijem u vašu jedinicu u koju imam
želju da dođem. Imam čin vodnika.
U Okučanima, 9. 2. 1994. god. Podnosilac:
Vraneš Branko [v.r.]

Izvornik, rukopis, latinica

HR-HMDCDR, 10., kut. 33.

30
1994., veljača 9.
Okučani
Molba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo
sudjelovanje na ratištima u Kozarcu, Prijedoru i Gradačcu u BiH

PREDRAG BOSANAC Zaprimljena u Okučanima

GAVRINICA BB Dana 09. 02. 1994.
PAKRAC 42/94
POSEBNA JEDINICA MILICIJE
ZAPADNA SLAVONIJA
OKUČANI
MOLBA
ROĐEN SAM 20. 10. 1970. GOD. U VOĆINU (OPŠ. PODR. 93 SLATINA) OD OCA
STEVANA I MAJKE SMILJE (DJEV. ČEVIZOVIĆ) OSNOVNU ŠKOLU ZAVRŠIO
SAM U VOJNIĆU, A SREDNJU ŠKOLU U SARAJEVU KAO ŠUMARSKI TEHNIČAR
OPŠTEG SMJERA SREDNJA STRUČNA SPREMA. VOJSKU SAM OSLUŽIO U
ANDRIJEVICI KAO PRIPADNIK GRANIČNIH JEDINICA VES 11101 STRELA
GODINE 1989/90. PO DOLASKU RADIO SAM U ŠUMARIJI VOĆIN KAO SJEKAČ,
PO U JUNU 1991. GOD. DOBIVAM OTKAZ KAO VIŠAK RADNE SNAGE. U RATU
AKTIVNO UČESTVUJEM OD 02. 08. 1991. GOD. KAO PRIPADNIK IZVIĐAČKE
JEDINICE U KOJOJ BIVAM LAKŠE RANJEN. ZA VRIJEME POVLAČENJA TO P.
SLATINA PRIKLJUČUJEM SE JEDINICI MIŠČEVIĆ ZORANA SA KOJIM SAM

92
Podravskoj.
93
Podravska.

103
UČESTVOVAO U RATU NA PAKRAČKOM PODRUČJU. PO POTPISIVANJU
PRIMIRJA ODLAZIM U JEDINICU KARANOVIĆ RAJKA U KOJOJ SAM BIO
DO 30.11.1993. GOD. KAO PRIPADNIK TE JEDINICE UČESTVOVAO SAM
U ČIŠĆENJU KOZARCA I PRIJEDORA JUNA `92. U AVGUSTU 1992. GOD.
ODLAZIM SA ISTOM JEDINICOM NA RATIŠTE KOD GRADAČCA GDJE SAM
PROVEO MJESEC DANA. NISAM OŽENJEN.
RADI ČESTIH ODLAZAKA VAŠE JEDINICE NA TEREN ZAMOLJAVAM VAS
ZA PRIJEM U VAŠU JEDINICU, U KOJOJ BI MOGAO PUNO DA PRUŽIM.
U OKUČANIMA, 09. 02. 1994. GOD.
PODNOSILAC:
PREDRAG BOSANAC [v.r.]

Izvornik, rukopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 10., kut. 33.

31
1994., veljača 9.
Okučani
Molba SUP-a Okučani MUP-u Knin da im se pošalje desetak ozbiljnih i odlučnih djelatnika
PJM iz drugih područja RSK radi vršenja redovnih postupaka koje dotadašnji pripadnici
PJM nisu mogli uspješno obavljati zbog privatnih veza sa stanovnicima općine Okučani

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
OKUČANI
Broj: 08-05/1-308/1-94
Okučani, 09. 02. 1994. godine
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
K N I N
Sadašnje potrebe službe u SUP-u Okučani zahtijevaju poduzimanje određenih mjera i
radnji (npr. lišenje slobode, privođenje pretraga stana, oduzimanje predmeta i dr.) prema
licima koja imaju prebivalište na ovom području. Iz dosadašnjih nekoliko službenih zadataka
vidljivo je da takve radnje nisu u stanju profesionalno i efikasno izvršiti sadašnji milicionari
ovog SUP-a, s obzirom da je većina milicionera sa takvim licima u rodbinskoj, prijateljskoj,
komšinskoj ili nekoj drugoj vezi, pa je očita linija nezamjeranja i površno obavljanje posla.
Određeni zadaci su se pokušali kvalitetnije izvršiti sa pripadnicima posebne jedinice milicije,
međutim i ovi radnici su također većinom mještani tako da se i sa njihove strane ne očekuje
službeni odnos prema postavljenom zadatku.
Iz napred navedenih razloga molimo Vas da nam, ako je moguće što hitnije uputite
na određeno vrijeme 10-tak ozbiljnih i odlučnij[ih] i pripadnika posebne jedinice milicije
sa drugog područja, koji bi zajedno sa radnicima ovog SUP-a u svakom momentu mogli
104
izvršiti postavljeni službeni zadatak. Predlažemo da se izvrši zamjena u posebnoj jedinici
milicije Okučani tj. da se 10-ak pripadnika iz ove jedinice zamijeni sa istim brojem radnika
sa drugog područja, radi lakšeg osiguranja smještaja i izbjegavanja nepotrebnih troškova.
Ukoliko ste saglas[ni] sa ovim predmetom ili ako imate neku drugu viziju rješenja našeg
problema o rezultatu nas što hitnije obavijestite pozivom na depešu gornji broj.
V.d. S E K R E T A R-a
Relić Miladin, [v.r.]
M.P.94

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 10., kut. 73.

32
1994., veljača 10.
Izvadak iz dnevnika Save Radoševića o pregovorima u Ženevi i o otmici Veljka Džakule u
Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila

Četvrtak, 10. februar 1994.

STANJE NA BROJILU JE: 4.130,1 KWH sati i priključili su i nas na električnu mrežu.
Prosvijetlilo je u 15.00 sati. Jedan od majstora se šali da ne zna pogasiti sva svjetla koliko u
sobi ima šaltera. Pravi je to preporod. Nećemo morati nositi ni akumulatore na punjenje.
Mladen95 će donositi ispravljač – on je lakši, pa ćemo puniti ovdje da pripremimo za dane
kada bude bez struje. Toga će sigurno biti. Zavisit će to od hidroloških prilika i stanja u
akumulacijama.
U Ženevi danas nastavljaju pregovori između tri zaraćene strane u Bosni.
Savjet bezbjednosti zahtijeva od Srpske strane povlačenje artiljerije oko Sarajeva i
stavljanje pod kontrolu UN.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zahtijeva prvo da se utvrde činjenice u
vezi sa napadom na civile na staroj pijaci u Sarajevu prije svih drugih pregovora.
Informacija koju mi je rekao Pero Bosanac da je čuo da je Džakula u Beogradu uhapšen
je tačna. No to po pričanju Mladena i Jelene više je ličilo na kidnapovanje nego na hapšenje.
Uhapšen je prošli petak. U prošli četvrtak 03. 02. 1994. Veljko96 je učestvovao u emisiji
“Intervju gledalaca” na NTV STUDIO “B” – govorio je o situaciji u Zapadnoj Slavoniji od
izbijanja prvih nesporazuma sa “hrvatskom demokracijom” pa otprilike do današnjih dana.
Kažu da je intervju bio dosta uspješan. Snimljena je i traka o toku intervjua – nadam se da
ću imati priliku da je preslušam.
Uhapšen je u ulici Srpskih Vladara (bivša Maršala Tita) kod parka iza zgrade Jugoslovenskog
dramskog pozorišta. Šetao je sa Dušanom Ećimovićem. Razlog ne može biti ništa drugo do
učešća u navedenoj emisiji. Suviše je izgleda spominjao ime Slobodana Milošević. Nadam se
ne zlonamjerno nego objektivno. Ako je procjena službe državne bezbjednosti da to u ovom

94
Okrugli pečat: MUP, SUP Okučani.
95
Kulić.
96
Vukelić.

105
trenutku predsjedniku Republike škodi moralo je doći do hapšenja. Tko je taj drznik koji
se u ova vremena usuđuje analizirati šta se sve dešavalo i šta propuštalo. Nakon hapšenja
Ećimović je dotrčao do Jelene Šantić koja je dalje animirala članove Centra za antiratne
akcije koji je odmah formirao Odbor za zaštitu Veljka Džakule i njegovih ljudskih prava
i slobode. Od strane centra određeni su i advokati: Nikola Barović, Borović97 i Popović.98
Znam da netko mora biti na čelu toga odbora iz opozicije ali mi se ne sviđa što je to gospođa
Pešić.99 Pokušano je plasirati saopštenje da se Veljko nalazi u Glini u istražnom zatvoru, da
su ga zapravo uhapsili pripadnici milicije RSK i to iz razloga što je napustio privremeno
boravište bez prethodne prijave sudu u Glini prema potpisanoj izjavi u istražnom postupku
nakon hapšenja 21. septembra 1993. godine. Provjerom preko advokata Mirića100 utvrđeno
je da se Veljko ne nalazi u zatvoru u Glini.
U sljedećoj emisiji “Intervju gledalaca” učestvovao je advokat Nikola Barović na temu
spektakularnog hapšenja Veljka Džakule u Beogradu za koga se još uvijek ne zna gdje se
nalazi. Alarmirani su i neki međunarodni diplomate. Jan Edberg je čujem lično došao u
Beograd da se interesira za konkretni slučaj. U Skupštini Srbije gospođa Pešić postavila
je pitanje ministru Sokoloviću101 gdje se nalazi Veljko Džakula. Kada je ovaj pokušao da
objasni da je to izvela policija RSK, Vuk Drašković je postavio pitanje zar Martić102 na
području Srbije može i smije hapsiti građane bez obzira tko su i odakle su. Nije li to, pitam
se ja, uplitanje u suverenitet određene države. Nisu dobili ni tačne ni istinite odgovore.
Advokati su primili punomoći Veljkovih sestara. Na njima je da dalje tragaju gdje se
njihov klijent nalazi.

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

33
1994., veljača 10.
Knin
Dozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nunić preko graničnog prijelaza Gornje Miranje

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-3-1-505-2/94.
Knin, 10. 02. 1994. godine
ODOBRENJE
kojim se odobrava dolje navedenim licima da mogu dana 16. 02. 1994. godine nesmetano
napustiti teritorij RS Krajine:

97
Borivoje.
98
Borivoje.
99
Vesna.
100
Ninko.
101
Zoran.
102
Milan.

106
 – KARDUM Mate 1917. Nunić
– KARDUM Mara 1927. ˝
– KARDUM Stoja 1923. ˝
– KARDUM Marko 1927. ˝
– KARDUM Stoja 1931. ˝
– KARDUM Pilip 1934. ˝
– KARDUM Tereza 1935. ˝
Transfer navedenih lica obavit će se preko GP Miranje Gornje u organizaciji Visokog
komesarijata UN za izbjeglice /UNHCR/.
Ovo odobrenje izdaje se u svrhu nesmetane realizacije planiranog transfera i u druge se
svrhe ne može koristiti.
M.P.103 N A Č E L N I K
Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 17.

34
1994., veljača 17.
Knin
Odluka Vlade RSK o korištenju dijela raspoloživih deviznih rezervi kojima upravlja
Narodna banka RSK u 1994. godini za pokriće emisije novog dinara

VLADA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Na osnovu člana 79. Zakona o deviznom poslovanju (“Službeni glasnik RSK”, br. 3/93),
na predlog Narodne banke Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske Krajine
donosi
ODLUKU
o korišćenju dijela raspoloživih deviznih rezervi
kojima rukuje Narodna banka Republike Srpske Krajine u 1994. godini
za pokriće emisije novog dinara
1. Dio raspoloživih deviznih rezervi u efektivnom stranom novcu u zlatu kojima rukuje
Narodna banka Republike Srpske Krajine, u iznosu od 1,5 miliona SAD dolara, koristiće se
u 1994. godini za pokriće emisije novog dinara.
Devize iz stava 1. ove tačke koristiće se za servisiranje i zamjenu novih dinara za stranu
valutu koja je predmet kupovine i prodaje na jedinstvenom deviznom tržištu.
2. Ova odluka stupa na snagu 01 .03. 1994. godine, a objaviće se u “Službenom glasniku
Republike Srpske Krajine”.

103
Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

107
O. br. 05-3-335/94.
Knin, 17. 02. 1994. god.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
M.P.104 PREDSJEDNIK
Đorđe Bjegović, dipl. ing. [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

35
1994., veljača 14.
Drniš
Odluka Skupštine općine Drniš o imenovanju Ratnog predsjedništva općine Drniš

Na osnovu člana 33. Statuta opštine Drniš Skupština opštine Drniš na svojoj sjednici
održanoj dana 14. 02. 1994. godine donosi s l i j e d e ć u
ODLUKU
o imenovanju Ratnog predsjedništva
1. Ratno predsjedništvo opštine Drniš broji sedam članova i imenuju se:
1. Goran Krasić, predsjednik,
2. Nataša Kalinić, zamj. predsjednika
3. Đorđe Vukšić, član
4. Zlatka Zrnić, član
5. Jelena Borjan, član
6. Boško Krasić, član
7. Dragomir Kolar, član
2. Ratno predsjedništvo vršit će funkciju Skupštine opštine za vrijeme vanrednih
okolnosti kada se Skupština nije u mogućnosti sastati i redovno zasijedati.
3. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja.
Broj: 78/1/94. Predsjednik SO Drniš:
Drniš, 14. 02. 1994. god. Goran Krasić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., SO Drniš, kut. 3.

104
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

108
 36
1994., veljača 14.
[Knin]
Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preustroju uprava
Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije i vojne obveze

NAREDBA broj 123-3 VOJNA TAJNA

KOMANDANTA SVK i STROGO POVERLJIVO
MINISTRA ODBRANE RSK
Od 14. 02. 1994. god
Formiranje vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preformiranje
uprava MO i primopredaja poslova mobilizacije i vojne obaveze,
n a r e đ e n j e.-
Na osnovu Uredbe o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji poslova
mobilizacije i vojne obaveze organa MO komandama SVK. broj 03-1-24/94 od 08.02.1994.
god. predsednika Vrhovnog saveta odbrane, komandant SVK i ministar odbrane RSK.
N A R E Đ U J U:
1. – U SVK formirati vojno-teritorijalne organe i jedinice:
a) Vojne odseke u:
– 7. K: u Kninu sa odeljcima VOd u Benkovcu, Obrovcu i Drnišu
– 15. K: u Korenici sa odeljcima VOd u Gračacu, D.105 Lapcu i Plaškom
– 21. K: u Vojniću sa odeljcima VOd u Vrginmostu, Slunju i Karlovcu – Krnjaku
– 39. K: u Petrinji sa odeljcima VOd u Glini, Kostajnici, Dvoru na Uni i Sisku – Capragu
– 18. K: u Okučanima sa odeljkom VOd u Pakracu
– 11. K: u Erdutu sa odeljcima VOd u Belom Manastiru, Vukovaru, Mirkovcima, Dalju i
Tenji.
b) Vojno – teritorijalne odrede u :
– 7. K ukupno 4 VT odreda za opštine: Knin (uključujući Vrliku i Đevrske), Benkovac,
Obrovac i Drniš
– 15. K ukupno 4 VT odreda za opštine: Korenica (uključujući i Teslingrad i Vrhovine),
Gračac (uključujući i Medak), D. Lapac i Plaški
– 21. K ukupno 3 VT odreda za opštine: Vojnić (uključujući i Karlovac – Krnjak), Slunj i
Vrginmost (uključujući i Topusko)
– 39. K ukupno 4 VT odreda za opštine: Petrinja (uključujući i Sisak – Caprag), Glina,
Kostajnica i Dvor na Uni
– 18. K ukupno 2 VT odreda za opštine: Okučani i Pakrac
– 11. K ukupno 5 VT odreda za opštine: B. Manastir, Tenja, Dalj, Vukovar i Mirkovci.
Ukoliko potrebe efikasnog obezbeđenja teritorije to zahtevaju planirati formiranje i većeg
broja vojno-teritorijalnih odreda.
2. – Preformirati uprave MO u Odelenja za odbranu za:

105
Donji.

109
– Severnu Dalmaciju: u Kninu sa Odsecima za odbranu u Benkovcu, Obrovcu i Drnišu
– Liku: Korenici sa Odsecima za odbranu u Gračacu, D. Lapacu i Plaškom
– Kordun: u Vojniću sa Odsecima za odbranu u Karlovcu – Krnjaku, Slunju i Vrginmostu
– Baniju: u Petrinji sa Odsecima za odbranu u Sisku – Capragu, Glini, Kostajnici i Dvoru
na Uni
– Zapadnu Slavoniju: u Okučanima sa Odsekom za odbranu u Pakracu,
– Baranju, Istočnu Slavoniju i Zapadni
– Srem: u Erdutu sa Odsecima za odbranu u Vukovaru, Belom Manastiru, Dalju,
Mirkovcima i Tenji.
3. – Izvršiti primopredaju poslova i odgovarajuće dokumentacije i evidencije iz oblasti
mobilizacije i vojne obaveze (regrutnih poslova, poslova obaveze služenja vojnog roka,
poslova obaveze služenja u rezervnom sastavu) MO RSK komandama i organima SVK po
planu aktivnosti u prilogu ove naredbe.
MINISTAR ODBRANE RSK za KOMANDANT SVK – a
kontra-admiral general-major
Dušan Rakić, [v.r.] M.P.106 M.P.107 Mile Novaković
B. 108 Đukić [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 5., kut. 1.

37
1994., veljača 15.
Knin
Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih i raseljenih lica na području RSK
do 15. veljače 1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
Knin, 15. 02. 1994. god.
Komesarijat za izbjeglice Republike Srpske Krajine od svog osnivanja prati i evidentira
broj izbjeglih i raseljenih lica na području Republike Srpske Krajine.
Na dan 15. 02. 1994. godine broj izbjeglih i raseljenih lica na području RSK je 125.000
1. Knin 10.503
2. Benkovac 12.022
3. Obrovac 2.700
4. Donji Lapac 3.200
5. Gračac 4.550
6. Korenica 4.140
7. Drniš 1.050

106
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.
107
Okrugli pečat: RSK, Glavni štab Srpske vojske.
108
Borislav.

110
 Starosna struktura je takva da ima 14.353 djece od rođenja do 18 godina od toga,
do 1 god. 1.298
od 1 – 3 god. 1.641
od 3 – 7 god. 2.176
od 7 – 14 god. 5.039
od 14 do 18 god. 4.199
Punoljetnih osoba ima 23.821 od toga od 18 do 60 god 17.102 i preko 60 godina 6.719.
To znači da na području Južnog dijela RSK ima ukupno 38.174 izbjeglice i raseljena
lica. Izbjeglice su smještene u privatnim smještajima uglavnom, a 1.617 je u kolektivnim
smještajima.
Kolektivni smještaji se nalaze na području:
Knin ima 8 kolektivnih smještaja i 6 mini kampova 545 + 90 izbjeglica
Benkovac ima 5 kolektivnih smještaja 340 izbjeglica
Obrovac ima 1 kolektivni smještaj 60 izbjeglica
Gračac ima 2 kolektivna smještaja 422 izbjeglice
Korenica ima 2 kolektivna smještaja 160 izbjeglica
od toga djece do 18 godina ima 497
i to do 1 god. 19
od 1 – 3 god. 56
od 3 – 7 god. 72
od 7 – 14 god. 194
od 14 – 18 god. 156
Punoljetnih osoba ima 1.030 od toga
od 18 – 60 god. 693
preko 60 god. 337.
Ovi ljudi u kolektivnim smještajima žive u izuzetno teškim uslovima. Problemi izbjeglica
smještenih u kolektivnim centrima su
– uslovan smještaj
– hrana
– odjeća
– obuća
– održavanje lične higijene
– plaćanje troškova prevoza izbjeglica
– socijalno-zdravstveno osiguranje
– ogrjev
– pribor za djecu i učenike itd.
Komesarijat za izbjeglice se svakodnevno susreće sa problemima izbjeglica koji su svakim
danom sve teži i uporno vodi jednu veliku bitku da svim izbjeglicama pomogne kako bi im
život na području RSK bio što snošljiviji.
Na sjevernom djelu RSK tj. na području Banije i Korduna broj izbjeglica i raseljenih lica
je sljedeći:
1. Slunj 2.820
2. Plaški 970
3. Krnjak 2.860
4. Vojnić 3.961
5. Vrginmost 2.980
6. Glina 3.890
111
 7. Dvor na Uni 2.986
8. Kostajnica 2.840
9. Petrinja 4.567
10. Caprag 2.463
Na području sjevernog djela RSK ima 30.337 izbjeglica koje su smještene u privatnim
smještajima jer na tom djelu nema kolektivnih smještaja.
U ovom djelu ima djece od rođenja do 18 god. 12.681 i punoljetnih osoba 17.656 i to
djece do 1 god 759
od 1 – 3 god 1.729
od 3 – 7 god 2.275
od 7 – 14 god 4.490
od 14 – 18 god 3.428
punoljetne osobe od 18 – 60 god. 12.195
preko 60 god. 5.461
Na području Zapadne Slavonije imamo
1. Okučane sa 7.085 izbjeglica
2. Pakrac sa 3.874 izbjeglica.
Na tom području nalazi se jedan kolektivni smještaj u kome trenutno boravi 75 izbjeglica.
Na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema imamo
1. Vukovar 15.749
2. Dalj 3.981
3. Mirkovci 4.890
4. Tenja 4.581
5. Beli Manastir 15.980 izbjeglica
Ukupan broj izbjeglica za ovo područje je 56.140 izbjeglica od toga djece od rođenja do
18 godina ima 23.213 i to
do 1 god. 1.532
od 1 – 3 god. 1.416
od 3 – 7 god. 7. 316
od 7 – 14 god. 11.809
od 14 – 18 god. 3.640
Punoljetnih osoba ima 30.412 od toga od 18 do 60 god. 26.039 i preko 60 godina 4.373
osobe.
STATISTIKA
Podaci o broju, starosnoj i polnoj strukturi izbjeglica smještenih po kolektivnim smještajima
na području sektora “J U G”
UKUPAN BROJ IZBJEGLICA
Prema podacima Komesarijata
za izbjeglice 1.527
STAROSNA STRUKTURA
Djeca (od rođenja do 18 god.) 380
od toga: do 1 god. 12
od 1 – 3 god. 42
od 3 – 7 god. 59
od 7 – 14 god. 150
od 14 – 18 god. 117
112
Punoljetne osobe
od toga od 18 – 60 god. 693
preko 60 god. 337
POLNA STRUKTURA PUNOLJETNIH OSOBA
žene 602
muškarci 428

Preslika, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/075 – 7.

38
1994., veljača 17.
Knin
Uredba Vlade RSK o novom dinaru

VLADA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Na osnovu člana 84. t. 2. Ustava Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske
Krajine donosi
UREDBU
o novom dinaru
Član 1.
Uvodi se novi dinar kao sredstvo plaćanja na teritoriji Republike Srpske Krajine.
Pored novog dinara sredstvo plaćanja u Republici Srpskoj Krajini je dinar (u daljem
tekstu: stari dinar).
Član 2.
Novi dinar se dijeli na 100 para.
Član 3.
Novi dinar je zamjenjiv za stranu valutu.
Član 4.
Narodna banka Republike Srpske Krajine utvrđuje odnos vrijednosti novog i starog
dinara.
Član 5.
Narodna banka Republike Srpske Krajine pustiće u opticaj novčanice i kovani novac
novog dinara 01. 03. 1994. godine.
Član 6.
Stari dinar ne može se zamjenjivati za novi dinar kod Narodne banke Republike Srpske
Krajine.
113
 Član 7.
Platni promet u zemlji obavljaće se u novim i starim dinarima, preko odvojenih računa
koji se vode kod Službe za platni promet.
Iznosi iskazani u platnom prometu u starim dinarima preračunavaće se i iskazivati u
poslovnim knjigama u novim dinarima.
Član 8.
Novčani iznosi u propisima i opštim aktima, na hartijama od vrijednosti, instrumentima
platnog prometa i drugim dokumentima i u ugovorima iskazivaće se u novim dinarima,
osim na instrumentima platnog prometa i drugim novčanim dokumentima kojima se platni
promet u zemlji obavlja u starim dinarima.
Član 9.
Cijene proizvoda i usluga iskazuju se u novim dinarima.
Član 10.
Pravna lica i fizička lica koja su obavezna da vode poslovne knjige iskazivaće stanja u tim
knjigama u novim dinarima.
Pravna lica i fizička lica koja su obavezna da vode poslovne knjige preračunavaće stanja u
tim knjigama na dan 01. 03. 1994.
Član 10a.
Pravno lice koje vrši naplatu u starim dinarima u iznosu koji nije utvrđen u skladu sa
članom 4. ove uredbe kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 500 do 3.000
novih dinara.
Za radnju iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu
novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 novih dinara.
Za radnju iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj i fizičko lice koje je obavezno da
vodi poslovne knjige, novčanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 novih dinara.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana pravnom licu izreći će se zaštitna mjera zabrane vršenja
određene djelatnosti u vremenu od tri mjeseca do jedne godine.
Za prekršaj iz st. 2. i 3. ovog člana odgovornom licu i fizičkom licu koje je obavezno
da vodi poslovne knjige izreći će se zaštitna mjera zabrane vršenja određenih poslova u
vremenu od tri mjeseca do jedne godine.
Član 11.
Ova uredba stupa na snagu danom donošenja a objaviće se u “Službenom glasniku
Republike Srpske Krajine”, a primjenjivaće se od 01.03.1994. godine.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Broj: 05-2-334/94.
Knin, 17. 02. 1994. M.P.109 PREDSJEDNIK
Đorđe Bjegović, dipl.ing. [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

109
Okrugli pečat: Vlada RSK, Knin.

114
 39
1994., veljača 17.
Knin
Zapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK održane 5., 6., 15. i 17. veljače 1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 75. sjednice Vlade RSK održane 5., 6., 15. i 17.
02. 1994. godine
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Spiro Kostić, Vojin Peurača, Lazić Đorđe, Krička Milivoj.
Sjednica je počela s radom u 16.40 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
DNEVNIRED
1. Novi ekonomski program,
2. Ministarstvo finansija;
2.1. Donošenje Odluke o visini osnovice za isplatu naknade za materijalne troškove za
mjesec januar 1994. godine,
2.2 Donošenje Odluke o utvrđivanju najniže cijene rada za mjesec januar 1994. godine,
3. Ministarstvo pravosuđa i uprave;
3.1. Donošenje Uredbe o valorizaciji sudskih taksa,
3.2. Donošenje Uredbe o valorizaciji novčanih kazni za prekršaje iz republičkih propisa,
3.3. Donošenje Uredbe o valorizaciji novčanih iznosa u Zakonu o vanparničnom
postupku,
3.4. Rješenje o razrješenju predsjednika Opštinskog suda u Petrinji,
3.5. Rješenje o izboru predsjednika Opštinskog suda u Petrinji,
3.6. Rješenje o razrješenju sudije i predsjednika Opštinskog suda za prekršaje Knin,
3.7. Odluka o podržavljenju zgrade Gimnazije,
4. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
4.1. Donošenje Odluke o određivanju DP “Kamen” Obrovac za državno preduzeće od
republičkog značaja,
4.2. Donošenje Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Kamen” Obrovac,
4.3. Rješenje o imenovanju Upravnog odbora DP “Marko Orešković” Teslingrad,
4.4. Inicijativa za formiranje Holding-korporacije,
4.5. Inicijativa za formiranje Holding-korporacije kožarske industrije,
4.6. Odluka o usvajanju programa za zadržavanje pograničnog stanovništva u RSK,
4.7. Uredba o načinu i uslovima za obavljanje djelatnosti preduzeća,
4.8. Uredba o upisu u sudski registar preduzeća i drugih pravnih lica koja obavljaju
privrednu djelatnost,
4.9. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o transformaciji državne svojine,
115
 4.10. Prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK i uvođenje
informatizacije poslovanja u organima državne uprave.
4.11. Sanacija fabrike “Pneumatike” u Kombinatu “Borovo”
5. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;
5.1. Informacija o izvršenim pripremama na izradi prostornog plana RSK,
5.2. Program rada, dinamički i finansijski plan na izradi prostornog plana RSK,
5.3. Donošenje Odluke o osnivanju Urbanističkog zavoda RSK,
5.4. Rješenje o imenovanju direktora Urbanističkog zavoda,
5.5. Donošenje Metodologije za popis i procjenu ratne štete,
6. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;
6.1. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o visini zarada, naknada i drugih primanja zaposlenih
za vrijeme ratnog stanja,
6.2. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o posebni uslovima za zasnivanje i prestanak radnog
odnosa za vrijeme ratnog stanja,
6.3. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o društvenoj brizi o djeci,
6.4. Uredba o kriterijima za raspodjelu humanitarne pomoći u RSK (Pravilnik o
bodovanju porodične i socijalne karte),
7. Ministarstvo odbrane;
7.1. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih
rezervi SVK,
7.2. Donošenje Odluke o školovanju kandidata za kontrolore letenja,
8. Ministarstvo trgovine i turizma;
8.1. Donošenje Rješenja o razrješenju pomoćnika ministra,
8.2. Donošenje Uredbe o ukidanju Uredbe o obavezi obavještavanja o promjenama
cijena određenih proizvoda i usluga,
8.3. Uredba o ukidanju Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva,
8.4. Donošenje Odluke o visini osnovice za obračun zarada za republičke tržišne
inspektore,
8.5. Donošenje Odluke o plaćanju prve faze uslužne prerade sirove nafte Rafineriji nafte
Pančevo,
8.6. Privredna komora RSK – Odluka o odobrenju deviznih sredstava,
9. Ministarstvo zdravlja;
9.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za psihijatrijske
bolesti u Petrinji,
9.2. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske
bolesti u Petrinji,
9.3. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za plućne
bolesti u Petrinji,
9.4. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora Specijalne bolnice za plućne bolesti u
Petrinji,
10. Ministarstvo informisanja;
10.1. Donošenje Rješenja o razrješenju članova Upravnog odbora SRT Krajine,
10.2. Donošenje Rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora SRT Krajine,
10.3. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut SRT Krajine,
11. Ministarstvo energetike i rudarstva;
11.1. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
116
12. Ministarstvo prosvjete;
12.1. Odgovor Univerziteta “Nikola Tesla” Knin vezan za visinu školarine,
13. Verifikacija ugovora o davanju na korištenje poslovnog (skladišnog) prostora na
Beogradskom sajmu – hala “2”,
14. Razmatranje zahtjeva za finansijsku pomoć u ostvarenju filma “Kninska vartolomeja”,
i izmjenjen i nadopunjen sa
4.12. razmatranje elaborata o ekonomskoj opravdanosti pokretanja proizvodnje u DP
“Finel” Petrinja,
6.5. Donošenje Odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći ranjenicima pripadnicima
SVK koji se nalaze na liječenju u Srbiji,
7.3. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz robnih
rezervi Ministarstva odbrane za potrebe SVK,
7.4. Donošenje Odluke o formiranju komisije,
9.5. Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju člana Upravnog odbora Opšte
bolnice “Sveti Georgije” iz Vojnića,
9.6. Informacija o stanju u zdravstvu,
15. Ministarstvo inostranih poslova;
15.1. Stanje i odnosi na spoljnom planu,
16. Donošenje Odluke o postavljenju Izvršnog savjeta Srpske opštine Zadar.
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Budući je sjednica počela kasno neke tačke dnevnog reda su odgođenje za sutra, a
počelo se sa 5. tačkom dnevnog reda – materijalom Ministarstva za urbanizam, stambeno-
komunalne poslove i građevinarstvo.
Ad-5
5.1. i 5.2. Informacija o izvršenim pripremama na izradi prostornog plana (prilog broj 1)
podnio je ministar Ljubiša Budić, a potom su o programu rada dinamičkom i finansijskom
planu na izradi prostornog plana govorili dr Milan Bursać, gosp. Vujatović Miroslav, gosp.
Vidić Vlado i geolog Đujić Anđa.
Potom je donesena
ODLUKA
o prihvaćanju Programa za izradu Prostornog plana sa dinamičkim i finansijskim planom
(pr. br. 104)
5.3. Donesena je
ODLUKA
o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Republičkog zavoda za prostorno uređenje,
zaštitu okoline i izgradnju objekata (prilog br. 2)
5.4. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju direktora Urbanističkog zavoda RSK (prilog broj 3)
5.5. Nakon što je ministar Ljubiša Budić ukratko obrazložio Metodologiju, elemente i
kriterijume za popis i procjenu ratne štete (prilog broj 4) donesena je
117
 ODLUKA
o donošenju Metodologije, elemenata i kriterijuma za popis i procjenu ratne štete (prilog
broj 5)
Ad-3
3.1. Na prijedlog i uz obrazloženje ministra pravosuđa i uprave Radomira Kužeta
donesena je
UREDBA
o valorizaciji sudskih taksa (prilog broj 6)
3.2. Donesena je
UREDBA
o valorizaciji novčanih kazni za prekršaje iz republičkih propisa (prilog broj 7)
3.3. Donesena je
UREDBA
o valorizaciji novčanih iznosa u Zakonu o vanparničnom postupku (prilog broj 8)
3.4. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju predsjednika Opštinskog suda u Petrinji (prilog broj 9)
3.5. Doneseno je
RJEŠENJE
o izboru predsjednika Opštinskog suda u Petrinji (prilog broj 10)
3.6. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju sudije i predsjednika Opštinskog suda za prekršaje Knin (prilog broj 11)
3.7. Donesena je
ODLUKA
o podržavljenju zgrade Gimnazije u Kninu (pr. br. 12)
Ad-4
Zbog kratkoće vremena na današnjoj sjednici odrađena je samo točka 4.9., a ostalih 11
podtačaka odradiće se sutra.
4.9. Nakon uvodnog izlaganja ministra Arbutine110 Nacrt Zakona o transformaciji
državne svojine (prilog broj 13) obrazložio je gosp. Jovan Drobnjak.
U raspravi su potom učestvovali ministar Jarčević,111 ministar Arbutina, pomoćnik
ministra Bezbradica112 a nakon završetka rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
o provođenju javne rasprave po ponuđenom Nacrtu Zakona o transformaciji državne
svojine (prilog broj 14).

110
Nebojša.
111
Slobodan.
112
Radovan.

118
 Ad-6
6.1. Skida se s dnevnog reda.
6.2. Skida se s dnevnog reda.
6.3. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o društvenoj brizi o djeci (prilog broj 15) koji će se shodno Ustavu i Poslovniku Vlade
proslijediti u skupštinsku proceduru.
6.4. Donesena je
UREDBA
o kriterijima za raspodjelu humanitarne pomoći u RSK (prilog broj 16) čiji je sastavni dio
Pravilnik o bodovanju porodične i socijalne karte (prilog broj 17)
6.5. Nakon obrazloženja sekretara ministarstva Mile Čubrilovića donesen je
ZAKLJUČAK
Zatražiti mišljenje Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i odbrane i da oni na
spisak ranjenika daju svoj potpis, s tim da se vidi kako je ovaj problem rješen u Republici
Srpskoj.
Ad-10
10.1. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju članova Upravnog odbora SRT Krajine (prilog broj 18)
10.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju članova Upravnog odbora SRT Krajine (prilog broj 19)
10.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na STATUT SRT KRAJINE (prilog broj 20)
Na kraju sjednice na prijedlog ministra Kričke, a vezano za pravilno i zakonito
raspolaganje sredstvima u JP “NIK” Mirkovci donesena je
ODLUKA
(prilog broj 21)
S ovim je dnevni rad iscrpljen i sjednica završva s radom u 19.00 časova.
NASTAVAK 75. SJEDNICE 06. 02. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Spiro Kostić, Peurača Vojin, Lazić Đorđe, Dragica Bakić.
Sjednica je počela s radom u 10.15 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović. Dnevni red je isti kao i na
sjednici od 05. 02. 1994. godine.

119
 Ad-15
O stanju i odnosima na spoljnom planu (prilog broj 22) govorio je ministar inostranih
poslova Slobodan Jarčević.
U raspravi su potom učestvovali ministri Arbutina, Budić,113 Knežević,114 Crnogorac115 i
predsjednik Bjegović, a po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj ministra Jarčevića.
Ad-1
Uvodnu riječ o novom ekonomskom programu dao je potpredsjednik Vlade Branko
Lubovac.
On je u svom izlaganju istakao da bi mi svakako morali ići na ovaj program i da ga nije
usvojila Jugoslavija jer već duže vremena u nas sistem uopšte ne funkcioniše, sve se finansira
iz budžeta, a njega praktično nema. Na Vladi je danas da se izjasni prihvata li ovaj Program
ili ne.
Potom je bilo govora o Zaključku Vlade sa 74. sjednice i propisima koje naša Vlada treba
donijeti da bi Program profunkcionisao na teritoriji RSK.
U raspravi su potom učestvovali gotovo svi ministri i pozvani na sjednicu Vlade, a po
završetku rasprave donesena je
ODLUKA
o prihvatanju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog
oporavka Jugoslavije (prilog broj 23)
te
ZAKLJUČCI
(prilog broj 24)
Ad-2
2.1. Donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju visine osnovice za isplatu naknade na teret materijalnih troškova za mjesec
januar (prilog broj 25)
2.2. Donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju najniže cijene rada za mjesec januar (prilog broj 26)
i
ZAKLJUČAK
o prodaji deviza iz devizne blagajne Narodne banke RSK (prilog broj 27)
Ad-4
4.1. Donesena je
ODLUKA
o određivanju DP “Kamen” Borovac za državno preduzeće od republičkog značaja (prilog
broj 28)

113
Ljubiša.
114
Milan.
115
Miomir.

120
 4.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju Upravnog odbora DP “Kamen” Obrovac (prilog broj 29)
4.3. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju članova Upravnog odbora DP “Marko Orešković” Teslingrad (pr.br. 30)
4.4. O inicijativi za formiranje holding Korporacije šumarstva i drvne industrije RSK
(prilog broj 31) govorio je ministar Arbutina.
Potom je donesena
ODLUKA
o izradi prijedloga organizacije Holdinga šumarstva i drvne industrije RSK (pr.br. 32)
4.5. Ministar Arbutina obrazložio je inicijativu za formiranje holding Korporacije
kožarske industrije (prilog broj 33), a potom je donesena
ODLUKA
o izradi prijedloga organizacije Holdinga proizvođača kože, obuće i galanterije RSK (prilog
broj 34)
4.6. Donesena je
ODLUKA
o usvajanju Programa za zadržavanje pograničnog stanovništva u RSK (prilog broj 35)
4.7. Donesena je
UREDBA
o načinu i uslovima za obavljanje djelatnosti preduzeća (prilog broj 36)
4.8. Donesena je
UREDBA
o upisu u sudski registar preduzeća i drugih pravnih lica koja obavljaju privrednu djelatnost
(prilog broj 37)
4.10. Prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK i uvođenje
informatizacije poslovanja u organima državne uprave (prilog broj 38) obrazložio je ministar
Arbutina.
Potom je donesena
ODLUKA
o usvajanju Prijedloga glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK (prilog broj 39)
ODLUKA
o proglašenju DP “Elektroničko računski centar “Gavrilović” Petrinja za nosioca razvoja
informatičke djelatnosti u RSK (prilog broj 40)
4.11. Skida se s dnevnog reda.
4.12. Ministar Arbutina ukratko je obrazložio elaborat o ekonomskoj opravdanosti
pokretanja drvne industrije “Finel” Petrinja (prilog broj 41).
Nakon toga donesen je
ZAKLJUČAK
o usvajanju elaborata (prilog broj 42)
i
121
 ZAKLJUČAK
Pitanje bezbjednosti rada fabrike pokušaće u što kraćem roku riješiti Predsjednik
Republike, Predsjednik Vlade i Komandant GŠ SVK.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 13.00 časova.
NASTAVAK 75. SJEDNICE 15. 02. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Kostić Spiro, Lazić Đorđe, Milan Knežević, Miomir Crnogorac, Dragica Bakić,
Mitar Brnović, Slobodan Jarčević.
Sjednica je počela s radom u 16.30 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 05. 02. 1994. godine.
Na ovoj sjednici nije bilo kvoruma, te je iz tog razloga a budući je već donesena odluka o
prihvatanju Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka
Jugoslavije raspravljano samo o propisima koje naša Vlada mora donijeti da bi Program
profunkcionisao na teritoriju RSK.
Nakon što su predstavnici ministarstva finansija referisali što je do sada urađeno i koje su
uredbe pripremili otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni na sjednici
Vlade.
Po završetku rasprave sjednica je zaključena u 19.00 časova
NASTAVAK 75. SJEDNICE 17. 02. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Milan Knežević, Miomir Crnogorac, Dragica Bakić, Mitar Brnović, Slobodan
Jarčević.
Sjednica je počela s radom u 8.30 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade RSK gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 05. 02. 1994. godine.
U vezi zaključka sa 74. sjednice Vlade RSK i propisa koje treba donijeti naša Vlada da bi
Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije
profunkcionisao na području RSK nakon obrazloženja propisa od strane zaduženih
ministarstava, institucija i odgovornih lica, a po završetku rasprave po predmetnim
propisima doneseno je
ODLUKA
o korišćenju dijela raspoloživih deviznih rezervi kojima rukuje Narodna banka RSK u 1994.
Godini za pokriće emisije novog dinara (prilog broj 43)
ODLUKA
o zamjeni, prodaji i kupovini novog dinara za strana sredstva plaćanja (prilog broj 44)
ODLUKA
o obrazovanju kursa dinara (prilog broj 45)
UREDBA
o novom dinaru (prilog broj 46)
122
 UREDBA
o visini i načinu utvrđivanja poreza na dobit preduzeća i rokovima za plaćanje mjesečnih
akontacija poreza za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 47)
UREDBA
o prestanku obaveze obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na finansijske transakcije
(prilog broj 48)
UREDBA
o visini i načinu plaćanja akontacija poreza i doprinosa i drugih javnih prihoda koji se
plaćaju na prihode građana u prvom polugodištu 1994. godine (prilog broj 49)
UREDBA
o utvrđivanju i plaćanju poreza na promet za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne
opasnosti (prilog broj 50)
UREDBA
o određenim proizvodima na koje se ne plaća porez na promet proizvoda (prilog broj 51)
UREDBA
o valorizaciji određenih novčanih kazni za privredne prekršaje (prilog broj 52)
UREDBA
o uvođenju posebne republičke takse koja se plaća za vrijeme ratnog stanja i neposredne
ratne opasnosti (prilog broj 53)
UREDBA
o valorizaciji boravišnih taksa (prilog broj 54)
UREDBA
o načinu obračunavanja kamate zbog neplaćenih poreza i drugih javnih prihoda u zakonom
propisanom roku (prilog broj 55)
UREDBA
o valorizaciji administrativnih taksa (pr.br. 56)
UREDBA
o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima i o načinu obavljanja prevoza domaćih
prevoznika u međunarodnom drumskom saobraćaju (pr.br. 57)
UREDBA
o valorizaciji katastarskog prihoda (pr.br. 58)
UREDBA
o visini naknade za korišćenje podataka premjera i katastra nepokretnosti radova i za
pružanje usluga Republičkog geodetskog zavoda, oblasne geodetske uprave i opštinske
uprave za katastar (prilog broj 59)
UREDBA
o valorizaciji sudskih taksi (prilog broj 60)
UREDBA
o valorizaciji novčanih kazni za prekršaje iz republičkih propisa (prilog broj 61)
123
 UREDBA
o visini godišnje naknade za drumska motorna vozila, traktore i priključna vozila (pr.br. 62)
UREDBA
o ostvarivanju prava na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog, produženog porodiljskog
odsustva zaposlenog roditelja i odsustva sa rada usvojioca radi njege djeteta (prilog broj 63)
UREDBA
o visini pomoći za opremu novorođenčeta (pr.br. 64)
UREDBA
o materijalnom obezbjeđenju boraca NOR-a, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova
njihovih porodica (prilog broj 65)
UREDBA
o visini invalidnina vojnih invalida i porodica palih boraca (prilog broj 66)
UREDBA
o ostvarivanju prava na materijalno obezbjeđenje i dodatak za pomoć i njegu drugog lica u
oblasti socijalne zaštite (prilog broj 67)
Osim navedenih uredbi donesen je i slijedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuje se Ministarstvo finansija i Ministarstvo inostranih poslova da pripreme sve
aktivnosti oko formiranje Agencije za rad kod UNPROFOR-a.
Formira se radna grupa za izradu nacrta zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK u
sastavu: Peurača Vojin, Lazić Đorđe, Kužet Radomir, Pavao Marjanović.
Spomenuta radna grupa dužna je pripremiti nacrt navedenog zakona za slijedeću sjednicu
Vlade.
Pod ovom tačkom donesena je još i
ODLUKA
o primjeni carinske tarife SRJ (pr.br. 68)
Ad-7
7.1. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi SVK (prilog broj 69)
7.2. Donesena je
ODLUKA
o školovanju kandidata za kontrolore letenja (prilog broj 70)
7.3. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz robnih rezervi Ministarstva
odbrane za potrebe SVK (prilog broj 71)
124
 7.4. Donesena je
ODLUKA
o formiranju komisije za reviziju Odluke o preduzećima od posebnog značaja za odbranu
RSK i kontrolu ratnih organizacija i sistematizacija preduzeća, drugih organizacija i pravnih
lica (prilog broj 72)
Ad-8
8.1. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra za razvoj trgovine (prilog broj 73)
RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra za marketing (prilog broj 74)
8.2. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o obavezi obavještavanja o promjenama cijene određenih proizvoda i
usluga (prilog broj 75)
8.3. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva (prilog broj 76)
8.4. Nakon što je ministar Lazić obrazložio odluku o visini osnovice za obračun zarada za
republičke tržišne inspektore i rasprave u kojoj su učestvovali ministar Arbutina, pomoćnik
ministra Radovan Bezbradica, predsjednik Bjegović predložio je slijedeći
ZAKLJUČAK
Skida se s dnevnog reda i razmotriće se na idućoj sjednici Vlade što je jednoglasno
prihvaćeno.
8.5. Donesena je
ODLUKA
o plaćanju prve faze uslužne prerade sirove nafte Rafineriji nafte Pančevo (prilog br. 77)
8.6. Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za popravku automobila (prilog broj 78)
Po završetku naprijed navedenih podtačaka Ministarstvo trgovine i turizma ministar Lazić
predložio je donošenje 3 Uredbe sa zakonskom snagom po hitnom postupku i to:
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (prilog broj 79)
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o ličnom radu (prilog broj 80)
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o robnim rezervama (prilog br.
81)
125
 Nakon njegovog izlaganja donesen je
ZAKLJUČAK
Načelno se prihvataju spomenute Uredbe tim da se zatraži po hitnom postupku mišljenje
Ministarstva pravosuđa i uprave prije nego se Uredbe prosljede na potpis predsjedniku RSK
Milanu Martiću.
Ad-9
9.1. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Petrinji (pr.br.
82)
9.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Petrinji (pr.br. 83)
9.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za plućne bolesti u Petrinji (prilog broj
84)
9.4. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju direktora Specijalne bolnice za plućne bolesti u Petrinji (prilog broj 85)
9.5. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju i imenovanju člana Upravnog odbora Opšte bolnice “Sveti Georgije” u Vojniću
(prilog broj 86)
9.6. Ministar Kostić116 podnio je informaciju o trenutnom stanju u zdravstvu RSK,
teškoćama sa kojima se zdravstvo susreće i preduzetim mjerama za poboljšanje položaja
zdravstva.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj ministra Kostića o stanju u zdravstvu Republike Srpske Krajine.
Ad-11
11.1. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj
87).
U međuvremenu od zakazivanja 75. sjednice 05. 02. 1994. godine Ministarstvo
energetike dostavilo je još neke materijale tako da je pod tačkom 11.2. raspravljano o

116
Spiro.

126
prijedlogu Odluke o ratnoj organizaciji i sistematizaciji u Ministarstvu energetike i rudarstva
u vezi koje je donesen
ZAKLJUČAK
O ovoj Odluci se Vlada neće danas izjašnjavati budući je na prijedlog ministra odbrane
osnovana komisija za reviziju preduzeća od značaja za odbranu RSK i ratnih sistematizacija,
te će spomenuta odluka ići na verifikaciju spomenute komisije.
11.3. Ministar Krička117 predočio je članovima Vlade informaciju o aktivnostima
ministarstva u vezi poboljšanja poslovanja JP “NIK” Mirkovci, te prijedloge mjera za dalje
aktivnosti (prilog broj 88).
Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija i prosljediće se predsjedniku RSK.
Ad-12
12.1. Odrađeno u tački 1.
Pomoćnik ministra prosvjete Dušan Badža predočio je članovima Vlade zahtjev za
obezbjeđenje interventnih količina goriva (prilog broj 89), te upoznao predsjednika Vlade
da predstavnici granskog sindikata traže sastanak sa njim u vezi problema prosvjete. Potom
je na prijedlog predsjednika Bjegovića donesen
ZAKLJUČAK
Prihvata se sastanak sa predstavnicima granskog sindikata, a što se tiče goriva zahtjev jest
opravdan, ali treba iznaći mogućnosti finansiranja. Zahtjev se prima na znanje kao zadatak
i pokušaće se iznaći neko rješenje.
Ad-13
Prima se na znanje i verificira
UGOVOR
o davanju na korišćenje poslovnog (skladišnog) prostora na Beogradskom sajmu – hala “2”
(prilog broj 90)
Ad-14
U vezi zahtjeva za finansijsku pomoć u ostvarenju filma “Kninska vartolomeja” donesen
je (prilog broj 91)
ZAKLJUČAK
Načelno se prihvata, s tim da zahtjev prođe Ministarstvo kulture i “Krajina-film”, te će se
nakon toga sa Republikom Srbijom vidjeti hoće li biti sredstava.
Ad-16
Na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave donesena je
ODLUKA
o postavljenju Izvršnog savjeta Srpske opštine Zadar (prilog broj 92)
S ovim je dnevni red iscrpljen, ali su donesene još neke odluke na prijedlog pojedinih
ministarstava i to kako slijedi:

117
Milivoj.

127
 RJEŠENJE
o izmjeni Odluke br. 05-3-8/94. od 30. 12. 1993. godine (prilog broj 93)
RJEŠENJE
o imenovanju članova Upravnog odbora “KNINEH-a” (prilog broj 94)
RJEŠENJE
o imenovanju komisije za procjenu automobila “Opel Askona” (prilog broj 95)
ODLUKA
o odobrenju goriva za 3 autobusa na relaciji Knin – Beograd – Knin (prilog broj 96)
RJEŠENJE
o eksproprijaciji (prilog broj 97)
RJEŠENJE
o razrješenju člana stručne radne grupe za pružanje stručne pomoći u vođenju investicija
humanitarnih organizacija i nevladinih i drugih institucija (pr.br. 98)
Osim navedenih akata doneseni su i zaključci po pojedinim pitanjima i to kako slijedi:
1. Šahovski turnir na Plitvicama i nastup fudbalske reprezentacije RSK (prilog broj 99) u
načelu se prihvata, ali treba napraviti finansijski plan.
2. Poziv gradonačelnika Ksantija118 u Grčkoj (prilog broj 100) – zauzet je stav da se treba
ići, a predsjednik Vlade će razgovarati sa predsjednikom Republike i potom će obavjestiti
Vladu.
3. Prijedlog MIP-a za pomoć u štampanju knjige Petra Zinajića iz Slunja (prilog broj
101) – načelno se prihvata s tim da se ostvari kontakt “ISKRE” Ministarstva informisanja i
Ministarstva kulture i vjera.
4. Zaključak u vezi prijedloga predsjednika Vlada za dodjelu prostorija ministarstvima i
vladinim institucijama – zadužuje se Sekretarijat Vlada da sazove sekretare svih ministarstava
da u roku od 5 dana ponude predsjedniku Vlade plan razmještaja. U protivnom prijedlog
predsjednika Vlade smatra se prihvaćenih. (Prilog broj 102)
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 12.30 časova.
Napomena: Vezano za tačku 8.6. greškom je izostavljena UREDBA sa zakonskom snagom
u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora u oblasti trgovine (pr. br. 103) Za spomenutu
Uredbu vrijedi isti zaključak kao i za navedene 3 Uredbe.
Predsjednik Vlade
Đorđe Bjegović119

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

118
Xanthi.
119
Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

128
 40
1994., veljača 17.
Beograd
Bilješka o razgovoru s Vjačeslavom Taloninom, tajnikom Veleposlanstva Ruske Federacije u
Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike prema mogućoj reintegraciji RSK u
Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog statusa

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO INOSTRANIH – STR. POV. –
POSLOVA
17. 02. 1994.
ZABELEŠKA
o razgovoru dana 17. 02. 1994. u MIP-u RSK sa Vjačeslavom
Taloninom, prvim sekretarom Ambasade Ruske Federacije u Beogradu
Razgovor održan u vremenskom terminu između 11.00 – 12.15 h., a shodno inicijativi V.
Talonina.
Iz razgovora najvažnije sledeće
1) Talonin se interesovao da li je u poslednje vreme bilo kontakta između Republike
Hrvatske i RSK, a prvenstveno u vezi ekonomske saradnje. Odgovoreno mu da je kontakt
bio posredan, odnosno da je tokom prošle nedelje održan sastanak sa Gerdom Ahrenson,120
zamenikom ko-predsednika Konferencije o bivšoj Jugoslaviji, gde je razmatrana mogućnost
ekonomske saradnje Zagreba i Knina. Nikakav dogovor nije postignut, jer Srpska strana
insistira da preduslov za ekonomsku saradnju mora biti ukidanje sankcija prema RSK,
odnosno povlačenje rezolucije 820 koja je sve ekonomske aktivnosti Krajine podredila
jurisdikciji Zagreba.
Talonin se interesovao da li su razgovori uključili i pitanje otvaranja drumskih i železničkih
saobraćajnica. Odgovoreno mu da Srpska strana prihvata otvaranje saobraćajnica pod uslovom
da se rezolucija 820 ukine, kao i hrvatskom saglasnošću davanja jedne luke na upotrebu, jer bi
tim putem RSK izbegla zamku tihe ekonomske i političke podređenosti Hrvatskoj.
Interesovao se da li Zagreb i dalje insistira na primeni rezolucije 820. Potvrdno mu
odgovoreno.
Posebno interesovanje pokazao za autoput Zagreb – Beograd, odnosno da li Beograd “vršio
pritisak na Knin” da se odobri njegovo otvaranje, odnosno “da li bi Knin popustio ukoliko
bi Beograd vršio pritisak”. Odgovoreno mu negativno.
2) Talonin se posebno osvrnuo na političko rešenje sukoba između Zagreba i RSK. U tri
– četiri navrata podvukao da je problem Krajine kompleksan, i da se ne može uporediti
sa problemom Bosne. Tražio naše mišljenje za najsvrsishodniji način rešavanja sukoba,
uključujući i mišljenje o mogućnosti ujedinjenja “do kraja godine” RSK i Republike Srpske,
“kako je izjavio predsednik Martić”.
Odgovoreno mu da politička budućnost RSK ne može biti zasnovana niti u povratku pod
direktnu jurisdikciju Zagreba, niti u indirektnu, putem davanja “autonomije”, jer bi obadve

120
Geert Heinrich Ahrens.

129
solucije značile, dugoročno gledajući, nestanak Srpskog etničkog prisustva u Krajini, jer
bi Hrvatska primenila tihe i suptilne metode genocida. Što se pak tiče ujedinjenja RSK sa
Republikom Srpskom, ta mogućnost je svakako realna. Skrenuta mu pažnja da vreme radi
za RSK, koja homogena, za razliku od Hrvatske, koja heterogena, i koja podeljena između
germanskog severa i latinskog juga, i da će taj faktor na kraju dovesti do raspada same
Hrvatske. Eventualno priznanje u ovom konkretnom momentu RSK od strane Zagreba bi
samo još više pospešilo raspad Hrvatske.
Talonin ukazao da bi Zagrebu ostala na raspolaganju samo vojna opcija ukoliko se politički
kompromis ne bi mogao postići. Odgovoreno mu da je krajiški front dugačak 1.000 km,
i da Tuđman121 nema dovoljno trupa za široke frontalne nastupe, pogotovo ne sada kada
je deo svojih jedinica prebacio u Bosnu. Takođe, skrenuta mu pažnja da je u Hrvatskoj (a
pogotovo u Dalmaciji) opao moral među stanovništvom za bilo kakva vojna dejstva.
3) Talonin se interesovao za raspored snaga u Skupštini RSK i uticaju SPS-a među narodom
u Krajini. Odgovoreno mu da je činjenica da SRS i SDS imaju većinu u Parlamentu, ali
da ta većina gubi podršku u samom narodu, koji uviđa lične ambicije poslanika navedenih
stranaka. Rezultat toga je da SPS dobija na snazi i popularnosti, što direktno vodi još jačem
učvršćivanju pozicija predsednika Martića122 koji, za razliku od dr. Babića123, ima razvijeniji
osećaj za međunarodnu politiku.
4) MIP RSK se interesovao za situaciju u bivšem SSSR-u i problemu unutrašnjih granica.
Talonin dosta opširno izneo sadašnju problematiku. Ukazao da u Ukrajini ima 25 miliona
Rusa, a u Kazahstanu 8 miliona. Podvukao da pitanje unutrašnjih granica još uvek ne
predstavlja takav problem koji bi se mogao uporediti sa situacijom u bivšoj Jugoslaviji, i to
iz razloga što
a) Rusi još uvek nisu svesni svojih (tačnih) etničkih granica,
b) Što ih je brojčano toliko van granica same Rusije, da u susednim republikama
predstavljaju značajan faktor,
c) Značajnost tog brojčanog faktora se ogleda u činjenici da u susednim republikama
predstavljaju impozantan činilac u infrastrukturama.
Međutim, interesantno da Talonin podvukao da za sada baltičke republike predstavljaju
najveći problem za Ruse, jer se Ruska etnička grupacija diskriminiše, što je jako nezgodno,
jer u baltičkim republikama Rusija i dalje ima vojno prisustvo od kojeg baltički Rusi
očekuju zaštitu. S tim u vezi, situacija na Baltiku i pokušaji ostalih republika da uvedu
diskriminacione, anti-ruske zakone, među samim Rusima polako ali sigurno uliva u svest
dozu nelagodnosti. Počinju da se prave paralele sa situacijom u bivšoj Jugoslaviji, odnosno
počinje da sazreva uverenje da bi moralo doći do izmena unutrašnjih granica bivšeg SSSR-a.
Činjenica da autonomne regije u samoj Rusiji pokazuju znakove secesionizma ni malo ne
pomaže, već naprotiv pospešuje svest ruskom “ujedinjenju”.
ZAKLJUČAK:
Utisak da je Talonin posetio MIP RSK po direktivi iz Moskve, pogotovo što je i sam izjavio
16. 2. 1994.g. da je sastanak hitnog karaktera. Utisak takođe da Moskvu prvenstveno
interesuje da li je u RSK, po izboru predsednika Martića možda došlo do izmene stavova

121
Franjo.
122
Milan.
123
Milan.

130
u pogledu političkog rešenja/kompromisa sa Hrvatskom. Talonin očigledno tragao za
znakove “slabosti” koji bi ukazali na mogućnost ulaska RSK pod jurisdikciju Hrvatske, bilo
u direktnoj, bilo u indirektnoj “autonomnoj” formi.
Interesantno da je u potpunosti prihvatio rezonovanje MIP-a RSK kada je Hrvatska
u pitanju, izjavivši, između ostalog, da “ako Beograd popusti sa Krajinom, moraće i sa
Bosnom, a potom i sa Vojvodinom i Kosovom”.
S tim u vezi, kao opšti zaključak se može konstatovati da je glavni cilj Taloninovog dolaska
bila analiza srpskih stavova i čvrstina daljih zastupanja istih, kako zbog otvaranja biroa u
Beogradu i Zagrebu, tako i situacije oko Sarajeva.
NAČELNIK I UPRAVE
Branko Filipović, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

41
1994., veljača 17.
Knin
Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK o želji profesora Sveučilišta
Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara s krajinskim političkim
vodstvom

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

The REPUBLIC OF Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foregin Affairs
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADE
TEL. 011-235-16-72 TERAZIJE No 3/1
0780-60-126/079-719-023 TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346
FAX: (011) 235-16-72
FAX: (011) 3224-573
REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINA
YUGOSLAVIA
STR. POV. 157/94 – POSLATI ŠIFROVANO –
17. 02. 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
KNIN
ZA PREMIJERA, GOSPODINA ĐORĐA BJEGOVIĆA
Profesor Oksfordskog Univerziteta, dr. Hugh McDonald, ponovo je izrazio želju da poseti
RSK, gde bi razgovarao sa:
a) Predsednikom Milanom Martićem,
b) Premijerom Đorđom Bjegovićem,
131
c) Predsednikom Skupštine, Brankom Vojnicom,
d) Generalom Miletom Novakovićem,
e) Novim ministrom za unutrašnje poslove,
f ) Direktorom TV RSK na Plitvicama,
g) Lokalnim organima u Opštini Okučani
Cilj posete predočenje zvaničnih stavova Londona u vezi političke situacije na prostorima
bivše Jugoslavije, odnosno razmena mišljenja sa zvaničnim predstavnicima Krajine. Boravak
bi bio iskorišćen i za analizu genocida na prostorima Zapadne Slavonije.
NAPOMENA: Poznato da je dr. McDonald vrlo blizak vladinim institucijama u Velikoj
Britaniji, i da bi njegova poseta svakako imala obaveštajni karakter. I pored toga, predlažemo
da se ista prihvati, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je MIP RSK do sada imao
koristi od profesora, jer ne samo što je dosta precizno prenosio zvanične stavove Londona,
već je takođe prosleđivao sve materijale koje mu je MIP RSK dostavljao (između ostalog
dokumentaciju o Marinom Selu, Pakračkoj Poljani i hrvatskim pokušajima uklanjanja svih
tragova zločina). Dr. McDonald je izjavio da će biti u mogućnosti da poseti RSK u periodu
posle 26. februara o.g. Njegova poseta bi bila u svojstvu gosta Vlade RSK.
Molimo za Vašu odluku.
P/O MINISTRA ZA INOSTRANE POSLOVE RSK
Branko Filipović, [v.r.]
Načelnik I uprave M.P.124

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 5010.

42
1994., veljača 17.
Dvor na Uni
Pismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvršnog savjeta Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog
pripadnika SVK Šaše Marijana, u kojima se oštro osuđuje ubojstvo, ukazuje na masovnu
pojavu šverca s Muslimanima u Cazinskoj krajini i teror švercera nad stanovnicima i
pripadnicima SVK na prostoru Banovine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

OPŠTINA DVOR NA UNI
PREDSJEDNIK SO DVOR NA UNI
PREDSJEDNIK IS SO DVOR NA UNI
Broj: 01-5-58/4-1994.
Dvor, 17. 02. 1994. godine
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN

124
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

132
 SKUPŠTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
GLAVNOM ŠTABU SRPSKE VOJSKE KRAJINE
KNIN
KOMANDI BANIJSKOG KORPUSA
PETRINJA
MUP RSK, SUP
GLINA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
OKRUŽNI SUD G L I N A
Dana 13. februara 1994. godine na vršenju vojničkog zadatka mučki s leđa, hicem u
potiljak ubijen je pripadnik Srpske vojske Krajine Šašo Marijan, rodom sa sela D.125
Stupnice, opštine Dvor na Uni.
Njegove ubice su: Grmuša Milan, Čavić Dragan, Bunčić Stevo i Puzić Ranko, svi iz
Petrinje. Jedan od ubica Grmuša Milan je mrtav dok se ostali nalaze u Istražnom zatvoru
Glina.
Imenovani su iz do sada poznatih činjenica imali zadatak da sa svojim saradnicima razbiju
napore Srpske vojske Krajine, da se prekine šverc oružja i robe sa Muslimanima iz Cazinske
Krajine. Imenovani su uhapšeni u Dvoru na Uni od strane pripadnika MUP-a RSK, SJB
Dvor na Uni i predati nadležnim državnim organima i sada se trenutno nalaze u Istražnom
zatvoru u Glini.
Kako se radi o poznatim kriminalcima koji su se nakon izvršenog zločina pozivali na
poznate ličnosti iz političkog života, bivšeg predsjednika Skupštine RSK Milu Paspalja i
sadašnjeg poslanika Skupštine RSK Dragana Čičića došlo je do velikog uznemirenja građana
opštine Dvor na Uni.
Nakon sagledane političko-bezbjedonosne situacije na području opštine Dvor na Uni,
upozoravamo sve nadležne institucije da bi eventualno puštanje iz zatvora uhapšenih ili
njihov inscenirani bijeg dovelo do eksplozije nezadovoljstva naroda ove opštine i time
paralize svih javnih institucija na području ove opštine, kako vojske i policije, tako i civilnih
organa.
Upozoravamo sve nadležne da se sve strukture vlasti počev od predsjednika opštine,
predsjednika Izvršnog savjeta Skupštine opštine, Izvršnog savjeta, kao i svi građani opštine
Dvora na Uni jednodušni u stavu da se počinioci zlodjela izvedu pred lice pravde i kazne.
Također zahtjevamo da se u istražnom postupku razotkriju svi oni koji su umiješani
u mafijaške poslove u RSK, pa i makar to bili i predstavnici najviših političkih, vojnih,
policijskih i drugih funkcija.
Pošto je zločin učinjen na području naše opštine zahtjevamo do Ministarstva pravosuđa
i uprave da suđenje ubica bude javno i da se održi u Zgradi opštinskog suda Dvor na Uni.
Tražimo od svih nosilaca pravosudnih, vojnih i policijskih službi da nas o cijelom toku ovog
slučaja svakodnevno pismeno izvještavaju.

125
Donje.

133
 Zahtjevamo da nam se po ovom dopisu od zatraženih institucija i organa odgovori
u pismenoj formi u roku od 24 časa da bi građanima ove opštine mogli dati zvanične
informacije o čitavom događaju što bi dovelo do smirivanja situacije.
M.P.126 PREDSJEDNIK SO DVOR NA UNI
dipl.ing.polj. Ljubomir Carić, [v.r.]
M.P.127 PREDSJEDNIK IS DVOR NA UNI
Marijan Janošević, pravnik, [v.r.]

Komandantu vojske Republike Srpske

(na ruke general potpukovnika RATKA MLADIĆA)
Poštovani komandante!
Uzimam sebi za pravo, a u ime naroda moga kraja da Vam se obratim.
13. 02. 1994. god. na zvjerski način od grupe naoružanih srpskih ubica i kriminalaca iz
Petrinje ubijen je moj sin Šašo Marijan. Život je izgubio u trideset drugoj godini života na
vršenju vojničkog zadatka u mjestu Kobiljak kod Dvora na Uni.
Cilj pomenute grupe kriminalaca i ubica je bio da u saradnji sa kriminalcima iz Kobiljaka
i Dvora, razbiju 33. brigadu i njenu vojsku, te stvore na području Kobiljaka bazu za šverc
oružja, municije i ostale robe. Dobro je poznato da na području Banije i Korduna uveliko
cvjeta šverc oružja, municije i hrane.
Predpostavljam da Vama ovo sve nije poznato, a kako Vas izuzetno cijenim kao časnog
oficira i čovjeka, želim da Vas zamolim da uložite svoj autoritet i u saradnji sa poštenim
ljudima iz RSK spriječite ovo zlo.
Ova grupa kriminalaca i ubica se debelo uzdalo u zaštitu naših političara Paspalja Milana,
Čičić Dragana i Gorana Hadžića što se može vidjeti iz izjava uhapšenih. Poznato je da je
ubica mog sina do sada izvršio četiri takva djela i da je zajedno sa ostalim saučesnicima
rastjerivao ljude i djecu po kafićima i zabavama, ubijajući ih ranjavajući ili tukući ih, ali su
uvijek uspjevali izbjeći ruci pravde zahvaljujući svojim zaštitnicima.
Ova grupa kriminalaca i ubica kao i slične grupe nisu nepoznate vlastima u Krajini.
Svima su poznata imena Rambova,128 Stivova,129 i drugih sa kojima su se oni ponosili i
harali, po Petrinji, Glini i Kostajnici da bi stigli i u Dvor, gdje se narod diže da ih spriječi.
Ovaj narod je rekao stop kriminalcima, i bez obzira na prepreke na koje nailazimo mi ćemo
ovo presjeći. Naša trula vlada Vas ubjeđuje kako stoji uz srpski narod Republike Srpske, ja i
narod mog kraja mislimo da to nije tako. Srpski kriminalci potpomažu Cazinsku Krajinu,
oružjem, municijom i hranom da bi Muslimani mogli bolje da tuku i Vas i nas.
Ovakovo ponašanje i laži bog zna dokle nas mogu odvući, a Vi procjenite i recite da li
je ovo dobro ili nije. Prođite borbenu liniju prema Cazinskoj Krajini pa će te vidjeti među
borcima da li je ovo tačno ili nije, ali pitajte borce u rovovima kako im šverceri i kriminalci
mlate svežnjevima maraka ispred nosa, a busaju se u prsa kako su časni i pošteni Srbi, kako
su za Srbiju i srpski narod.

126
Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Dvor na Uni.
127
Okrugli pečat: RSK, Izvršni savjet Dvor na Uni.
128
Dragan Čavić “Rambo”, pripadnik “Stivove” paravojne skupine.
129
Stevo Bunčić “Stiv”, vođa paravojne skupine (Petrinja).

134
 Poznati kriminalci iz Kobiljaka i Dvora još su na slobodi i prijete policiji Dvora i vojsci
kako će se smijati kad ih napadnu kriminalci iz Petrinje sa svojim saradnicima iz okolnih
opština, a možda čak iz Srbije.
Napominjem da sam i ja sam ranjen od muslimanskog snajpera na Suvoj Međi. Moj sin
Šašo Marijan svirepo je ubijen jer je na rukavu svoje uniforme imao natpis Milicija Krajine
koju je dobio na Orašju, ratujući zajedno sa vašim borcima našom braćom, a i sa borcima
Republike Srpske Krajine sa kojima je komandovao sadašnji predsjednik Milan Martić.
Što se mene tiče ja sam već u borbi protiv tih kriminalaca i ratnih profitera. Ja ću osvetiti
prolivenu krv moga sina i boriću se sa njima dok i ja ne budem u zemlji, ali preko Dvora
prolaziti neće dok postoji Šašo Rade i narod ispod Šamarice.
Mogao bi još toga da pišem, ali ne mogu više izdržati. Ako budete u prolazu preko Dvora
pozovite me preko 33. Brigade. Sve što znadem reći ću Vam, a što kažem ja i učinim.
Ako odlučite o svom stavu možete obavijestiti preko predsjednika Skupštine Dvor ili
predsjednika Izvršnog savjeta Skupštine Dvor.
S poštovanjem Šašo Rade.
D. Stupnica, 24. 02. 1994. god.
DOSTAVLJENO:
– Predsjedniku RSK
– Komandantu SV RSK
– Komandantu SV RS130
– Baniskom korpusu
– 33. brigadi
– SVB Dvor
Primljeno 25. 02. 1994. 131
[……., v.r.]132

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 1001/1.

43
1994., veljača 18.
Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na području SR Jugoslavije, Republike
Srpske i RSK

STROGO POVERLJIVO
PROTOKOL O REGULISANJU
JEDINSTVENE MONETARNE POLITIKE NA PODRUČJU
SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE, REPUBLIKE SRPSKE
I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

130
Rukom je dopisano da je navedenima pismo upućeno teleksom.
131
Priređivači su izostavili telegram upućen Skupštini RSK jer je gotovo identičan pismu koje je naslovljeno na
Ratka Mladića.
132
Potpis nečitak.

135
 U dosadašnjem periodu Narodna banka Jugoslavije imala je samostalnu [….]133
Republike Srpske i Republike Srpska Krajina. Na monetarnim područjima egzistirale
su posebno novčane jedinice čiji je odnos prema jugoslovenskom dinaru bio 1 : 1, s
tim što se dinari Republike Srpske i Republike Srpska Krajina kao efektivni novac, nisu
mogli koristiti za plaćanje u Jugoslaviji, dok se na tim područjima jugoslavenski dinar
prihvatao kao platežno sredstvo. Narodna banke Republike Srpske i Republike Srpska
Krajina su utvrđivale monetarnu politiku, s tim što su kvantitativne zadatke usklađivale sa
kvantitativnim zadacima Narodne banke Jugoslavije. Na taj način održavan je odnos 1 : 1 a
obim primarne emisije koji je emitovan na tim područjima kretao se oko 15 – 20% obima
na području Savezne Republike Jugoslavije.
Što se tiče platnog prometa Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike
Srpska Krajina, on se odvijao preko posebnih računa u Službi platnog prometa tako da je
Služba platnog prometa svaki dan preko posebnih evidencionih računa imala tačan uvid
u novčane tokove i stanje potraživanja i obaveza između Savezne Republike Jugoslavije,
Republike Srpske i Republike Srpska Krajina.
Polazeći od činjenice da su Vlade Republike Srpske i Republike Srpska Krajina u celosti
prihvatile Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka
Jugoslavije, a Savezna vlada prihvatila da novi dinar kao novčana jedinica Savezne Republike
Jugoslavije bude sredstvo plaćanja sa svim funkcijama novca i na ovom području, predlaže
se sledeći
PROTOKOL
1. Novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na području Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
2. Narodna banka Jugoslavije će jedina emitovati novi dinar na području Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine i obezbeđivati stabilnost valute i
finansijsku disciplinu na tim monetarnim područjima. Narodna banka Jugoslavije utvrđuje
ciljeve i zadatke monetarne politike i preduzima mere za ostvarivanje tih ciljeva i zadataka na
celom monetarnom području. Narodna banka Jugoslavije će primarnu emisiju za područje
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine vršiti preko računa 615, koji će biti otvoreni
za Narodnu banku Republike Srpske u Banja Luci i Narodnu banku Republike Srpske
Krajine u Kninu;
3. Narodna banka Republike Srpske i Republike Srpska Krajina obavljaće poslove koje
sada obavljaju glavne filijale Narodne banke Jugoslavije i druge poslove u saglasnosti sa
Narodnom bankom Jugoslavije;
4. Narodne banke Republike Srpske i Republike Srpska Krajina prestaju sa emisijom dinara
Republike Srpske i Republike Srpska Krajina, s tim da on ostaje u opticaju u roku u kome
će postojati paralelno važenje starog i novog dinara u Saveznoj Republici Jugoslaviji;
5. Propise Savezne Republike Jugoslavije iz oblasti monetarne politike i platnog prometa u
celosti preuzimaju organi Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
6. Projekcija platnog i deviznog bilanca je jedinstvena sa područja Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina. Devizne rezerve Republike Srpske
i Republike Srpska Krajina su sastavni deo deviznih rezervi Narodne banke Jugoslavije i
posebno se evidentiraju na podračunima kod Narodne banke Jugoslavije. Za iznos novih
dinara koji se emituje za potrebe Republike Srpske i Republike Srpska Krajina devizno

133
Nečitko u izvorniku.

136
pokriće se deponuje kod Narodne banke Jugoslavije, o čemu se vodi posebna evidencija.
Poslovne banke sa područja Republike Srpske i Republike Srpska Krajina kupovinu i
prodaju deviza vrše preko narodnih banaka Republike Srpske i Republike Srpska Krajina,
s tim što će se dekadno vršiti obračun između ovih narodnih banaka i Narodne banke
Jugoslavije;
7. Platni promet sa inostranstvom obavlja se u skladu sa Odlukom o vršenju platnog
prometa sa inostranstvom tako da svi učesnici u platnom prometu imaju isti status;
8. Narodna banka Jugoslavije uspostavlja jedinstvenu kontrolnu funkciju koja podrazumeva
kontrolu boniteta i zakonitost poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija kao i
jedinstvenu primenu svih mera monetarne i devizne politike. Narodna banka Jugoslavije
u Narodnoj banci Republike Srpske i Narodnoj banci Republike Srpska Krajina formira
odgovarajuće organizacione jedinice za kontrolu;
9. Narodna banka Jugoslavije obezbeđuje jedinstven informacioni sistem preko koga su
banke i druge finansijske organizacije dužne da dostavljaju relevantne podatke koji se odnose
na monetarna, kreditna i devizna kretanja i kreditne odnose sa inostranstvom. Narodna
banka Jugoslavije formira jedinstven konsolidovan bilans svih banaka;
10. Uspostavlja se platni promet između svih učesnika u platnom prometu čiji se računi
vode kod organizacionih jedinica Službe za platni promet u Saveznoj Republici Jugoslaviji,
Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina, preko odvojenih računa za nove i stare dinare,
primenom jedinstvenog sistema računa i jedinstvenih instrumenata platnog prometa.
Ovako uspostavljen platni promet kontrolisaće Narodna banka Jugoslavije i Služba za platni
promet SRJ preko jedinstvenog evidencionog računa, dnevnih, sedmodnevnih i mesečnih
izveštaja, kao i uz stalnu kontrolu obavljanja platnog prometa u filijalama platnog prometa
na području Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
11. Centralne Službe za platni promet i finansijsku kontrolu u Republici Srpskoj i Republici
Srpska Krajina, funkcionišu kao Glavne filijale Službi za platni promet Savezne Republike
Jugoslavije, a filijale Službi u Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina funkcionišu kao
filijale Službe Savezne Republike Jugoslavije;
12. Utvrđuje se jedinstveni bilans svih budžeta po jedinstvenoj metodologiji;
13. Za sprovođenje jedinstvene monetarne politike u potpunosti se usaglašavaju svi propisi
iz oblasti cena, poreza, carine i odnosa sa inostranstvom;
14. Primena programa počinje 16. februara 1994. godine.

Preslika, strojopis, ćirilica

Hrvatski informativni centar, A – 160/3.

44
1994., veljača 21.
Kistanje
Službena zabilješka s izjavom Milana Dragovića povodom rušenja njegove obiteljske kuće u
mjestu Prokljan od strane mještana Sonkovića

KU – 92/94.J.M.
Kistanje, 21. 02. 1994. godine.
137
 SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 15. 02. 1994. godine povodom obavljenog informativnog razgovora
sa Dragović Milanom pok. Gojka, rođen 12. 04. 1948. godine u Prokljanu, SO Knin, sa
mjestom stanovanja u Đevrskama, po zanimanju priv. ugostitelj, u vezi miniranja njegove
obiteljske kuće u mjestu Prokljan.
Isti navodi da je od početka hrvatske agresije na RSK-a bio u jedinici u odbrani mjesta
Prokljan, a sa njime je bio i njegov sin. U šestom mjesecu 1993. godine isti je napustio
jedinicu zbog zdravstvenih razloga o čemu posjeduje dokumentaciju od vojne komisije.
Nakon toga sa ženom je prešao stanovati u mjesto Đevrske, a sin mu je ostao na položaju
u mjestu Gračac. Odmah nakon napuštanja jedinice i njegovog prelaska u mjesto Đevrske,
njegovi mještani počeli su mu pretiti i govoriti da će mu srušiti kuću ako se ne vrati u
jedinicu. U više navrata Dragović Milan o istim pretnjama upozoravao je vojnu komandu II
brigade u Đevrskama. Negdje u sedmom mjesecu 1993. godine Dragović Milanu minirana
je nova kuća u čemu su radnici SM Kistanje sprečeni od strane komande u Sonkoviću da
izvrše uviđaj.
Dana 28. 01. 1994. godine u jutarnjim časovima kod Dragović Milana u Đevrske došao
je Računica Milorad sin Ilije iz Prokljana te ga obavjestio da mu je minirana kuća. Nadalje
Dragović navodi da je neke stvari iz kuće u Prokljanu izvezao a da mu je u kući ostao jedan
namještaj, dva ormara i jedan regal. U konobi su mu ostale četiri bačve a u gostioni šank,
sudoper, sedam stolica i dva stola. Isti u nikoga ne sumnja a pretpostavlja da su mu to učinili
mještani mjesta Sonković.
Sa izvršenjem ovoga krivičnog djela Dragović Milan oštećen je za oko 300.000.- DM.
Ovlašteni radnik:
Jelača Milan, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 10.

45
1994., veljača 21.
Knin
Obavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika hrvatskih brigada s prostora
Dalmacije

SUP KNIN
Odjel za oper. posl. JB
Dep. broj: 08-01/2-5-282/2-94. – DH –
Knin, 21. 02. 1994. god.
MUP RSK-e
SUP KNIN (svim SJB)
Istražni sudac Okružnog suda u Kninu, Medić Goran radi počinjenih kriv. djela iz čl.
142. st. 1. KZJ-u, izdao je naredbu za izdavanje potjernice za sljedećim licima:
138
1. ČULINA MARKO, puk, komandant gardijske zadarske brigade,
2. TULIČIĆ JOSIP, puk., komandant IV operativne zone,
3. BARIĆ RODOLJUB, ˝ 134. biogradske brigade,
4. ŠARIĆ FRANO, ˝ 159. šibenske brigade,
5. VUKIĆ BRUNO, ˝ 141. splitsko-kaštelanske brigade,
6. VIDUKA ANTE, ˝ 104. splitske brigade,
7. BRKLJAČ MILAN, ˝ bataljona u Biogradu.
Molimo MUP RSK da za navedena lica raspiše potjernice na području RSK, RS i SRJ.
U slučaju pronalaska navedenih lica, lišiti ih slobode pri čemu biti vrlo oprezan, te o
tome obavijestiti istražnog suca Okružnog suda Knin, Medić Gorana, na broj: Ki-153/94.
i SUP Knin, na broj gornji.
NAČELNIK ODJELA
Jarić Milojko, [v.r.]
M.P.134

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 23., kut. 25.

46
1994., veljača 21.
Knin
Materijali Resora državne bezbednosti RSK predsjedniku RSK s “izuzetim” spisima iz
zapovjedništva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora UNPROFOR-a s hrvatskom
i srpskom stranom, te novoj strategiji koju žele nametnuti sukobljenim stranama u
pregovorima

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
RESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08/2-125/94.
Knin, 21. 02. 1994.
– PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
Predmet: UN, strategija za pregovore.-
Dostavljamo Vam materijale koje smo operativnim putem izuzeli iz Komande
UNPROFOR-a u Zagrebu. Tekst se odnosi na strategiju pregovora UN sa hrvatskom i
srpskom stranom, te na strategiju koju UN planiraju nametnuti ovim stranama kao novu
platformu za pregovore.
NAČELNIK RESORA

134
Prijemni pečat centra veze: primljeno 21. 2. u 14,30; predano 22. 2. u 8,50.

139
 Drača Aco, [v.r.]
M.P.135

Nacrt 21. januara 1994.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O BIVŠOJ JUGOSLAVIJI
Datum: januar 1994.
Predmet: Pregovori između hrvatske Vlade i srpskih vlasti–predložena strategija pregovaranja
UVOD
1.
12. januara smo dogovorili postavku pregovora i raspodjelu odgovornosti za sledeću rundu
pregovora o Hrvatskoj. Finalni tekst ovog dogovora je u aneksu A. Ovaj dokument sadrži
naše poglede na predmet na kojem radimo i na strategiju koju predlažemo za primjenu.
Također sadrži neke detalje kako namjeravamo pristupiti sledećoj fazi pregovora. Mi doista
vjerujemo da aktivnosti Međunarodne konferencije bi trebale biti uže povezane sa istima
uredom SRSG i uopšte sa UNPROFOR-om. Mi vjerujemo da ovaj papir može služiti kao
korisno sredstvo za diskusije i kao dogovor za zajedničku strategiju.
TEKUĆA SITUACIJA
2. U posebnom dokumentu ambasador Arens136 skicira širu historiju pregovora. Za potrebe
ovog dokumenta samo ćemo spomenuti nekoliko relevantnih činjenica koje se tiču skorašnje
historije pregovaranja. Kao rezultat francusko-njemačke inicijative MKBJ je provela 4 runde
tajnih pregovora između Srba i Hrvata tokom zadnja dva mjeseca 1993. godine. Ovo je
identifikovalo tri faze strategije koje su se odnosile na prekid vatre, zatim ekonomska pitanja
i konačno političko rješenje. Oni su također skicirali područje ekonomskih interesa objema
stranama. Čini nam se da su strane veoma blizu postizanju dogovora o općem prekidu
vatre. Ultimativno nije bilo nikakvih rezultata inter alia137 zbog predstojećih izbora u Kninu.
Prekid vatre je u međuvremenu bio pod nadzorom UNPROFOR-a. Mi smo podržali
napore koji su bili urađeni na ovom polju. Ne samo da su nam pomogli da se približimo
prekidu vatre, nego su služili u održavanju kontakata i podržali neke pregovaračke napore.
Usprkos političkoj situaciji u Kninu bili smo obavještavani o vojnim pregovorima.
Naša točka udaljavanja jest francusko-njemačka inicijativa od prošlih godina koja namjerava
da dade novu pokretačku snagu ovoj MKBJ pregovorima o Hrvatskoj. Naša namjera je da
radimo na toj inicijativi davanjem jačeg političkog pritiska na obe strane, kao npr. većim
učestvovanjem podpredsjednika MK više nego ranije i potpunom upotrebom ekonomskih
podstrekača i interesima obiju strana u napredovanju na konkretnim ekonomskim
projektima. Pozicije ovih dviju strana mogu biti sumirane slijedećim:
a) Hrvatska pozicija
Politički cilj hrvatske Vlade je vraćanje RSK u Republiku Hrvatsku uz garanciju Srbima
autonomije kako je zahtjevana. Službena pozicija je sadržana u Ustavnom Zakonu od
maja 1992. godine, dva autonomna kotara sa 5 odnosno 6 opština, ali ne i status nacije.
U kontaktima sa MKBJ Hrvati su išli dalje nagovještavajući da sve može biti predmet

135
Okrugli pečat: RSK, MUP, Resor državne bezbednosti, Knin.
136
Geert Heinrich Ahrens.
137
Lat. “između ostalog”.

140
diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija koji drže Srbi. Sa druge strane upotreba vojne sile
za povratak teritorija već se desila u prošlosti, a mogla bi se desiti ponovo. Najhitniji
prioritet za hrvatsku Vladu je primjena prekida vatre praćena otvorenjem strateških pravaca
i obnavljanje energetskih sistema. Od velike političke i ekonomske važnosti jeste vraćanje
turista na dalmatinsku obalu.
b) Srpska pozicija
Srbi imaju dvije otvorene dugoročne pozicije. Ujedinjenje sa Srbijom, mogući kroz
konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u
Hrvatsku kao jednakog partnera. U svijetlu dogovora o normalizaciji odnosa između
Zagreba i Beograda potpisanoj u Ženevi 19. 1. 1994. godine veoma je nejasno koja je
pozicija izabrana i ostaje mogućnost da će RSK biti napuštena od Beograda u podtekstu
ovog ugovora.
CILJ PREGOVORA
4.138 Ultimativni cilj ovih pregovora je postojeći dogovor između Hrvatske Vlade i srpskih
vlasti o najvećoj mogućoj autonomiji za područja pod kontrolom Srba kako bi se omogućila
mirna reintegracija tih prostora u RH i unapređenje dugoročne stabilnosti u ovoj regiji.
NACRT PRIMJENE
5. Uloga podpredsjednika
U cilju da se inicira takav proces i da se izgradi ekonomski i politički utjecaj koji bi mi
trebali imati, trebali bismo predložiti da se sastanak pregovarača sa podpredsjednikom treba
održati što je prije moguće u sledećoj rundi pregovora. Ovi pregovori bi trebali služiti da
definiraju napredovanje sa stranama u pregovorima i da pregovorima dade novi zamah. U
cilju da se utvrdi put takvim sastancima MKBJ pregovarači će inicirati razgovore sa stranama
učesnicama, što znači sa hrvatskom Vladom, sa vlastima u Beogradu, sa vlastima u Kninu.
6. Prvi kontakti u Kninu
Početak nove runde pregovora je bio odgođen zbog nejasne političke situacije u Kninu.
Vjerujemo da će izbori od 23. 1. 1994. godine razjasniti situaciju, odrediti stupanj
mogućnosti za iniciranje novih razgovora. Međutim moraćemo se saživjeti sa komplikacijama
i mogućnostima političkih preokreta u RSK za veliki vremenski period. Bili smo obavješteni
da će rezultati izbora biti jasni prema kraju tjedna odnosno tjedan poslije izbora. Bili smo
savjetovani da odgodimo našu prvu posjetu Kninu tek nakon 30. januara. Ono naravno
znači gubljenje vremena do nove pregovaračke inicijative. Na kraju čini mi se da imamo mali
izbor i da sada možemo planirati da idemo u Knin krajem januara ili početkom februara.
U međuvremenu imamo nastaviti naše diskusije sa vlastima u Zagrebu. Također planiramo
da posjetimo Beograd, dok čekamo da politička situacija u Kninu postane dovoljno jasna.
7. Nastavak pregovora
Podjela pregovora u tri komponente je učinjena da bi omogućila proces u prve dvije
komponente čak i u odsustvu napretka prema političkom rješenju. Vjerujemo da je ova
strategija u osnovi čvrsta i da treba biti provedena. Tokom zadnje runde pregovora obe
strane su naglasile važnost o neometanju napretka. U vojnim pitanjima i građenju mjera
povjerenja kao jamstva za političko rješenje.
8. Međutim mi u isto vrijeme ne smijemo ignorirati činjenicu da su tri komponente usko
vezane. Perspektive ekonomske koristi bi nam doista trebale pomoći da postignemo dogovor

138
Točka 3 ne postoji u izvorniku.

141
o opštem prekidu vatre. Ovo je gotovo bilo uzeto u obzir u pregovorima krajem 1993. godine
štoviše, to su doista granice kako daleko možemo ići u ekonomskim pitanjima bez nekih
posebnih pristupa političkom polju. Doista, opći prekid vatre također ostaje najznačajnije
pitanje dok ne bude postignuto političko rješenje. Navodno su Hrvati predstavili dokument
naslovljen “Polazno stajalište RH u vezi primjene miroljubive reintegracije ružičastih zona
i UNPA zona kao i rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj”, koji sadrži brojne elemente za
političko rješenje i rješenje za ekonomske mjere.
9. Dakle, čini se jasnim da dijeljenje tri pregovaračke komponente ne može biti primjenjeno
bez fleksibilnosti. Naša pregovaračka strategija će zahtjevati prevashodno razmatranje načina
političkog rješenja mogućeg izgleda krajnjeg rezultata naših naroda. Trebamo inicirati rad
na tom predmetu u Ženevi što je moguće ranije uvođenjem eksperata MKBJ koji su na
raspolaganju.
10. Glavne teme pregovora
Mi planiramo pregovarati uz podršku koordinirane strategije diplomatske, ekonomske i
vojnog djelovanja na različitim nivoima. Pregovori o globalnom prekidu vatre će se nastaviti
istovremeno sa ekonomskim aktivnostima istaknutim napred i trebali bi biti završeni
prije napretka u ostalim područjima. Štaviše pregovori o primjeni ekonomskih problema
su sada inicirani. Ovi pregovori će se usredotočiti prvenstveno na predmete sa određenim
vremenskim limitom koji je od zajedničkog interesa za obje strane. Teme koje će biti
raspravljane su: proljetna sjetva, nabavka goriva, otvaranje strategijskih trgovačkih pravaca,
turisti i moguće populacije općenito, uvoz materijala potrebnih za obnavljanje objekata
u područjima koje drže Srbi, obnavljanje snabdjevanja strujom i izbor produkata hotela
uz obalu (obnavljanje stranog turizma), izgradnja međusobnog povjerenja u odgovornosti
obiju strana koja će dovesti do konačnog političkog rješenja.
PRIPREME ZA PREGOVORE
11. Priprema
Pripremna faza namjerava osigurati da ključni igrači koji su umješani u provedbu i podršku
pregovora su u dogovoru sa strategijom koja je bila razvijena. Kroz ovu fazu početna
poboljšanja i promjene će biti sjedinjene u planu. Plan će biti neprestano vrednovan i
ažuriran u svjetlu događaja.
12. Politička osnovica
Naša iskustva nas uče kako da se pripremimo i započnemo svaku etapu pregovora. Najprije
ćemo izvršiti pripremu političkih temelja (osnovicu) u cilju unapređenja izgleda za postizanje
rezultata. To treba uključiti učestvovanje podpredsjednika kao i odgovornog na najvišem
nivou, u UN, EU zatim sa pregovaračima MKBJ na srednjem nivou, sa diplomatima i
našim sugovornicima u Zagrebu, Beogradu i Kninu i civilnim predstavnicima na nižoj
razini, bilo da su Srbi ili Hrvati koji žive u Hrvatskoj.
DETALJI PRIMJENE
13. Prekid vatre
Pregovore o općem prekidu vatre će se za sada nastaviti pod vodstvom glavnokomandujućeg
UN snaga. Međutim u skladu sa našim dokumentom o načinu pregovaranja i podjeli
odgovornosti treba biti naznačena da pregovori o prekidu vatre nisu čisto vojna stvar, nego
podložne političkoj situaciji i političkom razmatranju strana u sukobu, kao i prisustvo važnih
političkih implikacija. Pored toga dvije strane mogu da uključe političke predstavnike još
direktnije. Mi također možemo sa naše strane dati vojnim pregovorima političke impulse,
142
kao npr. kroz uključenje podpredsjednika i pregovarača MKBJ, čak i korišćenje ekonomske
mrkve. Takva politička umješanost treba da bude raspravljena u Stering group (upravna
grupa) i da bude primjenjena kao dio dogovorene strategije. To treba izvršiti NAT.
14. Ekonomska pitanja
Što se tiče ekonomskih pitanja strane su tokom pregovora u Norveškoj predstavile brojne
projekte koje bi trebalo da stimuliraju ekonomski razvoj kao i međusobno povjerenje. Mi
namjeravamo da radimo na projektima koji su strane predložile a gdje je jasna međusobna
korist. Neke od stavki su vremenski osjetljive ako ne budu kompletirane unutar određene
sezone, mogućnost da se koriste je za tu godinu izgubljena, pa je naš predlog koji sljedi
sastavljen tako da se to ima na umu.
15. Proljetna sjetva
Prvi važan ekonomski projekt bi bio podržati proljetnu sjetvu ove godine. To će omogućiti
sveobuhvatne kontakte na vojnim, ekonomskim i političkim nivoima. MKBJ će inicirati
pregovore na tu temu koji bi ako bude napretka bili prosljeđeni SIGS-u za primjenu. ključni
elementi će biti:
a) Sjemena, goriva, insekticidi. Hrvatska Vlada je ponudila prodaju ovih proizvoda po
tržišnim cjenama. To bi sada trebalo biti inicirano na višem nivou sa sufinanciranjem treće
strane. Kratko nakon otvaranja granica ovo bi trebalo imati najveći utjecaj na većinu Srba.
b) Gorivo. Predsjednik INA hrvatske državne kompanije je rekao da će napuniti sve srpske
benzinske crpke ako plate komercijalnu cijenu za gorivo. Pošto je distribuciju goriva teško
kontrolisati, a postoji i spremno crno tržište, odgovor je da se opskrbljuje sa toliko koliko
Srbi imaju kupovne moći. Na taj način makar će nešto otići poljoprivrednicima kojima se
zapravo namjerava pomoći.
c) Sigurnost na granici razgraničenja. Poljoprivrednici sa obje strane imaju zemlju koja
je nepristupačna ili opasna za obradu zbog sigurnosne situacije. Glavna mjera gradnje
povjerenja treba biti dogovor na nižoj razini o toj lokalnoj sigurnosti. To može uključiti
čišćenje mina na poljima i prilaznim putevima, i ako se stvari budu odvijale dobro čak i
omogućiti pristup zemlje sa druge strane razgraničenja.
d) Opskrba vodom. Ako se postigne zadovoljavajući napredak moglo bi se omogućiti u ovoj
fazi i uključivanje vodovoda kao predmet rasprave. To bi podrazumjevalo da se opskrba
vodom obnovi u nekim područjima, što bi povratno uključilo da se ostali energetski sistemi
također obnove. To bi bilo od naročite korist za Hrvate u Zadru, npr..
e) Nastavak poljoprivrede. Ovo će biti trajan projekt koji će se protezati kako sezone
prolaze, i omogućavati da se poljoprivreda i šumarstvo normalno razvijaju. Namjera je da se
omogući prodaja proizvoda u cilju da se stvore trgovačke veze.
16. Rute za opskrbu
Drugi važan projekt je otvaranje strateških ruta za prolaz robe. Te rute uključuju:
a) Ceste. Cesta od Zagreba za Sektor Istok preko Okučana, iz Zagreba za Split preko Plitvica
i Knina i Zagreb do Zadra preko Plitvica i Maslenice.
b) Pruge. Pruga od Zagreba za Sektor Istok preko Okučana, od Zagreba za Split i Zadar
preko Knina.
c) Rijeke. Riječni promet na Dravi od Osjeka do Dunava, od Save kod Siska do Dunava i
kroz masleničko ždrijelo.
17. Temeljna načela ovog procesa bi trebala biti izvoz sjemena i goriva u područja koja drže
Srbi. Sljedeći korak je omogućiti da robe uđu i izađu iz područja koja drže Srbi. Ovo bi bilo
od bitne koristi za obje strane. Ključni problemi u ovome bi bili:
143
a) Rezolucija 820, paragraf 12. Kontrola izvoza robe na područja koja drže Srbi je temeljno
pitanje sa očiglednim ograničenjima na vojnoj opremi – hrvatska Vlada treba dozvoliti
Srbima da uvezu bez ograničenja sve što su sposobni platiti. Srbi trebaju prihvatiti da čak
i kao nezavisna država moraju podmiriti carinske obaveze, svake zemlje kroz koju prolazi
roba što znači da neće moći zlorabiti carinske obaveze u svoju korist.
b) Značenje sigurnosti. Imajući na umu da je ultimativan cilj slobodnog kretanja populacije
kroz prelazne tačke, detaljno planiranje primjena trebaju biti utvrđeni za kretanje srpskih
roba kroz hrvatske teritorije i hrvatskih roba kroz srpske teritorije sa sigurnosnim provjerama
na prelaznim tačkama.
18. Energija. Treći bitan projekt će biti proizvodnja i transmisija energije kad infrastrukture
prorade. Jedan od prvih projekata bi trebao biti ponovno otvaranje Jadranskog naftovoda.
Dok je relativno lagano osposobiti sistem za rad postoje brojna ključna pitanja za raspravu:
a) Kontrola resursa. Tko je odgovoran za prenosne pravce uključujući naftovod, gdje će se
tranzitno područje kod Srba i Hrvata kontrolisati, eksploatacija i vlasništvo nad naftnim
poljima (Đeletovci, Privlaka i Ilača u Sektoru Istok npr.) i eksploatacija (Dinaridi, Sektor Jug)
i pitanje kontrole objekata kao što je brana Peruča treba biti razjašnjeno. Najbolje rješenje bi
bilo kombinirana kontrola gdje je to moguće. Međutim to vodi do sledećeg pitanja:
b) Plaćanja. Srbi bi željeli prodavati el. energiju iz elektrana koje oni kontroliraju, Hrvatima
u cilju da osiguraju prihod i vjerovatnu kontrolu naftnih resora na isti način. U drugim
područjima energija koju koriste Srbi bi dolazila iz Hrvatske. Predmet mora biti detaljno
razrađen prije nego što se detaljizira objema stranama.
19. Rekonstrukcija i obnova. Čak i ako se postigne dogovor izvjestan broj onih projekata će
ovisiti o primjeni rekonstrukcije i obnove ključnih postrojenja (objekata) kako bi se osiguralo
sprovođenje narednih faza. Ovo bi moglo biti glavni izvor kratkoročnog zapošljavanja i
prihoda te uključuje:
a) Rute – Ceste, željeznice, riječne luke će trebati podvrgnuti rekonstrukciji te će biti
prioritet br. 1.
b) Energija. Prijenos energije i transformatorska postrojenja prije uspostavljanja opskrbe
energijom infrastruktura će morati se pregledati i sprovesti obnova. To će biti dobro
područje za bilateralne programe pomoći.
c) Dovod vode. Vodovodni sistem uključujući i sistem za pročišćavanje će morati obnoviti i
ponovo staviti u upotrebu čim opskrba energijom bude dozvoljena. Prioritet hrvatske vlade
je otvaranje Zrmanja – Zadar vodovoda.
d) Telekomunikacije. Obnova i ponovno spajanje telekomunikacija trebalo bi biti relativno
jednostavno, sastoji se od dva dijela – međunarodna transmisija – linija prekinuta u
Okučanima i linije koje vode na područje koje drže Srbi. Uz to pitanje vezane su poštanske
usluge. To je nešto složenije i moglo bi se ostaviti za kasnije.
e) Turistička infrastruktura. Da bi turizam ponovo postao turistička industrijska grana
osnovna infrastruktura će se morati brzo obnoviti posebno u područjima koja drže Srbi.
To će uključiti obnovu smještaja, restorana, trgovina te pronalaženje osoblja koje će istim
upravljati. Ključni element ovog procesa bit će pozitivni publicitet da bi se ponovo privukli
turisti, onome što se trenutno smatra ratnom zonom.
20. Turističke rute. Peti značajni projekt bit će otvaranje strategijskih puteva za turiste. U
početku će to biti značajan korak. To će biti prvi put da lokalna industrija može početi
zarađivati što će sa druge strane biti od značenja političke važnosti za političare koji o tome
pregovaraju.
144
21. Putevi za lokalno stanovništvo. Kao šesti projekat javlja se otvaranje puteva za Srbe i
Hrvate. To će po prvi put značiti da će i privatne osobe, a ne samo recimo vozači kamiona
moći prelaziti teritoriju pod kontrolom druge strane. To implicira da se sigurnosna situacija
stabilizira i postoji doza međusobnog povjerenja među stranama. Ovo će također biti od
izuzetnog političkog značaja.
22. Sloboda kretanja. Finalni projekat će se sastojati u otvaranju granica i prelaza za
slobodan pristup stanovništvu u oba pravca. To će omogućiti Srbima da kupuju u hrvatskim
gradovima duž granice i vrate na posao u Hrvatskoj – Tvornicama. Ovo pitanje će se
raspravljati u okvirima MKBJ, ali će značajan progres se morati učiniti i na lokalnom nivou,
kada i ako se stvori politička klima.
23. Politička pitanja. Londonska konferencija poduprla je rezultate konferencije u Hagu
pod predsjedavanjem Lorda Ovena139 iz dokumenta usvojenog od strane konferencije
usprkos negativnom glasanju Miloševića,140 odredbe o specijalnom statusu od posebnog su
značenja za RH. Dokument glasi: “Područja u kojima osobe koje pripadaju nacionalnim ili
etničkim grupama uživat će specijalni status u autonomiji”. Takav status će osigurati:
a) pravo na posjedovanje i pokazivanje nacionalnih amblema tog područja,
b) edukacioni sistem koji poštuje vrednosti i potrebe te grupe,
c) 1. zakonodavno tijelo
2. administrativnu strukturu uključujući nacionalne policijske snage,
3. sudstvo odgovorno za pitanja tog područja koje održava sastav stanovništva tog
područja,
d) odredbe za odgovarajući međunarodni nadzor.
Ta područja, ukoliko nisu definirana međunarodnim granicama sa državom koja nije
član ove konvencije trebaju biti trajno demilitarizirana, te nikakve vojne snage, vježbe ili
aktivnosti na kopnu ili u zraku neće biti dozvoljene.
24. Osnovni koncept dviju strana naširoko se razlikuju. Obje strane ne sljede ciljeve
konferencije iako Srbi su udaljeniji od njih nego Hrvati. “Modus vivendi” bi se mogao
ostvariti ali bi se izbjegla statusna pitanja. Bit će poteškoća sa osiguravanjem prisustva
direktno oba kandidata za RSK, predsjednici su se izjasnili da će se inzistirati na reciprocitetu.
To znači da će Babić prisustvovati samo ako dođe i Tuđman.141 Pregovori o prekidu vatre
mogli bi biti ugroženi statusnim pitanjima jer Srbi inzistiraju na hrvatskom povlačenju sa
onog što nazivaju problematična područja i koja smatraju njihovom suverenom teritorijom.
25. Neke od zadataka postavljenih od Savjeta bezbjednosti je izuzetno teško sprovesti u
sadašnjim prilikama: kompletna demilitarizacija UNPA i “ružičastih zona”, obnavljanje
UNPROFOR-ove kontrole skladišta sa srpskim teškim naoružanjem, ponovna uspostava
hrvatske uprave u “ružičastim zonama”, nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku
između “ružičastih zona” i UNPA). Hrvatsko povlačenje sa osvojenih područja, povratak
izbjeglica. Zbog izmjenjenih prilika u protekle dvije godine ovi ciljevi će se morati uključiti
u MKBJ paket za pregovore i sa njima će se morati pozabaviti u određenom kontekstu, i
prikladnom vremenu.
26. Povratak raseljenih. Jedno od političkih najosjetljivijih pitanja je povratak raseljenih.
Slijedi plan predložen od strane hrvatske Vlade, međutim jednako se može upotrebiti za
povratak Srba u područja pod hrvatskom kontrolom

139
David Owen.
140
Slobodan.
141
Franjo.

145
a) Planiranje. Planirati povratak po naseljima, dati prioritet manje uništenim selima i
naseljima. Učiniti liste povratnika za svako naselje počevši sa radnim stanovništvom.
b) Rekonstrukcija. Razminiravanje i rehabilitacija područja, rekonstrukcija stambenih i
ekonomskih objekata, rekonstrukcija infrastrukture uključujući opskrbu vodom i energijom,
zdravlje, obrazovanje i socijalna skrb, penzije.
c) Ekonomska rekonstrukcija. Obnova poljoprivrede kroz kupovinu mašina, oživljavanje
stočnog fonda, priprema zemljišta. Reaktiviranje i rekonstrukcija industrijskih i trgovačkih
kapaciteta. Integracija u bescarinski monetarni, fiskalni i sistem vanjske trgovine.
ZAKLJUČAK
27. Predlažemo da se provedu koordinirane serije pregovora i drugih akcija kako bi se postigao
dogovor između srpskih vlasti i hrvatske Vlade o najvećem mogućem stupnju autonomije
za područja koja drže Srbi. Na osnovi našeg razumjevanja stavova dviju strana razvili smo
strategiju koja se bazira na nekoliko ključnih tema na koje ćemo se koncentrirati za vreme
pregovora. Uz punu podršku i aktivno sudjelovanje svih agencija, MKBJ i UNPROFOR-a,
nadamo se da ćemo biti u mogućnosti napraviti značajan progres u toku naredne godine.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU (MKBJ)

Palata nacija, 1211 Ženeva 10
ZA: Specijalnog izaslanika Generalnom sekretaru (SIGS)
Podpredsjedniku međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju (MKBJ)
Ambasadoru Arensu
Od: Ambasadora Eide142
Datum: 10. 01. 1994.
Predmet: Pregovori između hrvatske Vlade i srpskih vlasti – predlog za organizaciju i
koordinaciju
Uvod
1.
5. januara SIGS je tražio dokument s predlogom organizacije pregovora sa UNPROFOR/
MKBJ za njihovo učešće u pregovorima između Hrvatske i RSK. Niže je naveden komplet
predloga za koje ja smatram da su prihvatljivi i UNPROFOR/MKBJ. Hitni ciljevi ovih
predloga su sledeći:
a) ubrzati što je moguće više pregovore kada oni ponovo krenu, po mogućnosti pre kraja
ovog mjeseca.
b) Što više možemo angažirati sve eksperte i pregovaračke timove UNPROFOR-a i MKBJ.
c) Obezbjediti da su svi dobro koordinirani i primijeniti iste pregovaračke ciljeve, i uložiti
dodatne napore svih pojedinaca.
Organizacija pregovora
2. Umješanost podpredsjednika
Za razliku od bosanskih pregovora, pregovorima između Hrvatske i RSK vjerojatno u
prošlosti nije dana dovoljna važnost na visokom nivou. Ako u predstojećim pregovorima
trebamo postići više, smatram da bi bilo bitno umješati podpredsjednika MKBJ više nego

142
Kai Aage Eide.

146
ranije. Oni vjerojatno neće biti u mogućnosti da prate te pregovore što bliže i sa što više
direktne i konstantne umješanosti kao što je to bilo na bosanskim pregovorima. Ipak, mi
treba da nastojimo da oni više budu redovno zastupljeni. Kao prvi korak sastanak strana i
podpredsjednika trebaju se planirati čim se [s]miri politička prašina u Kninu. U međuvremenu
bit će naravno neophodno razviti strategiju kojom bi se u potpunosti iskoristili politički,
vojni i ekonomski kapaciteti, koje bismo morali stvoriti tokom pregovora.
3. Upravljačka grupa
Kako pregovori (van vojnog polja) budu napredovali bit će također važno da osiguramo da
mi svi radimo po istoj strategiji i da pregovaračka nastojanja na svim nivoima podržavaju
jedni druge. Upravljačka grupa u Zagrebu bi mogla biti koristan instrument za osiguranje
postizanju ovih ciljeva. Ja bih predložio da se takva grupa osnuje i da njome predsjedava
predstavnik MKBJ prisutan u Zagrebu. Taj predstavnik će također imati odgovornost da
osigura odgovarajuću vezu između SIGS i podpredsjednika. Izgleda stoga logično da bi on
također predsjedavao upravljačkom grupom. Ta grupa treba da se sastoji od predstavnika
različitih elemenata štaba UNPROFOR koji učestvuje u pregovorima, predstavnika
komandanta snaga UN i predstavnika civilnog odsjeka. Također treba da uključi i relevantne
organizacije kao što je UNHCR. Zadatak upravljačke grupe bi bio da održava pregled
pregovora na svim nivoima, raspravlja o strategiji i usklađuje nastojanja u pregovorima.
4. Pregovori o primirju
Za sada pregovore o primirju vodi vojni pregovarački tim komandanta snaga. Njihovi ciljevi
su prije svega produženje božićnog primirja, zatim da se postigne sporazum o primjeni
skupine vojnih mjera za izgrađivanje povjerenja i treće da se postigne sporazum o primjeni
sveobuhvatnog primirja. Moje je mišljenje da se takvi pregovori trebaju nastaviti što je duže
moguće na vojnom nivou, vođeni timom komandanta snaga. Ipak treba uočiti da pregovori
o primirju nisu čisto vojne prirode. Na njih utiče politička situacija i političko uvažavanje
pregovaračkih strana. Oni će također imati važne političke implikacije. Predstavnik MKBJ
stoga treba učestvovati na vojnim pregovorima da bi obezbedio usklađenost i savjetovao o
osjetljivim političkim stvarima i problemima koji mogu izaći. Također će biti važno ukazati
na iskustvo i znanje koje Civilni odsjek ima na ovom polju. Na dalje dvije strane će možda i
same željeti direktnije umješati političke predstavnike u kasnijoj fazi. To bi mogao biti slučaj
u vezi sa političkom situacijom u RSK. Mi bi također sa naše strane mogli dati političke
impulse vojnim pregovorima, npr. uključivanjem podpredsjednika i pregovarača MKBJ,
te korištenjem ekonomske mrkve (mamca). Takva politička umješanost treba da bude
diskutirana sa pregovaračkom grupom i primjenjena kao dio dogovorene strategije.
5. Ekonomski pregovori
Ovaj dio pregovora treba da vode pregovarači MKBJ. Od velike važnosti da EZ preko svog
predstavnika Lord Ovena bude uključena u ovim nastojanjima. EZ ima važne ekonomske
mogućnosti koje će biti potrebne da se postignu i primjene praktični rezultati na ovom polju,
što može voditi ekonomskoj koristi za obje strane, kao i povraćanju povjerenja među njima.
Pregovaračka grupa treba da uključi i predstavnike civilnog odsjeka i da bi se obezbedila
saradnja između pregovora na visokom nivou i lokalnih pregovora i vojnog predstavnika sa
ciljem postizanja bliske saradnje vojnih i ekonomskih pregovora. To će također uključivati
po potrebi pomoć UNPROFOR-a raznim poljima kao što su inženjerija i infrastruktura.
6. Politički pregovori
Za pregovore o političkom rješenju ja bih predložio isti okvir kao što je prethodno navedeno
za ekonomska pitanja. To ne isključuje mogućnost da politički pregovori, naročito u
147
osjetljivim fazama, budu vođeni isključivo od strane pregovarača MKBJ dok se ne ukaže
potreba svakodnevnog informiranja svih učesnika političke pregovaračke grupe.
7. Lokalni pregovori
Paralelno sa tri vrste pregovora koji su prethodno spomenuti određena količina lokalnih
pregovaračkih nastojanja će se uložiti s ciljem ugrađivanja povjerenja između strana,
ekonomskih i političkih. Ja ne bih predložio stalni okvir za takve lokalne pregovore. Pitanja
od važnosti i učešće treba da se riješe na fleksibilan način da bi se izašlo u susret posebnim
zahtjevima svakog od problema. Naime civilni odsjek će morati odigrati važnu ulogu u
većini ovih pitanja. ja naime smatram važnim da se održava bliska saradnja između tih
lokalnih pregovora i napora uloženih na višem nivou. Mi ćemo morati osigurati da su svi
učesnici što je bolje moguće obavješteni o statusu različitih pregovora. Mi ćemo također
morati osigurati da možemo na različitim nivoima iskoristiti napredak postignut na onim
drugim nivoima da bi se što je brže moguće kretali napred. Upravljačka grupa će služiti kao
važan instrument za to.
8. Politička strategija
U ovom dokumentu ja sam naveo tko će imati ulogu tokom predstojećih pregovora.
To također moramo nadopuniti političkom strategijom sa kojom se možemo svi složiti.
Zaseban dokument će vam biti dostavljen po tom pitanju. To će uključivati uzimanje u
obzir različitih stvari kao što je dio naših nastojanja i potreba da se izgrade mostovi između
različitih aspekata naših pregovora.
(Preporuka Savjetu bezbjednosti da nam omogući odgovarajući mandat za primjenu
političke strategije.)

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

47
1994., veljača 22.
Knin
Ukaz predsjednika RSK Milana Martića o imenovanju Milana Čeleketića zapovjednikom
Glavnog štaba SVK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

Kabinet Predsednika Republike
predmet: Postavljenje
veza:
broj: 03-3-55/94.
mesto: Knin
datum: 22. 02. 1994.
Na osnovu člana 78 stav 1 točka 5 i 6 Ustava Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik
RSK” br. 1/93) i člana 153 stav 2 točka 1 Zakona o odbrani (“Službeni glasnik RSK” br.
2/93) Predsjednik Republike Srpske Krajine, d o n o s i
148
 UKAZ
O POSTAVLJENJU
General-major Srpske vojske Krajine ČELEKETIĆ (Pere) MILAN, rođen 12. avgusta
1946. godine
POSTAVLJA SE NA DUŽNOST
KOMANDANTA GLAVNOG ŠTABA SRPSKE VOJSKE KRAJINE
– s danom 22. februara 1994. godine.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
M.P.143 Milan Martić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

48
1994., veljača 24.
Knin
Obavijest Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Okružnom sudu u Glini o nezakonitom
vođenju istražnog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji je ubio potpukovnika Dušana
Lukača

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
BROJ: 713-87/94-XII-04
KNIN, 24. 02. 1994. god.
OKRUŽNI SUD
GLINA
Glavni štab SV obratio se ovom ministarstvu podneskom o navodnom nezakonitom
sprovođenju istražnog postupka tog suda protiv Ponedjeljak Zorana koji je lišio života
potpukovnika Lukač Dušana, a koji se nalazi u pritvoru u Glini-Okružni zatvor.
Molimo da nas izvjestite o navedenom kao i drugim okolnostima koje Glavni štab SV
navodi u svom podnesku, koji Vam u prilogu dostavljamo.
M.P.144 MINISTAR
Radomir Kužet, [v.r.]

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

GLAVNI ŠTAB SRPSKE VOJSKE
Int. br. 18-37-1 M. P.145
Knin, 19. 03. 1994. god.

143
Okrugli pečat: RSK, Predsjednik Republike, Knin.
144
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Knin.
145
Prijemni pečat: Ministarstvo pravosuđa i uprave, 22. 3. 1994., 713-87-04.

149
 MINISTRU PRAVOSUĐA R S K
Dana 16. 03. 1994. godine dostavljena nam je informacija od strane komande 39. K o
nezakonitom sprovođenju istražnog postupka u Okružnom sudu Glina.
U prilog ovoj konstataciji imenovana komanda navodi primjer predugog vođenja istražnog
postupka protiv Ponedjeljak Zorana koji je lišio života ppukovnika Lukač Dušana, a koji se
nalazi u pritvoru u Glini gdje mu se svakodnevno od strane suda odobravaju posjete.
Navedena komanda također ističe da je od ukupno 15 lica protiv kojih se vodi postupak
zbog krivičnog djela ubistva, sedam pušteno da se brane sa slobode što unosi nemir i
nespokojstvo kod građana a i utječe na moral boraca SVK.
Kako u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima nismo ovlašteni da provjeravamo niti
utječemo na rad pravosudnih organa, molimo da Vi u okviru Vaših nadležnosti izvršite uvid
u rad okružnog suda Glina.
Također molimo da provjerite navode komande 39. K te da nam u cilju otklanjanja sumnji
u zakonitost rada pravosudnih organa dostavite Vaše zapažanje.
S poštovanjem!
POMOĆNIK KOMANDANTA
pukovnik
M.P.146 Mr. Kosta Novaković, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

Hrvatski informativni centar, A – 103/69.

49
1994., veljača 26.
Stara Gradiška
Obavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja mosta u Staroj Gradiški od strane vlasti
RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA ZATVORENO-DX-
UPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE
BROJ: 08-4-839/94.
STARA GRADIŠKA, 26. 02. 1994.
– PREDSJEDNIK RSK
– VLADA – PREDSJEDNIK
– VOJSKA RSK – KOMANDANT
– MUP – KABINET MINISTRA
– UPRAVA POSEBNIH JEDNICA MILICIJE
NA OSNOVU DOGOVORA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
MILANA MARTIĆA I GOSPODINA AKAŠI147 DANA 25.02.1994. GODINE

146
Okrugli pečat: RSK, Glavni štab SVK, Knin.
147
Yasushi Akashi, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju.

150
ODLUČENO JE DA SE REALIZACIJA PREUZIMANJA MOSTA OD STRANE RSK
IZVRŠI NA SLIJEDEĆI NAČIN:
– DANA 26. 02. 1994. G. U 06.30 ČASOVA OTVORENA JE SAOBRAĆAJNICA
U OBA SMJERA, ISTOVREMENO SA NAŠE STRANE POSKIDANE SU MINE I
ZAPREKE NA CESTI.
– DANA 26. 02. 1994. GODINE U 07.30 ČASOVA GOSPODIN ČELEKETIĆ
KOMANDANT VOJSKE RSK I PREDSTAVNIK MUP-A DRAŽI,148 TE
PREDSTAVNICI UN NA PUSTARI DOGOVORILI SU SE O DETALJIMA OKO
SELEKTIVNOG POVLAČENJA SNAGA JEDNE I DRUGE STRANE U TOKU
DANAŠNJEG DANA.
– ISTOG DANA U 11.00 ČASOVA ZAJEDNIČKI SE NA LICU MJESTA – MOSTU
UTVRĐUJE OD STRANE UN I NAS (DEGEVARA149 – ČELEKETIĆ) DA IMOVINA
UN NIJE OŠTEĆENA NI OTUĐENA.
– ISTOVREMENO U TOKU DANA SELEKTIVNO SE IZVLAČI PO SEKTORIMA
OBOSTRANA TEHNIKA I NAORUŽANJE KAO I LJUDSTVO S CILJEM
VRAĆANJA STANJA NA STANJE OD PRIJE 18. 02. 1994. GODINE.
– NAJKASNIJE DANA 27. 02. 1994. GODINE U 08 ČASOVA STANJE NA MOSTU
BIT ĆE KAO ŠTO JE BILO PRIJE 18. 02 1994. GODINE KAD ĆE SE NA LICU
MJESTA UVJERITI PREDSTAVNICI OBADVIJU STRANA.
– VREME DO 11.45 SATI DVA MILICIONERA ĆE VRŠITI KONTROLU NA
KONTROL – PROPUSNOJ RAMPI ZAJEDNO SA PRIPADNICIMA UN.
– DANA 27. 02. 1994. GODINE UZ PRISUSTVO TV GOSPODIN KOT150 I
GOSPODIN ČELEKETIĆ SVEČANO ĆE OBJAVITI PREUZIMANJE MOSTA
OD STRANE RSK GDJE ĆE PRIPADNICI UN BITI POSMATRAČI. RAD I
ORGANIZACIJA RADA UTVRDIT ĆE SE NA LICU MJESTA PO PRIJEDLOGU I
DOGOVORU IZ BEOGRADA.
RUKOVODILAC OBEZBJEĐENJA
DRAŽIĆ BOŠKO M. P.151

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

50
1994., veljača 27.
Stara Gradiška
Izvješće Uprave PJM o zbivanjima oko mosta u Staroj Gradiški, mogućem sukobu sa
snagama UNPROFOR-a i konačnom rješenju kroz pregovore

Republika Srpska Krajina

Ministarstvo unutrašnjih poslova “šifrirano – dx”

148
Boško.
149
Evergisto de Vergara, zamjenik zapovjednika UNPROFOR-a – sektora Zapad.
150
Jean Cot.
151
Prijemni pečat centra veze: primljeno 26. 2. u 20,35.

151
Uprava posebnih jedinica milicije
Broj: 08-4-842/94.
Stara Gradiška, 27. 02. 1994. god.
MUP-a RSK Knin
– Kabinet ministra –
– Uprava posebnih jedinica milicije –
– Uprava javne bezbednosti –
Dana 18. 02. 1994. godine akcijom SUP-a Okučani i posebne jedinice milicije regije
zapadna Slavonija preuzelo se od snaga UN obezbeđenje i kontrolu mosta u Staroj Gradišci.
U toku preuzimanja do upotrebe sredstava prinude nije došlo, ali su tenzije između
stanovništva i UN-a naglo počele rasti, jer UN su pokazivale sve veći interes za povrat stanja.
Dana 21. 02. 1994. godine ispred MUP-a RSK preuzeo sam aktivnosti na području
Zapadne Slavonije, vezano za obezbeđenje mosta koji se nalazi između RS i RSK u St.152
Gradišci. Snage specijalne jedinice MUP-a zatim svi pripadnici posebne jedinice milicije
regije Zapadna Slavonija i svi pripadnici milicije SUP-a Okučani uključeni su u akciju
“Most” očekujući da snage UN-a krenu u protivofanzivu i povrat mosta nad kojim smo mi
preuzeli kontrolu dana 18. 02. 1994. god. u 08.00 časova.
Sva predviđanja su se potvrdila u toku 21. i 22 .02. 1994. god. kada se snage UN
raspoređuju duž komunikacije lijevo i desno od baze Pustara. Istog dana na oko 3 km od
mosta raspoređuje se u borbenom rasporedu oklopni transporteri u rejonu Strug okrenuti
u pravcu mosta. Uvidjevši što se dešava, a isto se potvrđuje dana 23. 02. 1994. godine
kada UN grupišući snage i uključuju borbenu tehniku, popunjavaju sa kamionima punih
ljudstva iz baze Pustara. Po naređenju predsjednika RSK i pomoćnika ministra MUP-a
most nesmije pasti u ruke UN i nesmije se dozvoliti po cijenu života da UN preuzme
ponovo organizaciju i kontrolu na mostu.
U toku 23. 02. 1994. godine izvršene su zadnje pripreme oko obezbeđenja mosta i
zaprečavanja prilaznih komunikacija u slučaju da dođe do nasilnog pokreta borbene tehnike
UN u pravcu mosta.
Dana 23/24. 02. 1994. god. u 03.00 časova naša predviđanja su se potvrdila kada su
se snage nepalskog, jordanskog i argentinskog bataljona priključili oklopni transporteri i
ljudstvo francuskog i engleskog bataljona iz pravca R.153 Hrvatske.
Do 05.00 časova kada je obrazovana borbena kolona UN preko Struga i dalje mi smo
uspjeli obavjestiti lokalnu vlast, koja je reagirala okupljanjem na mostu u znak protesta za
eventualnu upotrebu sile. U 05.30 časova došlo je do kontakta sa 50 m razmaka između
prvog oklopnog transportera argentinskog bataljona i mina ježeva i vozila u barikadi,
kao i naših pripadnika sa svim protiv-oklopnim sredstvima na raskršću okučanska vrata.
Zahvaljujući prisebnosti komandira jedinice nije došlo do otvaranja vatre, iako je realno
za to bilo mogućnosti. Istovremeno vojska je odbila pomoć jer nemaju nikakva naređenja,
unatoč predhodnim obećanjima, a predsjednik SO-e Okučani također nije mogao pomoći,
jer njegovi radnici dolaze tek u 07.00 časova. Ostali smo sami i po naređenju predsjednika
RSK svi smo bili spremni do posljednjeg braniti most. Ipak izašavši ispred cijevi na naš

152
Staroj.
153
Republike.

152
poziv za pregovore komandantu argentinskog i francuskog bataljona obustavljeni su daljnji
pokreti i to je spasilo da nije došlo do žestokog vatrenog okršaja.
Od tada do 27. 02. 1994. godine u 08.00 časova, kad je preuzeo nepalski bataljon
ponovo kontrolu mosta stanje se nije mjenjalo, uz napomenu da smo od 07.30 časova, dana
24. 02. 1994. god. dobili novo naređenje, ne otvarati vatru po cijenu predaje mosta, što je
bilo u podpunoj suprotnosti sa dotadašnjim naređenjima. Tada se u pregovore uključuju
predstavnici Vlade, predsjednik RSK, komandant vojske RSK i drugi, tako da smo od
tada bili u puno lakšoj situaciji jer smo počeli raditi isključivo svoj dio posla oko držanja
postojećih punktova oko mosta, borbeno obezbeđenje mosta, kao i kontrolu saobraćaja na
istom.
Dana 24. 02. 1994. godine saobraćajnica St. Gradiške do Okučana bila je blokirana sa
oko 55 oklopnih transportera i nešto više kamiona i drugih vozila, tako da ni kola hitne
pomoći, kao i vozila sa hljebom za snabdjevanje stanovništva nisu mogla proći. Narednog
dana, sa pregovorima u Beogradu između najviših predstavnika UN, na čelu sa gospodinom
Akašijem154 i predsjednikom RSK Martićem i drugih uzvanika, riješili su se svi problemi
i nesporazumi u vezi novonastale situacije. Tako je već 26. 02. 1994. god. u 07.30 časova
na dogovor kod komandanta vojske RSK dogovoreno sa predstavnicima UN obostrano
selektivno izvlačenje ljudstva i tehnike. Istog dana u 16.00 časova cesta je bila u potpunosti
slobodna, kao i most, uz napomenu da već ujutro u 06.30 časova saobraćaj se je normalno
odvijao. Sve ove dane narod St.155 Gradiške okupljao se i protestirao u cilju podrške vlastima
RSK da istraju u borbi za most srpskog jedinstva, što je također popraćeno mitinzima
podrške i istovremeno u Okučanima, Kninu, Vojniću itd.
Na ponovnom dogovoru dana 26. 02. 1994. godine u 20.00 časova zaključeno je da
narednog dana u 08.00 časova predajemo most nepalskom bataljonu, a da na mostu ostanu
isključivo dva milicionara na rampi nepalskog bataljona radi kontrole, a ciljem da kod
naroda ova nagla promjena ne izazove revolt i nepotrebne tenzije. Po dogovoru istoga dana
u 12.00 časova komadant Čeleketić156 razgovarao je sa gospodinom Kotom157 i ostalim
časnicima UN na mostu i pri tom su doneseni slijedeći zaključci:
1. sve vratiti na stanje prije dana 18. 02. 1994. god.
2. jedan plavi milicionar bez aktivnog učešća sa pištoljem biti na rampi, gdje nepalski
bataljon vrši kontrolu i prisustvom doprinijeti da se nesporazumi tokom rada
pripadni[ci]ma UN sa stanovništva RSK smanji na što manju mjeru.
3. jedan pripadnik srpske vojske sa pištoljem na slobodnoj strani /desna/ mosta i
prisustvom od 7 dana također pozitivno doprinijeti situaciji vezano za navedene
promjene.
Svi učesnici akcije sa radom na dogovoreni način nastupit će dana 28. 02. 1994. godine
u 08.00 časova.
Rukovodstvo SUP-a koje je izvršilo prvi dio zadatka na čelu sa sekretarom Relićem158 i
štab akcije na čelu sa Dražićem u 16.00 časova upoznali ljudstvo sa zaključcima na osnovu
kojih su svi pripadnici koji su učestvovali u akciji vraćeni na redovno izvršavanje poslova i
zadataka.

154
Yasushi Akashi.
155
Stara.
156
Milan.
157
Jean Cot.
158
Miladin.

153
 Specijalna jedinica milicije MUP-a po planu u toku jutarnjih časova 28. 02. 1994.
godine kreće na izvršavanje novog zadatka u novoj regiji RSK.
Rukovodioc obezbeđenja:
Dražić Boško M.P.159

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

51
1994., veljača 28.
Knin
Zapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 76. sjednice Vlade RSK održane dana 28. 02. 1994.
01. 03. i 02. 03. 1994. godine
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Vojin Peurača, Đorđe Lazić, Milan Knežević, Miomir Crnogorac, Mitar Brnović,
Jarčević Sloboda[n].
Sjednica je počela s radom u 16.25 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen sljedeći
DNEVNIRED
1. Ministarstvo finansija;
1.1. Nacrt zakona o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994. godini,
1.2. Prijedlog Odluke o osnivanju agencije za angažovanje lokalnih lica i poslovne
saradnje sa međunarodnim organizacijama,
1.3. Nacrt Zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK,
1.4. Preispitivanje Odluke o usvajanju Uredbe o prestanku obaveze obračunavanja i
plaćanja posebnog poreza na finansijske transakcije,
1.5. Informacija o stanju Republičkoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i
Planom rada na provođenju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog
oporavka,
1.6. Informacija o stanju u Republičkom deviznom inspektoratu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini,

159
Prijemni pečat centra veze: primljeno 27. 2. 1994. u 23,05.

154
2. Ministarstvo trgovine i turizma;
2.1. Donošenje Rješenja o razrješenju pomoćnika ministra i postavljenju sekretara
ministarstva,
2.2.Program mjera za provođenje rekonstrukcije monetarnog sistema,
3. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
3.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji ranih mjesta u ministarstvu,
4. Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja;
4.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta,
5. Javno preduzeće “Krajinašume”.
5.1. Pokretanje inicijative za ocjenu ustavnosti Uredbe sa zakonskom snagom –
informacija,
6. Odnosi s međunarodnim organizacijama;
6.1. Donošenje odluke o izmjeni i dopuni Odluke broj: 05-3-1698/93.,
6.2. Zauzimanje stava po zahtjevu UNPROFOR-a za prelazak BOV-ova Jordanskog
bataljona preko Miranja,
6.3. Iseljenje UNPROFOR-a iz Južne kasarne po zahtjevu Predsjednika Republike.
7. Republička uprava carina;
7.1. Donošenje Odluke o dopuni odluke Vlade br: 05-5-112/93.
8. Humanitarna pitanja;
8.1.Odnosi sa Muslimanima iz Bihaća,
8.2. Problemi u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
1.0. Šahovski turnir na Plitvicama,
1.7. Donošenje Odluke o zaduženju kod Narodne banke RSK
1.8. Donošenje Odluke o prolongiranju roka predaje završnih računa za 1993. godinu,
3.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora
DP “Gavrilović” Petrinja,
3.3. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora
DP “Vrelo Une” Srb,
3.4. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora
DP “TOF” Drniš,
3.5. Rješenje o izmjeni Rješenja br: 05-4-1752/93. od 14. 12. 1993. godine,
3.6. Nacrt Programa statističkih istraživanja,
9. Ministarstvo odbrane;
9.1. Odobrenje sredstava za adaptaciju prostorija Vojnog suda,
9.2. Plaćanje vojnika SVK u gorivu,
10. Ministarstvo pravosuđa i uprave;
10.1. Razrješenje sudije Okružnog suda Glina,
11. Donošenje Odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći ranjenicima, pripadnicima SVK
koji se nalaze na liječenju u Republici Srbiji.
Ad-1
1.0. Nakon što je Sretko Petković, zamjenik ministra inostranih poslova obrazložio
zahtjev za finansiranje I. šahovskog turnira RSK na Plitvicama (prilog broj 1) donesen je
155
 ZAKLJUČAK
Zadužuju se Sretko Petković i Jovan Vučenović da otputuju na Plitvice i podnesu izvještaj
o broju učesnika i gostiju, a ministar Jarčević da za dva dana dostavi Vladi finansijski plan
turnira.
1.1. Nacrt Zakona o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994. godini
(prilog broj 2) obrazložio je zamjenik ministra Vladimir Dmitrović.
Potom je otvorena rasprava u kojoj je učestvovala većina prisutnih, a po završetku
rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se u načelu, s tim da se kod utvrđivanja Prijedloga interresorski razmotri
problematika uz uključenje Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva energetike.
Utvrđeni prijedlog dostaviti Sekretarijatu Vlade, kako bi se shodno Ustavnoj proceduri
zakon uputio na potpis Predsjedniku Republike po hitnom postupku.
1.2. odluku o osnivanju Agencije za odnose sa međunarodnim organizacijama obrazložio
je zamjenik ministra finansija Vlado Dmitrović.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni, a po završetku
rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Razmotriti interresorski i dostaviti prijedlog odluke zajedno s prijedlogom za direktora
Agencije za sjednicu Vlade iduće sedmice. Zadužuje se gosp. Dušan Badža.
8.3. Nacrt Zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK (prilog broj 3) obrazložio je Vladimir
Dmitrović.
Po završetku rasprave u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni donesen je
ZAKLJUČAK
Zakon uputiti na mišljenje Ministarstvu pravosuđa i uprave, a prije toga da se razmotri
interresorski uključivši Ministarstvo odbrane, pravosuđa i finansije. Tako utvrđen prijedlog
Zakona dostaviti Sekretarijatu Vlade radi prosljeđivanja na potpis predsjedniku Republike
po hitnom postupku.
1.4. Donesena je
UREDBA
o visini stope poreza na finansijske transakcije (Prilog broj 4)
Nakon ove tačke sjednica je prekinuta u 18.00 časova i zakazan nastavak za sutra u 8.30
časova.
NASTAVAK 76. SJEDNICE 01. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Lazić Đorđe, Knežević Milan, Krička Milivoj, Crnogorac Miomir, Brnović Mitar.
Sjednica je počela s radom u 9.40 časova.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 28. 02. 1994. godine.
1.5. Nakon što je direktor Republičke uprave javnih prihoda podnio informaciju o stanju
u Republičkoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i planom rada na provođenju
156
programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka (prilog broj 5) dana je
suglasnost Vlade na
PRAVILNIK
o izmjeni i dopuni Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj
upravi javnih prihoda (prilog broj 6)
Također je na prijedlog direktora Republičke uprave javnih prihoda gosp. Branka Škorića
doneseno
RJEŠENJE
o razrješenju glavnog inspektora finansijske policije Republičke uprave javnih prihoda
(prilog broj 7)
i
RJEŠENJE
o imenovanju glavnog inspektora finansijske policije Republičke uprave javnih prihoda
(prilog broj 8)
1.6. Informaciju o stanju u Republičkom deviznom inspektoratu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini (prilog broj 9) podnio je glavni devizni inspektor Nikola Velebit.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija uz sugestiju da se usljed nedostatka kadra pokuša naći izlaz
angažovanjem ženske radne snage.
Pitanje radnog prostora rješavati u direktnom kontaktu sa predstavnicima opština,
a Vlada će pokušati riješiti prostorno ekipiranje Republičkog deviznog inspektorata
Republičke uprave javnih prihoda, finansijske policije i ministarstva trgovine koji bi trebali
biti na jednom mjestu.
Nakon ove tačke sjednica je prekinuta u 11.00 časova i zakazan je nastavak za sutra.
NASTAVAK 76. SJEDNICE 02. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Đorđe Lazić, Milan Knežević, Milivoj Krička, Miomir Crnogorac, Bakić Dragica,
Brnović Mitar.
Sjednica je počela s radom u 9.30 časova.
Dnevni red je isti kao i na sjednici 28. 02. 1994. godine.
1.7. Donesena je
ODLUKA
o zaduženju kod Narodne banke RSK za mjesec decembar 1993. godine (prilog broj 10)
i
ODLUKA
o zaduženju kod Narodne banke RSK za mjesec januar 1994. godine (prilog broj 11)
1.8. Donesena je
ODLUKA
o prolongiranju roka predaje završnih računa za 1993. godinu (prilog broj 12)
157
 Ad-2
2.1. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra za tržišnu inspekciju i cijene (prilog broj 13)
i
RJEŠENJE
o postavljenju sekretara ministarstva (prilog broj 14)
2.2. Program mjera za provođenje rekonstrukcije monetarnog sistema (prilog broj 15)
obrazložio je gosp. Milan Lukić.
Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se program mjera, osim stimulativnog nagrađivanja za koje treba vidjeti kako je
to riješila Republika Srbija.
Shodno navedenom zaključku donesena je i
ODLUKA
o korištenju poslovnih prostorija i obavljanju zajedničkih poslova za Republičke tržišne
inspektore (prilog broj 16)
Ad-3
3.1. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sistematizaciji i
unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta (pr. br. 17)
3.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Gavrilović”
Petrinja (prilog br. 18)
3.3. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Vrelo
Une” Srb (prilog br. 19)
3.4. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “TOF”
Drniš (prilog broj 20)
3.5. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja broj 05-4-1752/93. od 14. 12. 1993. godine (prilog broj 21)
3.6. Prihvaćen je
PROGRAM
statističkih istraživanja (prilog broj 22) koji će se, s obzirom da se radi o nadležnosti
Skupštine prosljediti u Skupštinsku proceduru na usvajanje.
158
 Potom je redovni tok sjednice Vlade prekinut budući su na sjednici došli predsjednik
RSK Milan Martić i predsjednik Skupštine RSK Branko Vojnica.
Na sastanku se razgovaralo o zasjedanju Skupštine koja već drugi dan zasjeda u Kninu,
o radu Vlade do imenovanja novog mandatara i izbora nove Vlade i nekim aktuelnim
pitanjima. Nakon što su usklađeni stavovi o daljnjem radu Vlade i toku Skupštinskog
zasjedanja donesena je na prijedlog predsjednika RSK Milana Martića
ODLUKA
o dodjeli 20.000 novih dinara za potrebe nastavnih centara MUP-a (prilog broj 23)
Nakon toga, zbog konsultacija sa predstavnicima poslaničkih klubova Skupštine RSK
oko daljnjeg nastavka zasjedanja Skupštine sjednica Vlade je prekinuta i zakazan nastavak
za poslijepodne.
NASTAVAK 76. SJEDNICE OD DANA 02. 03. 1994. U 17.25 časova.
Ad-4
Daje se suglasnost na
PRAVILNIK
o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkom fondu za penzijsko
i invalidsko osiguranje (prilog broj 24)
Ad-5
U vezi zahtjeva JP “Krajinašuma” (prilog broj 25) članove Vlade informisao je sekretar
Vlade Savo Štrbac.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Vlada je primila znanju informaciju i kompletnu dokumentaciju prosljediće Ustavnom
sudu koji zasjeda u ponedjeljak 07. 03. 1994. godine. u Kninu.
Ad-6
6.1. Donesena je
ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke Vlade RSK broj: 05-3-1698/93. od 14. 12. 1993. godine (prilog
broj 26)
6.2. U vezi zahtjeva Jordanskog bataljona (prilog broj 27) donesen je
ZAKLJUČAK
Ne može se udovoljiti zahtjevu iz razloga što prijelaz Miranje zvanično nije otvoren.
Treba tražiti drugo rješenje i pregovori su u toku.
6.3. U vezi iseljenja UNPROFOR-a iz Južne kasarne u Kninu po zahtjevu predsjednika
RSK gosp. Milana Martića (prilog broj 28) donesen je
ZAKLJUČAK
Predmet je u toku i razmotriće se s najvišim predstavnicima UNPROFOR-a.
Ad-7
Donesena je
159
 ODLUKA
o dopuni Odluke Vlade broj: 05-5-112/93. (prilog br. 29)
Ad-8
8.1. U vezi pregovora i odnosa s Muslimanima iz Bihaća (prilog broj 30) donesen je
ZAKLJUČAK
Ne mogu se voditi pregovori na nivou opština, već samo na republičkom nivou. Opštine
mogu razgovarati ali ne mogu zaključivati nikakve sporazume. O svakom sastanku treba u
vidu zapisnika obavjestiti Vladu.
8.2. Sekretar Vlade i predsjednik Republičke komisije za razmjenu zarobljenika Savo
Štrbac upoznao je članove Vlade sa zahtjevom hrvatske strane za posjetu Vukovarskom
groblju. Komisija je dobila negativan stav Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih
poslova tako da je to pitanje odgođeno za izvjesno vrijeme. Također je za izvjesno vrijeme
odgođeno i pitanje porodičnih susreta rastavljenih familija. Potom je predsjednik Bjegović
upoznao Vladu da je gosp. Abdala160 iz civilnih poslova UNPROFOR-a donio zahtjev
Srpske narodne stranke iz Republike Hrvatske čiji je predsjednik Milan Đukić da se održi
sastanak sa predstavnicima “Srba iz UNP-a područja”.
Vezano za to donesen je
ZAKLJUČAK
Odbacuje se inicijativa SNS i gosp. Đukića i zadužuje ministar Jarčević da napiše odgovor
UNPROFOR-u.
Ad-9
9.1. Odgođeno za iduću sjednicu Vlade.
9.2. Odgođeno za iduću sjednicu Vlade.
Ad-10
Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju sudije Okružnog suda Glina (pr. br. 31)
Ad-11
Donesena je
ODLUKA
o jednokratnoj novčanoj pomoći ranjenicima, pripadnicima SVK koji se nalaze na liječenju
u Republici Srbiji (prilog broj 32)
S ovim je dnevni red iscrpljen ali je prije završetka sjednice donesen, vezano za šahovski
turnir na Plitvicama slijedeći
ZAKLJUČAK
Vlada je preuzela obavezu da isfinansira 24x58 lica
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 19.30 časova.
Napomena: Donesena je Odluka o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Grčku
(prilog broj 33)

160
Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.

160
 Predsjednik Vlade
M.P.161 Đorđe Bjegović162
Donesena je Odluka “odobrenju sredstava (….) 163 festival “Plitivice – 94” (prilog br. 34.)164

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

52
1994., ožujak 1.
Žitnić
Zahtjev Branka Baošića Skupštini općine Knin za dodjelu stambene kuće u Drnišu

BAOŠIĆ BAOŠA BRANKO M.P.165

Žitnić, 1. 03. 1994. godine
SKUPŠTINA OPĆINE DRNIŠ
(Izvršno vijeće)
Predmet: Zahtjev za dodjelu Stambene kuće u Drnišu.-
Obraćam se Naslovu s molbom da mi se dodjeli stambena kuća u Drnišu kao izbjeglici iz
Šibenika. Sada se nalazim kao v/o u 2. mtb Žitnić od 20. 02. 1994.godine, a kao izbjeglica
nalazio sam se u Stanišinci kod Vrnjačke Banje u Srbiji, a doselio sam se iz Šibenika gdje
sam imao mjesto boravka i rođenja sve do 1991 godine kada sam izbjegao i nalazio sam se
kako sam naveo kod Vrnjačke Banje. 20. 02. 1994. godine vratio sam se u RSK i stavio na
raspolaganje VRK i raspoređen sam u Žitnić.
Rođen sam 2. 01. 1935. godine u Šibeniku gdje sam stalno i prebivao, nosilac sam
stanarskog prava u Šibeniku ulica Rogoznička 15. Dakle, moja porodica ostala je u Šibeniku
u zatočeništvu, pa više i ne znam što je sa njima. Odmah sam po dolasku bio zainteresiran
da zatražim stan ili kuću, a i dobio sam određene informacije da se moram sam pobriniti
i naći određeni smještaj, s tim da se javim Naslovu gdje sam pronašao kuću, i zaista ja
sam našao kuću koja još nije zauzeta a niti određena, a to je kuća PATIERA VICE u ulici
26 Divizije u Drnišu (Kevića strana). Ističem, da mi ta kuća odgovara pa čak u njoj ima
namještaja kojeg mogu koristiti.
Iz napred iznijetog, Naslov može zaključiti moje neprilike i nevolje, pa još jednom molim
da mi se odobri stambena kuća kao izbjeglici iz Šibenika.
Podnosilac zahtjeva:
Kuća Ante Pavičića166 Baošić Branko, [v.r.]

161
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
162
Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.
163
Nečitko u izvorniku.
164
Dopisano rukom.
165
Prijemni pečat: RSK, Općina Drniš, primljeno 2. 3. 1994.; broj 150/1.
166
Dopisano rukom, ćirilicom.

161
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, SO Drniš, kut. 5.

53
1994., ožujak 1.
Knin
Službena zabilješka Ministarstva obrane RSK o sastanku Vlade RSK i UNPROFOR-a

MINISTARSTVO ODBRANE
Pov. br. 01-773-1
Knin, 01. 03. 1994.
SLUŽBENA ZABELEŠKA
sa sastanka predstavnika
Vlade RSK i UNPROFOR-a
Dana 01. 03. 1994. godine u kabinetu Ministra odbrane održan je sastanak članova Vlade
RSK i predstavnika UNPROFOR na temu: Predislokacije sastava UNPROFOR iz južne
kasarne Knin i drugih vitalnih objekata sektora “jug”.
Sastanku su prisustvovali:
– predstavnici Vlade
– kontraadmiral, Dušan Rakić, Ministar odbrane
– dipl. pravnik, Kužet Radomir, Ministar pravosuđa
– dipl. ecc. Lubavac Branko, član Vlade.
– predstavnici UNPROFOR
– pukovnik Ering,167 komandant sektora “jug”
– oficir iz štaba sektora “jug”.
Sastanak je otvorio Ministar odbrane, kontraadmiral Dušan Rakić uobičajenim pozdravom
i uvođenjem u temu. Imajući u vidu proces konstituisanja organa vlasti na prvim
višestranačkim izborima u RSK i potrebe za adekvatnim prostornim smeštajem Organa
kao pretpostavke kvalitetnog rada i imperativa vremena za stalnim zasedanjem Vlade,
Predsednik RSK i Vlada odlučili su da se Organi vlade smeste u zgradu GŠ SVK.
To pretpostavlja promenu lokacije organa GŠ SVK. Kao jedini adekvatan prostor za
normalno funkcionisanje organa GŠ SVK vidi se u prostorima južne kasarne Knin.
Motivisani željom da se problemi sa RH rešavaju mirnim putem odlučeno je da se određeni
kontigenti odbrambenih snaga RSK smeste u istu kasarnu.
Iz navedenih razloga prinuđeni smo da otkažemo gostoprimstvo jedinicama UNPROFOR-a
u južnoj kasarni Knin, napominjući da postoji bilo koje drugo rešenje na ovakav potez se
ne bi odlučili. Potrebe za ovim prostorom javile su se i ranije, ali zbog vremenskih uslova i
trajanja zime prolongirali smo rešavanje ove potrebe.
Nadam se /MO/ da uvažavate i shvatate ovu argumentaciju i da ćemo zajednički pronaći
rešenje za smeštaj štaba i jedinica UNPROFOR putem kontejnera i adekvatnog logora, što
bi trebalo realizirati u narednih 30-45 dana. Također je zamolio gospodina Eringa da svojim

George J. Oehring.
167 �

162
autoritetom utiče na intenziviranje procesa iseljenja jedinica UNPROFOR iz prostora
“Jadran” Kistanje.
– Ering
Ovo doživljava i naglašava kao vrlo iznenađujuće. Napominjemo da je u toku proces
iseljenja iz “Jadran-a” i da još nisu uspeli naći alternativno rešenje za ovaj problem, a ono
koje su pronašli bilo je odbijeno. Na osnovu toga pretpostavlja da će problem iseljenja iz
južne kasarne Knin imati posebnu težinu, te da je u ovom trenutku taj problem van njegove
kompetencije, zbog čega će morati konsultovati gen. Kota168 da se vide mogućnosti novih
aranžmana. Izražava skeptičnost u pogledu vremenske artikulacije rešavanja problema
i doživljava naznačen problem kao ultimatum. Gospodin Ering pokušava manevar
kontraargumentacije navodeći i druge međunarodne organizacije koje su smeštene u južnoj
kasarni, a od “posebnog su značaja za Krajinu i njeno stanovništvo”.
Sve skupa odnosno problem, doživljava kao poražavajući činjenicu, ali kurtoazno izjavljuje
da su oni dobri i civilizovani gosti i kao takvi će i postupiti u skladu sa zahtevima.
Admiral Rakić napominje da mi ne postavljamo nikakav ultimatum, jer nam to kao Srbima
i nije imanentno, već da se prosto radi o problemu koji je neophodno kroz jedan normalan
dijalog i dogovor rešiti. Također, ističe da nijedan zahtev alternativnih lokacija za jedinice
UNPROFOR-a do njega nije došao za vreme njegovog mandata.
Gospodin Ering, racionališe upotrebljeni pojam “ultimatum” time da ga upotrebljava da
naznači nemogućnost ispoštovanja roka, nakon čega uopšteno izražava da nema ideje, da
mora istražiti mogućnost i sl.
Admiral Rakić, ističe da nije ni mislio da se problem trenutno reši, već da se kroz razgovor
traži kompromisno rešenje i predlaže u smeru produktivnosti i kooperativnosti formiranje
zajedničke komisije koje će sagledati sveobuhvatno problem i predložiti optimalno rešenje.
Admiral upoznaje skup sa odlukom da je u toku formiranje Agencije za rad sa UNPROFOR-
om koja će biti ovlašćena da sklapa aranžmane i nudi dobre usluge u ime Vlade RSK.
Gospodin Ering prihvata predlog za formiranje Komisije i izražava stav da će time biti
eliminisani problemi i negativna iskustva i opet dovodi u pitanje pomenuto vreme iseljenja
zbog angažovanja njihovih inženjerijskih jedinica u ovom trenutku, te predlaže sastanak
komisije što pre.
Admiral Rakić zaključuje sastanak i obaveštava g. Eringa da će u toku dana biti upoznat sa
vremenom sastanka Komisije.
M.P.169 ZABELEŠKU SASTAVIO
kapetan korvete
Srećko Zelenbaba, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., kut. 6043.

168 �
Jean Cot.
169
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo obrane II, Knin.

163
 54
1994., ožujak 1.
Knin
Skraćeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK

SKRAĆENI ZAPISNIK
SA PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,
ODRŽANE 1., 2. i 3. marta 1994. GODINE U KNINU
Sjednici je prisustvovalo 67 poslanika, te predstavnici pojedinih resornih ministarstava
Vlade RSK i predsjednik RSK gospodin Milan Martić.
Sjednica je počela u 11.10 časova u Sali Doma milicije u Kninu.
Sjednicu je otvorio i predsjedavao Branko Vojnica, predsjednik Skupštine RSK.
Predsjednik Vojnica je pročitao predloženi
Dnevnired
1. Izmjene i dopune poslanika o radu Skupštine.
2. Konstituisanje skupštinskih odbora.
3. Informacija o političko-bezbedonosnoj situaciji u RSK.
U okviru predloženog dnevnog reda predsjednik Republike gospodin Milan Martić je
predložio da treća točka dnevnog reda ide kao prva i da on podnese informaciju o političko-
bezbedonosnoj situaciji. Skupština je prihvatila prijedlog, pa je prije davanja informacije,
zbog materije na koju se odnosila, isključena javnost.
Ad.1.
U okviru ove tačke dnevnog reda, predsjednik Republike je informisao poslanike o
bezbedonosnoj situaciji u Republici, nakon čega su se javili za riječ poslanici:
Ležajić,170 Maljković,171 Đurković,172 Kovačević173 i Čubra174 i konstatirali da je
informacija nedovoljna.
Za riječ se javio i Marko Atlagić, potpredsjednik Skupštine RSK i postavio niz pitanja
koja su se odnosila na mobilizaciju u RSK i smjenu komandanta SVK, te predložio da
predsjednik Republike da javno saopštenje u vezi smjenjivanja generala Novakovića.175
Nakon izvještaja postavljeno je i pitanje koje se odnosilo na proceduru oko imenovanja
generala Milana Čeleketića za komandanta SVK.
Pojedini poslanici su tvrdili da je prekršen Ustav pozivajući se na Amandman 12., dok se
predsjednik Republike pozivao na svoja ovlaštenja iz člana 78. Ustava RSK.
Rasprava je prekinuta na prijedlog sekretara Vlade gospodina Štrbca,176 koji je naveo
da je postavljanje komandanta izvršeno na osnovu Zakona o vojsci RSK, a da je taj Zakon
u koliziji sa Ustavom, te je predložio da se pokrene pitanje ustavnosti ovog Zakona pred
Ustavnim sudom RSK.

170 �
Stevo.
171 �
Radovan.
172 �
Boško.
173 �
Drago.
174 �
Milan.
175 �
Mile.
176 �
Savo.

164
 Na kraju rasprave po ovoj tački, Skupština je donijela
ZAKLJUČAK
1. Predsjednik Republike, odnosno Vrhovni savjet odbrane za nastavak sjednice trebaju
pripremiti kompletan izvještaj koji obuhvata bezbjedonosnu situaciju u RSK.
2. Predsjednik RSK takođe za nastavak sjednice izbor komandanta SVK da podnese na
verifikaciju Skupštini RSK.
Ad.2.
IZMJENE I DOPUNE POSLOVNIKA O RADU SKUPŠTINE
U okviru ove tačke dnevnog reda Skupštini je predočen prijedlog izmjene i dopuna
Poslovnika Skupštine RSK, uz obrazloženje gospodina Kovačevića, šefa Poslaničke grupe
SDS Krajine, o razlozima donošenja.
Nakon pauze od 20 minuta i obavljenih konsultacija u okviru poslaničkih klubova, oko
prijedloga Poslovnika, uz manje izmjene i dopune, prijedlog je jednoglasno usvojen.
Predložene izmjene odnose se na broj skupštinskih odbora kojih ima 17 i na poslaničke
grupe koje sačinjavaju 4 poslanika.
Ad. 3.
KONSTITUISANJE SKUPŠTINSKIH ODBORA
U okviru ove tačke dnevnog reda za riječ se javio gospodin Kovačević i predložio da u
svakom odboru, s obzirom na poslaničke stranke u Parlamentu budu po 4 člana iz SDS
Krajine, 2 člana iz SDS srpskih zemalja, 2 člana iz SRS i 1 član po dogovoru između
poslaničkih grupa SDS i SDP-a i grupe građana.
Prijedlog je jednoglasno usvojen.
Predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je upoznao prisutne da će odbori ići na usvajanje
u paketu. Iz tog razloga je dao pauzu od 13.50 do 16.00 časova, kako bi se izvršili dogovori
oko sastava odbora. Sjednica je nastavljena u 16.00 časova, kada su iznijeti prijedlozi članova
odbora i izvršeno njihovo konstituisanje.
U pojedinim odborima koji su ostali nepopunjeni naknadno će biti imenovani članovi.
Ovim je bio završen rad Skupštine u plenumu prvog dana.
Drugog dana radili su skupštinski odbori po pitanjima iz svoje nadležnosti.
U nastavku rada u plenumu predsjednici odbora su ukratko upoznali Skupštinu o svom
radu u prijepodnevnim časovima.
Nakon podnošenja izvještaja od strane odbora, dat je prijedlog od strane Kluba poslanika
SDS krajine da se izvrši formiranje privremenog skupštinskog odbora za Zapadnu Slavoniju,
što uz protivljenje poslanika sa tog područja nije prihvaćeno.
Trećeg dana Skupština je počela rad u plenumu sa početkom u 11.00 časova.
Nastavku zasjedanja bilo je prisutno 59 poslanika.
Predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je predložio dnevni red koji je jednoglasno
usvojen.
1. Izvještaj Vlade o jedinstvenom monetarnom sistemu.
2. Izvještaj o političko-bezbjedonosnoj situaciji.
3. Izvještaj odbora o svom radu.
4. Poslanička pitanja.
Ad.1.
Izvještaj po prvoj tački dnevnog rada, vezano za jedinstveni monetarni sistem RSK i SR
Jugoslavije, podnio je ministar finansija u Vladi RSK gospodin Vojislav Peurača.
165
 Prema Odluci nadležnih organa, Republika Srpska Krajina je ušla 1. 3. 1994. godine u
jedinstveni monetarni sistem SR Jugoslavije. U svom izvještaju ministar Peurača je ukazao da
Vladu i Skupštinu RSK očekuje veliki posao na pronalaženju sredstava za potrebe Budžeta
u novonastalim okolnostima. Upoznao je prisutne da je Vlada RSK sačinila program za
sprovođenje Programa rekonstrukcije monetarnog sistema, u koji moraju biti uključene sve
institucije sistema, jer emisije novca više neće biti.
SR Jugoslavija je ušla u Program sa 12.5 pokrića deficira Budžeta, a tako i RS Krajina što
znači da ostatak deficita treba da sami isfinansiramo.
Nakon podnošenja izvještaja uslijedila su pitanja poslanika gospodina Đurića177 i
gospodina Lemića, a koja su se odnosila na pitanje prioriteta u Budžetu vezano za zdravstvo,
koliko je novca stavljeno u opticaj, a kolike su potrebe RSK i iz kojih izvora isfinansirati
sredstva koja nedostaju.
Prema riječima ministra Peurače178 u RSK je izvršeno trebovanje od 30 miliona ND.
Potrebe Budžeta su daleko veće i treba izgraditi poresku politiku, tako da se uzme svaki
dinar od obaveznika poreza.
Gospodin Dmitrović Branko je naveo da nije samo zdravstvo u teškoj situaciji već i
školstvo i sudstvo, te dolazi do migracije kadrova.
Ministar zdravlja u Vladi RSK je iznio podatak da zdravstvo u RSK košta 1,5 miliona
dinara da bi cjelokupno stanovništvo bilo osigurano.
Fond zdravstva je punjen samo sa 16%, a od oktobra 1993. godine nije uplaćivano ni tih
16%, pa je pravo čudo da zdravstvo uopšte radi.
Gospodin Vujić je napomenuo da ministar nije spomenuo prosvjetu, kulturu i sport,
odnosno tešku situaciju u kojoj se nalaze ove djelatnosti.
Gospodin Atlagić je predložio da se prije donošenja Budžeta za 1994. godinu izvrši analiza
postojećeg stanja, zašto poreska politika i politika doprinosa nije zaživjela, te podvuko da je
isplata ličnih dohodaka u robi od strane preduzeća u stvari način da se izbjegnu doprinosi, a
tim putem se išlo na rušenje države i potkopavanju njene moći, i u tim uslovima nastupila
je opšta pljačka.
Gospodin Bjegović179 je upoznao prisutne da je Vlada učinila samo 1% na tehnici
sprovođenja monetarnog sistema, a ostalo ostavlja parlamentu.
Predložio je da Vlada za slijedeću sjednicu Parlamenta podnese izvještaj o svom radu i da
se o istom raspravlja.
Glavna blokada u radu Vlade je nepostojanje pravne države, jer se nalazimo u ratu.
Naglasio je da su vremena teška i da nam svima zajedno treba dosta strpljenja i tolerancije.
Nakon ovog prijedloga, Skupština je donijela
Zaključak
1. Za nastavak sjednice Skupštine RSK, Vlada će po svojim resorima pripremiti izvještaj
o svom radu i dostaviti ga Skupštini.
Ad.2.
Za drugu tačku dnevnog reda poziv je dobio ministar odbrane gospodin Rakić, koji
je, pozivajući se na Ustav i Zakon o Vojsci RSK, odbio to da učini ukazujući da o toj
temi izvještaj treba da podnese Vrhovni savjet odbrane, a ne ministar odbrane, Skupština je
donijela

177
Stevan.
178 �
Vojin.
179 �
Đorđe.

166
 Zaključak
1. Vezano za ovu tačku dnevnog reda uputiti poziv Vrhovnom savjetu odbrane RSK.
U okviru ove tačke pročitano je pismo iz SO Dvor, dostavljeno na adresu Skupštine,
a koje se odnosi na nedavna događanja u ovoj opštini kada su dva lica lišena života. U
cilju rasvjetljavanja ovog slučaja koji je imao i dublje konotacije u zbivanjima na ovim
područjima, Skupština je donijela
Zaključak
1. Zatražiti kompletnu informaciju o ovim događajima od Ministarstva pravosuđa i
uprave RSK i Ministarstva unutrašnjih poslova RSK.
Gospodin Ležajić je naveo nekoliko slučajeva nerasvjetljenih ubistava u Benkovcu, i
naglasio da bi i te slučajeve trebalo ponovo razmotriti i zatražiti izvještaje od nadležnih
organa. U diskusiji na ovu temu ukazano je da je ovakvih slučajeva u našoj Republici bilo
više, te je predloženo da se ta tema stavi na dnevni red na nekoj od narednih sjednica.
Ad. 3.
U okviru ove tačke dnevnog reda, dolje navedeni skupštinski odbori su podnijeli izvještaj
o svom radu.
1. ODBOR ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
2. ODBOR ZA INFORMISANJE
– predložio je izmjene i dopune Zakona o radiju i televiziji, koji je po hitnom postupku
upućen u proceduru.
Za ovaj prijedlog glasala su 43 poslanika, a protiv je glasalo 13.
Vladi je određen rok od 8 dana da dostavi svoje mišljenje po pitanju ovog Zakona.
1. ODBOR ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
– predložio je izmjene i dopune Zakona o vojsci, koji je takođe po hitnom postupku
upućen Vladi na proceduru.
3. ODBOR ZA POLJOPRIVREDU
– predložio je donošenje Odluke o formiranju Državnog odbora za kontrolu i realizaciju
proljetne sjetve, što je Skupština i prihvatila.
Odbor je formiran kao privremen i radiće dok traju poslovi oko proljetne sjetve.
Broji 5 članova iz sastava Skupštine, 1 iz Ministarstva unutrašnjih poslova i 1 predstavnika
Ministarstva odbrane.
4. ODBOR ZA INOSTRANE POSLOVE
– Predložio je da se postojeća Platforma za pregovore dopuni prijedlozima odbora za
inostrane poslove, što je jednoglasno i prihvaćeno.
5. ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO
– Predložio je upućivanje u hitnu proceduru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o izboru odbornika SO, što je Skupština i prihvatila.
6. ODBOR ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU
– Predložio je da se Uredba sa zakonskom snagom o organizaciji, radu i nadležnosti
redovnih sudova, u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti, stavi van snage, što je na
prijedlog ministra pravosuđa gosp. Kužeta odloženo dok se ne utvrdi šta je sve Vlada radila
po ovoj Uredbi i ne dostavi Skupštini na uvid.
Skupština je donijela
Zaključak
1. Od Sekretarijata Vlade zatražiti sve odluke donijete po ovoj Uredbi.
167
 2. Takođe zatražiti na uvid sva pitanja o kojima je odlučivala Vlada, a odnose se a
nadležnost Skupštine.
Na prijedlog gosp. Kužeta, a zbog navedene Uredbe koja je označena kao strogo pov.,
isključena je javnost, odnosno prekinut TV prenos rada skupštine.
Nakon završene rasprave po ovoj tački, kada je predsjednik Skupštine zatražio da televizija
nastavi praćenje rada sjednice, utvrđeno je da je TV ekipa napustila skupštinsku salu, što je
izazvalo negodovanje poslanika.
U pauzi koja je slijedila čekalo se zvanično objašnjenje takvog postupka, kada je
predsjedniku Skupštine donijeta na uvid Naredba predsjednika Republike gosp. Milana
Martića poslata faksom, kojom se zabranjuje dalji TV prenos rada Skupštine.
Poslije ovog događaja, Skupština je odlučila da dozvoli Odboru za energetiku da podnese
svoj izvještaj, a da četvrtu tačku dnevnog reda, koja se odnosila na poslanička pitanja (…)180
za nastavak sjednice, kada će biti osigurana javnost rada Skupštine.
Sjednica je prekinuta u 17.00 časova.
Knin, 5. 03. 1994. godine
Skraćena forma zapisnika je rađena na osnovu vlastitih bilježaka, jer od Televizije nisam
mogla dobiti snimljeni materijal, uz obrazloženje da je presnimljen.
SEKRETAR SKUPŠTINE
Mirjana Rodić, dipl.prav.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 3., kut. 5.

55
1994., ožujak 2.
Knin
Zapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika SVK Milana Martića o uvođenju
radne obveze

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

Kabinet Predsednika Republike
predmet: Naredba.-
veza:
broj: 03-4-82/94.
mesto: Knin
datum: 02. mart 1994. g.
Na osnovu člana 78. stav 1. tačka 5. Ustava Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik
RSK” br. 1/92.), člana 40. stav 1. tačka 1. Zakona o Srpskoj vojsci Krajine (“Službeni
glasnik RSK” br. 2/93.) i Odluke o proglašenju ratnog stanja, broj 03-3-20/1-93. godine,

180
Nečitko u izvorniku.

168
 NAREĐUJEM
1. Odmah pristupiti organizaciji i uvođenju r a d n e o b a v e z e, u privrednoj grani:
“Šumarstva i drvne industrije”, u Republici Srpskoj Krajini, u skladu sa Zakonom o odbrani
i Zakonom o Srpskoj vojsci Krajine.
2. Za izvršenje i sprovođenje ove naredbe određujem Vladu Republike Srpske Krajine i
Glavni štab Srpske vojske Krajine,
3. Ova naredba stupa na snagu odmah i dostavlja se Vladi RSK i GŠ Srpske vojske
Krajine.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
VRHOVNI KOMADANT SVK
Milan Martić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

56
1994., ožujak 3.
Benkovac
Popis sela na području SO Benkovac upućen Komesarijatu za izbjeglice u Kninu

SKUPŠTINA OPŠTINE B E N K O V A C
Komesarijat za izbjeglice
Benkovac, 3. 03. 1994. godine
Broj: 6/1-1/94.
KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
KNIN
/S. Bjelanovića 11./
Predmet: Spisak sela na području opštine
Benkovac u koja je moguće naseljavanje
Poštovana gospodo!
Na Vaš zahtjev telefonom 3. 03. 1994. g., šaljemo Vam spisak sela na području opštine
Benkovac u kojima postoje mogućnosti naseljavanja stanovništva.
Radi se o selima koja su napustili Hrvati, dosta su oštećena i uz određeno ulaganje može
se dovesti u funkciju, a to su sljedeća sela: Škabrnja, Nadin, Raštević, Polača, Vukšić, Prović,
Lišane O., Bulić, Lepuri, Bruška, Popovići, Pridraga.
Srdačno Vas pozdravljamo!
POVJERENIK:
Olujić Anka, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/072-42.

169
 57
1994., ožujak 4.
Slunj
Službene zabilješke SJB Slunj o informativnim razgovorima upućene SUP-u Vojnić

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj:08-03/1-2-1-649/93.
Slunj, 04. 03. 1994. godine.
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
V O J N I Ć
Veza vaš broj: 08-03-1-1574/93. od 25. 10. 1993.-
U vezi vašeg dopisa broj i datum gornji u kojem ste tražili da se ustanovi na koji način je
došlo do otuđivanja opreme iz fabrike televizora u Slunju obavještavamo vas da smo obavili
informativne razgovore sa Trbojević Dušanom, Đipalo Đurom i Bosnić Milom preko kojih
smo utvrdili da je navedena oprema u toku ratnih dejstava iz navedene fabrike otuđena od
strane Srpske vojske i premještena na području SO Vojnić i SO Vrginmost.
U informativnim razgovorima navedene su tačno osobe koje su učestvovale u otuđenju
navedene opreme pa vam u prilogu dostavljamo te službene zabilješke.
PRILOG: Službene zabilješke o obavljenom
Informativnom razgovoru.-
a/a 20,0 M.P.181 N A Č E L N I K
09. 01. 1995.182 Ljuban Klipa, [v.r.]

SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog
informativnog razgovora sa:
BOSNIĆ MILOM, sin Milivoja rođen 30. 10. 1958. godine u
Virovitici, sa stanom u Slunju, Školska bb, po zanimanju dipl.
politikolog, oženjen, otac dvoje djece.
Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuđenja opreme iz poduzeća
Telekomunikacioni uređaji, /TU/ iz Slunja.
Nakon oslobođenja Slunja 16. 11. 1991. godine obavljao je funkciju predsjednika ratnog
predsjedništva a kasnije predsjednika SO Slunj do 1. mjeseca 1993. godine. U više navrata
inženjer elektrotehnike Đipalo Đuro je sa njim kontaktirao vezano za otuđivanje opreme iz
kruga poduzeća RIZ odnosno TU te se lično angažirao radi vraćanja te opreme.
Koliko je njemu poznato opremu je odvezla Srpska vojska iz Slunja u Blatušu a put je
obezbeđivao tadašnji šef bezbednosti za Kordun podpukovnik Ajdinović Pero koji se sada

181
Okrugli pečat: RSK, MUP, SJB Slunj.
182
Dopisano rukom.

170
nalazi u SR Jugoslaviji. Oprema je vojnim kamionima pod obezbeđenjem odvežena desetak
dana poslije oslobođenja Slunja.
U vezi toga u dva navrata je kontaktirao sa komandantom Korpusa Bulat Čedomirom
koji je rekao da je oprema odvežena da bi je sačuvali tj. iz bezbednosnih razloga a tom
prilikom su se dogovorili da po navedenu opremu dođu sa kamionima. U dva do tri navrata
sa kamionima su išli po opremu međutim na razne načine su odgađali da im dadu opremu
navodno tražeći kod koga je ključ te ih upućivali kod odgovornog lica Ajdinović Pere,
Kobac Nikole i drugih ali nije bilo nikakve pomoći. U toku 1992. godine sa njim je u
jednom navratu bio tadašnji predsjednik Izvršnog savjeta Matijević Milovan a lično je na
put za Blatušu uputio Đipalo Đuru i Katić Peru, međutim sve se svelo na traženje ključa u
poduzeću i na traženju Ajdinovića jer se navodno bez njega nije mogla dobiti ta oprema.
Komandant Korpusa Bulat Čedomir mu je lično potvrdio da je dio te opreme na
Blatuši i sa njim se dogovorio u vezi preuzimanja opreme međutim nikad nije naišao na
razumjevanje.
Bosnić Mile napominje da može u slučaju potrebe pribaviti dopis koje je slao Komandi
Korpusa vezano za problematiku otuđivanja opreme iz poduzeća Telekomunikacionih
uređaja iz Slunja, a također je u vezi toga upoznao predsjednika opštine i predsjednika
Izvršnoj savjeta u Vrginmostu, međutim ni oni nisu mogli ništa pomoći.
Ovlašteno sl. lice:
Škorić Ljuban, [v.r.]

SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog
informativnog razgovora sa:
ĐIPALO ĐUROM, sin Milana rođen 28. 04. 1954. godine u
Cvijanović Brdu, SO Slunj sa stanom u Slunju, XV Kordunaške brigade
bb, po zanimanju diplomirani inženjer elektrotehnike neoženjen.
Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuđenja opreme iz poduzeća
Telekomunikacioni uređaji /TU/ iz Slunja.
Od 1985. godine u tvornici TU usvojena je nova tehnologija a također je kupljena i nova
oprema a u tom postrojenju koji se nalazio u krugu bivšeg poduzeća “RIZ” radilo je oko 80
radnika on je radio u svojstvu glavnog tehnologa tako da je bio upoznat sa svim sredstvima
kojima su raspolagali. U TU je bila veoma stroga disciplina usvojena je nova oprema a
čistoća je bila na zavidnom nivou čemu su se iznenadili poslovni ljudi iz Njemačke, Švicarske
i dr. koji su dolazili u posjetu Slunju. Do 21. 08. 1991. godine u TU je radio kao glavni
tehnolog ali je morao napustiti posao zbog dolaska ustaške vlasti u opštinu i poduzeće.
U dogovoru sa ratnim predsjedništvom opštine Slunj negdje početkom 12. mjeseca 1991.
godine nakon oslobođenja Slunja zajedno sa inženjerom Manojlović Dragomirom otišao je u
poduzeće “RIZ” odnosno TU u Slunju kojom prilikom je vidio da je od granatiranja oštećena
krovna konstrukcija u poduzeću te da je otuđen veći dio opreme i instrumenata. Iza jednog
zida u poduzeću primijetio je jedan stroj za SND montažu elemenata marke “Siemens” koji
je bio sklonjen tako da je ostao čitav a također je jedan stroj za valno lemljenje proizvodnje
poduzeća “Zeva”. Daljnjim pregledom utvrdio je da nema potrebne upravljačke opreme
kompjutera, monitora, tastatura i drugo, a takvi kompjuteri kao i softver je namjenski
i ne može se koristiti za druge procese proizvodnje niti programiranju, što je i predočio
ratnom predsjedništvu SO Slunj. Tom prilikom je u razgovoru sa tadašnjim predsjednikom
171
Izvršnog savjeta Matijević Milovanom dobio zadatak da utvrdi tačno što sve nedostaje, a
također da materijalnu štetu predoči nadležnim licima a potom je u krugu poduzeća TU
našao pismeni elaborat za sve instrumente sa cijenama iskazanim u američkim dolarima i
njemačkim markama tako da mu nije bilo teško da sačini specifikaciju. U više navrata lično
on i preko ratnog predsjedništva tražio je fizičko obezbeđenje navedenog objekta kojom
prilikom je kontaktirao sa Egić Dragićem, Paič Milošem i drugim odgovornim ličnostima
ali nitko nije htio dati obezbeđenje u RIZ– odnosno TU.
Ne sjeća se tačnog vremena u toku 1992. Došli su iz poduzeća “Rudi Čajevec” iz Banja
Luke radi preselenja određene opreme jer po njihovoj izjavi Slunjsko područje je dosta
nesigurno te iz tog razloga treba preseliti u Banja Luku, međutim on im nije dozvolio da
odvezu preostali dio opreme jer za to nije bio ovlašćen.
Prilikom pregovaranja u jednom navratu u toku 8. mjeseca 1992. godine sa
predstavnicima poduzeća “Rudi Čajavec” u Banja Luci je susreo Kobac Nikolu koji je u
to vrijeme bio direktor poduzeća “Petrovac” u Blatuši, a tada su međusobno razgovarali
te je on spomenuo stroj za SND montažu a Kobac je rekao “jebem mu nedjelju, kako ga
nisam vidio da ga lapim”. Za vrijeme dok je kontaktirao sa predstavnicima poduzeća “Rudi
Čajavec” generalnim direktorom Kuštrin Slobodanom i drugima vidio je da su to ozbiljni
i poslovni ljudi spremni za saradnju kojih pre svega zanima posao i lično ga je bilo sramota
od tih ljudi zbog te otuđene opreme jer je vidio da su imali čvrstu namjeru da im pomognu,
ali im lično ništa nije obećavao jer je dobro ocijenio tu situaciju i razna prepucavanja, lokal
patriotizma i druge interese.
Predsjednik ratnog predsjedništva odnosno SO Slunj Bosnić Mile u više navrata je
kontaktirao sa komandantom Korpusa za Kordun Bulat Čedomirom koji je izjavio da mu
je poznato da se dio opreme nalazi na Blatuši, a također je u dva tri navrata tražio da se
dođe po tu opremu da neće biti nikakvih problema međutim kada su kamionom došli po
opremu u poduzeću u Blatuši su ih slali od jednog do drugog navodno radi ključa. Lično
je to doživio kada je u jednom navratu išao po opremu sa Katić Perom i tom prilikom su
tražili odgovorno lice te su ih slali kod Kobac Nikole, kod oficira Korkuta, također su tražili
oficira bezbednosti Ajdinović Peru, međutim nisu naišli na razumjevanje, a Bulat Čedomir
im je rekao da su bezbednjaci uvijek na terenu i ako je prethodno Bosniću obećao da može
preuzeti navedenu opremu.
Određeni dio instrumenata početkom 1992. godine tj. monitor od stroja za SND
montažu, tastaturu, dva mjerača modulacije, ispravljač, osciloskop i drugo lično je vidio
vezista Trbojević Dušan zv. “Stampi” koji je službeno išao u Blatušu i u radioni koja se nalazi
u krugu poduzeća “Petrovac” prepoznao je te instrumente, a to postrojenje je ustvari bio
pogon od EI Niš, a radili su na proizvodnji prekidača za struju prije rata ali su bili nelikvidni
tako da su u poduzeću “EI Niš” odustali od daljnjih investicija, a Kobac Nikola kao direktor
poduzeća je vršio pregovore sa poduzećem “Rudi Čajevec” iako se poduzeće “Petrovac” bavi
kupoprodajom građevinske opreme, prodajom gumenih čizama i slično.
U toku 1993. godine ponovo su aktualizirali tu problematiku i u kontaktu sa gospodinom
Bjegovićem Đorđem predsjednikom vlade i gospodinom Bursać Draganom iz Ministarstva
za industriju kojem je bio prisutan predsjednik SO Slunj Mile Milošević donešen je
zaključak da se sačini specifikacija otuđenih predmeta te da se o tome obavjesti Ministarstvo
industrije, Glavni štab SV RSK, Ministarstvo odbrane i vlada što je i napisano 28. 04. 1993.
godine a lično je bio prisutan sa Miloševićem i Savić Jovanom kada su uručivali dopis i
specifikaciju otuđene opreme.
172
 Prilikom mobilizacije u 1. mjesecu 1993. godine dobio je ratni raspored u Kuplenskom
SO Vojnić na topovima kojom prilikom je susreo poznanike Maćešić Mišu i Karan Jovu sa
kojima je razgovarao, a u razgovoru je saznao da jedan dio opreme iz TU-a u Slunju kod
vojnih vezista u Kuplenskom. Maćešić Mišo lično mu je rekao da tu ima instrumenata iz
Slunja ali da sa njima ne znaju raditi te su njega zamolili da im pokaže a također i da ostane
kod njih na oporavku radio-uređaja.
Nije pristao da ostane u Kuplenskom, a lično se dosta angažirao na tome da se oprema
vrati u Slunj odkud je i otuđena jer se na programu Telekomunikacionih uređaja odnosno
profesionalne elektronike može zaposliti 80 do 100 ljudi što je za nerazvijenu opštinu Slunj
dosta značajno.
Ovlašteno sl. lice:
Škorić Ljuban, [v.r.]

SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog
informativnog razgovora sa
TRBOJEVIĆ DUŠANOM, zv. “Stampi” sin Mirka rođen 01. 02.
1947. godine u Veljunu, SO Slunj gdje i stanuje Veljun bb.
Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuđenja opreme iz poduzeća
Telekomunikacionih uređaja /TU/ iz Slunja.
Trenutno je zaposlen na održavanju radiouređaja kod 13. Pješadijske brigade a inače je
vezista a također se početkom ratnih dejstava odnosno u 11. mjesecu 1991. godine nalazio
na Poligonu u Slunju. Iz tog razloga poznato mu je da je jedan dio opreme odnosno aparata
televizora monitora i video-aparata odnešeno iz poduzeća na poligon gdje se i sada nalaze,
ali je veći dio opreme kompjutera, tastatura i drugo odvežen od strane Srpske vojske iz
Slunja u Blatušu. Službeno je bio u krugu poduzeća “Petrovac” kojom prilikom je i vidio
dobar dio te opreme u radionici odnosno pogonu “EI Niš” u Blatuši.
Smatra da je oprema otuđena sa znanjem odgovornih lica Ajdinović Pere, Kobac Nikole
i oficira Korkuta koji su bili u 21. korpusu. Također mu je poznato da je dopis sa
specifikacijom otuđenih predmeta bio kod komandanta 21. korpusa Bulat Čedomira koji je
sa istim zadužio načelnika veze majora Kopača, međutim major Kopač u vrijeme otuđivanja
opreme tj. krajem 11. mjeseca 1991. godine nije bio u Slunju tako da ne zna puno vezano
za otuđivanje opreme, a najviše obavještenja moglo bi se dobiti od Kobac Nikole, oficira
Korkuta inače iz Vrginmosta i Ajdinović Pere koji je bio oficir bezbednosti pri 21. korpusu.
Napominjem da više obavještenja vezano za otuđivanje opreme iz TU-a može dati Đipalo
Đuro koji je govorio da je jednom prilikom u razgovoru rekao da je u poduzeću ostao
sakriven jedan stroj za SMD montažu elemenata u vrednosti 600 000 njemačkih maraka
dok je kompjutor sa tastaturom lično vidio u Blatuši, a Kobac Nikola je na to uzvratio
pitanjem gdje se taj nalazio.
Druge pojedinosti vezano za otuđivanje opreme iz TU nisu mu poznate.
Ovlašteno sl. lice:
Škorić Ljuban, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 1073/8.

173
 58
1994., ožujak 11.
Knin
Zapisnik sa 77. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 77. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane
4., 9., 10. i 11. 03. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.
Odsutni: Kostić Spiro, Budić Ljubiša, Milan Knežević, Dragica Bakić, Mitar Brnović,
Nebojša Arbutina, Jarčević Slobodan.
Sjednica je počela s radom u 9.00 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. Informacija u vezi provođenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog
oporavka SRJ na teritoriji RSK,
2. Priprema materijala za Skupštinu i odgovora Vlade po zahtjevu skupštinskih odbora,
3. Ministarstvo finansija – Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;
3.1. Donošenje Odluke o visini akontacije ličnih dohodaka za III mjesec 1994. godine,
3.2. Donošenje Odluke o visini osnovice za materijalne troškove,
3.3. Donošenje Odluke o dodjeli interventnih sredstava fondu zdravstva,
4. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;
4.1. Plan proljetne sjetve,
4.2. Donošenje Odluke o davanju ovlaštenja graničnoj inspekciji za zaštitu bilja SRJ,
5. Ministarstvo trgovine i turizma;
5.1. Donošenje akata vezanih za rad carine,
6. Ministarstvo odbrane
6.1. Utvrđivanje Prijedloga Amandmana XVII na Ustav RSK i Prijedloga Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o SVK,
6.2. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra odbrane,
6.3. Donošenje Odluke o davanju na korištenje Ministarstvu odbrane za potrebe vojno-
pravosudnih organa prostorija u potkrovlju zgrade pravosudnih organa u Kninu.
6.4. Donošenje Odluke o davanju na korištenje prostorija Ministarstva odbrane za Vojni
sud u Glini,
6.5. Pitanje iseljenja UNPROFOR-a iz objekata SVK
7. Ministarstvo pravosuđa i uprave
7.1. Donošenje Uredbe o valorizaciji novčanih kazni za privredne prestupe,
7.2. Imenovanja i razrješenja,
8. Problematika Ministarstva prosvjete,
9. Ministarstvo za saobraćaj i veze;
9.1. Donošenje Rješenja o imenovanju glavnog inspektora za saobraćaj i veze.
174
 Ad-1
Veselinović Ratko, zamjenik guvernera Narodne banke RSK informisao je članove Vlade
o potpisanom Protokolu kojim je RSK ušla u jedinstven monetarni i platni sistem SRJ.
Jedina emisiona ustanova sada je Narodna banka SRJ, a NB RSK je filijala. Od 01. 03. 1994.
godine, pored našeg starog dinara je novi jugo dinar. Osnovna koncepcija je anuliranje svih
budžetskih deficita i razdvajanje monetarne i fiskalne politike. Program polazi od toga da
funkcionira fiskalni sistem i odmah treba napraviti ono što nije urađeno u vezi specifičnosti
u odnosu na SRJ. Hitno treba odrediti robne režime i uspostaviti deviznu kontrolu. Ovaj
Program treba shvatiti krajnje ozbiljno jer u slučaju minusa šanse za popravni nema.
Veljko Korolija – potrebno je donijeti Uredbu kojom bi se regulisalo da oni koji su stekli
devize do kraja marta ih polože u Narodnu banku u zamjenu za novi dinar. U trezore NB
stigao je novi dinar, a od ponedjeljka će se vršiti otkup i zamjena novca.
Vojin Peurača – slažem se s prijedlogom gosp. Korolije i molim NB da prihvati tekst
Uredbe ili odluke SRJ pa da je donesemo na idućoj sjednici. Što se tiče obaveze Ministarstva
finansija u iduću sjednicu Vlade. Što se tiče Zakona o budžetu i Zakona o zajmu Uredbe sa
zakonskom snagom potpiše predsjednik Martić.183 U raspravi je zatim bilo govora o potrebi
formiranja štaba za kordinaciju praćenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema
koji bi sačinjavali najodgovorniji ljudi u RSK. Već je formiran jedan štab na čelu kojega je
Nebojša Pavković i čiji zadatak je rad na terenu, a ovaj štab za kordinaciju bi trebao zasjedati
svakodnevno i podnositi izvještaj u Beograd.
U tu svrhu donesen je
Z A K L J U Č A K (prilog broj 1)
Potom je diskusija usmjerena na model obračuna plata. Ministar Peurača184 je obrazložio
varijantu plata po kojoj bi se osnovica od 20 din. množila sa koeficijentom radnika (prilog
broj 2) u kom slučaju bi potrošili gotovo sva sredstva i drugu varijantu da se akontativno za
III mjesec svakom radniku isplati 20 dinara.
U raspravi koja je nakon izlaganja ministra Peurače otvorena učestvovali su gotovo svi
prisutni na sjednici.
Po završetku rasprave doneseni su slijedeći
ZAKLJUČCI
1. Odluku iz XI mjeseca 93. godine proširiti i za XII mjesec s tim da se uključe i radnici
zaposleni u zdravstvu.
2. Od Glavnog štaba i Ministarstva odbrane zatražiti odgovor po kom osnovu su AVL i
CL u Vojsci Jugoslavije dobili robe namjenjene za plate iz budžeta RSK.
3. Konačna odluka o platama donijeće se na idućoj sjednici Vlade.
Zatim je zamjenik ministra finansija Vladimir Dmitrović govorio o dilemama
ministarstva vezanim za Zakon o porezu na promet gdje nisu mogli izdefinirati stav oko
poreske osnovice kod akciza. Postoje tri varijante;
1) da poštujemo jedinstveno tržište i da se ne plaća akciza već opšti porez na promet. Ova
varijanta daje manji priliv budžetu, ali sprečava sivu ekonomiju.
2) ponovno obračunavanje akciza sa porezom na promet i akcizom (to je najskuplja
varijanta).

183 �
Milan.
184
Vojin.

175
 3) kompromis ove dvije varijante na način da se iz nabavne cijene izbije iz osnovice
akciza u Srbiji na to da se plati porez.
Dmitrović je još istaknuo da su min. fin. kod izrade budžeta ulazne podatke dostaviti 9
naslova, a što se tiče dubioza od nikoga nisu dobili ništa.
Zatim je donesen
ZAKLJUČAK
Stav Vlade RSK je da se roba kupljena u SRJ i Republici Srpskoj ne smatra uvozom i
da se u pogledu primjene poreskih stopa primjenjuje samo odgovarajuća stopa poreza na
promet tj. bez dvostrukog obračuna akciza.
Što se tiče stvorenih obaveza uputiti pismo svim ministarstvima od strane Ministarstva
finansija sa rokom dostave podataka u ponedjeljak.
Ad-2
Predsjednik Bjegović – ostaje problem vezan za Uredbe sa zakonskom snagom koje je
potpisao bivši predsjednik Hadžić185 i koje bi morala verificirati Skupština. Naša obaveza
je da sve te uredbe potpišemo i dostavimo Skupštinskom odboru. Moramo se dogovoriti
i zauzeti stav po pitanju izmjena 4 zakona po hitnom postupku što su nam dostavili iz
Skupštine. Vrhovni savjet odbrane traži od Vlade da ga o zauzetom stavu obavijesti do
utorka navečer. Također moramo napraviti i izvještaj Vlade za Skupštinu. Svoj izvještaj o
radu nisu dostavili još MIP, Ministarstvo informisanja, Ministarstvo za saobraćaj i veze,
MUP, državne rezerve i carine.
Krajnji rok navedenim za dostavu izvještaja je utorak.
Kužet Radomir – obaveza je Ministarstva pravosuđa i uprave i Sekretarijata Vlade da
uredbe sa zakonskom snagom dostave Skupštinskom odboru za zakonodavstvo. Predlažem da
svako ministarstvo koje je predlagalo uredbe, dostavi uredbu sa obrazloženjem u Sekretarijat
Vlade. U vezi izmjene 4 zakona po hitnom postupku koje je predložila Skupština predlažem
da se svaki od ovih zakona dostavi na mišljenje nadležnim ministarstvima.
Ovakav prijedlog ministra Kužeta je prihvaćen, a prije kraja sjednice predsjednik Bjegović
upoznao je članove Vlade da je na Vrhovnom savjetu odbrane donesena odluka da se preko
Žitnića dozvoli prelaz logistike i dati us uslovi za prelazak Jordanskog bataljona.
Što se tiče pregovora na opštem nivou, opštine mogu razgovarati ali ne mogu donositi
nikakve odluke. Na svakom sastanku moraju praviti zaključke i dostavljati ih Vladi.
Nakon ove informacije predsjednika Bjegovića sjednica je završila s radom u 12.00
časova.
NASTAVAK SJEDNICE VLADE 09. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.
Odsutni: Dušan Rakić, Krička Milivoj, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Arbutina
Nebojša, Jarčević Slobodan, Milena Tanjga.
Sjednica je počela s radom u 10.45 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 04. 03. 1994. godine.
Ad-3
Na početku sjednice ministar Peurača obrazložio je odluke vezane za isplatu akontacije
LD naknada na teret materijalnih troškova i dotacije fondu zdravstva. Govorio je i o

Goran.
185 �

176
materijalima koje priprema Ministarstvo finansija za Skupštinu. Zatim su o problemima
i teškoćama u zdravstvu govorili ministar Kostić Spiro, direktor Republičkog zavoda za
zdravstveno osiguranje Mirko Sinobad, predsjednik Bjegović i potpredsjednik Lubovac.186
U raspravi su još učestvovali ministri Peurača i Budić.
Po završetku rasprave donesena je
ODLUKA
o visini akontacije za lične dohotke za mjesec mart 1994. godine (prilog br. 3)
ODLUKA
o utvrđivanju osnovice za isplatu materijalnih troškova za mart mjesec 1994. (pr. br. 4.)
ODLUKA
o dotaciji sredstava iz budžeta RSK Fondu zdravstva RSK za nabavku lijekova (prilog
broj 5)
Također je donesen i
ZAKLJUČAK
Do petka snimiti troškove po ministarstvima. Popodne rasprava u tom dijelu.
Dostava podataka do 10.00 časova u petak.
Isto važi za period I-III 1994. godine. Zamoliti koordinacioni štab da sjedne u nedjelju –
ponedjeljak i napravi koordinaciju sa Republikom Srpskom.
Nakon ovog sjednica je završila s radom i zakazan nastavak za poslije podne.
NASTAVAK 77. SJEDNICE VLADE RSK, 09. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Rakić Dušan, Krička Milivoj, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Nebojša
Arbutina, Jarčević Slobodan i Milena Tanjga.
Sjednica je počela s radom u 18.00 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 04. 03. 1994. godine.
Na početku sjednice ponovo je rasprava usmjerena na II tačku dnevnog reda – priprema
materijala za Skupštinu.
Kužet Radomir – stavljanjem van snage Uredbe o prenošenju nadležnosti za imenovanje
sudija na Vladu doći ćemo u blokadu. Predlažem da Vlada i dalje u ratnom stanju imenuje
sudije, a da Skupština vrši verifikaciju. Parlament je stavio u hitnu proceduru izmjene
Zakona o SVK i Zakona o SRTV i na predložene izmjene dobili smo mišljenje odbora za
zakonodavstvo min. pravosuđa. Mišljenja smo da treba ići i sa Amandmanima na Ustav
RSK kojim bi se regulisalo da komandanta SVK i generale postavlja predsjednik RSK tako
da bi bili usaglašeni i zakon i Ustav.
Predsjednik Bjegović – akti Ministarstva finansija predani su Skupštinskom odboru za
budžet 09. 03. 1994. godine. Radi se o
1. Uredbi sa zakonskom snagom i rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK
u 1994.,
2. Uredbi sa zakonskom snagom o finansiranju odbrane RSK,
3. Prijedlogu Zakona o porezu na promet,
4. Prijedlogu Zakona o posebnom porezu i posebnoj rep. taksi koji se plaćaju za vrijeme
trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti

186
Branko.

177
 5. Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o neposrednim porezima
6. Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti
poreza, taksa i drugih prihoda terit. jedinicama
7. Odluci o utvrđivanju ljestvice katastarskog prihoda.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Obaveze Vlade za zasjedanje Skupštine su da se pripreme po ministarstvima uredbe sa
zakonskom snagom koje je potpisao bivši predsjednik Hadžić i podnesu na verifikaciju
Skupštini, zatim odgovor tj. stav Vlade na predložene izmjene po hitnom postupku Zakona
o SVK i Zakona o SRTV i paket Ministarstva finansija od sedam naprijed navedenih akata.
Pored navedenog predsjednik Vlade podnijeće i izvještaj o radu Vlade.
Prije završetka sjednice donesen je nakon kraće rasprave i slijedeći
ZAKLJUČAK
Na cijeloj teritoriji RSK treba sprovesti akciju čišćenja skloništa, za šta se zadužuje
Republički štab civilne zaštite i g-din Sava Milović.
S ovim je sjednica završena u 19.10 časova.
NASTAVAK 77. SJEDNICE 10. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Dušan Rakić, Krička Milovoj, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Nebojša
Arbutina, Jarčević Slobodan i Milena Tanjga.
Sjednica je počela s radom u 9.45 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao na sjednici 04. 03. 1994. godine.
Pred nastavak utvrđenog dnevnog reda još jednom se osvrnulo na obaveze Vlade prema
Skupštini i napravljena je analiza učinjenog, te podjeljena zaduženja.
Vezano za rekonstrukciju monetarnog sistema zaključeno je da Sekretarijat Vlade dostavi
u štampu sve uredbe vezane za Program rekonstrukcije monetarnog sistema.
Ad-4
Nakon što je ministar Brnović obrazložio plan proljetne sjetve (prilog broj 6) otvorena
je rasprava.
Predsjednik Vlade – naš plan da deponujemo 6.000 tona nafte nije uspio zbog
nemogućnosti uvoza. Nekoliko puta smo posuđivali od Srbije po 1.000 tona nafte pa
vraćali. Povećanje proizvodnje nije učinjeno kako se obećavalo u NIK-u, već je opala. Dva
su osnovna zadatka povećanja proizvodnje NIK-a na 400-500 tona i zadatak oko uvoza.
Što se tiče đubriva iz Srbije je osigurano 10.000 tona, ali je to daleko ispod potreba. Dio
finansiranja je najveći problem jer nema primarne emisije.
U raspravi su još učestvovali ministri Peurača, Kostić, Lazić,187 Knežević, Budić i
potpredsjednik Lubovac.
Potom je ministar Brnović pročitao Odluku o stvaranju uslova za normalno odvijanje
proljetne sjetve nakon čega je donesen

187
Đorđe.

178
 ZAKLJUČAK
Doraditi odluku, prepraviti je i dostaviti na potpis.
4.2. Donesena je
ODLUKA
o davanju ovlašćenja Graničnoj inspekciji za zaštitu bilja SRJ (prilog broj 7).
Ad-5
Donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju vrijednosti robe na koju se primjenjuje jedinstvena carinska stopa (prilog broj
8)
ODLUKA
o visini kamate na iznos carine i drugih uvoznih dadžbina koji nije naplaćen u propisanom
roku (prilog broj 9)
ODLUKA
o utvrđivanju iznosa za koje se neće donositi rješenje o naknadnoj naplati i za koje se neće
vršiti prinudna naplata (prilog broj 10)
ODLUKA
o kriterijima na osnovu kojih se odobravaju carinski kontigenti (prilog broj 11)
ODLUKA
o slučajevima u kojima i uslovima pod kojima se neće naplaćivati obezbjeđenje za privremeno
uvezenu robu (prilog broj 12)
ODLUKA
o utvrđivanju predmeta, količina i vrednost predmeta na koje se pri uvozu primjenjuju
carinske povlastice (prilog broj 13)
RJEŠENJE
o određivanju luka za utovar u prevozu određene robe na brodove koji saobraćaju na
redovnim linijama u međunarodnom saobraćaju (prilog br. 14)
RJEŠENJE
o ustupanju carinske robe u humanitarne svrhe crvenom krstu RSK u 1993. god. (prilog
br. 15)
UREDBA
o carinskom postupku u željezničkom i drumskom saobraćaju, saobraćaju vodenim
putevima, vazdušnom i poštanskom saobraćaju i putničkom prometu (prilog broj 16)
UREDBA
o carinskom nadzoru i postupku carinjenja robe smještene pod carinski nadzor (prilog br.
17)
UREDBA
O USLOVIMA ZA PRIVREMENI UVOZ I IZVOZ ROBE
(prilog broj 18)
UREDBA
o postupku za naknadu štete koju carinarnica nanese u carinskom postupku (prilog broj 19)
UREDBA
o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja carine (prilog broj 20)
179
 UREDBA
o uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne carinske prodavnice i pod kojima se može
prodavati strana roba u tim prodavnicama (pr. br. 21)
UREDBA
o uslovima i postupku za vraćanje carine i drugih uvoznih dadžbina za robu vraćenu u
inostranstvo (prilog broj 22)
UREDBA
o uslovima za podizanje robe ispod carinskog nadzora pre uplate carine i drugih uvoznih
dadžbina i o načinu obezbjeđenja naplate carine i drugih uvoznih dadžbina (prilog broj 23)
UREDBA
o posebnim mjerama carinskog nadzora i o posebnim olakšicama u pogledu carinskog
postupka u carinskim zonama (prilog broj 24)
UREDBA
o postupku prodaje carinske robe (pr. br. 25)
UREDBA
o uslovima i načinu carinjenja robe za koju nije podnesena potpuna dokumentacija i o
slučajevima u kojima se ne podnosi carinska deklaracija (prilog broj 26)
Ad-6
6.1. Utvrđen je prijedlog
AMANDMANA XVII na Ustav RSK
(prilog broj 27)
i utvrđen prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o Srpskoj Vojsci Krajine (pr. br. 28) koji će se prosljediti
u Skupštinsku proceduru.
Ad-7
7.1. Donesena je
UREDBA
o valorizaciji određenih novčanih kazni za privredne prestupe (prilog broj 29)
Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju sudije Opštinskog suda Dvor na Uni (prilog broj 30)
RJEŠENJE
o razrješenju sudije Opštinskog suda Okučani (Miloš Bojić, prilog broj 31)
RJEŠENJE
o razrješenju sudije i predsjednik Opštinskog suda za prekršaje Petrinja (Kojić Milena,
prilog broj 32)
RJEŠENJE
o razrješenju sudije Opštinskog suda Knin (Mirko Jolić) (prilog broj 33)
RJEŠENJE
o razrješenju sudije Opštinskog suda za prekršaje Beli Manastir (Siniša Bjelica, prilog broj
34)
RJEŠENJE
o izboru sudije Opštinskog suda Okučani (Bjelić Ilija prilog broj 35)
180
 RJEŠENJE
o izboru opštinskog javnog tužioca u Opštinsko javno tužilaštvo Beli Manastir (Siniša
Bjelica) (prilog broj 36)
RJEŠENJE
o izboru sudije i predsjednika Opštinskog suda za prekršaje u Petrinji (Štrbac Bosiljka,
prilog broj 37)
RJEŠENJE
o izboru sudije Republičkog suda za prekršaje Knin (Jolić Mirko, prilog broj 38)
Ad-8
Ministar prosvjete Milan Knežević govorio je o završnom ispitu i maturi 93/94. gdje je
prihvaćen način ako i u Srbiji štampanju svedočanstava i diploma gdje je zaključeno da ne
bi trebali ići na novo štampanje iz razloga što ima od prošle godine samo su svjedočanstva
sa grbom bez drune, zatim o planu upisa za škol. god. 94/95. koji je rok pomaknut sa 31.
03. na 30. 04. 1994., o nabavci udžbenika i pokušaju da se za osnovce nabave besplatno
udžbenici što će se pokušati riješiti preko JP “Krajinašume”, te o prijedlogu Vlade Upravnom
odboru “Belje” i Izvršnom savjetu opštine Beli Manastir o dodjeli katastarskih čestica
Poljoprivrednom fakultetu prema spisku katastarskih čestica u vezi čega je zaključeno da
Ministarstvo pravosuđa i urbanizma dadu mišljenje, a nakon toga bi Ministarstvo prosvjete
dostavilo odluku na sjednicu Vlade.
Nakon izlaganja ministra Kneževića pomoćnik ministra Dušan Badža govorio je o
problemu prevoza učenika, te je donesena
ODLUKA
o interventnom finansiranju 100 tona goriva (prilog broj 39)
Ad-9
Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju glavnog inspektora u Ministarstvu za saobraćaj i veze (prilog broj 40)
Prije završetka sjednice na prijedlog ministra za rad, boračka i socijalna pitanja donesena je
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije boračko-invalidske i socijalne zaštite za mjesec mart
1994. godine (prilog broj 41)
Donošenjem naprijed navedene Odluke sjednica je završila s radom u 14.00 časova.
NASTAVAK 77. SJEDNICE 11. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Jarčević Slobodan i Milena Tanjga.
Sjednica je počela s radom u 10.15 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 04. 03. 1994. godine
Prije nego što se prešlo na odrađivanje zaostalih obaveza iz dnevnog reda predsjednik
Bjegović je u uvodnom izlaganju istaknuo da su podjeljene akontacije LD za III mjesec u
iznosu od 20 dinara, a za I i II 1994. godine ići će se na model u robama na način da svaki
radnik dobije 2 litre ulja. Osvrnuo se i na provođenje Programa rekonstrukcije monetarnog
181
sistema i vezano za tu informaciju da je oformljena vladina komisija za raspored na radnu
obavezu s tim da ko do 01. 04. ne bude na radnoj obavezi biće u jedinici.
Potom je ministar odbrane admiral Dušan Rakić izložio paket Ministarstva odbrane.
Ad-6
6.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju pomoćnika ministra (Počuča Milan, pr. br. 42)
RJEŠENJE
o imenovanju pomoćnika ministra (Dobrijević Branko, prilog broj 43)
6.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju na korištenje MO za potrebe pravosudnih organa prostorija u potkrovlju zgrade
pravosudnih organa u Kninu (prilog broj 44)
6.4. U vezi odluke o dodjeli prostorija MO za vojni sud u Blini donesen je
ZAKLJUČAK
Ministar odbrane i pravosuđa otputovaće u Glinu radi nalaženja rješenja na obostrano
zadovoljstvo.
6.5. U vezi iseljenja UNPROFOR-a iz vojnih objekata predsjednik Bjegović je istakao
da tu imamo strahovite probleme. Treba riješiti mrežu njihovog smještaja i naše potrebe.
SVK mora znati koji su njeni objekti. U ovaj zadatak pored Ministarstva odbrane trebalo bi
uključiti i Ministarstvo za urbanizam.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Ovaj problem pokušaće riješiti tim na čijem čelu je general Novaković. U rad ovog tima
uključiće se i ministar Budić.
S ovim je dnevni red utvrđen za 77. sjednicu vlade iscrpljen a potom je nastavljen rad
Vlade dolaskom predsjednika RSK gosp. Milana Martića.
Sastanak s predsjednikom Martićem počeo je u 11.20 časova.
Na početku je predsjednik Bjegović pozdravio predsjednika Martića i predložio da se
raspravlja o tri teme: informacije u vezi programa rekonstrukcije monetarnog sistema i s
njim u vezi Naredbi koje je potpisao predsjednik Martić i pripreme za Skupštinu.
Zatim je ministar Peurača informisao predsjednika Martića što je do sada urađeno na
provođenju Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i što još treba da se uradi. Založio
se da se ovom programu posveti veća pažnja u sredstvima informisanja i da se organizuju
seminari za građanstvo.
Na pitanje predsjednika Martića što je s njegovom naredbom za uključenje žena u
rad inspekcijskih službi ministar Peurača je odgovorio da do danas nemamo povratnih
informacija iz opština.
U raspravi su potom učestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade, a nakon izlaganja
gosp. Veselinovića, zamjenika guvernera NB donesen je
ZAKLJUČAK
Zatražiti pismenu izjavu od ministra informisanja zbog čega je predstavnicima NB
zabranjen nastup na televiziji.
Nakon toga predsjednik Martić je upoznat sa aktivnostima Vlade vezanim za sjednicu
Skupštine i materijalima koji su pripremljeni za zasjedanje Skupštine. Na kraju sastanka
predsjednik Martić je istakao da Vlada sada mora raditi više nego ikad i da do izbora novog
mandatara i nove Vlade ova Vlada mora biti u stalnom zasjedanju.
182
 Sastanak s predsjednikom Martićem završen je u 13.00 časova.
Prije završetka današnjeg zasjedanja Vlada RSK, a shodno obavezi sa 76. sjednice usvojen
je izvještaj delegacije RSK o prisustvovanju proslavi Dana zaštitnih snaga Rusije od 21.
do 26. 02.1994. (prilog broj 45), finansijski izvještaj (prilog broj 46), te su verifikovane
slijedeće odluke
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Rusiju – Moskvu (prilog broj 47)
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za vozne karte na relaciji Beograd – Moskva (prilog broj 48)
i
ODLUKA
o odobrenju razlike deviznih sredstava za vozne karte Beograd – Budimpešta – Moskva (pr.
br. 49)
Predsjednik
Đorđe Bjegović188

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

59
1994., ožujak 4.
Plitvička Jezera
Poziv DP-a “Plitvice” SUP-u Korenica, da posjete NP “Plitvička jezera”

DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”

PLITVIČKA JEZERA
– Generalni direktor
Broj: 272/94. Plitvička jezera 04. 03. 1994.
SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA ZA LIKU
KORENICA
(Na ruke sekretara gospodina Marka Dragičevića)
Kao što Vam je poznato Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja dio svjetske baštine.
U ovom trenutku ta neprocjenjiva vrijednost ugrožena je mnogostruko, a pogotovo biljni
i životinjski svijet, koji je nedjeljivi dio prirodnog fenomena. Pojedine vrste životinjskog
svijeta, kao ukrasa ovog Parka nestaju zbog nesmiljenog krivolova i nesavjesnih ljudi te
upotrebe automatskog oružja. Ulov ribe vrši se ne samo udicom (i u doba mrijesta) već i
mrežama i dinamitom što predstavlja opasnost i za sedrene barijere. Posebno su ugrožena,
devastirana i opljačkana pojedina turistička naselja i objekti DP Plitvice.
Žalosno je da u otuđivanju imovine Parka ne učestvuju samo pojedinci i organizovane
grupe, već i organi vlasti iz susjednih općine te grupe iz pojedinih nižih vojnih jedinica
Ličkog i Kordunaškog korpusa Vojske RSK te pripadnici milicije. (To su informacije interne
inspekcije i kontrole Preduzeća.)

188
Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

183
Da bismo spasili ono što je ostalo od pojedinih turističkih naselja i objekata te postrojenja
ovog Preduzeća (dislociranih na širem prostoru), molimo Vas da sa grupom svojih najbližih
saradnika posjetite Nacionalni park i da Vas konkretno upoznamo o čemu se radi.
Vaša pomoć i do sada bila nam je dragocjena i nadamo se da ćete i dalje pružati pomoć koja
nam je neophodna.
U očekivanju Vašeg stava i dolaska
Srdačno Vas pozdravlja
Generalni direktor:
M.P.189 Dr. Ilija Drakulić [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

60
1994., ožujak 5.
Knin
Informacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica o djelovanju diverzantske grupe
HV-a na području Teslingrada

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-1-996-1/94. šifrirano dd
Knin, 05. 03. 1994. godine
SUP KORENICA
GŠ SVK raspolaže informacijama da je u reon Teslingrada190 jutros ubačena ustaška
diverzantska grupa, jačine dva voda. Neprijatelj se ubacio u našu dubinu, bliža lokacija
Golo Trlo t. 1267 i Kuzmovaču, odnosno reon od Teslingrada prema Ljubovu, a vjerovatno
s namjenom da udara s leđa prema odbrani Teslingrada.
Vojna komanda već preduzima mjere. Sav sastav SUP-a staviti u stanje pripravnosti, a u
dogovoru s komandom Korpusa preduzimati daljnje mjere.
NAČELNIK
M.P.191 Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

189
Pečat: “PLITVICE”, Javno preduzeće za zaštitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
građevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju, p.o. PLITVIČKA JEZERA 1.
190
Lički Osik.
191
Prijemni pečat: primljeno 5. 3. 1994. u 11,40; predano 5. 3. 1994. u 12,20.

184
 61
1994., ožujak 8.
Knin
Obavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju predstavnika zapovjednika
snaga UNPROFOR-a na UNPA područjima

UJEDINJENI NARODI
UNPROFOR M.P.192
Njegova Ekselencija
Gospodin Milan Martić
Ekselencijo,
General-potpukovnik TAYYEB193 je imenovan za predstavnika Komandanta snaga za
UNPA područja. Njegova uloga je da koordinira vođenje operacija u UNPA područjima
i da pruži stručni savet Komandantu snaga u svim operativnim pitanjima kao i da se
bavi pitanjima administracije, logistike i infrastrukture snaga. On se mora uveriti da su
direktive, odrednice i politika Komandanta snaga dobro shvaćene i da ih Komandanti
sektora provode. On takođe treba da razvije i sprovodi nastavnu politiku koja je skrojena
za specifične potrebe bataljona koji su raspoređeni u UNPA područjima. Takođe mora
voditi planiranje nepredviđenih situacija i vežbe za rezerve snaga za UNPA područja, kao i
nadgledati ograničenja slobode kretanja i predlagati adekvatne reakcije i pratiti moral trupa.
Od svog dolaska u Štab UNPROFOR-a, general-potpukovnik Tayyeb još nije imao
priliku da se sretne sa kninskim političkim i vojnim vlastima. Ekselencijo, ja bih Vam bio
veoma zahvalan ako me možete obavestiti kada bi se mogao održati takav sastanak u Kninu
da bi General Tayyeb uspostavio taj prvi kontakt.
S poštovanjem,
Yasushi Akashi
Specijalni izaslanik
Generalnog sekretara za bivšu Jugoslaviju

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

62
1994., ožujak 10.
Plitvička Jezera
Poziv DP-a “Plitvice” Općinskom javnom tužiteljstvu Korenica da spriječe pljačku u NP-u
“Plitvička jezera”

DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”

PLITVIČKA JEZERA

192
Prijemni pečat: RSK, Kabinet Predsednika Republike, Knin; primljeno 9. 3. 1994.; org. jed. 03-2, broj
136/94.
193
Ghazi Tayyeb.

185
– Generalni direktor
Broj: 325/94. Plitvička Jezera, 10. 03. 1994.
OPĆINSKOM JAVNOM TUŽILAŠTVU
KORENICA
Kao što Vam je poznato Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja dio svjetske baštine.
U ovom trenutku, tačnije od 1991. godine, ova neprocjenjiva vrijednost ugrožena je
mnogostruko, kako životinjski svijet, a pogotovo turistička naselja, objekti i vrijednosti DP
Plitvice.
Slika pojedinih turističkih naselja i objekata više je nego tragična. Žalosno je da u devastaciji
i otuđivanju imovine parka ne učestvuju samo pojedinci i organizovane grupe, već i organi
vlasti iz susjednih općina te grupe iz pojedinih nižih vojnih jedinica (sa nalogom ili bez
naloga) predpostavljenih komandi.
Da bismo spasili ono što je ostalo od pojedinih objekata te postrojenja ovog Preduzeća
(dislociranih na širem prostoru), molimo Vas da u saradnji sa drugim državnim organima
preduzmete najenergičnije mjere da se spreči pljačka. O toj tužnoj slici piše svjetska štampa
i na osnovi toga širi odiozu prema srpskom narodu. Vaša pomoć i prije bila nam je potrebna
i o tome ste informisani svojevremeno kao i javni pravobranilac.
Nadali smo se da ćete u saradnji i na osnovi naših saznanja i saznanja organa milicije poduzeti
određene mjere i zajedničkim naporom svih subjekata stati na put ovakvom ponašanju i
pljački, ali do sada od organa javnog tužilaštva to nismo primjetili.
Iako je teško vrijeme, moramo činiti da ovaj dragulj srpske zemlje zaštitimo. Pokažimo
pojedinačno i svi zajedno da smo spremni prihvatiti izazove. To od javnog tužilaštva
očekujemo.
U tom smislu bilo bi dobro da posjetite naše Preduzeće i dobijete određene informacije.
U nadi Vaše pomoći
Srdačno Vas pozdravlja Generalni direktor:
M.P.194 Dr Ilija Drakulić, [v.r.]
O tome obavijest:
1. Državni javni tužilac
2. Ministarstvo UP
3. Općinski sekretarijat UP Slunj i Plaški
4. Arhiva

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

63
1994., ožujak 13.
Korenica
Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o izvršenoj zadaći 18. pbr 15.
korpusa SVK

194
Pečat: “PLITVICE”, Javno preduzeće za zaštitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
građevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju, p.o. PLITVIČKA JEZERA 1.

186
RSK MUP
Uprava posebnih jedinica milicije
M.P.195
broj: 08/4 šifrirano – dh –
Korenica, 13. 03. 1994. godine
MUP R S K
– kabinet ministra
– uprava PJM
veza: vaša depeša broj 08/4-21/94.
Uprava PJM MUPa u sklopu aktivnosti na području 18. p. brigade 15. korpusa u toku
11 i 12. 03. 1994. izvršila je povrat teritorija na pravcu k 1105-1050 do Čardaka i tako
izvršila kompletan zadatak na lijevom krilu. Dostignuta linija na tom djelu je izravnata kao
što je bilo i prije ustaške agresije.
Na drugom pravcu Trlo-Šikara napredovalo se obuhvatno i potrebno je izvršiti
pregrupisavanje naših snaga te sa kompletnim ljudstvom pokušati povratiti i ovaj dio
teritorija.
Napomena, u svim ofenzivnim akcijama učestvujemo sa kompletnim našim sastavom,
dok od 15. korpusa dobivamo samo razočarenja, bježanje sa bokova i kada se krene napred
redovno ostajemo sami do kraja akcije. Iz tog razloga i niz drugih razloga koji pokazuju da
pripadnici vojske ne žele ratovati, da borci bježe, komande se ne poštuju, psihičko stanje
boraca nestabilno došlo je do situacije opravdanog nezadovoljstva i kod naših ljudi.
Unatoč navedenom svi spremno čekaju (osim nekoliko lakše povređenih i ugruvanih)
izvršavanje narednih borbenih zadataka pa ako treba i sami bez s “dobrovoljačkih grupa iz
vojske”. Dio jedinica nalazi se na položaju, a preostali su po pravcima napada u rejonima
razmještaja spremni za dejstvo.
Povređenih u našem sastavu nije bilo.
n a č e l n i k:
Žarković Krsta

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

64
1994., ožujak 15.
Korenica
Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o bojnim djelovanjima u zoni
odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK

RSK–MUP
Uprava posebnih jedinica milicije šifrirano dx
broj: 08/4-28/94.
Korenica, 15. 03. 1994. godine.

195
Prijemni pečat: primljeno 13. 3. 1994. u 10,35.

187
M U P – a RSK
(kabinet ministra)
Uprava posebnih jedinica milicije.
Dana 13. 03. 1994. godine nastavljeno je borbeno izviđanje na pravcima napada i
priprema po rejonima razmještanja za nastavak akcija. Oko 02.00 časova 14. 03. 1994.
godine iz očekujućih rejona krenulo se na posjedanje vatrenog položaja najkasnije 05 časova
gotovo u 05.30 časova.
U toku prije podneva posebno od 14 do 18 časova vodili su se žestoki pješadijski i
artiljerijski okršaji, pri čemu ustaške snage su imale većih gubitaka. kod nas je bilo četri
ranjenika i tri povređena, od toga je jedan ranjenik pripadnik PJM Zapadne Slavonije. Ustaše
su ispalile preko hiljade projektila, od toga 29 punih punjena sa VBR po prostoriji u zoni
odgovornosti 18. brigade, s težištem na našim pravcima napada. Uz dosta napora potisnuli
smo ustaše i postojala je opasnost da im kompletno uzmemo glavni cilj pećina “Trlo” i zato
ustaše naglo vrše artiljerijsku pripremu uvode rezervu iz Gospića i protunapadom u kojem
su imali 2 mrtva onemogućavaju daljni prodor. Ta linija je ostala i sada nepromjenjena.
Zaključak, u ovom angažovanju Uprava PJM povratila je zajedno sa manjim snagama
15. korpusa kompletnu liniju lijevu stranu (…,196 Grič i dr.) teritorija koje je ustaškom
agresijom bilo oduzeto. Dio oko Trla je ostao nepromjenjen uz napomenu da su ustaške
snage pretrpile znatne gubitke, što je doprinijelo znatno u stagnaciji fronta i stvaranju
ravnoteže.
U cilju daljnjeg povratka teritorija neophodno je angažovanje jačih snaga. Komandant
Čeleketić naredio je zabranu ofanzivnih dejstava do daljnjeg.
Posebne jedinice milicije Uprave MUP-a vraćaju se iz sjedišta sa kompletnom opremom
i ljudstvom. Imamo dva ranjena i dva povređena, od toga ništa teže.
Drugih napomena nije bilo.
po- načelnika
Dražić Boško M.P.197

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

65
1994., ožujak 16.
Knin
Informacija Uprave javne bezbjednosti Skupštini RSK o ubojstvu Marijana Šaše i Milana
Grmuša u Dvoru

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI

196
Nečitko u izvorniku.
197
Prijemni pečat: primljeno 15. 3. 1994. u 16,55.

188
Broj: 08/3-2-5-1181-2/94
Knin, 16. 03. 1994. godine
SKUPŠTINA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: Informacija o ubistvu Šašo Marijana
i Grmuša Milana u Dvoru – dostavlja se.-
Veza: Vaš dopis br. 02-18/94. od 15. 03. 1994. g.-
U prilogu dopisa vam dostavljamo Informaciju o ubistvu Šašo Marijana i Grmuša Milana
u Dvoru, koju ste tražili vašim dopisom broj gornji.
S poštovanjem,
Prilog: Kao u tekstu.-
NAČELNIK
M.P.198 Pavković Nebojša, [v.r.]

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBJEDNOSTI
Knin, 16. 03. 1994. godine
INFORMACIJA O UBISTVU ŠAŠO MARIJANA I
GRMUŠA MILANA U DVORU
Dana 13. 02. 1994. godine u 23.10 č. izvršeno je ubistvo ŠAŠO MARIJANA, sin Rade
i Zorke, r. 27. 06. 1962. godine u selu D. STUPNICA br. 41 a – Dvor, pripadnik vojne
policije.
Navedeno ubistvo je izvršeno u prostorijama OS u Kobiljaku, gdje je bio smješten
vod vojne policije 33. pbr., a koji je tu smješten zbog suzbijanja šverca s Muslimanima iz
Cazinske krajine. Oko 21.00 č. vojne policajce provocirala je grupa momaka iz Petrinje koji
su došli u prostorije škole, a sačinjavali su je: Grmuša Milan, zv. “Grm”, Bunčić Stevo zv.
“Stiv”, Čavić Dragan, zv. “Rambo”, Puzić Ranko, zv. “Puza”, te Stanar Stevo i Stanar Rade
iz Kobiljaka. U kritično vrijeme, iz neutvrđenih razloga, Grmuša Milan je ispalio dva hica
iz pištolja, od kojih je jedan pogodio u glavu Šašo Marijana. Nakon navedenog događaja
naprijed spomenuti mladići su se udaljili s lica mjesta u nepoznatom pravcu, a na licu
mjesta je ostao Grmuša Milan, koji je pomogao vojnim policajcima da se unesrećeni preveze
u bolnicu.
Radnici SJB Dvor su na licu mjesta obavili uviđaj, te Grmuša Milana lišili slobode i
smjestili u prostorije SJB Dvor. Sa predstavnicima vojne bezbednosti SVK je dogovoreno da
će oni obaviti potrebne radnje i podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu.
Dana 14. 02. 1994. g. oko 18.00 č. oko SJB Dvor se okupilo između 50 – 60 lica –
vojnika, naoružanih /puške, zolje, ose i dr./, uglavnom iz Donje i Gornje Stupnice, Ljeskovca,
Pedlja, Rujevca i drugih okolnih sela. Isti su opkolili zgradu SJB Dvor i nisu dozvolili ulazak
niti izlazak licima iz zgrade SJB. Desetak uniformisanih lica je ušlo u zgradu SJB – prostorije
Dežurne službe i od dežurnog radnika zatražilo da im se preda pritvoreno lice, Grmuša

198
Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

189
Milan. Dežurni radnik je to odbio s obrazloženjem da to neće učiniti jer je privedeno lice
zadržano zbog krivičnog djela ubistva i da se nad istim vrši kriminalistička obrada. I pored
takvog obrazloženja, naoružana lica su i dalje uz prijetnju oružja zahtijevali da im se preda
pritvoreno lice, komentirajući to riječima: “da iz dosadašnjeg iskustva znaju da će kroz
nekoliko dana navedeno lice biti pušteno iz zatvora, što je bio slučaj u nekoliko navrata
ranije, sa dosta onih koji su počinili zlodjela i slobodno se šeću, kao da se ništa nije desilo”.
Nakon ovog, Komandir SJB Dvor je otišao u komandu 33. pbr, gdje je komandanta
brigade, predsjednika SO i podpredsjednika IS SO Dvor upoznao sa novonastalom
situacijom.
U međuvremenu, oko 19.00 časova, naoružana lica su uz prijetnju oružjem milicionerima,
uzeli ključ od pritvora koji se nalazio u prostorijama Dežurne službe, te uz prijetnju nasilno
odveli Grmuša Milana iz prostorije SJB u nepozantom pravcu. (U vrijeme ovog događaja, u
prostorijama SJB se nalazilo 5 radnika milicija, kojima je zaprećeno ako bilo šta pokušaju da
će doći do upotrebe oružja i dizanje stanice u vazduh).
Istog dana, oko 21.00 č. patrola milicije u redovnom obilasku terena, “na magistralnom
putu Dvor – Glina, u neposrednoj blizini preduzeća “Krajina putevi”, uz cestu, pronašla je
leš Grmuša Milana, izrešetan mecima.
Na lice mjesta je izišla ekipa SJB Dvor i liječnik Doma zdravlja u Dvoru, koji je
konstatovao smrt. O događaju je obavješten istražni sudija Okružnog suda u Glini, koji je
uviđaj prepustio radnicima SJB Dvor.
Dana 15. 02. 1994. u Dvoru, u ul. Svetog Save ispred broja 61, radnici SJB Dvor su
zaustavili putničko vozilo marke “Golf ”, reg. oznake GN 23-37, kojim je upravljao Puzić
Ranko, a u vozilu su se nalazili, kao saputnici, Bunčić Stevo i Čavić Dragan.
Prilikom lišavanja slobode, isti su pružili otpor i tom prilikom je upotrebljeno vatreno
oružje pa je ranjen Bunčić Stevo, zv. “Stiv” u predjelu stopala, od strane patrole SJB Dvor.
Povređenog Bunčića, patrola SJB Dvorje prevezla u Dom zdravlja u Dvor, a potom u MC
Glina radi pružanja liječničke pomoći, dok su Čavić Dragan i Puzić Ranko lišeni slobode i
prepraćeni u SUP Glina, radi daljnje obrade, a na okolnosti ubistva Šašo Marijana 13. 02.
1994. oko 23.10 č. u Kobiljaku.
SUP-a Glina je 16. 02. 1994. podnio Okružnom javnom tužilaštvu Glina krivičnu
prijavu pod br. K-9/94. protiv I prijavljenog Bunčić Steve, II prijavljenog Puzić Ranka i
III prijavljenog Čavić Dragana, radi krivičnog djela iz člana 47. stav 2. tačka 2. KZ RSK,
počinjenog na štetu Šašo Marijana.
Dana 18. 02. 1994. g. su nakon izvršene krim. obrade nad Bunčić Stevom, radnici SJB
Dvor istog prepratili u Okružni zatvor u Knin, gdje su u međuvremenu prepraćena i druga
lica koja su učestvovala u navedenom događaju.
Iz naprijed navedenog, vidljivo je da su OUP-a preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti,
te podnijeli odgovarajuće prijave nadležnim organima na kojima je da utvrde sve okolnosti
i motive ovih ubistava, kao i sve relevantne činjenice koje su predhodile ovim događajima.
M.P.199 N A Č E L N I K
Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 12.

199
Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

190
 66
1994., ožujak 19.
Knin
Zapisnik sa 78. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 78. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane 18. i 19. 03. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Đorđe Lazić, Dragica Bakić, Milena Tanjga.
Sjednica je počela s radom u 8.30 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. Ministarstvo finansija;
1.1. Utvrđivanje Prijedloga završnog računa budžeta Republike Srpske krajine za period
I-XII/93. godine,
1.2. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o budžetu za 1994. godinu,
1.3. Socijalni program,
2. Program i dogovor za sastanak sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN-a za
bivšu Jugoslaviju gosp. Jasušijem Akašijem,200
3. Pripreme za Skupštinu,
4. Ministarstvo odbrane;
4.1. Donošenje Rješenja o postavljenju zamjenika ministra odbrane,
4.2. Donošenje Odluke o nabavci birotehničke opreme, materijalnih sredstava i vozila za
potrebe vojno-personalnih organa,
4.3. Donošenje Odluke o davanju na korištenje vojnom sudu i vojnom tužilaštvu
Vukovar deset prostorija u zgradi kombinata Borovo,
4.4. Zahtjev za osiguranje neophodno potrebnih finansijskih sredstava,
4.5. Donošenje Odluke o djelomičnom priznanju u vojni rok vremena učešća u ratu i
upućivanju na dosluženje dijela vojnog roka “regruta-dobrovoljaca”,
4.6. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz RR za
potrebe SVK,
5. Ministarstvo energetike i rudarstva;
5.1. Donošenje Odluke o prodaji uvezene količine dizel-goriva za potrebe poljoprivrednih
proizvođača,
5.2. Donošenje Odluke o odobrenju uvoza D-2,
6. Ministarstvo unutrašnjih poslova;

Yasushi Akashi.
200 �

191
 6.1. Donošenje Odluke o kupovini vozila za potrebe MUP-a RSK,
7. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
7.1. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Nina Marković”
Kostajnica,
7.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Pounje” Kostajnica,
7.3. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Jugoturbina”
Vojnić,
7.4. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Pamučna prediona”
Glina,
7.5. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “krajina-konzalting”
Petrinja,
7.6. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o dopuni Pravilnika o
unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkom zavodu za statistiku
i informatiku,
8. Privredna komora RSK;
8.1. Zaključak sa sastanka privrednika Korduna, Banije i Zapadne Slavonije održanog u
Topuskom 11.03.1994. godine,
9. Ministarstvo inostranih poslova;
9.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u MUP-u,
9.2. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za izdanje knjige,
10. Ministarstvo trgovine i turizma;
10.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu
i turizam,
10.2. Donošenje Uredbe o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne
opasnosti,
10.3. Zaključak u vezi Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda Republike Srbije,
10.4. Donošenje Odluke o osnivanju turističkog koncerna,
10.5. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj direkciji
za robne rezerve,
11. Ministarstvo prosvjete;
11.1. Informacija,
12. Ministarstvo zdravlja;
12.1. Informacije,
13. Srpsko društvo “Sinđelić” Geteborg201,
13.1. Proslava 20 godina postojanja društva,
14. Sekretarijat Vlade – Sektor za finansijsko-računovodstvene poslove;
14.1. Donošenje odluke o obustavljanju dotacije.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
15. Ministarstvo za saobraćaj i veze;
15.1. Donošenje Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP
“PTT saobraćaja” SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Vukovar,
15.2. Donošenje Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP
“Vukovar – put” Vukovar,
17. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;

Göteborg.
201 �

192
 17.1. Donošenje Odluke o dodjeli sredstava veterinarsko-stočarskom centru Banja Luka,
17.2. Donošenje odluke o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljećne sjetve,
18. Dodjela pomoći opštini Pakrac,
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
1.1. nakon što je zamjenik ministra finansija dao obrazloženje utvrđen je
PRIJEDLOG
završnog računa budžeta RSK za period I-XII/93. (prilog broj 1) koji će se uputiti u
Skupštinsku proceduru na razmatranje i usvajanje.
1.2. Nakon obrazloženja zamjenika ministra finansija vlade Dmitrovića202 utvrđen je
PRIJEDLOG
Zakona o budžetu RSK za 1994. godinu (Prilog br. 2) koji će se uputiti u Skupštinsku
proceduru na razmatranje i donošenje.
1.3. Branislav Hrnjak, glavni republički inspektor rada izložio je probleme sa kojima
se susreće Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja vezano za socijalni program.
Predložio je da se s ovim projektom prekine jer kako got da se završi rezultat će biti da
nema smisla, budući se ne isplati koristiti podatke iz porodične socijalne karte. predlaže da
humanitarne organizacije rade svoj dio posla, a službe socijalne zaštite će voditi posebnu
brigu, a najugroženijim kategorijama stanovništva gosp. Hrnjak se također založio da
se napravi novi zakon o socijalnoj zaštiti pri čemu bi trebali prihvatiti ponudu kolega iz
Ministarstva za rad Republike Srbije da nam pomognu pri izradi zakona.
Potom je na prijedlog predsjednika Đorđe Bjegovića donosen
ZAKLJUČAK
Napraviti program rada i terminski plan za realizaciju socijalnog programa.
Na prijedlog predsjednika Bjegovića doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju glavnog republičkog inspektora rada (prilog broj 3)
RJEŠENJE
o postavljenju pomoćnika ministra za socijalna pitanja (prilog broj 4)
Ad-2
Predsjednik Bjegović ukratko je informisao članove Vlade o današnjem sastanku sa
specijalnim izaslanikom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju,
g-dinom Jasušijem Akašijem. Našu delegaciju predvodiće predsjednik Martić,203 a u delegaciji
će biti još 6 članova. Razgovaraće se o učešću Republike Srpske Krajine u pregovorima,
povlačenja Hrvatske sa okupiranih područja, spornim pitanjima oko realizacije ugovora
smještaja UNPROFOR-a itd. Očekuje se i rasprava oko Rezolucije 820. točka 12., te o
slobodi kretanja UNPROFOR-a.
Ad-3
U vezi priprema za Skupštinu konstatirano je da je vlada pripremila paket Uredbi koje je
potpisao bivši predsjednik Hadžić za verifikaciju na Skupštini, urađeno je mišljenje Vlade
na predložene izmjene 4 zakona po hitnom postupku, paket Ministarstva finansija od 7
akata, te izvještaj Vlade o radu u proteklom periodu koji će podnijeti predsjednik Bjegović.

Vladimir.
202 �

Milan.
203 �

193
 Nakon izvršene rekapitulacije učinjenog doneseni su slijedeći
ZAKLJUČCI
Za sve zakone koji će biti predmet rasprave na Skupštini Vlada će tražiti provođenje
javne rasprave.
Na zasjedanju Skupštine mora se utvrditi platforma za pregovore u Zagrebu.
Ad-4
4.1. Doneseno je
RJEŠENJE
o postavljenju zamjenika ministra odbrane (pr. br. 5)
4.2. Daje se suglasnost Vlade za nabavku birotehničke opreme, materijalnih sredstava i
vozila za potrebe vojno-pravosudnih organa prema prijedlogu Ministarstva odbrane (prilog
broj 6).
4.3. U vezi odluke o davanju na korištenje vojnom sudu u tužilaštvu Vukovar deset
prostorija u zgradi kombinata “Borovo” donesen je
ZAKLJUČAK
Vlada ne može donijeti takvu odluku jer je to u nadležnosti Upravnog odbora kombinata
“Borovo”. Stoga se zadužuje Ministarstvo odbrane da uz preporuku Vlade uputi zahtjev
Upravnom odboru kombinata “Borovo”.
4.4. Skida se s dnevnog reda.
4.5. Donesena je
ODLUKA
o djelimičnom priznavanju u vojni rok vremena učešća u ratu i upućivanju na dosluženje
djela vojnog roka “regruta-dobrovoljaca” (prilog broj 7)
4.6. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz RR za potrebe SVK (prilog br. 8)
Ad-5
5.2. Donesena je
ODLUKA
o odobrenju uvoza D-2 (prilog broj 9)
5.1. U vezi Odluke o prodaji uvezene količine dizel-goriva za potrebe poljoprivrednih
proizvođača, nakon izlaganja ministra Kričke otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali
ministri Krička,204 Peurača,205 Brnović,206 Crnogorac207 i potpredsjednik Lubovac.208
Po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministar Brnović, a po potrebi i ministri Lazić i Peurača da iziđe s ovim
materijalom na Skupštinski odbor za poljoprivredu pa neka Skupština odluči koja će biti
cijena nafte i da li će se osloboditi poreza ili ne.

204 �
Milivoj.
205 �
Vojin.
206 �
Mitar.
207 �
Miomir.
208 �
Branko.

194
 Ad-6
6.1. Donesena je
ODLUKA
o kupovini vozila za potrebe MUP-a (prilog br. 10)
Ad-7
7.1. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju Predsjednika I članova Upravnog odbora DP “Nina
Marković” Kostajnica (prilog broj 11)
7.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju Predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Pounje”
Kostajnica (prilog br. 12)
7.3. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora DP “Jugoturbina” Vojnić
(prilog br. 13)
7.4. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Pamučna
prediona” Glina (prilog broj 14)
7.5. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora DP “Krajina konzalting”
Petrinja (pr. br. 15)
7.6. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o dopuni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 16)
S ovim je dnevni red današnje sjednice završen i zakazan nastavak za sutra u 8.00 časova.
NASTAVAK 78. SJEDNICE 19. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Lazić Đorđe, Dragica Bakić, Radomir Kužet.
Sjednica je počela s radom u 08.00 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 18. 03. 1994. godine
Ad-8
Potpredsjednik Lubovac je pročitao zaključak sa sastanka privrednika Korduna, Banije i
Zapadne Slavonije koji je održan 11. 03. 1994. godine u Topuskom (prilog broj 17)
Potom se za riječ javio ministar Arbutina209 koji je kritizirao rad Privredne komore
i Konzorcijuma i upozorio na stvaranje paralelnog sistema jer Privredna komora i
Konzorcijum bez znanja i saglasnosti Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i

Nebojša.
209 �

195
industriju preuzimaju poslove iz nadležnosti ministarstva. Što se tiče imovine u SRJ vraćeni
pravnim sljednicima, čak i onima koji to nisu kao to je primjer “Knin-gipsa” koji je dobio
poslovne prostorije “Dalmacijacementa”.
Potom su usvojeni slijedeći
ZAKLJUČCI
Zaključci sa sastanka privrednika Korduna, Banije i Zapadne Slavonije ne odgovaraju
činjeničnom stanju i ne mogu se prihvatiti jer su već usvojeni na Vladi.
Iduće nedjelje održaće se sastanak u užem krugu na kojem će se raspravljati o Konzorcijumu
i na koji će se pozvati predsjednik Privredne komore i svi članovi Konzorcijuma.
O rezultatima sastanka izvještaj podnijeti na sjednici Vlade.
Ad-9
9.1. Na primjedbu ministra Peurače da on u svom ministarstvu neće raditi Pravilnik o
ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova ovaj materijal skinut je s dnevnog reda i riješiće
se u paketu za cijelu Vladu.
9.2. Ministar Jarčević210 obrazložio je članovima Vlade dopis kojeg je dobio od gosp.
Ilkića iz Bazela211 u Švajcarskoj (prilog broj 18) i založio se da se prikupljenih 18.000
švajcarskih franaka uloži u štampanje tri knjige o srpskoj istoriji i istini o Srbima.
Potpredsjednik Lubovac – molim adrese ovih ljudi iz Bazela jer mora i MUP-u to ići. Mi
nemamo ni jedne banke preko koje bi prikupljali ta sredstva. Možda bi se to moglo uraditi
preko “Karić – banke”. Stupili smo u vezu sa direktorom poslovnice u Kninu i očekujemo
odgovor.
Ministar Jarčević – Vlada bi bila sponzor štampanja ove knjige, a dobiće onoliko
primjeraka koliko želi. Ugovor Vladi ponudiće “Fond istine”.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Vlada odobrava da se sredstva ulože u štampanje knjige, a za iduću sjednicu će se donijeti
ugovor na potpis da bi se moglo ići na realizaciju.
Ad-10
Skida se s dnevnog reda.
Ad-11
Ministar Knežević212 – u SŠC u Kninu je štrajk od prije dva dana. Povod je bila nepravda
vezana za lične dohotke, a najviše ih je iritiralo plate Doma zdravlja u Kninu. Ima istine
da je prosvjeta zapostavljena u finansiranju. Potom je ministar Knežević pročitao zahtjeve
štrajkačkog odbora i postavio pitanje može li se na teret budžeta isplatiti topli obrok za
prosvjetne radnike.
Peurača – materijalni troškovi za osnovno i srednje obrazovanje idu na teret opština i ne
možemo kršiti zakon.
Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovića koji je konstatirao da materijalni uslovi
ostalih u državi nisu ništa bolji ni gori, te da treba izvršiti podjelu u robama za I i II mjesec
1994. god. kao i zaostatak za XI i XII/93. donesen je

210 �
Slobodan.
211 �
Basel.
212 �
Milan.

196
 ZAKLJUČAK
Predsjednik Bjegović će razmotriti problem popodne sa predsjednikom Martićem213 i
primiti predstavnike sindikata škole.
Ad-12
Ministar Kostić214 ukratko je informisao članove Vlade esa stanjem u zdravstvu i upozorio
na velike dugove zdravstva i probleme oko nabavke lijekova i sanitetskog materijala. Istaknuo
je da se šire dezinformacije po pitanju plata zdravstvenih radnika i da ni izdaleka nisu visoke
kao što se priča.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija ministra zdravlja vezano za stanje u zdravstvu.
Ad-13
Nakon što je sekretar Štrbac215 pročitao dopis Srpskog društva “Sinđelić” iz Geteborga
(prilog broj 19) u kojem pozivaju predstavnike naše Vlade na proslavu 20 godina rada
Društva, otvorena je rasprava.
Ministar Jarčević – predlažem da osnujemo ogranak društva “Skandinavija” i oni će
nam omogućiti putovanje kao da smo državljani Švedske. Sada ne možemo dobiti vize,
osim za one zemlje s kojima je SRJ ukinula vize. “Skandinavija” je jedna od najpoznatijih
humanitarnih društava u Evropi.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Zadužuju se potpredsjednik Lubovac i sekretar Štrbac za osnivanje ogranka društva
“Skandinavija” kao udruženja građana, a ministar Jarčević se zadužuje da napiše pismo
srpskom društvu “Sinđelić” iz Geteborga,216 zahvali se na pozivu i čestita jubilej.
Ad-14
Nakon što je potpredsjednik Lubovac obrazložio odluku o obustavljanju dotacija
opštinama koje su prisvojile vladine automobile “Jugo 45”, a na prijedlog ministra Arbutine
donesen je
ZAKLJUČAK
Iz ove Odluke izostaviti opštinu Pakrac, a ostalima dati rok od 15 dana da vrate
automobile. U protivnom obustaviće im se dotacije u visini vrijednosti automobila.
Ad-15
15.1. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP PTT saobraćaja “SO Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem” Vukovar (prilog broj 20)
15.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP “Vukovar-put” Vukovar (prilog
broj 21)

213 �
Milan.
214 �
Radoslav.
215
Savo.
216
Göteborg.

197
 Ad-16
Skida se s dnevnog reda.
Ad-17
17.1. Donesena je
ODLUKA
o dodjeli sredstava veterinarsko-stočarskom centru Banja Luka (prilog broj 22)
17.2 Donesena je
ODLUKA
o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljećne sjetve (prilog broj 23)
Ad-18
U okviru dodjele pomoći opštini Pakrac donesena je
ODLUKA
o odobravanju novčanih sredstava opštini Pakrac (prilog broj 24)
Prije kraja sjednice raspravljano je i o zahtjevu ministra Jarčevića za snimanje
dokumentarnog filma “Kninska vartolomeja” u režiji Puriše Đorđevića. Vezano za to
donesen je
ZAKLJUČAK
treba snimiti minimalne troškove jer novaca nema. U načelu se stoga prihvata i zadužuje
se Petković, Jarčević i Bjegović, a operativni nosilac će biti Sretko Petković.
Na kraju je na prijedlog ministra pravosuđa i uprave doneseno je
RJEŠENJE
o izboru sudije Opštinskog suda Benkovac (Čeprnja Stevan) (prilog broj 26)
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 12.00 časova.
Predsjednik Vlade
Đorđe Bjegović217

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

67
1994., ožujak 21.
Knin
Skraćeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK

SKRAĆENI ZAPISNIK
Sa nastavka sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK održanog dana 19., 20. i
21. 03. 1994. godine u Kninu.
Nastavku zasijedanja prvog dana rada prisustvovalo je 77 poslanika.
Za sjednicu je usvojen dnevni rad od 26 tačaka:
1. Usvajanje zapisnika sa prvog dijela prve sjednice prvog redovnog zasjedanja.

217
Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

198
2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o RTV-RSK
3. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SVK
4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika S.O.
5. Stavljanje na potvrdi Uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa
6. Izvještaj ministarstva inostranih poslova o zakazanim pregovorima u Zagrebu 22. 03.
1994. godine. – prijedlog platforme za pregovore RSK sa Republikom Hrvatskom
7. Izvještaj Vlade o svom radu
8. Prijedlog za razrešenje Ministra informisanja u Vladi RSK
9. Prijedlog Predsjednika Republike za prvog ministra Vlade
10. Obrazovanje parlamentarne delegacije za odlazak na razgovore kod Predsjednika
Republike Srbije
11. Informacija o stanju Republičkoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i planom
rada na provođenju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka
12. Informacija o stanju u Republičkom deviznom ministarstvu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini.
13. Prijedlog završnog računa Budžeta RSK za period 1-12-1993. god
14. Zakon o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK za 1994. godinu
15. Prijedlog Zakona o Budžetu za 1994. godinu
16. Zakon o zajmu za potrebe odbrane RSK
17. Zakon o porezu na promet
18. Zakon o posebnom porezu i posebnoj Republičkoj taksi koji se plaćaju za vrijeme
trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
19. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima
20. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti
poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama
21. Odluka o utvrđivanju ljestvica katastarskih prihoda
22. Izvještaj o vojno-bezbedonosnoj situaciji u RSK
a) postavljanje komandanta glavnog štaba SVK
b) agresija u reonu Korenice
c) Propusti i zloupotrebe u mobilizaciji obveznika
s područja Knina, Obrovca i Drniša
d) pojave političkog terorizma u RSK
23. Izvještaj skupštinskih odbora
24. Prijedlog Zakona o nacionalnim parkovima
25. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu
26. Poslanička pitanja
AD 1. Glasanjem je usvojen skraćeni zapisnik sa prošle sjednice.
AD 2. Po ovoj tački dnevnog reda rasprava je odložena za naredni dan.
AD 3. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SVK je povučen sa dnevnog reda
na zahtjev predlagača, odnosno šefa poslaničkog kluba SDS Krajine. Glasanjem je odlučeno
da Zakon ide u redovnu proceduru i da Vrhovni savjet odbrane da svoje mišljenje na dati
prijedlog.
AD 4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika SO jednoglasno
je usvojen.
AD 5. Na prijedlog Odbora za pravosuđe i upravu 8 uredbi iz ove oblasti je stavljeno van
snage dok su dvije dobile potvrdu Skupštine.
199
 Ova točka dnevnog reda prije donošenje Odluke glasanjem izazvala je diskusiju koja
se kretala od prijedloga da se Uredbe ne stavljaju na glasanje, već da se umnože i podijele
poslanicima, do zahtjeva da im se da odmah potvrda. Ministar pravosuđa i uprave gospodin
Kužet218 je inzistirao da Uredbe ostanu na snazi zbog ratnih uslova u kojima radi pravosuđe,
i zbog njegovog efikasnijeg rada. Predsjednik odbora gosp. Vještica219 je ostao pri stavu
odbora da se 8 uredbi ne potvrdi od strane Parlamenta, već da resorno ministarstvo odnosno
Vlada daju prijedloge za izmjene i dopune važećih osnovnih Zakona. Na kraju diskusije
iskristalisala su se 2 prijedloga. Jedan je imao u pravcu umnožavanja materijala i odlaganja
ove tačke dnevnog reda za nastavak zasjedanja što su podržali sekretar Vlade gospodin
Štrbac220 i poslanici Ličina221 i Čičić.222 Drugi prijedlog Odbora je bio da se Uredbe stave na
glasanje što je i učinjeno.
Sa 45 glasova ZA i 24 glasa PROTIV i 8 UZDRŽANIH glasova Parlament je dobio
Odluku o ukidanju Uredbi sa zakonskom snagom koje je donio tadašnji predsjednik Goran
Hadžić. Ovom Odlukom ukinute su slijedeće Uredbe:
Uredba br. 03-3-23/1-93.,
Uredba br. 03-3-16/1-93.,
Uredba br. 03-3-17/1-93.
Uredba br. 03-3 /1-93.,
Uredba br. 03-3-19/1-93.,
Uredba br. 03-3-12/1-93.,
Uredba br. 09-3-15/1-93.,
Uredba br. 03-3-14/1-93.,
AD 6. Izvještaj Ministarstva inostranih poslova o zakazanim pregovorima u Zagrebu, 22.
03. 1994. godine.
Ministar odbrane gospodin Rakić223 predložio je da se isključi javnost zbog teme koja je
na dnevnom redu. Na prijedlog poslanika Vojnovića,224 Parlament je dao suglasnost da se
u buduće sve tačke dnevnog reda koje nisu za javnost, raspravljaju u zakazanom terminu
kako nebi dolazilo do čestih prekida u javnosti rada Skupštine. Ova točka dnevnog rada je
odložena nakon pauze za ručak.
AD 7. Predsjednik Vlade gospodin Bjegović225 nije bio u sali kad je ova točka došla na
dnevni red, pa se prešlo na slijedeću tačku dok se on ne vrati.
AD 8. Predlagač za razrješenje Ministra informisanja je poslanički klub SDS Krajine koji
je uz prijedlog za razrješenje priložio i obrazloženje. Nakon čitanja obrazloženja prešlo se na
glasanje po prijedlogu za razrješenje. ZA razrješenje glasala su 54 poslanika, PROTIV je bio
jedan poslanik, dok je uzdržanih bilo 21. Većinom glasova Skupština je donijela
ODLUKU
o razrješenju Ministra informisanja gospođe Milene Tanjge.

218 �
Radomir.
219 �
Dušan.
220 �
Savo.
221 �
Ratko.
222 �
Dragan.
223 �
Milan.
224 �
Dragan.
225 �
Đorđe.

200
 AD 7. Izvještaj Vlade o njenom radu i aktivnostima podnio je predsjednik Đorđe
Bjegović. Izvještaj je priložen za arhivu Skupštine i činit će sastavni dio ovog zapisnika u
skupštinskoj službi.
Nakon pauze za ručak prešlo se na šestu tačku dnevnog reda koja je bila zatvorena za
javnost.
Predsjednik Skupštinskog odbora za inostrane poslove gospodin macura upoznao je
poslanike da je ovaj Odbor prihvatio ponuđenu Platformu za pregovore koju je sastavila
Vlada, uz neke dodatne predloge od strane ovog Odbora. Obzirom da je na taj način
Platforma iskristalisana predložio je da je Skupština prihvati odnosno potvrdi što je i
učinjeno. Poslanik Džodan Petar je inzistirao da u platformi posebno bude ugrađeno
pitanje Zapadne Slavonije i o okvirima njenih granica za pregovore. Ministar inostranih
poslova gospodin Jarčević226 je odgovorio da o granicama za sada ne može biti govora već
da sve naše ciljeve i interese možemo ostvariti samo za zelenim stolom. Poslanik Ležajić227
je postavio pitanje Ravnih kotara i njihovog vraćanja u granice RSK, i dali će u Platformu
ući i definisanje granica RSK. Ministar odbrane gospodin Rakić je odgovorio da je zadatak
Skupštine i odbora da odrede granice u okviru kojih se pregovori mogu voditi. Prijedlog
onoga što sada nudi suprotna strana je prijedlog koji je već ranije viđen u Dobanovcima.
Ministar Jarčević je rekao da ne možemo uticati na granice RSK, već samo na uspostavljanju
stanja od 22. 01. 1993. Nakon završene rasprave je z a k l j u č e n o da delegacije za pregovore
koju je odredio predsjednik Republike podnese izvještaj Parlamentu s pregovorima koje će
voditi između 2 zasjedanja. Apsolviranjem ove tačke dnevnog reda, završen je prvi radni dan
sa nastavka zasjedanja.
Drugog dana zasjedanja je nastavljeno sa tačkom dnevnog reda
1. Rasprava o ekspozeu Vlade
Za riječ se javio Ministar energetike gospodin Krička228 koji je upoznao Parlament sa
radom svog ministarstva u proteklom periodu.
Nakon diskusija u kojoj su se javili za riječ poslanici Perić,229 Atlagić,230 Vojnović i Ležajić
konstatovano je da ova Vlada nije u potpunosti zadovoljila svojim radom, ali da su uzrok
tome u velikoj mjeri i okolnosti vremena i uslova u kojima je radila.
Svoj izvještaj o radu podnijeli su i resorni ministri Arbutina231 i Brnović.232
Šef poslaničkog kluba Srpske radikalne Stranke gospodin Vujić233 predložio je da se
podneseni izvještaj Vlade prihvati kao informacija, i da se o njemu ne raspravlja.
Poslanik Gondi234 se kritički osvrnuo na rad Ministarstva unutrašnjih poslova Ministarstva
pravosuđa i uprave i Ministarstva za saobraćaj i veze, koje je po njemu odgovorno za ne
funkcionisanje PTT-sistema u Baranji.

226 �
Slobodan.
227 �
Stevo.
228 �
Milivoj.
229 �
Danko.
230 �
Marko.
231 �
Nebojša.
232 �
Dmitar.
233 �
Slobodan.
234 �
Ratko.

201
 Nakon duže diskusije javio se za riječ predsjednik Vlade gospodin Bjegović sa
konstatacijom da se diskusija previše odvukla i da je treba prekinuti. Upoznao je prisutne o
državnim projektima koje je usvojila i započela sa realizacijom Vlada RSK, a to su:
– PTT sistem
– energetski sistem
– sistem “Gavrilović”
– sanacija Ravnih kotare
Na kraju svog izlaganja predsjednik Bjegović podnio svoju pismenu ostavku na mjesto
predsjednika Vlade, uz obrazloženje koje je pročitao prisutnim poslanicima.
Predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je dao pauzu radi konsultacija šefova poslaničkih
grupa. Poslije završenih konsultacija gospodin Vojnica se obratio Parlamentu sa predlogom
da se o ovoj ostavci ne izjašnjavam, jer je Vlada nakon izbora novog parlamenta dužna po
Ustavu RSK sve dok se ne izabere nova.
AD 9. Po ovoj tački dnevnog reda predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je pročitao
pismeni prijedlog Predsjednika Republike za prvog ministra Vlade, u kojem predlaže za
ovu funkciju gospodina Boru Mikelića. Na predlog predsjednika Skupštine o dostavljenom
predlogu se nije raspravljalo, već će se to učiniti onda kada prvi ministar izađe sa listom i
imenima članova svog kabineta odnosno Vlade. Za te konsultacije Predsjednik Republike
je u svom pismenom predlogu zatražio dvadeset dana pa će se o ovoj tački raspravljati na
sledećoj sjednici Skupštine RSK.
Poslanici Srpske Radikalne Stranke Krajine i SDS Krajine svojim potpisima su se izjasnili
da ne prihvataju predloženog mandatara Vlade.
AD 10. Glasanjem je na predlog predsjednika Skupštine, odlučeno da delegaciju čine
predsjednik Skupštine RSK i oba podpredsjednika.
AD 11. AD 12. Izvještaj po ove dvije tačke podnio je direktor Republičke uprave javnih
prihoda gospodin Škorić.235
AD 13. Predsjednik skupštinskog odbora za Budžet poslanik Veljko Popović je predložio
spajanje tačaka od 13. do 21. i usvajanje navedenih zakona u paketu. Svi zakoni su usvojeni
jednoglasno, s tim što je Zakon pod tačkom Ad 18 usvojen sa pismenom dopunom
poslanika Kalembera.236
AD 2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o RTV RSK usvojen je sa 43 glasa.
AD 22. Izvještaj po ovoj tački nije podnijet iz razloga što je zahtjev za izvještajem
dostavljen Vrhovnom savjetu odbrane sa zakašnjenjem. Iz tog razloga ova točka dnevnog
reda je odložena za nastavak zasjedanja.
Trećeg radnog dana Skupština je radila po sljedećem dnevnom redu:
1. Izvještaj skupštinskog odbora
2. Prijedlog zakona o nacionalnim parkovima
3. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu
4. Pokretanje inicijative za izmjenu Zakona o […]237
5. Poslaničko pitanje
6. Donošenje odluke o razrješenju bivšeg sekretara Skupštine RSK

235 �
Branko.
236 �
Milan.
237
Nečitko u izvorniku.

202
 U okviru prve tačke izvještaja […]238 Odbori za inostrane poslove i Odbor za poljoprivredu
i šumarstvo. Treća točka dnevnog reda nastavlja se nakon izvještaja odbora za poljoprivredu
i šumarstvo. Obzirom da se poslanici nisu složili oko predloženog Zakona o nacionalnim
parkovima donijet je
Zaključak
da se pripremi tekst Uredbe o nacionalnim parkovima, i Zakon te da se umnože i podijele
svim poslanicima kako bi se upoznali sa njihovom sadržinom.
AD 3. Prijedlog navedenog Zakona umnožiti, dostaviti poslanicima i uputiti u zakonsku
proceduru. O usvajanju zakona raspravljaće se na jednom od narednih zasjedanja Skupštine.
AD 4. Predloženi zakon umnožiti, i uputiti u zakonsku proceduru. O usvajanju ovog
Zakona raspravljaće se na jednom od narednih zasjedanja Skupštine.
AD 6. Skupština je donijela odluku o razrješenju bivšeg sekretara Skupštine RSK Radmile
Bjelice sa danom 01. 01. 1994. godine.
AD 5. Poslanička pitanja su dostavljena u pismenoj formi, te će biti proslijeđena na
navedene adrese i zatražen odgovor.
Zapisnik sastavila
Rodić Mirjana

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 3., kut. 1.

68
1994., ožujak 22.
Knin
Dopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojnić i Glina o provedbi monetarnog sustava

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-1-1283-1/94. šifrirano dh
Knin, 22. 03. 1994. godine
SUP VOJNIĆ
SUP GLINA
Na jučerašnjoj sjednici Štaba za praćenje provođenja monetarnog sistema, kojim
predsjedava Predsjednik Republike, konstatovano je da na području Korduna i Banije
novi dinar vrlo slabo ulazi u upotrebu i da su i dalje u najširoj upotrebi […]239. Ta pojava
ocijenjena je kao vrlo zabrinjavajuća i pogubna za novi dinar.
Kako bi se eliminisala ova pojava i novi dinar uveo u upotrebu, sa nivou SUP-
ova potrebno je preduzeti hitnu i energičnu akciju u saradnji sa tržnom inspekcijom i

238
Nečitko u izvorniku.
239 �
Nedostaje dio teksta u izvorniku.

203
finansijskom policijom, a i samostalno i to u svim trgovačkim radnjama i drugim mjestima
gdje se vrše gotovinska plaćanja.
U vezi s predstojećim poslom, razmotriti planove akcija na nivou Sekretarijata i angažovati
cjelokupnu operativu, tako da cijelo područje obuhvati u isto vrijeme.
Takođe ići sa izmjenama operativaca iz mjesta u mjesto, radi lakše provedbe akcije.
O svim učinjenim mjerama i radnjama, detaljno izvještavati ovo Ministarstvo. Ovom
zadatku dati maksimalan prioritet jer se radi o trenutno najvažnijem zadatku države.
NAČELNIK
M.P.240 Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

69
1994., ožujak 23.
Knin
Izvješće Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK o njihovom posjetu Grčkoj

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO INFORMISANJA
Knin, Kralja Petra I Oslobodioca 30
Faks: 078/719-023
Broj: 04-14-37/94.
Knin, 23. 03. 1994.
I Z V J E Š T A J ZA V L A D U
Na poziv gradonačelnika grčkog grada Ksantija,241 od 10. do 14. marta 1994. god.,
delegacija Republike Srpske Krajine boravila je u posjeti provinciji Trakiji. Osim ministra
informisanja RSK, u delegaciji su bili g-din Savo Štrbac sekretar Vlade RSK i predsjednik
informativno-dokumentacionog centra “Veritas”, g-din Rajko Nikolić advokat i zamjenik
predsjednika “Veritasa”, direktor biroa RSK u Beogradu Slavko Prijić.
Osim zvanične krajinske delegacije sa nama su putovali novinar i snimatelj redakcije
“Hronike Krajina” TV Beograd, a vozač i pratilac bio je Jovica Vlahović, šef štaba “Blokada
Dunava”.
Radni dio boravka započeo je u petak, 11. marta posjetom Mitropolitu Trakijskom,
g-dinu Antoninisu. Uz srdačnu dobrodošlicu u zgradi Mitropolije, g-din Antoninis je
pozdravio našu delegaciju, te istakao da je RSK “… središte srpske duhovnosti”. Istakao je
da će srpska crkva sve učiniti da se što više pomogne RSK, ne samo od strane grčkog naroda
u Grčkoj nego i pet miliona Grka koji se nalaze širom svijeta. Nakon što smo upoznali
g-dina Antoninisa sa situacijom u Krajini, razmjenili smo simboličke poklone, koji su veoma

240
Prijemni pečat: primljeno 22. 3. 1994. u 12,05; poslano 22. 3. 1994. u 15,30; broj 640.
241 �
Xanthi.

204
obradovali g-dina Mitropolita. Nakon posjete Mitropolitu domaćini su nam pokazali stari
dio grada i njegov muzej, a nakon toga posjetili smo školu gdje se školuju djeca sklonjena iz
ratom zahvaćenih područja. Sa djecom su bili i članovi familija u kojima su sada naša djeca
našla utočište. Ovaj susret, kako s djecom, tako i sa njihovim domaćinima bio je izuzetno
dirljiv. Ministar obrazovanja u Vladi Srbije, g-din Lazić242 zahvalio se u ime srpskog naroda
za sve što grčke familije čine da se djeca ne osjećaju napuštena.
Nakon susreta sa djecom bili smo primljeni kod Prefekta Trakije, g-dina Lazarosa
Zornadisa. G-din Zornadis je govorio o situaciji u Grčkoj u fokusu sukoba u Jugoslaviji.
Upoznao nas je sa svim pritiscima koje Grčka trpi radi pomoći Srbiji i srpskom narodu
u cjelini. Rekao je da je Trakija “najnežniji dio Grčke”, misleći na blizinu Turske granice i
na turske pritiske koji se osjećaju u Trakiji. Na području Trakije živi 25% muslimanskog
stanovništva, i to je, po g-dinu Zornadisu stalni destabilizirajući faktor u Trakiji. Sa
konstatacijom da se na zapadnim granicama RSK brani Grčka, g-din Zornadis je obećao
svu pomoć koju zatražimo: od naučke do ekonomske i kulturne. Smotra folklora Balkana
koja je poslužila kao povod posjeti bila je u toku našeg boravka sasvim sporedan događaj.
Vlada koja je sa našim domaćinima pripremila našu posjetu odredila je grad Ksanti, [kao]
koordinatora saradnje sa RSK.
To je nam u ličnoj posjeti gradonačelniku Filiposu Zornadisu potvrdio domaćin upoznavši
nas sa grčkom političkom koncepcijom prema RSK. U tom smislu je protekao i razgovor sa
potpredsjednikom grčkog Parlamenta, koji je doputovao iz Atine da bi se susreo sa našom
delegacijom. Potpredsjednik Parlamenta zatražio je spisak potreba kao i sugestiju od nas što
može da učini za Krajinu. Sugerisali smo mu da grčki parlament pozove predsjednika RSK,
g-dina Milana Martića u službenu posjetu Grčkoj, što je ovaj prihvatio i rekao da će poziv
uslijediti. Što se tiče eventualne pomoći Grčke nismo mogli dati konkretan spisak potreba,
ali je dogovoreno da im se on dostavi.
U subotu 12. marta, general Trakijske IV armije priredio je u čast naše delegacije prijem
gdje se sabralo oko 400 zvanica političke, kulturne i ekonomske elite Trakije. Prilikom
pozdrava general je posebno pohvalno govorio o hrabroj borbi naših boraca, a suvenire koje
smo mu tad poklonili, obećao je čuvati u svojoj radnoj sobi, sa zadovoljstvom.
Osim zvaničnih susreta sa gradonačelnikom Filiposom Amiridisom, Prefektom
Zornadisom, potpredsjednikom parlamenta i komandantom odbrane Trakije, domaćini su
koristili svaki naš slobodan trenutak da vidimo što više kulturnih i duhovnih znamenitosti
Trakije i Ksantija. Obilazili smo crkve, manastire, antička nalazišta, prisustvovali brojnim
susretima sa grčkim građanima. Poseban doživljaj bio je svečani defile za vrijeme karnevala,
gdje su nas pozdravili građani duž cijele ulice kojom smo se kretali. Za nas je bio poseban
doživljaj podizanje naše zastave na glavnom trgu Ksantije, i pred zgradom pozorišta, što je
znak zvaničnog priznanja od strane Grčke.
Na kraju, zaista napornog programa uslijedila je zvanična večera gdje smo gradonačelniku
Ksantija predali brojne poklone – od propagandnog materijala i dokumenata o genocidu
do skulpture ptice pod nazivom “Stop ratu” koja je napravljena od djelova oružja, što je
posebno fasciniralo prisutne.
Na kraju je potpisan sporazum o naučnoj, političkoj, kulturnoj i ekonomskoj saradnji.
osim službenih razgovora održana je konferencija za štampu, a državna televizijska stanica
“Antena I” prenosila je čitav jedan dan posjete naše delegacije.

242
Priređivači nisu utvrdili ime.

205
 Ono što je važno na kraju reći, jeste, da je osim naše delegacije u Ksanti pozvan ministar
kulture Republike Srpske, g-din Zukovi243 sa kojim je doputovao rektor Banjalučkog
univerziteta, g-din Mirjanić.244 Nas i g-dina Mirjanića primio je rektor univerziteta u
Ksantiju g-din Galusis, te je dogovorena pomoć i posjeta rektora univerziteta “Nikola Tesla”
univerzitetima Grčke. Iz Republike Srbije pozvan je ministar kulture g-din Đoko Stojčić
i ministar obrazovanja g-din Lazić. Iz Crne Gore pozvan je ministar kulture g-din Gojko
Čelebić, tako da je Ksanti četiri dana bio domaćin svim ministrima kulture i informisanja
srpskih zemalja.
MINISTAR
Milena Tanjga

Preslika, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A 132-101.

70
1994., ožujak 23.
Knin
Obavijest Ministarstva obrane RSK Izvršnom savjetu Općine Plaški o ustrojavanju sudova

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO ODBRANE M.P.245
Telefon: 60-145, tel./faks 011-235-1179
Žiro-račun: 71100-637-399
SPP i FK KNIN
Broj: 03-1000-1
Knin, 23. 03. 1994. IZVRŠNI SAVET OPŠTINE PLAŠKI
Predmet:
Vlada RSK donela je Odluku br. 05-3-1714/93 od 14. 12. 1993. o prioritetnom formiranju
vojno-pravosudnih organa – Vojnih sudova i tužilaštva sa sedištima u Kninu, Glini i
Vukovaru a koju treba da realizuje ministarstvo odbrane u koordinaciji sa Ministarstvom za
pravosuđe i upravu.
Funkcije u Vojnopravosudnim organima mogu vršiti lica koja ispunjavaju uslove propisane
u Zakonu o vojnim sudovima, odnosno Zakonu o vojnom tužilaštvu, a između ostalog da
su završila pravni fakultet i položila pravosudni ispit i koja dadu suglasnost za obavljanje te
funkcije.
Prema navedenim zakonima sudije i tužioci su oficiri pravne službe što znači da bi kandidati
za vojnopravosudne funkcije osim navedenog trebala biti lica koja prihvataju da dobiju
status aktivnog oficira sa svim statusnim pitanjima izjednačenim u VJ.

243
Ljubomir.
244
Dragoljub.
245
Prijemni pečat: Pisarnica općine Plaški. Sekretarijat za opću upravu; primljeno 6. 4. 1994.; br. 141/1-94.

206
Ministarstvo odbrane nema podataka za većinu takvih lica državljana RSK, pa molimo
da nam te podatke za lica iz sastava vaše jedinice – ustanove, odnosno teritorije opštine,
dostavite što prije.
S obzirom na do sada iskrsle probleme kadrovske popune vojnopravosudnih organa popuna
istih bit će izvršena licima iz rezervnog sastava-mobilizacijom. Kako takav način popune ne
može biti trajno rešenje i kako bi se obezbedila kadrovska popuna tih organa po prestanku
ratnog stanja, potrebno je da dostavite podatke i za lica sa završenim pravnim fakultetom
koja nemaju položen pravosudni ispit a koja bi prihvatila status aktivnog oficira i funkciju
u vojnom pravosuđu za koja bi posredstvom Ministarstva za pravosuđe Republike Srpske
organizovali pripreme i polaganje tog ispita.
Za kandidate treba dostaviti sledeće podatke: prezime, očevo ime i ime, godinu i mesto
rođenja, porodične i stambene prilike, gde i kada je završio pravni fakultet, odnosno položio
pravosudni ispit, dosadašnje radno iskustvo, sadašnje zanimanje i mesto službovanja, da li
ima čin aktivnog, odnosno rezervnog oficira – podoficira, te da li je koje vreme i u kom
svojstvu bio angažovan u sastavu jedinica SVK.
Od kandidata po mogućnosti pribaviti potpisanu i overenu pismenu izjavu sledećeg
sadržaja: “Pristajem da budem primljen u aktivnu vojnu službu i postavljen na funkciju
sudije – tužioca u Vojnom sudu – tužilaštvu…….” /navesti sedište Knin, Glina, Vukovar/.
Kod dostavljanja podataka u obzir uzmite i lica koja trenutno nemaju prebivalište – boravište
na teritoriju RSK, a ispujavaju propisane kriterije za vršenje pravosudnih funkcija, a koja su
državljani RSK, RS ili SRJ.
VM/ŠR
M.P.246 POMOĆNIK MINISTRA ODBRANE
Počuča Milan, dipl. prav. [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., SO Plaški, kut. 2.

71
1994., ožujak 24.
Knin
Protokol suradnje potpisan između Republike Grčke i RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO INFORMISANJA
Knin, Kralja Petra I Oslobodioca 30
faks: 078/719-023
Broj: 04-14-38/94.
Knin, 24. 03. 1994.
GRČKA REPUBLIKA Ksanta, 12. marta 1994. g.
OPŠTINA KSANTI

246
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo obrane II, Knin.

207
PROTOKOL SARADNJE
Danas 12. marta 1994. god. u subotu u 18.00 časova ministar informisanja Republike
Srpske Krajine gospođa Milena Tanjga, koja je posetila naš grad, a na poziv opštine Ksanta,247
sastala se sa gradonačelnikom gospodinom Filipom Amiridisom.
U svom razgovoru oni su se kosnuli nezaobilaznih istorijsko-religioznih i prijateljskih
veza između dva naroda, naglasili potrebu tešnje suradnje koja će praktično potvrditi tu
neophodnu vezu.
Posle razgovora zajednički su se saglasili u sledećem:
a) Potrebna je građanska saradnja-razmene poseta.
b) Pokrenuti ekonomsku saradnju RSK i Ksante.
c) Opština Ksante da pojača nastojanja da saradnju, unutar programa EEZ, između
opština Grčke i RSK.
d) Uspostaviti veze sa predstavnicima opštine Grčke i RSK radi razmene pogleda i
iskustava i potenciranja tema koje su od zajedničkog interesa kao npr.: Turizam (domaći
turizam (seoski), turizam istorijskog karaktera itd.)
e) Ministar informisanja RSK se saglasila da uzme učešće susretu predstavnika balkanskih
zemalja koji će se na predlog mjesnih vlasti, održati u Ksanti juna 1994. god.
Ovaj protokol su prihvatili i potpisali kako slijedi:
GRADONAČELNIK KSANTE MINISTAR INFORMISANJA RSK
Filip Amiridis Milena Tanjga

Preslika, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/132-101.

72
1994., ožujak 25.
Novi Sad
Molba Milana Kneževića Općinskom javnom tužiteljstvu u Drnišu da spriječi kriminal u
selu Štikovo

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Novi Sad, 25. 03. 1994. g.

– OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽILAŠTVU – M.P.248
DRNIŠ
Obraćam se Naslovu sa molbom da se preduzmu odgovarajuće i prema situaciji primerene
zakonske mere, u cilju sprečavanja ugrožavanja lične, građanske i imovinske sigurnosti, od
strane organizovane kriminalne grupe u selu Štikovu.
Ta grupa besposličara i siledžija, teroriše i fizički zlostavlja mirne građane, mahom starce,
manjinske (5%) Hrvatske, kao i Građane većinske (95%) Srpske nacionalnosti, koji bi
pokušali da im se suprostave, a sve u cilju iznuđivanja, krađe i otimanja imovine.

247
Xanthi.
248
Prijemni pečat: Okružno javno tužiteljstvo Knin, primljeno 12. 4. 1994.; org. jed. KTR, broj: 31/94.

208
Deluju otvoreno, tako da izgleda kao da im niko ništa ne može, ili da su u sprezi sa onima
koji treba da ih otkrivaju i privedu na odgovornost. Među meštanima je zavladao paničan
strah za ličnu i imovinsku sigurnost, a grupa zbog toga postaje još drskija, pa koriste
nametnutu “atmosferu straha” za pljačku i nasilje pod pretnjom i upotrebe raznovrsnog
vatrenog oružja.
Rođen sam u Štikovu pre 60 godina, odakle sam za vreme II svetskog rata (1942.) izbegao
kao dečak od 8 godina. Tada je narod u siromašnom Štikovu umirao od gladi, ali ovakvo
nasilje bilo je nezamislivo. Današnji nasilnici i lopovi, u odnosu na ono vreme, kradu i
pljačkaju ne birajući sredstva iz čistog besa. Zašto je tada bilo onako, a danas suprotno,
ovako, dobro je poznato svima u Štikovu, naročito starim?!
Te mlade delikvente, neke jedva da i poznajem, ali u selu su dobro svima po zlu poznati.
Svojim razbojničkim delovanjem stvorili su alarmantno stanje i nesigurnost, koje preti da
preraste u “hajdučiju” i strahovladu.
U zimu 1991/93 god. obijena je i opljačkana kuća, koju sam počeo da gradim za moj dugo
željeni “Povratak Zavičaju”, na lokaciji “Brijeg”. Vrednost pokradene opreme materijala i
alata je oko 8.000 DM. Ima indicija i osnovanih sumnji, da je to počinila ta ista grupa,
koja je tada počela da se organizuje i hara po Štikovu i ne samo po Štikovu. Moj konkretan
slučaj, navodim samo kao ilustraciju – primer, koji me jako žalost, kao i drugi bezbrojni
primeri takve i slične vrste.
Kao indicija, mogao bi da se obavi službeni razgovor sa Eraković Đurom, vlasnikom
prodavnice (zadruge), kod škole u Štikovu, sa pitanjem odakle mu cevi 11/2 (jedan i po col)
sa kojima je napravio ogradu oko kuće (kod škole), a napravio je posle pljačke moje kuće na
“Brijegu” odakle su ukradene, između ostalog i potpuno nove, baš takve, neupotrebljavane
crveno minizirane cevi ½ (jedan i po col), skelu 18 komana dužine po metra. Spisak ostale
pokradene opreme sa cevima, kao i 2 benzinska motora za betonsku mešalicu, od čega jedan
potpuno nov ne raspakovan “Tomos” i drugi polovan “DMB”, mogao bi dati moj sestrić
Ilija Graovac pok. Vase, koji je bio graditelj moje kuće na “Brijegu” i brinuo o tome.
Pritužbe na tako neodrživo stanje, iznela mi je grupa nezadovoljnih i ogorčenih građana iz
Štikova, a koji žive u Bat [..]249 Inđiji, Beogradu u nedavnoj poseti kod mene. Zabrinuti
su za sudbinu svojih starih roditelja i rodbine, koji žive na svojim […]250 ognjištima u
selu Štikovac, kao vredni i pošteni domaćini. To su Građani iz raznih Odbora za slanje
humanitarne pomoći Krajini, pa i Štikovu, te im takvo stanje još teže pada.
Prema njihovom saznanju, radi se o mladim ljudima, od 17 do 26 godina, besposličarima,
koje za sada niko ne sprečava u kriminalnom delovanju, do te mere da je zavladalo beznađe
i pitanje daljeg opstanka u inače tradicionalno mirnom, patrijahalnom selu Štikovu, a to su:
1. […],251 Ivana DAMIR – vođa grupe, sin bivšeg učitelja u Štikovu.
2. BURA, Milana GORAN – zv. “Gaćo”
3. DEBIĆ, Vase RAJKO
4. KNEŽEVIĆ, Bore JOVAN
5. KNEŽEVIĆ, Špire NIKOLA
6. KNEŽEVIĆ, Davida RADOVAN
7. GRAOVAC, Petra MILAN
8. ERAKOVIĆ, Đuro, zadrugar, otkupljivač ukradene robe

249
Nečitko u izvorniku.
250
Nečitko u izvorniku.
251
Nečitko u izvorniku.

209
Svi stalno nastanjeni u Štikovu i naoružani, automatima, pištoljima i bombama.
Zahvaljujem u ime Građana i lično ime, u nadi i našoj podršci, da će se zavesti red i
poštovanje Zakonske sigurnosti ovih Građana, kao i da će se zaustaviti eskalacija bezakonja
i da će se protiv vinovnika preduzeti zakonske mere.
S poštovanjem,
Milan S. Knežević, [v.r.]
21000 NOVI SAD
Fruškogorska 27

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., Okružni sud Knin, KTR, kut. 4.

73
1994., ožujak 26.
Knin
Odgovor Ministarstva obrane RSK na poslaničko pitanje Skupštini RSK u vezi nabave
goriva za izvršenje evakuacije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO ODBRANE
Broj: 01-1020-2/94
Knin, 26. 03. 1994. godine
SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
– S E K R E T A R I J A T –
Predmet: Odgovor na poslaničko pitanje
Sa sjednice Skupštine Republike Srpske Krajine od 21. 03. 1994. godine, aktom br. 02-
34/94 od 24. 03. 1994. godine, ovom Ministarstvu je dostavljeno poslaničko pitanje
poslanika Branka Bibića: “Kada će biti obezbjeđeno gorivo za izvršenje evakuacije?”
Po osnovi postavljenog pitanja daje se sljedeći
o d g o v o r:
Opštinski štabovi civilne zaštite izradili su planove evakuacije stanovništva, te su iskazali
potrebe u pogonskom gorivu za njeno izvršenje. Ukupne potrebe u gorivu za izvršenje
evakuacije ovom Ministarstvu iskazao je Republički štab civilne zaštite, koji je u više
navrata tražio da se ovaj veoma značajan problem riješi. Međutim, zbog poznatih teškoća
oko obezbeđenja nafte i naftnih derivata, te povećanih potreba za obavljanje tekućih
funkcionalnih zadataka, ovo Ministarstvo nije bilo u mogućnosti obezbjediti ukupno
potrebne količine. Obezbjeđene količine se čuvaju i bit će, u datoj situaciji, dostavljene svim
Opštinskim štabovima civilne zaštite kojima bude naređeno izvršenje evakuacije. U takvoj
situaciji, pogonsko gorivo bi se dostavilo neposredno nakon donošenja odluke o evakuaciji
stanovništva sa određenog dijela teritorije.
U vezi s navedenim, ovo Ministarstvo će uložiti napore u iznalaženju rješenja da se obezbedi
gorivo za evakuaciju u ukupno potrebnoj količini, nakon čega će se izvršiti distribucija po
Opštinskim štabovima civilne zaštite, odnosno nosiocima izvršenja evakuacije.
210
SM/MB
M.P.252 M I N I S T A R
kontraadmiral
Dušan Rakić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 5., kut. 5.

74
1994., ožujak 28.
Knin
Obavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK o imenovanju Ilije Prijića
vršiteljem dužnosti ministra unutarnjih poslova RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-1-1374-1/94. šifrirano dh
Knin, 28. 03. 1994. godine
SUP-a u RSK – svima –
Dana 28. 03. 1994. godine, na osnovu saglasnosti Vlade i Vrhovnog savjeta odbrane, za
vršioca dužnosti Ministra unutrašnjih poslova RSK, imenovan je mr. Ilija Prijić, dosadašnji
Sekretar Sekretarijata za unutrašnje poslove Knin.
Svi pomoćnici, Sekretari i ostali rukovodioci na terenu, dužni su se upoznati sa navedenim
kadrovskim postavljanjem.
N A Č E L N I K
M.P.253 Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

75
1994., ožujak 29.
Knin
Dnevni red 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA
Knin, 29. 03. 1994. godine

252
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo obrane III, Knin.
253 �
Prijemni pečat: primljeno 28. 3. 1994. u 14,45; poslano 29. 3. 1994. u 9,13; broj: 694.

211
 Na osnovu člana 72. i 73. Ustava RSK zakazujem nastavak I. redovnog zasjedanja
Skupštine RSK i predlažem sljedeći
D N E V N I R E D:
1. Usvajanje zapisnika sa prošle sjednice.
2. Predlog za izbor Vlade RSK.
3. Izvještaj o političko bezbedonosnoj situaciji.
4. Izvještaj o rezultatima pregovora RSK i RH održanim 22. 03. i 29. 03. 1994. godine
u Zagrebu.
5. Razmatranje uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave.
6. Informacija Ministarstva pravosuđa i uprave o imenovanim funkcionerima i donijetim
aktima na osnovu uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave.
6a. Predlog Ministarstva pravosuđa i uprave za verifikaciju izabranih funkcionera, i
potvrdu donijetih akata na osnovu navedenih uredbi.
7. Izvještaj Ministarstva unutrašnjih poslova o svom radu.
8. Predlog zakona o izmjeni zakona o državnim praznicima.
9. Amandman Vlade RSK na Ustav RSK i Zakon o vojsci RSK.
Nastavak zasjedanja održaće se 08. i 09. 04. 1994. godine u Kninu u Domu milicije sa
početkom u 10 časova.
M.P.254 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
Branko Vojnica, s.r.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 3., kut. 5.

76
1994., ožujak 30.
Knin
Zapisnik sa 79. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 79. sjednice Vlade RSK održane dana
30. 03. 1994. godine.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Budić Ljubiša, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić.
Sjednica je počela s radom u 9.15 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Đorđe Bjegović.

254
Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

212
Za sjednicu je predložen slijedeći
D N E V N I R E D:
1. Ministarstvo trgovine i turizma;
1.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu i
turizam,
1.2. Uredba o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti,
1.3. Zaključak u vezi Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda Republike Srbije,
1.4. Donošenje Odluke o osnivanju turističkog koncerna,
1.5. Donošenje Odluke o dopuni Odluke br. 05-5-112/93. od 07. 05. 1993. godine,
1.6. Izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
1.7. Uredba sa zakonskom snagom o dopuni carinskog zakona,
1.8. Donošenje Odluke o uvođenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK,
1.9. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra.
2. Ministarstvo odbrane;
2.1. Donošenje Odluke o odobrenju mirnodopske formacije,
3. Ministarstvo za urbanizam;
3.1. Donošenje Rješenja o izmjeni Rješenja br. 05-4-18/94. o imenovanju Savjeta
Prostornog plana RSK,
4. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
4.1. Prijedlog radne grupe za oživljavanje industrijske proizvodnje,
5. Ministarstvo sporta;
5.1. Zahtjev za odobrenje D-2 za potrebe učešća fudbalske reprezentacije RSK na turniru
u Prnjavoru.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
0. Izvještaj delegacije u vezi sporazuma potpisanog u Zagrebu,
3.2. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra
3.3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta,
4.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora
DP “Simo Dimić” Plaški,
4.3. Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra,
4.4. Informacija u vezi zahtjeva DP “Borovo”,
4.5. Problem štampanja “Službenog glasnika RSK” u DP “Mladost” Knin
6. Ministarstvo zdravlja:
6.1. Informacija o aktivnostima u Ministarstvu zdravlja,
7. Ministarstvo pravosuđa i uprave,
7.1. Donošenje Odluke o izboru sudija porotnika Okružnog suda Glina,
7.2. Donošenje Rješenja o izboru sudije Opštinskog suda za prekršaj Vukovar,
8. Izvještaj delegacije o posjeti Grčkoj,
9. Ministarstvo energetike i rudarstva;
9.1. Informacija o stanju u “NIK”-u,
9.2. Preispitivanje Odluke o kupovini vozila za MUP,
9.3. Donošenje Odluke u vezi plaćanja 30 tona nafte za potrebe škole,
10. Donošenje Odluke o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Moskvu.
Nakon ovih izmjena i dopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
213
 Ad-0
Na početku sjednice ministri Jarčević255 i Rakić256 podnijeli su izvještaj o političkim i
vojnim rezultatima pregovora u Ruskoj ambasadi u Zagrebu.
Oni su ukratko izložili glavne odredbe potpisanog sporazuma i odgovarali na pitanja
prisutnih planova Vlade. Naglašeno je da je ovo prvi korak i da će se pregovori nastaviti
u vezi rješenja ekonomskih pitanja prilikom kojih će se morati razriješiti korištenje brane
Peruča, Masleničkog mosta i Aerodroma Zemunik.
Na kraju rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj delegacije o pregovorima i daje puna podrška potpisanom sporazumu.
Ad-2
Na prijedlog ministra Rakića usvojeno je da se prije tačke 1. odradi točka 2. današnjeg
dnevnog reda, te je nakon obrazloženja mirnodopske formacije od strane ministra Rakića
donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na predloženu formaciju Ministarstva odbrane (prilog broj 1)
i
ODLUKA
o odobrenju mirnodopske formacije Ministarstva odbrane (prilog broj 2)
Ad-1
1.1. Nakon što je ministar Lazić257 obrazložio Pravilnik o ratnoj organizaciji i
sistematizaciji poslova u Ministarstvu trgovine i turizma usvojeni su u paketu svi pristigli
pravilnici ministarstva i vladinih institucija i to kako slijedi:
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu i turizam (prilog
broj 3)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna
pitanja (prilog broj 4)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu prosvjete (prilog broj 5)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu energetike i rudarstva (pr. br. 6)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu pravosuđa i uprave (prilog broj 7)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu inostranih poslova (prilog broj 8)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za zdravlje (prilog broj 9).
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu finansija (prilog broj 10)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu informisanja (prilog broj 11)

255 �
Slobodan.
256 �
Milan.
257 �
Đorđe.

214
 PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za saobraćaj i veze (prilog broj
12)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu
za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo (prilog broj 13)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u
Urbanističkom zavodu RSK (prilog broj 14)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republičkoj
geodetskoj upravi (prilog broj 15)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u
Republičkom zavodu za statistiku i informatiku (prilog broj 16)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Sekretarijatu Vlade (prilog broj 17)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republičkoj direkciji za robne reserve (prilog
broj 18)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova inspektorata rada, kao organizacione jedinice
resora za rad u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog broj 19)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova Centra za socijalni rad kao organizacione
jedinice resora za socijalna pitanja u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog
br. 20)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Srpskom narodnom pozorištu RSK Knin (pr.
broj 21)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republičkom hidrometeorološkom zavodu
(pr. br. 22)
1.2. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 23)
1.3. Donesen je
ZAKLJUČAK
u vezi Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda Republike Srbije (prilog br. 24)
1.4. U vezi odluke o osnivanju turističkog koncerna donesen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Nacrt Odluke prosljediti upravnim odborima radi zauzimanja stava, s tim da se ovo
prihvata kao inicijativa, a konačnu odluku će donijeti nova Vlada.
1.5. U vezi dopune Odluke br. 05-5-112/93. od 07. 05. 1993. godine donesen je

215
 ZAKLJUČAK
Usuglasiti sa direktorom carina gosp. Vinčićem258 i naredbom predsjednika Martića.259
interresorski razmotriti Ministarstvo finansija i carine.
1.6. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj
organizaciji I sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 25)
1.7. Vezano za Uredbu sa zakonskom snagom o dopuni Carinskog zakona donesen je
ZAKLJUČAK
Dostaviti na mišljenje carini SRJ, a potom dostaviti na potpis.
1.8. Donesena je
ODLUKA
o uvođenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK (prilog broj 26)
1.9. Doneseno je
RJEŠENJE
o postavljenju pomoćnika ministra (prilog broj 27)
Ad-3
3.1. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja br. 05-4-18/94. o imenovanju Savjeta prostornog plana RSK (prilog broj
28)
3.2. Doneseno je
RJEŠENJE ODLUKA
o imenovanju pomoćnika ministra za stambeno-komunalne poslove (prilog broj 29)
3.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 30)
Ad-4
4.1. Prihvaćen je
PRIJEDLOG
radne grupe za oživljavanje industrijske proizvodnje (prilog broj 31)
i donesen
ZAKLJUČAK
Radnu grupu za spoljnu trgovinu sačinjavaju: Milovanović,260 Krga261 i Todić262 s tim da
i ministarstvo trgovine treba dati svoj prijedlog.
Prehrambena industrija također nije obuhvaćena u prilogu broj 31, to je u nadležnosti
Ministarstva poljoprivrede.
Zadužuju se resorna ministarstva da do slijedeće sedmice dostave timove za ostale resurse
(saobraćaj i veze, školstvo, zdravstvo itd.)
4.2. Doneseno je

258 �
Svetozar.
259 �
Milan.
260
Mirjana.
261
Priređivači nisu utvrdili ime.
262
Priređivači nisu utvrdili ime.

216
 RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Simo
Dimić” Plaški (pr. br. 32)
4.3. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra (Plavljanić Dušan) (prilog broj 33)
4.4. Ministar Arbutina263 upoznao je članove Vlade sa informacijom kombinata “Borovo”
o nemogućnosti direktnog plasmana robe u Jugoslaviji i prijedlogom da se vezano za to
osnuje preduzeće “Borovo – Beograd” sa sjedištem u Beogradu.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Obaviti kontakt sa carinama Jugoslavije i Ministarstvom trgovine Srbije radi iznalaženja
rješenja u ovom slučaju.
4.5. Ministar Arbutina upoznao je članove Vlade sa problemima s kojima se susreće DP
“Mladost” iz Knina vezano za štampanje “Službenog glasnika RSK”. navedeno preduzeće
traži finansiranje određene opreme kako bi se udovoljilo zahtjevima za brže štampanje
i distribuciju “Službenog glasnika” u koju svrhu im treba 78.000 novih dinara, a oni bi
isfinansirali 15.000 novih dinara.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Uputiti zahtjev JP “NIK” i još nekim državnim preduzećima s molbom da se pomogne
finansiranje opreme za JP “Mladost”.
Ad-5
Ministar Knežević264 je obrazložio zahtjev za dodjelu 380 litara D-2 za potrebe učešća
omladinske i olimpijske reprezentacije RSK na turniru u Republici Srpskoj (prilog broj 34).
Potom je donesena
ODLUKA
o odobrenju goriva (prilog broj 35)
Ad-6
6.1. Ministar Kostić265 je govorio o problemima sa kojima se susreće zdravstvo usljed
nedostatka finansijskih sredstava i založio se za uvođenje participacije kao jedinog rješenja
za prevazilaženje nastalog stanja.
Nakon njegovog izlaganja i kratke diskusije donesen je
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje informacija i podržavaju mjere ministarstva zdravlja, s tim da će
konačnu odluku donijeti nova Vlada.
Ad-7
7.1. Donesena je
ODLUKA
o izboru sudija porotnika Okružnog suda Glina (prilog broj 36)
7.2. Doneseno je

263
Nebojša.
264 �
Milan.
265 �
Spiro.

217
 RJEŠENJE
o izboru sudije Opštinskog suda za prekršaje Vukovar (Marko Rogulja) (prilog broj 38) I
(Petrović Milovan – prilog broj 37)
Ad-8
Izvještaj za Vladu (prilog broj 39) o boravku naše delegacije u Grčkoj podnijela je Milena
Tanjga. Potom je otvorena rasprava u kojoj je osim posjete Grčkoj od strane ministra
Kužeta266 i Arbutine potencirana i finansijska pomoć DIC-u “Veritas”.
Po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj iz Grčke, a što se tiče pomoći DIC-u “Veritas” neka prijedlog dostavi
Upravni odbor “Veritasa”.
Ad-9
9.1. Ministar Krička267 je upoznao članove Vlade sa naredbom predsjednika Martića
o stavljanju van snage Naredbe bivšeg predsjednika Hadžića268 o imenovanju Gojka
Kovačevića za generalnog direktora NIK-a. U toj naredbi između ostalog je i postavljen
nalog Vladi da imenuje novog direktora NIK-a.
Potom je otvorena rasprava u kojoj je učestvovala većina ministara, a po završetku
rasprave donesena je
ODLUKA
o postavljenu predsjednika Upravnog odbora “NIK”-a za vršioca dužnosti direktora (prilog
broj 40).
9.2. U vezi Odluke o kupovini vozila za potrebe MUP-a donesene na prošloj sjednici
Vlade zbog uočenih grešaka u tekstu odluke donesena je nova
ODLUKA
o kupovini vozila (prilog broj 41)
9.3. Vezano za račun “NIK”-a u iznosu od 27.000 novih dinara za 30 tona nafte za škole
donesen je
ZAKLJUČAK
o plaćanju sa budžetske pozicije prosvjete (prilog broj 42)
Potom je na zahtjev ministra Kneževića da se iz 2.000.000 novih dinara dodjeljenih
prosvjeti odobri 1.000 novih dinara za knjigu koju je izdala škola u Pakracu donesen
ZAKLJUČAK
U konkretnom slučaju nije potrebna Odluka vlade već to može rješiti Ministarstvo
prosvjete.
Također je pod ovom tačkom donesena i
ODLUKA
o odobrenju nabavke osnovnih sredstava (pr. br. 43) uz napomenu da će se isplata izvršiti
kad se ostvare prihodi za ministarstvo prosvjete.
Ad-10
Donesena je
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Moskvu (prilog broj 44)

266 �
Radomir.
267 �
Milivoj.
268 �
Goran.

218
 S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 14.30 časova.
U poslijepodnevnim časovima održana je sjednica Vlade s mandatarom za sastav nove
Vlade g-dinom Borislavom Mikelićem.
Sjednica je počela u 15.30 časova.
Predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. Državni projekt Vlade RSK
2. Pripreme za Skupštinu.
Ad-1
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Bjegovića o državnim projektima iz oblasti
energetike i rudarstva govorio je ministar Milivoj Krička. Mi smo u odgovarajućem
nedostatku električne energije jer istočni dio RSK nema vlastite izvore pa uvozi iz Srbije.
Glavni zadaci su kvalitetnije napajanje Baranje kojoj treba 110 kilovoltni vod, a ima 35
kilovoltni, nije rješeno područje Korduna i radimo dalekovod Pltivice-Slunj za što nam
treba 1,5 miliona dinara za završetak radova, zatim vod između Slunja i Plaškog da bi se
riješio Plaški, te u Dalmaciji problem Obrovca. Potrebno je također sufinansirati i izraditi
dalekovod od Ugljevika do Lončara za povezivanje sa Srbijom.
Za sada preko ljeta možemo dobivati 80 megavata struje dnevno što je ¼ naših potreba.
Što se tiče “NIK”-a situacija je dosta teška jer do početka godine nismo imali gotovo nikakve
kontrole nad njim. U NIK-u se dnevno proizvodi 330 tona goriva, a planiramo do kraja
godine s nekim investicionim ulaganjima u proizvodnju povećati dnevnu proizvodnju na
450 tona. Ugalj eksploatišemo u Modrinom selu i Siveriću ali je eksploatacija vrlo mala
zbog velikih teškoća transporta.
Potom je o PTT sistemu govorio Boško Vitas, pomoćnik ministra. Čitav PTT saobraćaj
bio je naslovljen na glavne centrale koje su izvan Krajine i bio je veliki posao to prebaciti na
istok. Ostao je državni projekat (prenosni putevi i glavne centrale Knin, Vojnić, Korenica,
Petrinja) koje se naslanjaju na tranzitnu centralu u Banja Luci. Za opremu treba 300-
400.000 DM. U Petrinji treba proširenje, a ostale tri treba nanovo napraviti. Zato treba
1,5 miliona dinara. Treba razmišljati i o kadrovima jer tu smo deficitarni što se tiče PTT-a.
Jednom rječju, što se troškova tiče, za najosnovniji dio posla treba nam 2,5 miliona dinara.
Borislav Mikelić – od direktora PTT Srbije dobio sam informaciju da će oni uložiti
u naše područje 10 miliona američkih dolara, oni dolaze na Plitvice za 10-15 dana radi
uvezivanja u jedinstveni PTT sistem Jugoslavije.
Zatim je dijelu poljoprivrede govorio ministar Brnović. Osnovna aktivnost je bila u
zaustavljanju pada proizvodnje, a sa druge strane aktivnosti za budućnost (Ravni kotari,
Gavrilović, Šećerana Beli Manastir, te govedarstvo (proizvodnja mlijeka i mesa)). Zahtjevi
poljoprivrede su 46 miliona dinara, ali će se napraviti veliki posao ako osiguramo pola od
ove sume.
Nikola Milanović – ciljali smo 40 tona đubriva za poljoprivredu, a do sada je nabavljeno
10 tona. Vlada je donijela odluku da se mazut stavi u funkciju nabavke đubriva i uložili smo
10.000 tona mazuta.
Milivoj Krička – potpisan je ugovor za uvoz 5.000 tona nafte. Sredstva su deponovana u
banci i po zadnjim informacijama iz NIK-a količine su na pripremi i utovaru.
Đorđe Bjegović – ako sutra ne dobijemo informaciju pod hitno treba ići u “NIS” u
Beograd i tražiti interventno bar 1.000 tona nafte.
219
 Vojin Peurača – na zadnjoj Skupštini je usvojen budžet za cijelu godinu koji je rađen
po potrebama korisnika. Država je “teška” 453 miliona dinara, a planirano je 332 miliona
vlastitih prihoda da bi deficit bio 120 miliona. Po sadašnjim pokazateljima mjesečno imamo
vlastitih prihoda 1,5 miliona što je daleko ispod planiranog.
Đorđe Bjegović – u državne projekte iz budžeta ne možemo računati ni na jedan dinar.
Ministar Arbutina je potom govorio o ostala 3 državna projekta. Na početku izlaganja
ministar je sugerisao da se uradi slijedeće: izmjena Ustava RSK, donošenje Zakona o
teritorijalnog organizaciji, vraćanje finansijskih tokova u tokove platnog prometa jer bez
toga nema budžeta i kontrolu protoka roba (carine i kontrola unutar RSK). To su četiri
ključne aktivnosti koje mora izdefinisati nova Vlada. Peto se odnosi na Dekret o radu jer mi
imamo kadrove ali ne žele raditi. Što se tiče industrijske proizvodnje Ministarstvo industrije
je nadležno za sve grane industrije osim građevinske i prehrambene industrije, što je jedan
od problema u finansiranju ovog ministarstva. Tek u 9/93. uspjeli smo jedan dio sredstava
(2,5 mil. DM) plasirati u industrijsku proizvodnju preko odluke Vlade, a planirano je bilo u
zadnjem kvartalu 1993. ulagati 10 mil. DM mjesečno. U narednih 3-6 mjeseci možemo biti
zadovoljni ako se postojeći nivo proizvodnje ne smanji. Što se državnog projekta (trgovine
stočne grane “Gavrilović”, Pamučna prediona “Glina” i Ravni kotari, njih bi finansirala
“Beobanka” i “Mješovita Krajinska banka” Mirkovci.
Nakon ministra Arbutine o problemima zdravstva i školstva kratko su izlagali ministri
Kostić i Knežević.
Đorđe Bjegović, predsjednik Vlade je potom zaključio raspravu na ovu tačku dnevnog
reda konstatacijom da osim ovih državnih projekata ova Vlada nema operativnih mogućnosti
više ništa da radi.
Borislav Mikelić je potom konstatirao da sve što je u kontinuitetu dobro treba dograđivati.
Jedan dio ljudi će raditi i u novoj Vladi, a i nemoguće je izvršiti primopredaju za jedan dan.
Zbog toga će stara i nova Vlada jedno vrijeme morati raditi zajedno.
Ad-2
Nakon što je sekretar Štrbac pročitao dnevni red Skupštine zakazane za 08. i 09. 04.
1994. na molbu mandatara Borislava Mikelića Vlada je preuzela obavezu da utvrdi prijedlog
Zakona o izmjenama i dopunama zakona o ministarstvima koji će uz već utvrđen prijedlog
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi biti na dnevnom redu Skupštine kao i
izbor nove Vlade.
Na kraju sjednice predsjednik Bjegović upoznao je članove Vlade da će se sutra održati
sastanak sa Fikretom Abdićem, te je shodno tome donesen
ZAKLJUČAK
Za razgovore i sklapanje poslova sa AP Zapadna Bosna ovlašćuje se preduzeće “Knineh”.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 19.00 časova.269
Predsjednik Vlade
Đorđe Bjegović

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

269
Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

220
 77
1994., ožujak 30.
Glina
Brzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog plaćanja novim dinarom kao
valutom

RSK–MUP
SUP–GLINA
BROJ: 004-08/3-26/134-94.
GLINA, 30. 03. 1994. GODINE.
MUP–KNIN
VEZA VAŠA DEPEŠA BROJ: 08/3-1-1283-1/94. OD 22-03-1994. GODINE
OBAVJEŠTAVAMO VAS SLEDEĆE:
DANA, 28. 03. 1994. GODINE SA POČETKOM U 08.00 ČASOVA NA
PODRUČJU SUP-A GLINA PODUZETA JE AKCIJA KONTROLE GOTOVINSKOG
PLAĆANJA NOVIM DINAROM U PRIVATNIM I DRUŠTVENIM (DRŽAVNIM)
PODUZEĆIMA.
KONTROLOM JE BILO OBUHVAĆENO UKUPNO 169 OBJEKATA,
DRUŠTVENIH JE 68 A 101 SU PRIVATNA PODUZEĆA, SAMOSTALNE
TRGOVAČKE RADNJE, UGOSTITELJSKI I DRUGI REGISTRIRANI OBJEKTI,
U SVIM OBJEKTIMA JE UTVRĐENO DA JE U UPOTREBI NOVI DINAR I TO
U MANJIM KOLIČINAMA, A PRETEŽNO SE KORISTI DEVIZNO SREDSTVO
PLAĆANJA (DM), KONTROLOM DEVIZNE BLAGAJNE U DRUŠTVENIM
(DRŽAVNIM) PREDUZEĆIMA ZAPISNIČKI JE KONSTATIRANA KOLIČINA
DEVIZA U ISTOJ, ODGOVORNO LICE UPOZORENO DA DO 01.04.1994.
DEVIZNA SREDSTVA PREDAJU NA DEVIZNI RAČUN TE SE IZVRŠI ZAMJENA
ZA NOVI DINAR. ISTO TAKO ZAPAŽENO JE DA U POJEDINIM BANKAMA
NIJE BILO NOVIH DINARA U DOVOLJNIM KOLIČINAMA TE DA POJEDINE
SLUŽBE SU NEADEKVATNO ORGANIZOVANE.
U TOKU PRIPREME AKCIJE KONTROLE GOTOVINSKOG PLAĆANJA DOŠLI
SMO DO SAZNANJA DA SU FINANCIJSKA POLICIJA I TRŽNA INSPEKCIJA
IMALI SASTANAK U VEZI PROMJENA PROPISA I UVOĐENJA NOVOG DINARA
KAO OSNOVNOG SREDSTVA PLAĆANJA TE DA IM JE NA TOM SASTANKU
SUGERISANO DA SE DOSLEDNOM PRIMJENOM PROPISA ZAPOČNU 01.04.94.
GOD. S TIM U VEZI DANA 29. 03. 1994. GODINE JE ODRŽAN SASTANAK SA
PREDSTAVNICIMA PRAVNIH I FIZIČKIH LICA REGISTRIRANIH U GLINI
SA CILJEM UPOZNAVANJA SA PROMJENAMA PROPISA, KOJEM SASTANKU
SU PORED PREDSTAVNIKA FINANCIJSKE POLICIJE, TRŽIŠNE INSPEKCIJE
PRISUSTVOVALI I PREDSTAVNICI I SUP-A GLINA, SDK TE DEVIZNOG
INSPEKTORA.
PREDNJE VAM DOSTAVLJMO NA ZNANJE.

221
SEKRETAR
NIKOLA BJELAC M.P.270

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

78
1994., ožujak
Petrinja
Procjena sigurnosnog stanja od strane Ministarstva obrane RSK na području uprave
“Banija”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO ODBRANE
Uprava “Banija” Petrinja
BROJ: SP-05-27/1
Petrinja, mart 1994.
PROCENA BEZBEDNOSTI STANJA NA PODRUČJU
MO UPRAVE “BANIJA”
Područje Banije čine opštine Gina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag. Na ovom
području živi oko 70.924 stanovnika. U vojnoj evidenciji na području Banije evidentirano
je oko 15.076 v/o što čini 21,25% od ukupnog broja stanovnika.
Na području Banije formacijski je organiziran i djeluje 39. korpus SVK sa svojim nižim
jedinicama.
Uprava “Banija” preko svojih Odelenja odbrane u Glini, Petrinji, Dvoru, Kostajnici i Sisak-
Capragu popunjava jedinice 39. korpusa SVK i to: 24., 26., 31., 33. pbr. Samostalni odred
Gradusa i 87. pob Čerkezovac. Prema raspoloživim podacima u jedinicama 39. korpusa
SVK angažirano je 11.050 v/o. Na ovom prostoru u zoni odgovornosti 39. korpusa SVK
vodio se građanski – nacionalni rat za oslobođenje srpskih prostora od ustaške vlasti
Republike Hrvatske. Na osnovu ovoga može se zaključiti da je u redovima 39. korpusa SVK
najviše v/o srpske nacionalnosti.
Na osnovu podataka kojima raspolažemo vidljivo je da imamo v/o nesrpske nacionalnosti
koji su angažirani u SVK, na radnoj obavezi ili civilnoj zaštiti.
Tabelarni prikaz angažiranih v/o nesrpske nacionalnosti po opštinama – Prilog br.1.
Iz tabele vidljivo je da su 496 v/o nesrpske nacionalnosti angažirano u jedinicama SVK, na
radnoj obavezi i CZ.
U jedinicama 39. korpusa SVK nalazi se 383 v/o nesrpske nacionalnosti, 72 v/o nesrpske
nacionalnosti angažirano je u privrednim organizacijama po osnovu radne obaveze, a 41 v/o
nesrpske nacionalnosti angažirano je u CZ i odbrani.

270
Prijemni pečat: primljeno 30. 3. 1994. u 15,40.

222
U jedinicama SVK 39. korpusa angažirano je 137 Hrvata i 19 Muslimana a upravo jedinice
39. korpusa u svojoj odgovornosti vodile su borbe protiv jedinica hrvatske i muslimanske
vojske.
U jedinicama 39. korpusa SVK angažirano je 10 Hrvata oficira i 7 podoficira hrvatske
nacionalnosti.
Najveći broj v/o hrvatske i muslimanske nacionalnosti angažiran je u 24. pbr SVK – 51, 26.
pbr SVK – 39, 31. pbr SVK – 34, 33. pbr SVK – 24 i Samostalni odred Gradusa 8.
V/o koji su se izjasnili kao Jugoslaveni najviše ih je angažirano u Petrinji 165, zatim Glini
49 i Gradusi 5.
Po osnovu radne obaveze i CZ angažirano je 86 Hrvata i 2 muslimana koji su v/o na
području Banije.
Najviši v/o hrvatske nacionalnosti angažiranih po osnovu radne obaveze je u Kostajnici
– 19, Glini – 16, Petrinji – 11, a po osnovu CZ i odbrane angažirano je 39 v/o hrvatske
nacionalnosti.
Sa područja Banije prema raspoloživim podacima i informacijama iz Odelenja odbrane 441
v/o nalazi se u drugim srpskim zemljama što znači van teritorije RSK. Isto tako 464 v/o
nalazi se u inozemstvu što znači van granica bivše Jugoslavije.
Ovi podaci su trenutni i promjenjivi a podatke za opštinu Petrinja o v/o koji su u inozemstvu
ili van RSK teže je utvrditi iz razloga što je sva evidencija i kartoteka iz bivšeg OSNO
Petrinja odnešena od strane ustaške vlasti Republike Hrvatske.
Također raspolažemo sa podatkom da na našem području Banije ima registriranih 424
privatnih preduzeća, trgovačkih, ugostiteljskih i ostalih radnji čiji su vlasnici u većini v/o.
Proglašenjem ratnog stanja u RSK od 22. 01. 1993. godine i opšte mobilizacije pristupilo se
mobilizaciji v/o i MTS za potrebe RJ na čitavom području MO Uprava “Banija”.
Odaziv v/o nakon uručivanja mob. poziva u svoje RJ bio je zadovoljavajući, tako da se
procenat odaziva kretao od 81,6% do 117% po nižim RJ.
Na osnovu informacija o neodazivu v/o iz jedinica i Odelenja odbrane a na osnovu
proglašenja ratnog stanja i javnog poziva na opštu mobilizaciju, a u skladu sa naređenjem
MO Knin preko k-de Korpusa i nižih jedinica pristupilo se nasilnom privođenju tamo gdje
je to bilo potrebno.
U periodu iza 22. 01. 1993. godine na našem području Banije nastale su da djeluju dvije
grupe v/o (paravojne formacije). Specijalna jedinica “Šilt” u Glini i grupa “Stiv” u Petrinji,
dok u ostalim opštinama u našoj zoni odgovornosti nismo imali tako sličnih primjera.
Najviše problema bilo je sa grupom “Šilt” koja se nije htjela staviti pod komandu 24. pbr.
U početku opšte mobilizacije od k-danta 24. pbr Glina usmeno je rečeno da se Specijalnoj
jedinici “Šilt” ne uručuju pozivi za mobilizaciju. Nakon nekoliko dana tačnije 06. 02.
1993. godine stigao je usmeni zahtjev za mobilizaciju grupe “Šilt”. Nakon zaprimanja
pismenog zahtjeva od 07. 02. 1993. za mobilizaciju od mob. organa 24. pbr sa imenima i
prezimenima. Odelenje je uzimalo podatke iz svoje evidencije i u dogovoru sa k-dantom 07.
02. 1993. godine otpočelo se pozivanjem v/o grupe “Šilt”.
Na spisku se nalazilo 45 v/o nakon sravnjenja evidencije i pisanja poziva ustanovljeno je
da su 2 regrutni obaveznici (Korica Steve Goran, rodj. 1974. i Vujaklija Branka Boro, rođ.
1974), da se 6 v/o ne vode u evidenciji Odelenja odbrane Glina (Beronja Đuro, Tintor
Pero, Tepšić Simo, Vuković Milan, Martinović Stojan i Vajagić Marko), tako da je upućeno
37 poziva a raspored prema VES-u vršio je mob. organ 24. pbr, a Odelenje odbrane je
obavešteno o rasporedu po nižim RJ u sastavu 24. pbr – Prilog br. 2.
223
S obzirom da su vođena borbena dejstva na Severno-dalmatinskom ratištu nesmanjenom
žestinom toku II i III mj. 1993. godine odlazak jedinica sa Banije u Benkovac na ispomoć, a
istovremeno pojačano obezbeđenje granice koju brani 39. korpus SVK uslijedio je telegram
39. korpusa SVK 24. pbr. da se u potpunosti mobiliše Grupa “Šilt” i rasporedi po VES-ima.
MO Uprava “Banija” je uputila naređenje Odelenju odbrane Glina od 18. 03. 1993. godine
broj SP-351-21/2-93. o ponovnom upućivanju poziva v/o grupe “Šilt” zbog usložavanja
situacije u zoni odgovornosti 24. pbr., a isto tako na osnovu primjedbi i pritužbi boraca
kao i građana da na našem području ima nemobilisanih v/o (privatnika, imućnijih građana,
mlađih ljudi i ostalih). Odelenje odbrane Glina na osnovu naređenja Uprave “Banija”
uputila je 28 poziva 19/20. 03. 1993. godine od kojih je uručeno 25, a 3 v/o su se nalazila
u RJ.
Na području Opštine Petrinja Grupa “Stiv” isto tako u samom početku mobilizacije djeluje
samostalno da bi kasnije bila podjeljena u 4 podgrupe i po jedna pridodata svakom bataljonu
31. pbr kao izviđačka grupa (k-diri grupa Bunčić Stevo “Stiv”, Sanader,271 Krajčinović272).
Iz ove grupe pojedinci su se borili nedozvoljenim radnjama pa su došli pod udar zakona i
protiv njih su pokrenute određene istražne radnje da bi se mogle odrediti sankcije.
U periodu ljetnih mjeseci dio v/o na našem području demobilisan je po dogovoru sa k-dama
brigade i upućen na radnu obavezu do otpočinjanja borbenih dejstava, a dio je napustio
jedinice po raznim osnovama (privatni zahtjevi, samovoljno napuštenje i ostalo).
Povodom ponovne agresije Republike Hrvatske na dijelu Like 09. 09. 1993. godine
ponovno se vrši mobilizacija v/o svih koji su napustili svoje RJ po bilo kom osnovu osim
onih koji su imali utvrđen RR po osnovu radne obaveze.
Naročitu pažnju mobilisanja v/o trebalo je posvetiti mobilizaciji vlasnika privatnih
preduzeća, radnji, pripadnika paravojnih formacija kao i imućnijih i uglednijih ljudi koji bi
svojim ponašanjem i djelovanjem mogli negativno utjecati na moral i raspoloženje boraca
na prvim borbenim linijama. Obzirom da je bilo usmenih primjedbi od strane pojedinih
k-di, boraca i ostalih građana da ima mladih ljudi koji se šeću, obavljaju svoje privatne
radnje pa i bave se nedozvoljenim poslovima, izvršen je uvid po svim Odelenjima odbrane i
k-dama brigada 15. i 16. 09. 1993. godine po svim tim pitanjima i ustanovljeno je slijedeće:
– da su uglavnom RJ same vršile pozivanje v/o (demobilizaciju) i to Kostajnica, Dvor i
Sisak-Caprag,
– da je Odelenje odbrane u Petrinji, a na zahtjev VP 9142 vršila pozivanje 240 v/o,
– da je Odelenje odbrane u Glini za potrebe VP 9138 vršilo pozivanje 118 v/o koji su bili
privremeno na radnoj obavezi,
– u Odelenju odbrane Glina nakon uručivanja mob. poziva odaziv je bio dobar i nije bilo
potrebno privođenje v/o.
U Odelenju odbrane Petrinja zbog neodaziva v/o na uručene mob. pozive napisan je nalog
za privođenje 17 v/o. – Prilog br. 3.
U Odelenjima nema podataka o neodazivu v/o koje su pozivale same RJ koji su bili odsutni
po bilo kom osnovu, jer RJ nisu dostavile povratne informacije.
Na osnovu ovih podataka i informacija može se zaključiti da bi se mobilizacija v/o mogla
izvršiti uspješno odnosno u koliko bi bili ispunjeni ostali uslovi za mobilizaciju (vozila, gorivo,
kurirski sistem razrađen, organizirani prihvat v/o u RJ) da bi odaziv bio zadovoljavajući u

271
Dragan.
272
Željko.

224
prvom momentu od 12 časova za uspješnu organizaciju odbrane od eventualne agresije
vojske RH.
Na osnovu podataka i izvještaja iz Odelenja odbrane oko demobilizacije od 09. 09. 1993.
godine opet se pojavljuju problemi prisutnosti v/o u 24. pbr Glina pojedinaca grupe “Šilt”
i ostalih privatnih preduzetnika, vlasnika privatnih radnji. Iz razgovora sa predstavnicima
k-de 24. pbr (major Ćupović, major Dodoš, kap. Manojlović) 15. i 16. 09. 1993. godine dio
pomenutih v/o su na spisku RJ ali se ne nalaze u njoj, a nije ni napisan nalog za privođenje,
a ranije ni jednom naredbom k-de nisu demobilisani.
Na području Gline ima dosta privatnih trgovačkih, ugostiteljskih i ostalih radnji, blizina
granice sa Cazinskom krajinom na kojoj se dosta vršilo nedozvoljenih radnji (Šentilj
trgovina, šverc) pa se može procjenjivati da su se pojedinci upuštali u te nedozvoljene radnje
što je u suprotnosti sa zakonskim propisima tako da su došli pod udar zakona. Sve ove
pojave negativno se mogu odraziti na odbranu u zoni odgovornosti 24. pbr SVK, tako i
zoni odbrane 39. korpusa SVK.
Na području Opštine Glina u svojoj kancelariji ubijen je i k-dant brigade p.puk Lukač
Dušan.
Iz grupe “Šilt” 3 v/o su lišeni slobode zbog sumnje da su se ogriješili o zakonske propise i to:
1. Martić Vlade Siniša, rođ. 1962.
2. Vignjević Dušana Nebojša, rođ. 1969.
3. Ponedeljak Ivana Zoran, rođ. 1965.
U posljednje vrijeme poslije 09. 09. 1993. godine pojavila se Grupa “Trgovački odred” u
Petrinji sa 39 v/o od kojih se neki vode u evidenciji Odelenja odbrane Glina i Kostajnica, a
smešteni su na području “PIGIK-a”.273 Najveći dio njih su privatnici, trgovci, ugostitelji ili
se bave nedozvoljenim radnjama. Nalaze se na rasporedu uglavnom u 31. pbr., 3 pb i to 24
v/o, a 6 v/o se ne vode u evidenciji Odelenja odbrane Petrinja. – Prilog br. 4.
Najveći broj njih vlasnici su skupih automobila, kombija, kamiona i ostale vredne imovine
stečene u ratu. Pojedinci od njih su često putovali sa svojim vozilima na relaciji Petrinja-
Glina-Topusko pa se može zaključiti da su i učesnici trgovine sa Cazinskom krajinom
(Šentilj).
Ovakovo ponašanje ove ili sličnih grupa može imati negativan uticaj na borce i njihov moral
kao i na poštene građane Petrinje, što može imati i negativnosti u zoni odgovornosti 31. pbr.
Zajednička njihova česta druženja su u lokalima “AS” – vlasništvo ____________ , zatim
Bifeu u Starom hotelu vlasništvo Fićur Nikole koji je bio ujedno k-dant 3. pb.
Nakon izvršenih ovih nekoliko zapažanja postavlja se pitanje da li postoji sprega između
pojedinih k-dira, k-danata jedinica sa pripadnicima paravojnih formacija, privatnicima,
ugostiteljima i imućnijim građanima pa se oslobađaju iz jedinica i obavljaju svoje privatne
radnje u civilu, a kritike se upućuju Ministarstvu odbrane da nisu mobilisani svi v/o.
U svakom slučaju može da ima i onih koji nisu mobilisani, ali je to mali broj, a veći je broj
onih koji se šeću jer su pušteni iz jedinice od pretpostavljenog starešine.
Ministarstvo odbrane – Uprava “Banija” je izvršila svoju obavezu u 1993. godini po pitanju
uputa regruta na odsluženje vojnog roka kako slijedi:
– 15. 01. 1993. u NC Knin upućeno je 92 regruta
– 15. 10. 1993. u NC Bruška upućeno je 15 regruta
– 08. 11. 1993. u NC Zrenjanin i Vršac upućeno je 51 regrut

273
Dio grada Petrinje.

225
– 01. 12. 1993. u NC Ćuprija upućeno je 98 regruta
– 09. 01. 1994. u NC VJ upućeno je 165 regruta.
Ukupno u 1993. godini upućeno je na služenje 421 regrut, a za 18 regruta prema
raspoloživim podacima priznato je služenje vojnog roka u RJ SVK odnosno 39. korpusu.
Zbog agresije Republike Hrvatske 22. 01. 1993. regruti iz Nastavnog centra Knin vraćeni
su na Baniju u 39. korpus.
Slobodnih za uput nema do nove regrutacije u 1994. godini. Za regrutaciju u 1994. godini
ukupno je uvedeno 504 regruta.
Vidimo da je najviše regruta upućeno krajem 1993. godine i to na obuku u NC Vojske
Jugoslavije jer postoje bolji uvjeti za stručniju i kvalitetniju obuku. U toku 1993. godine u
Odelenja odbrane dolazili su pojedinci i informisali se za odlazak u vojsku kako regruti tako
i pojedini roditelji. S obzirom da je uput realiziran krajem 1993. godine u VJ pojavljuju se
pojedine informacije i kritike (zašto se služi u VJ – pitanje obilježja u SRJ, polaganje svečane
obaveze, kao i druga pitanja koja se pojavljuju u RSK).
Kako je u RSK bila aktivnost oko izbora u 12. mjesecu 1993. i prvom mjesecu 1994. godine
problemi su u pojedinim NC bili i izražajniji (Zrenjanin, Ćuprija).
Tako su pojedini regruti u Garnizonu Ćuprije bili nedisciplinirani, neposlušni, razbijali
i stvarali nered. Organizatori su bili povezani sa pojedinim predstavnicima SDS Krajine,
pa su se i postavljala tako razna politička pitanja, (zašto se služi u SRJ, polaganje svečane
obaveze, državna obilježja druge države, da li će se glasati na izborima u RSK i drugo), što
znači da nisu bila pitanja oko obuke, života i rada u NC VJ već druga razna pitanja koja se
mogu dovoditi u vezi sa stranačkim predizbornim i izbornim aktivnostima u RSK.
Prilog br. 5 – Informacija o prekidu obuke vojnika SVK u VP 2875 Zrenjanin
Zbog svih negativnosti i problema koji se javljaju na našem području potrebno je ostvariti
što veću saradnju, koordinaciju i povezanost kao i uvažavanje između organa civilne vlasti
SVK, SJB i Ministarstva odbrane da bi sistem odbrane i vlasti funkcionisao što bolje uz što
manje negativnih pojava i posljedica.
Na naše području ima dosta građana koji imaju članove familije, rodbine, prijatelja i ostale
u RH i na razne načine ostvaruju kontakte sa njima u RH što se ne smije nikako zanemariti.
Može se pretpostaviti da li možda netko radi i u korist RH, a kod nas zauzima određeno
rukovodno ili komandno mjesto. Prema informacijama od pojedinih građana koji dolaze
iz Republike Hrvatske najveći dio Srba izbjeglih iz Petrinje nalaze se odmah iza Kupe
angažirani u jedinicama hrvatske vojske na ovom našem području.
ZAKLJUČNI DIO
Na području Banije većina v/o u redovima SVK su pripadnici srpske nacionalnosti.
Od samog izbijanja ratnih sukoba na našem području može se zaključiti da smo sada
u obrambenom smislu jači i organiziraniji, međutim neophodno je da civilna vlast
profunkcioniše u potpunosti jer ne funkcionisanje sistema vlasti kao i neaktivnost u
pokretanju privrede u znatnoj mjeri utječe na stanje u vojsci i odbrani RSK.
U sadašnjoj organizaciji SVK ne smije se dozvoliti neke nove paravojne formacije, grupe,
što može imati negativnih posljedica na odbranu naše zone odgovornosti.
Potrebno je ostvariti daleko veću saradnju i koordinaciju svih učesnika u RSK – organa
civilne vlasti, organa MUP-a, SVK, MO kao i svih ostalih na organizaciji i uspostavljanju
pravne države i stvaranju RSK.
Posvetiti veliku pažnju mjerama bezbednosti i razotkrivati one koji žele zajedništvo sa RH
kao i sve izdajnike koji iz bilo kojih razloga rade u interesu Republike Hrvatske.
226
Raditi na sprečavanju šverca, kriminala i otkrivanju prekršioca zakona i na taj način
uspostavljanju povjerenja naroda u vlast i SVK.
Posvetiti daleko veću aktivnost oko pokretanja pojedinih poduzeća i privrede u cjelini jer se
svaki dan povećavaju socijalni problemi i nezadovoljstvo.
Prilog br. 1
PRIKAZ ANGAŽOVANIH v/o NESRPSKE NACIONALNOSTI PO OPŠTINAMA
OPŠTINA SVE-
UKUPNO UKU-
NACIO- SISAK- 2-13 PNO
GLINA PETRINJA KOSTAJNICA DVOR
NALN. CAPRAG 17-19
SVK RO CZ SVK RO CZ SVK RO CZ SVK RO CZ SVK RO CZ SVK RO CZ
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Hrvati 45 16 11 30 11 - 36 19 10 20 1 18 6 - - 137 47 39 223
Muslimani 6 - - 4 1 - 3 1 4 - - 2 - - 19 2 21
Jugoslaveni 49 2 1 163 20 - - - - 1 - - 5 - - 218 22 1 241
Albanci - - 1 - - - 1 1 - 1 2
Bugari 1 1 1
Makedonci 2 1 3 3
Rusi 1 1 1
Sveukupno: 383 72 41 496

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 1002-1.

79
1994., travanj 1.
Vojnić
Obavijest SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o provedbi kontrole
korištenja deviznih valuta u platnom prometu na području odgovornosti SUP-a

RSK – MUP -šifrirano-

SUP – VOJNIĆ M.P.274
Broj: 08-03-1-sp-42/94
Vojnić, 1. 4. 1994. godine
Ministarstvo unutrašnjih poslova
/uprava javne bezbednosti/
Veza: vaš broj 08/3-1-1283-1/94 od 22. 03. 1994. godine.
U vezi vaše depeše broj i datum gornji obavještavamo vas da je na području koje pokriva
sup-a vojnić od 28. 03. 1994. do 1. 4. 1994. godine u suradnji s tržnom inspekcijom i
financijskom policijom provedena akcija s ciljem kontrole plaćanja i naplate u devizama, te
držanja nezakonito stečenih deviza i blagajni.

274
Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin, primljeno 4. 4. 1994., br. 08/3-1-1283-3/94.

227
 U akciju su obuhvaćene sve privatne i društvene trgovačke radnje, javna i društvena
poduzeća i druga mjesta gdje se vrše gotovinska plaćanja pri čemu kod privatnih lica
nisu zatečene devize, dok je u društvenim poduzećima zatečeno deviznih sredstava. Zbog
različitog tumačenja vremenskog roka za početak uvođenja dinara u platni promet i
nedostatka novog dinara u bankama nismo išli na oduzimanje deviznih sredstava već je
zatečeno stanje zapisnički konstatirano, te naloženo da se devizna sredstva predaju u banke,
što je i učinjeno.
Akcija je i dalje na snazi i u dogovoru s nadležnim službama poduzimaće se potrebne
mjere i radnje.
zamjenik sekretara: M.P.275
Veljko Vujaklija

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

80
1994., travanj 2.
Pakrac
Obavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okučani o posjetu patrijarha srpskog Pavla
Zapadnoj Slavoniji

SRPSKI PRAVOSLAVNI
EPISKOP SLAVONSKI
E. br. 103/94
2. 4. 1994. god.
PAKRAC
KOMANDI MILICIJE ZAPADNE SLAVONIJE
OKUČANI
Predmet: Dolazak Patrijarha srpskog gospodina Pavla u Zap. Slavoniju.
Izveštavamo vas da će Patrijarh srpski gospodin Pavle sa pratnjom 6. i 7. aprila boraviti
u Zapadnoj Slavoniji.
S tim u vezi želimo sa odgovornim nosiocima vlasti učiniti dogovor kako bi ova poseta
bila što bolje organizovana, dostojno ove visoke posete i našeg pravoslavnog srpskog naroda.
Izveštavajući vas o prednjem, očekujemo da nas posetite u parohijskom domu u Okučanima
radi detaljnijih dogovora.
S poštovanjem,
Prilog: EPISKOP SLAVONSKI
Program posete Patrijarha.276 Lukijan [v.r.]

275
Prijemni pečat: primljeno 1. 4. 1994. u 12,45.
276
Prilog je izostavljen.

228
 M.P.277

Izvornik, strojopis, ćirilica,

HR-HMDCDR, 10., kut. 71.

81
1994., travanj 5.
Obrovac
Izvješće SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK o krivičnim djelima koja su počinili
pripadnici brigade

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-303/94.
Obrovac, 05. 04. 1994. godine
KOMANDI 4. LAKE BRIGADE
OBROVAC
Na vaš pismeni zahtjev dostavljamo vam podatke vojnih obaveznika koji su u 1993.
godini i u prvom tromjesečju 1994. godine prijavljeni za krivična djela:
– Milanko Vojin r. 1961. godine za krivično djelo pokušaj ubistva.
– Milanko Milorad r. 1971. godine za krivično djelo razbojničke krađe.
– Milanko Bore r. 1975. godine za krivično djelo razbojničke krađe.
– Komazec Milorad r. 1962. godine za krivično djelo teške krađe.
– Buljević Nikola r. 1965. godine za krivično djelo razbojništva
– Pršo Dušan r. 1963. godine za krivično djelo krađe.
– Škorić Dušan r. 1959. godine i Milanko Boško r. 1967. god. za više krivičnih djela
ubistva građana hrvatske nacionalnosti te za krivična djela teške krađe i krađe.
– Olujić Marko r. 1973. godine za više krivičnih djela teške krađe i krađe.
– Olujić Branko r. 1973. godine za krivično djelo teške krađe i krađe.
– Gužvica Dragan r. 1973. godine za krivično djelo teške krađe i krađe
– Dubroja Branko r. 1971. godine za više krivičnih djela teške krađe, napad na ovlaštenu
službenu osobu i nasilničko ponašanje.
– Lončar Marinko r. 1964. godine za više krivičnih djela krađe i teške krađe
– Jajić Predrag r. 1969. godine za više krivičnih djela krađe i teške krađe.
– Olujić Nikola r. 1962. godine za krivična djela nasilničkog i napad na ovlaštene
službene osobe.
– Komazec Branko r. 1965. godine za krivična djela nasilničkog ponašanja i napad na
ovlaštene službene osobe.

277
Okrugli pečat: Srpski pravoslavni episkop slavonski, Pakrac.

229
 – Veselinović Marko r. 1971. godine za krivična djela teške krađe i krađe.
– Berber Veselko r. 1974. godine za krivična djela teške krađe i krađe
– Ćoso Stanko r. 1964. godine za krivična djela teške krađe, krađe i napad na ovlaštene
službene osobe.
– Radmilović Mirko r. 1967. godine za krivična djela teške krađe i krađe.
– Zelić Vladimir r. 1959. godine i Zelić Veljko r. 1955. god. za krivično djelo i pokušaj
ubistva i napad na ovlaštenu službenu osobu.
– Škorić Milenko r. 1951. godine za krivično djelo teške krađe.
– Mlinar Vasilj r. 1941. godine za krivična djela ubistva i pokušaj ubistva.
– Alavanja Mladen r. 1974. godine za krivična djela krađe i teške krađe.
Napomena: u ovaj izvještaj nisu evidentirane osobe koje su prijavljene za počinjena krivična
djela gdje je materijalna šteta neznatna, kao ni za krivična djela iz oblasti
saobraćaja.
za
N A Č E L N I K-a
Jelić Đorđe,
[……],278 [v.r.]

Preslika izvornika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 18., inv. br. 153.

82
1994., travanj 6.
Knin
Zapisnik s 80. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 80. sjednice Vlade RSK održane 06. aprila 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Milan Knežević, Milivoj Krička, Miomir Crnogorac, Dragica Bakić, Mitar
Brnović,
Sjednica je počela s radom u 9.30 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. Ministarstvo finansija;

278
Potpis nečitak.

230
 1.1. Zauzimanje stava o Odluci Skupštine RSK broj: 02-31/94. od 19. 03. 1994. godine
(nafta),
1.2. Informacija o isplati plata i utvrđivanju vrijednosti boda po odluci VSO,
1.3. Preispitivanje Odluke o stavljanju na raspolaganje sredstava od novčanih kazni,
sudskih taksa, jamstva kao i predmeti izvršenja krivičnih djela broj: 05-3-514/93. od 22.
06. 1993. godine.
1.4. Preispitivanje zakonitosti Odluke Vlade RSK od 10. 11. 1993.,
1.5. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu,
1.6. Prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o obnovi i podsticanju obnove grada
Vukovara,
1.7. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati
javnih prihoda,
1.8. Donošenje Uredbe o određenim proizvodima na koje se ne plaća porez na opšti
promet proizvoda i akciza,
1.9. Donošenje Odluke o utvrđivanju osnovice za isplatu materijalnih troškova za april
1994. godine,
1.10. Donošenje Odluke o visini akontacije za lične dohotke za april 1994. godine,
1.11. Donošenje Odluke o visini mase za isplatu akontacije boračko-invalidske i socijalne
zaštite za april 1994.,
2. Sporazum potpisan u Zagrebu,
3. Pripreme za Skupštinu,
4. Problematika vezana za rad carina,
5. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;
5.1. Donošenje Uredbe o isplati jednokratne novčane pomoći korisnicima prava iz
socijalne zaštite sa područja opštine Vukovar,
6. Ministarstvo inostranih poslova;
6.1. Program 13-dnevnog boravka Ruskih umjetnika u RSK,
7. Republički hidrometeorološki zavod;
7.1. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
7.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o hidrometeorološkim poslovima od interesa za RSK,
8. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
8.1. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora
DP “Tof ” Drniš.
Dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Odluku Skupštine RSK broj: 02-31/94. o utvrđivanju cijene nafte (prilog broj 1)
obrazložio je ministar Peurača.279 On je između ostalog istakao da je odluka u suprotnosti
sa Zakonom o porezu na promet donesenim na istoj sjednici Skupštine prije ove odluke.
Stoga je ministar Peurača zatražio mišljenje ministra pravosuđa, Radomira Kužeta nakon
čijeg izlaganja je usvojen
ZAKLJUČAK
Skupštinskom odboru za zakonodavstvo uputiti zahtjev za preispitivanje zakonitosti
sporne odluke (prilog broj 2).

Vojin.
279 �

231
 1.2. Nakon duže rasprave u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade
donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju mase sredstava za isplatu profesionalnih vojnika i oficira u SVK (prilog broj 3)
U sklopu ove tačke podjeljeni su materijali o strukturi ostvarenih troškova za period
1-3/1994. (prilog broj 4), i zaključeno da se popodne održi rasprava u nastavku sjednice
Vlade.
Također je na zahtjev ministra zdravlja Spire Kostića da Vlada odobri traženje kredita od
400.000 dinara za potrebe zdravstva donesen slijedeći
ZAKLJUČAK
Vlada ne može ići u obaveze koje ne može izmiriti. To je problem fonda zdravstva koji
treba od banke zatražiti uslove kreditiranja, a po dobijanju uslova Vlada će se izjasniti po
pitanju garancija za vraćanje kredita.
1.3. Nakon što je pomoćnik ministra finansija Mirko Martinović zatražio preispitivanje
Odluke o stavljanju na raspolaganje sredstava od novčanih kazni, sudskih taksi, jamstva, kao
i predmeta izvršenja krivičnog djela koja je pod brojem 05-3-514/93. usvojena na sjednici
Vlade 22. 06. 1993. godine (prilog broj 5) za riječ se javio ministar pravosuđa Radomir
Kužet.
Ministar Kužet je obrazložio donošenje takve odluke teškom situacijom u pravosuđu i
istaknuo da je slično urađeno i u Republici Srbiji. Na njegov prijedlog usvojen je potom
slijedeći
ZAKLJUČAK
Za iduću sjednicu Vlade zadužuje se ministarstvo pravosuđa da dostavi nacrt Zakona o
sudskim taksama po kojem će se 25% naplaćenih sredstava usmjeravati sudu koji je naplatio
taksu, a 25% ministarstvu pravosuđa.
Također je na zahtjev pomoćnika ministra finansija Mirka Marjanovića usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Sva ministarstva, državni organi i organizacije dužni su prije usvajanja prijedloga
zakonskih i podzakonskih akata koji se odnose na finansijski sistem RSK iste dostaviti na
saglasnost ministarstvu finansija.
1.4. Branko Škorić, direktor Republičke uprave javnih prihoda je zatražio preispitavanje
zakonitosti odluke Vlade od 10. 11. 1993. god. po kojoj je Republička uprava javnih
prihoda eliminisana iz akcije prikupljanja novčanih sredstava za obnovu i razvoj RSK od
strane naših građana zaposlenih u inostranstvu. Republička uprava javnih prihoda je od
početka učestvovala u ovom projektu, pripremila je način oporezivanja i stoga je stav RUJP i
Ministarstva finansija da to treba u saradnji sa MIP-om odraditi do kraja Republička uprava
javnih prihoda.
Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovića usvojen
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje informacija s tim da se zadužuju Republička uprava javnih prihoda i
Ministarstvo inostranih poslova da pripreme izvještaj koji će se uvrstiti na jednu od narednih
sjednica Vlade.
1.5. Nakon što je pomoćnik ministra Vladimir Dmitrović iznio primjedbe na prijedlog
Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu donesen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Spomenuta materija razmotriće se na sjednici Vlade iduće nedjelje.
232
 1.6. Nakon što je pomoćnik ministra Mirko Martinović obrazložio nacrt Zakona o
obnovi i podsticanju obnove grada Vukovara (prilog broj 6) usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Doraditi tekst zakona, dostaviti ga na mišljenje Ministarstvu pravosuđa i po dobijenom
mišljenju dostaviti na sjednicu Vlade radi utvrđivanja prijedloga.
1.7. Nakon obrazloženja gosp. Branka Škorića da je 05. 11. 1993. godine bivši predsjednik
Hadžić280 potpisao Uredbu sa zakonskom snagom budući Skupština u to vrijeme nije imala
redovnih sjednica i da bi novi Parlament to trebao verifikovati i donijeti zakon (prilog broj
7) usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Spomenuti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati
javnih prihoda, kao i Uredbu sa zakonskom snagom prosljediti u Skupštinsku proceduru.
1.8. Donesena je
UREDBA
o određenim proizvodima na koje se ne plaća porez na opšti promet proizvoda i akciza
(prilog br. 8)
1.9. Donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju osnovice za isplatu materijalnih troškova za april mjesec 1994. godine (pr.br.
9).
1.10. Donesena je
ODLUKA
o visini akontacije za lične dohotke za april mjesec 1994. godine (prilog broj 10)
1.11. Donesena je
ODLUKA
o visini mase za isplatu akontacije boračko-invalidske i socijalne zaštite za april 94. godine
(prilog broj 11)
Ad-2
Predsjednik Đorđe Bjegović – danas je šesti dan od potpisivanja sporazuma, a Vlada
nema nikakve saradnje ni sa Ministarstvom odbrane ni GŠ SVK. Najveći problem je što
život nosi rješenja, a ne projekt. Nije uvezan rad opštinskih tj. lokalnih komisija, sektorskih
i državnih komisija tj. Vlade. Treba vidjeti kako sprovesti razgraničenje i obnovu naselja za
povratak izbjeglica.
Potom je ministar Budić281 govorio o razgraničenju u Zapadnoj Slavoniji, a nakon
njegovog izlaganja usvojen je
ZAKLJUČAK
Potrebno je ostvariti svakodnevnu koordinaciju sa informacijama od najnižeg do najvišeg
nivoa. Opštinske – lokalne komisije prilikom utvrđivanja granica razgraničenja moraju
raspolagati katastarskim podacima koje će im dostaviti geodetska uprava.
Potom je prije završetka prijepodnevnog zasjedanja Vlade na zahtjev – prijedlog
stambenog rješenja upravnika Srpskog Narodnog Pozorišta (prilog broj 12) usvojen sljedeći

Goran.
280 �

Ljubiša.
281 �

233
 ZAKLJUČAK
Ugovore sa stanodavcima za ministarstva će potpisivati ministri, a za ostale Sekretarijat
Vlade.
S ovim je sjednica prekinuta i zakazan nastavak za poslijepodne.
NASTAVAK 80. SJEDNICE VLADE
S istim dnevnim redom utvrđenim jutros sjednica je nastavljena u 17.20 časova.
Prije nastavka rada po utvrđenom dnevnom redu raspravljalo se o dijelu izvanrednih
prihoda na koje Vlada računa i to: šume, nafta i agencije za saradnju sa UNPROFOR-om,
prikupljanje sredstava od naših građana u inostranstvu. Najprije je riječ dobio pomoćnik
ministra za šumarstvo Veljko Stoisavljević koji je govorio o programu “Drvo”. Šumarstvo je
krenulo sa proizvodnjom i očekuje se da će prvi trupci drvnoj industriji stići u ponedjeljak.
Postoji mogućnost prodaje na beogradskom i italijanskom tržištu, a Vlada bi trebala odrediti
firme za prodaju. Pilot program od 20.000 kubika trupaca privodi se kraju za naredna dva
mjeseca.
Predsjednik Bjegović – povratna informacija mora ići ministarstvu finansija i trgovine.
Odnos DIP-a i JP “Krajinašume” je postignut, treba još odrediti cijene i stupiti u kontakt
sa mandatarom kao i ostvariti kontakt sa “Srbijašumama”. Mi kao Vlada smatramo da će
naš posrednik biti “Knineh” koji će držati pod kontrolom čitav kontigent. Nosilac posla je
ministarstvo šumarstva zajedno sa ministarstvom finansija jer predsjedniku Republike treba
prezentirati finansijske rezultate. U dijelu eksploatacije nafte sa Banije i Korduna treba imati
svoju dinamiku i da se kaže šta je s tim programom jer do danas nemamo informaciju. Kod
eksploatacije nafte neto prinosi bi trebali biti oko 5.000.000 dinara. Taj dio posla bi morao
biti daleko bolje organiziran na osnovu iskustava iz prošle godine.
Zatim je g-din Badža282 izložio program aktivnosti oko početka rada Agencije za saradnju
sa međunarodnim organizacijama (prilog broj 13).
Nakon kraće rasprave na tu temu usvojen je
ZAKLJUČAK
Treba početi operativno djelovati. Zadužuju se g-din Badža i MIP da pripreme sastanak
sa ministarstvom finansija i Republičkom upravom javnih prihoda da bi se taj posao
zaokružio.
Također se zadužuje g-din Badža da se za iduću nedjelju pripreme svi akti potrebni za
početak rada Agencije i da se obave konzultacije sa mandatarom za sastav nove Vlade.
Vezano za prikupljanje 100 dinara od naših građana zaposlenih u inostranstvu donesen je
ZAKLJUČAK
Bez odlaska na teren od realizacije neće biti ništa. Zadužuju se Republička uprava javnih
prihoda i Ministarstvo inostranih poslova za organizaciju mreže za dobijanje podataka i
prikupljanje sredstava.
Ad-3
U okviru priprema za Skupštinu najprije je sekretar Štrbac283 pročitao dnevni red, a
nakon toga su izanalizirane obaveze Vlade. Po pitanju Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o ministarstvima po prijedlogu mandatara g-dina Mikelića donesen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Pismene primjedbe na nacrt Zakona dostaviti do petka ujutro u Sekretarijat Vlade.

Dušan.
282 �

Savo.
283 �

234
 Također je usvojeno i
MIŠLJENJE
Vlada na predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o praznicima Republike
Srpske Krajine (prilog broj 14).
Ad-4
Na prijedlog i na obrazloženje ministra Đorđe Lazića i direktora carina Svetozara Vinčića
doneseni su slijedeći akti:
RJEŠENJE
o razrješenju dužnosti v.d. upravnika carinarnice Vukovar (saglasnost Vlade na predmetna
rješenja) (prilog broj 15)
RJEŠENJE
o imenovanju upravnika carinarnice Vukovar (saglasnost Vlade na predmetno Rješenje,
prilog broj 16)
ODLUKA
o stavljanju van snage Odluke o uvođenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK
(prilog br. 17)
ODLUKA
o prijavi robe i prevoznih sredstava carinskoj službi u RSK (prilog broj 18)284

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

83
1994., travanj 8.
Donji Čaglić
Službena zabilješka zapovjednika Odjeljenja milicije Donji Čaglić o prolasku patrijarha
Pavla s pratnjom kroz područje njihove nadležnosti

OM LIPIK
Donji Čaglić, 08. 04. 1994. god.
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 08. 04. 1994. godine u ovom OM, a povodom posjete patrijarha Pavla
Opštini Pakrac i osiguranja trase od strane radnika ovoga OM.
Dana 06. 04. 1994. godine izvršena je priprema u ovome OM a povodom posjete
patrijarha Pavla Opštini Pakrac. Po planu SUP-a Okučani izvršena je priprema i raspored
ljudi kao i sa upoznavanjem sa potrebnim mjerama i radnjama.
Dana 07. 04. sa početkom u 07.00 časova izvršeno je postavljanje ljudstva na trasu
prolaska patrijarha Pavla, a po planu SUP-a Okučani. Kolona automobila sa patrijarhom
Pavlom je stigla na teren u 09.35 časova, zadržala se u Donjem Čagliću ispred i u crkvi oko
15 minuta i nastavila put u pravcu Pakraca. Istog dana u 14.30 časova kolona automobila sa
patrijarhom Pavlom i pratnjom vratila se iz Pakraca u pravcu Okučana.

Priređivači su izostavili priloge.

284 �

235
 Oba prolaska patrijarha Pavla sa pratnjom preko terena a koji pokriva OM Lipik je
prošao u najboljem redu, tako da se nije desio nikakav događaj i nisu poduzete nikakve
vanredne mjere.
Zabilješka se podnosi radi znanja i daljnjeg postupanja.
v.d. komandir OM:
Pavić Milorad, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 10., kut. 63.

84
1994., travanj 8.
Drniš
Zahtjev predsjednika SO Drniš predsjedniku RSK za poduzimanje hitnih mjera protiv
kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje iseljavanja stanovništva s područja
Općine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.285

SKUPŠTINA OPŠTINA DRNIŠ
Broj: 311/1-94
Drniš, 08. 04. 1994.
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE
KRAJINE GOS. MILANU MARTIĆU
Predmet: Zaštita opštine Drniš od pljačke i uništavanja
materijalnih dobara i pokretanje privrede.
Molim vas da iskoristite vaš ugled i da Drnišku opštinu uz pomoć milicije zaštitite od
daljnje pljačke i uništavanja. Da bi se ovo sprovelo u djelo smatram da bi u SJB Drniš
trebalo zaposliti građane Drniške opštine i takve milicionere postaviti na punktove prema
opštini Knin.
U Komandi grada bi također trebalo da ima veći broj građana Drniške opštine. Ovo
ističem jer u Komandi grada 75. MTB se nalazi mali broj građana Drniške opštine.
Povrat sredstava koja su otuđena opštini Drniš u jeku ratnih dejstava također se ne
vraćaju, što našu opštinu dovodi u nezavidan položaj.
Ovakva politika ima za posljedicu iseljavanje građana što slabi odbranu Republike Srpske
Krajine, jer danas u opštini Drniš živi 3500 stanovnika.
Zato vas molim da poduzmete zajedno sa vladom hitne mjere u cilju zaustavljanja pljačke
i u cilju oživljavanja privrede i zaustavljanja iseljavanja stanovništva iz opštine Drniš.
M.P.286 Predsjednik SO Drniš:
Krasić Goran, [v.r.]

285
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Knin; primljeno 27. 4. 1994., br. 965/1-94.
286
Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Drniš, Drniš.

236
Dostavljeno:
1. Predsjedniku Vlade RSK
2. Glavni štab srpske vojske
3. Komandi 75. MTB
4. Sekretaru SJB Knin
5. Načelniku SJB Drniš
6. Arhiva

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 23., kut. 24.

85
1994., travanj 8.
Knin
Odluka Skupštine RSK o ratifikaciji “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu vatre

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

S K U P Š T I N A P r e p i s !
Broj: 02-68/94.
Knin, 8. 04. 1994. godine
Na osnovu člana 68. stav 1. tačka 7. Ustava Republike Srpske Krajine, Skupština
Republike na svom Prvom redovnom zasjedanju, dana 8. 04. 1994. godine, d o n o s i
ODLUKU
o ratifikaciji Sporazuma
1. Ratifikuje se Sporazum o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine sklopljen u Zagrebu
između hrvatske i srpske strane uz prisustvo i svjedočenje predstavnika UNPROFOR-a.
2. Na osnovu tačke 5. Aneksa B, utvrđuju se sporne linije razdvajanja u slijedećim
područjima: Prokljansko jezero, Ravni Kotari, Divoselo, Plaški (Kapela), Petrinja, Sunja,
Zapadna Slavonija, Mirkovci, Baranja.
3. Na području Opštine Benkovac u dijelu Ravnih kotara utvrđuje se između ostalih
sporna linija Petrim – Kakma, Izvor Kakma, Stabanj – Izvor Stabanj – Mala Čelinka, te se
zadužuje lokalna, sektorska i centralna komisija da rješe na zadovoljavajući način.
4. UNPROFOR može preuzeti odgovornost na spornim područjima tek po postizanju
sporazuma na lokalnom, sektorskom ili centralnom nivou.
5. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Predsjednik:
M.P.287 Branko Vojnica, s.r.

Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 3., kut. 5.

Prijepis nije ovjeren.

287 �

237
 86
1994., travanj 9.
Petrinja
Obavijest SO Petrinja nadležnim institucijama RSK o spornim točkama linije
razgraničenja na području Općine, koje su dogovorene “Zagrebačkim sporazumom”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
Broj: 01-33/94
Petrinja, 09. april 1994.
– PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
n/r predsjedniku g. Bjegoviću288
– PREDSJEDNIKU SKUPŠTINE R S K
n/r g. Vojnica289
PREDMET: Obavjest.-
Dana 08. aprila 1994. godine pismeno sam obavještena od načelnika SJB Petrinja o toku
razgovora vezanim za realizaciju sporazuma o prekidu vatre od 29. 03. 1994. godine, a koji
se odnose na područje opštine Petrinja.
Prema usmenoj i pismenoj informaciji, osnovna sporna tačka je razgraničenje između
Srpske i Hrvatske strane u mjestu Mošćenica, odnosno kod fabrike “Finel”.
“Finel” je državno preduzeće od republičkog značaja, u kojem su stvoreni uslovi za početak
proizvodnje i rada dijela fabrike – pilana, a važnost fabrike pored pokretanja proizvodnje i
zapošljavanja određenog djela radnika je i povratak odnosno opstanak na ovom graničnom
području stanovnika, tj. građana opštinske mjesne zajednice Petrinja V.
Prema dobivenoj informaciji, Srpska strana je ispoštovala sporazum o prekidu vatre i
povukla se na udaljenost 1000 m, dok se hrvatska strana praktično primakla preduzeću –
granici na svega 200, što u nastavku otvara mogućnost njihovog zaposjedanja fabrike.
Molim Vas da u okviru ovlaštenja poduzmete odgovarajuće mjere.
NAPOMENA: P  redsjednici SO i IS nisu sudjelovali u razgovorima na bilo kom nivou,
jer su prema tumačenju komande korpusa i brigade predstavnici
vlasti isključeni iz razgovora.
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE
PETRINJA
Dušanka Prečanica, dipl. pravnik [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-DAS-SCP-599, kut. 4.

Đorđe.
288 �

Branko.
289 �

238
 87
1994., travanj 11.
Knin
Iz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne Dalmacije i Like

PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE

SRPSKE KRAJINE
Broj: 03-59/94.
Knin, 11. 04. 1994.
ZAPISNIK
OD 09. 04. 19994. god.
sa sastanka privrednika Sjeverne Dalmacije i Like održanog u Domu Srpske vojske u Kninu.
Prisutni: prema spisku u prilogu ovog Zapisnika.290
Na inicijativu Privredne komore RSK, Ministarstva za trgovinu i turizam Vlade Srbije i
RSK organiziran je sastanak privrednika za koji je utvrđen slijedeći
DNEVNI RED
RASPRAVA O PROBLEMATICI U PROMETU ROBA I USLUGA U PROMETU
ROBA
Predsjednik Privredne komore RSK gospodin Jovan Kablar, otvorio je sastanak, pozdravio
prisutne privrednike, te obrazložio svrhu i potrebu održavanja ovog sastanka.
Zamolivši prisutne da pripreme pitanja sa predlozima da se postojeće stanje mijenja na
bolje, odnosno da pored monetarne unije koju imamo sa SRJ insistiramo i na carinskoj
uniji. Obavijestio je prisutne da je predsjednik Privredne komore Jugoslavije inicirao
sastanak sa Privrednim komorama srpskih zemalja koji se treba uskoro održati i na kojem će
biti jedna od tema i carina i otvorio raspravu.
[…]
Snežana Aleksić, pomoćnik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Srbije, izražavajući
zadovoljstvo svojim dolaskom u RSK i zahvalivši se prisutnim privrednicima što su se odazvali
ističe da počima da se realizuje dogovor koji već postoji da se srpske zemlje ekonomski
povezuju. Republika Srbija zbog nametnutih sankcija, morala je zaštititi određene artikle
radi manjkova na tržištu.
Distribucija roba išla je pod određenim režimom. Sada je taj režim liberizovan i na
strogom režimu ostalo je svega nekoliko artikala. Istakavši da u Vladi Srbije pripremaju
jedan materijal koji će omogućiti da promet roba funkcioniše, te da će sankcije malo
popustiti, izrazila je nadu da će se u toku ovih razgovora mnoge stvari iskristalizirati.
Radomir Bubanja, pomoćnik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Srbije, pozdravljajući
prisutne privrednike izrazio je lično zadovoljstvo što se nalazi u ovoj sredini.
Okolnosti u kojima se našla Srbija navele su Vladu da zaštiti određeni dio roba. Međutim
donešena je nova Uredba po kojoj je ostao mali broj proizvoda pod strogim režimom, a to
su pšenica, brašno, ulje, šećer, mineralna đubriva, sredstva za zaštitu bilje i cigarete. I u
ovim uslovima, komercijalne potrebe RSK i Republike Srpske bile su zadovoljene. I ako je

290
Priređivači su izostavili prilog.

239
kompenzacija najprimitivniji vid trgovine, to je u situaciji u kojoj smo se našli bilo najbolje
rješenje.
U proteklom vremenu bilo je dosta negativnih pojava, a kako jača pravna država te
pojave stavljaju se pod kontrolu.
Potrebno je da se hitno da bilans veličina potreba, kako bi sve srpske zemlje imale
dovoljno za potrebe stanovništva.
Zamolio je prisutne da iznesu sve probleme na koje nailaze u prometu roba i tranzitu,
kako bi iznašli najbolja rješenja za sve.
Mr Veselin Milošević, Savezna uprava carina,
Zahvalivši se narodu RSK i RS za ugodan i bezbjedan boravak u ovim srpskim zemljama,
izrazio je zadovoljstvo da prisustvuje ovom skupu. Smatra da je pri kraju užasno vrijeme rata
i da je došlo vrijeme ekonomske integracije sa RSK i RS i da će se samim tim organizirati
i carinska služba. Iz Savezne uprave carine su sa carinom RSK imali dobru saradnju. Sa
pažnjom će saslušati sva pitanja i probleme, kako bi to mogao prezentirati pri povratku.
[…]
Radomir Bubanja, pom. ministra za trg. i tur. Srbije
U tranzitu kroz Srbiju iz Baranje ili iz uvoza ne smije biti problema. Ako ima onda je
to neodgovornost pojedinaca. Potrebno je da se ima dokumentacija da se radi o robi koja
je poreklom iz Banije ko je isporučilac, ko naručilac, a ako bude kakvih problema da se
obavesti ministarstvo pismeno ili usmeno. Ako smo došli u situaciju da igramo igru koju
nam je rat nametnuo, moramo naše nevolje svesti na najmanju moguću meru.
Sirovine iz RSK i RS koje dolaze u Srbiju radi prerade i dorade i vraćaju se u RSK
(nafta, uljarice i dr.) također ne smiju imati nikakvih problema. Ističe, ako ima onda je to
neodgovornost pojedinaca.
Potrebno je izraditi precizne bilanse o potrebama RSK.
Dakle, čim raspolaže i šta je u deficitu i na što može računati iz Srbije.
Napraviti prezentaciju mogućnosti RSK na tržište Srbije.
Mi smo se upoznali i znamo da jedni drugima možemo štošta ponuditi.
Dopala mu se ideja da se primirje iskoristi da se zakonska regulativa usaglasi, naročito u
carini, jer su sada velike razlike i sve ostalo.
Učiniti će sve da se čekanja po ministarstvu i na granicama svedu na minimum.
Veselin Milošević, Savezna uprava Carina
Moto ovog sastanka je “nema carina”. Niko ih ne voli, ali carinska služba nije u situaciji
da sama donese odluku o ukidanju carinske službe, da ocjeni opravdanost uspostavljanja
carina.
Carina je dio Savezne vlade i ona to reguliše. Carine su u roku od 24 časa morale
zauzeti 30 graničnih prelaza. Ponašanje nekih carinskih radnika i zloupotreba svakako su
prisutni. No molim da ukoliko do takvih situacija dođe da se obavijesti Savezna carina. Na
graničnim prelazima postoji uz carinsku službu, još dosta raznih službi, tržišna inspekcija,
policija MUP, špedicija. Iz Carinske uprave prenosim informaciju da se ide u ekonomsku
integraciju sa Republikom Srpskom i Republikom Srpskom Krajinom.
Snežana Aleksić, pomoć. ministra za trg. i turizam Srbije
Ako su ovi problemi, problemi svih onda to potvrđuje našu ideju po pitanju bilansa
proizvoda. Bilansi u Srbiji nisu rađeni bez vas.
Kad dajemo predlog, onda dajemo i vaš predlog. Bilansne potrebe se moraju dobiti i u
ovom mjesecu to će biti ljudski odrađeno.
240
 Opredelenje Srbije je da učini sve da se pokrene privreda RS i RSK. Dakle da dođe do
ekonomske integracije.
U julu mjesecu očekuju se prvi rezultati popularno nazvanog Avramovićevog programa.
Da znamo prve vidljive rezultate proizvodnje u Srbiju.
Do kraja godine nadamo¸se da ćemo biti ekonomski integrisani prostor. Molim vas da
dajete predloge i inicijative, da o vašim problemima obavještavate nadležno ministarstvo,
a mi ćemo pomoći u svemu što je u našoj moći. Opredjeljenje je da se pruži pomoć u
osposobljavanju kadrova i svaka stručna pomoć koju zatražite.
[…]
ZAKLJUČAK
1. Konstatira se da je sastanak bio potreban i od koristi.
2. Zahtjevati od Vlade RSK i Vladinih institucija da se otklone smetnje na graničnim
prelazima koje remete protok roba i usluga u prometu roba.
– Da se ukine Uredba o zabrani prodaje određenih proizvoda u Republici Srbiji jer je
izgubila smisao uvođenjem jedinstvenog monetarnog sistema;
– Da se ukinu carinske takse i pojednostavi procedura u protoku roba na graničnim
prelazima SRJ;
– Da se ukinu sva špediterska posredovanja osim kad špediter vrši usluge u prevozu;
– Da se ukinu sve takse (depozit) na prevoz (tranzit) roba iz RSK u RSK kroz SRJ.
3. Sve smetnje na prelazima i u protoku roba na prostoru Republike Srbije, koji nisu u
skladu sa propisima, obratiti se Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srbije, pomoćniku
ministra Snežani Aleksić i savjetniku Bubanja Radomiru, ili nadležnim carinskim organima
SRJ.
4. Da se izanalizira mogućnost i opravdanost stvaranja regionalnih veletrgovinskih
preduzeća radi objedinjavanja nabava i smanjenja zavisnih troškova (transport, skladištenje,
veletrgovinska marža i sl.).
5. Smanjenje cijena nabava i podizanje kupovne moći stanovništva na prostorima RSK.
6. Usklađivanje propisa kojima se reguliše ekonomski sistem na prostorima srpskih zemalja.
7. Zaključke dostaviti:
– Vladi RSK
– Ministarstvu za trgovinu i turizma Vlade RSK
– Ministarstvu za trgovinu i turizam Republike Srbije
– Saveznoj upravi carina
– Upravi carina RSK
– Privrednoj komori Jugoslavije
M.P.291 PREDSJEDNIK
Jovan M. Kablar [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

Hrvatski informativni centar, A/ 219-15.

291
Okrugli pečat: Privredna komora Republike Srpske Krajine, Knin.

241
 88
1994., travanj 11.
Gradusa
Odluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne zajednice Sunja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA OPŠTINE CAPRAG
Odbor za odbranu i bezbjednost
Broj: I-01-01/418/1-94.
Gradusa, 11. 04. 1994. g.
Odbor za odbranu i bezbjednost Skupštine opštine Caprag na svojoj 2. sjednici održanoj
dana 11. 04. 1994. godine zajedno sa članovima izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag
razmatrao je inicijativu o potrebi osnivanja Srpske mjesne zajednice Sunja, te nakon
rasprave, a u skladu s čl. 15. i 26. Statuta opštine Caprag, donosi
ODLUKU
1. Osniva se Srpska mjesna zajednica Sunja.
2. Istom Odlukom imenuje se Savjet mjesne zajednice, odnosno legalni predstavnici srpskog
stanovništva Sunje, u slijedećem sastavu:
1. DRAGAN ŠAPONJA iz Sunje
2. VELJKO BANJANAC iz Sunje
3. MILAN TOMIĆ iz Sunje
4. DUŠANKA KROŠL iz Sunje
5. GOJKO LAĐEVIĆ iz Sunje
6. MILAN SAMARDŽIĆ iz Sunje
7. MIRKO TRAVORIĆ iz Sunje
– Za predsjednika Savjeta mjesne zajednice imenuje se VELJKO BANJANAC, a za
sekretara MIRKO TRAVORIĆ.
3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
O b r a z l o ž e n j e:
Grupa srpskih građana, u ime srpskih građana koji su živjeli u Sunji, a uslijed pritiska
neprijateljske vlasti 1991. godine, protjerani sa svojih ognjišta, inicirala je potrebu hitnog
osnivanja srpske mjesne zajednice Sunja i imenovanja Savjeta mjesne zajednice, odnosno
legalnih predstavnika lokalnih Srba iz Sunje.
Argumenti za osnivanje Srpske mjesne zajednice leže na činjenici apsolutno većinskog
srpskog stanovništva konkretno na prostoru Sunje II živjelo je 196 srpskih domaćinstava sa
611 članova.
Obzirom da su Srbi protjerani sa svojih ognjišta na koja polažu neotuđivo pravo,
neophodno je organizovanje u pravcu zadovoljavanja zajedničkih interesa i ostvarivanja
prava, odnosno povratka na svoja ognjišta.
S osnova Sporazuma o prekidu vatre, potpisanog 29. marta 1994. godine u Zagrebu
između Republike Srpske Krajine i neprijateljske strane, potrebno je imenovati i legalne
predstavnike srpskih građana koji će vršiti službene pregovore s UNPROFOR–om u vezi
stvaranja uslova za organizovani povratak u Sunju na svoja srpska ognjišta.
242
 Odbor za odbranu i bezbjednost (zajedno s članovima izvršnog savjeta Skupštine opštine
Caprag) podržao je potrebu organizovanja protjeranih srpskih građana iz srpskog dijela
Sunje i donio Odluku kao u dispozitivu.
Dostavljeno: PREDSJEDNIK ODBORA ZA ODBRANU
1 x puk. Topp292 – Komandat I BEZBJEDNOST:
Danbat/UNPROFOR
1 x Glavni koordinator za M.P.293 MILAN ŽIVKOVIĆ, [v.r.]
Civilne poslove Sektora
“Sjever”
1 x komanda 39. korpusa
1 x komanda 31. pbr
1 x komanda 26. pbr
1 x Stanica javne bezbjednosti
– Petrinja
1 x Stanica milicije Caprag
7 x članovi Savjeta srpske mjesne
zajednice Sunja
1 x Skupština opštine Caprag
1 x Odbor za odbranu i bezbjednost
1 x Izvršni savjet Skupštine opštine
Caprag
1 x Arhiva

Izvornik, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/ 083-021.

89
1994., travanj 11.
Lički Osik
Izvješće SM Teslingrad SUP-u Korenica o političkim aktivnostima djelatnika SM

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KORENICA
STANICA MILICIJE TESLINGRAD
broj: 07-4/94
Teslingrad, 11. april 1994.
I Z V J E Š T A J
SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KORENICA

292
Priređivači nisu utvrdili ime.
293
Okrugli pečat: RSK, Opština Caprag – Gradusa.

243
Na Vaš predmet broj: 08-02-UP-18/94 od 04. 04. 1994. godine.
Kao komandir Stanice milicije Teslingrad294 analitički osvrćući se na rad op. radnika za
suzbijanje kriminaliteta u Stanici milicije Teslingrad mil. Uzelac Nikole, koji se od dana
20. decembra 1993. godine rješenjem na radno mjesto izdanom od strane ministra U.P.
RSK gosp. Martić Milana nalazi u SJB Gračac, a vezano za predizborne i izborne aktivnosti
ispred SDS na području M.Z. Teslingrad, mogu istaći:
Uzelac Nikola, rođen 1957. godine u Širokoj Kuli, do početka ratnih sukoba živio u
Gospiću, radio u RO “MOB” u Teslingradu. Od početka “balvanrevolucije” aktivno
učestvuje u otporu (gdje je bio povezan i s Kninom) i organizaciji.
U redovima MUP-a nalazi se od oktobra 1991. godine kao pripadnik rez. sastava da
bi kurs za aktivnog milicionera završio kao polaznik prve klase u Golubiću 1992. god. da
bi čitavo vreme se nalazio u SM Teslingrad, a 1993. godine obavljao poslove op. rad. za
suzbijanje kriminaliteta (po predlogu komandira).
Po pitanju stranačke opredjeljenosti, Uzelac Nikola je od samog osnutka bio član SDS
te je posjedovao i člansku kartu. Iznad svega je sebe isticao “Srbinom” i želju za borbom do
konačnog oslobođenja Krajine.
Za vreme obavljanja poslova nikada nije posezao za stranačkim opredjeljenjem do izbora
1993. godine.
Samoinicijativno je pristupio kandidaturi ispred SDS za opštinskog odbornika izborne
jedinice Teslingrad-istok, gdje je prije no što je dospio na izborni listić, prikupio potreban
broj potpisa te se kandidovao u izbornom Štabu SDS u Korenici gdje je glavni nosioc bio
izvjesni Borić Jovo. Od imenovanog je dobivao potrebne upute o radu te je više puta sa
njim kontaktirao. Također je od imenovanog donio izvjesni broj plakata koje je sam ljepio
na vidnim mjestima u Teslingradu i Širokoj Kuli (ispred svoje kuće gdje je iza toga bio
zaljepljen i plakat nezavisnog kandidata M.295 Martića te nije otrgnut).
Prilikom provođenja izbora na listićima Odbornika za S.O. Korenica na svim mjestima
je dobila SDS ispred protukandidata iz Srpske radikalne stranke. Tako da je za područje
Teslingrad istok-zapad povjerenje dobio Uzelac – Kovač.
Kao neposredni rukovodioc sam nekoliko puta skrenuo pažnju Uzelcu da se ove radnje
kose sa ZOUP-a na što bi isti odgovorio da zna što radi te mi dao do znanja ali ne jasno o
čemu zapravo on razmišlja.
SDS je postojao u Teslingradu od 1990. godine, dok je ogranak SRS osnovan neposredno
pred izbore i njihova kampanja – mi dolazimo – u narodu pobudila neke čudne osjećaje.
U odbor SRS ulaze pred. MZ Vukmirović Zdravko (k.dir čete i dir. banke), Gojić Srđan
“firga” zam. Vukmirović Z. u jedinici, koji svojim “manirima” i ponašanjem već počinju se
ponašati bahato i samouvjereni u njihovu pobjedu na izborima što je bilo jasno izraženo na
njihovu ponašanju i ophođenju sa mještanima.
Uzelac je istakao ovakvo ponašanje gore imenovanih kao i osoblja Mjesne kancelarije,
Crvenog krsta koje je sve poslove obavljalo “familijarno” te želju da se isto “rasturi” i spreči
njihov daljnji rad.
Po provođenju izbora, ovo se obistinilo, Vukmirović smjenjen sa dužnosti pred M.Z.,
njegova supruga i Gojića supruga sa obavljanja poslova u Crvenom krstu.
Za vreme obavljanja gore navedenih radnji Uzelac Nikola se je nalazio na bolovanju.

Lički Osik.
294 �

Milan.
295 �

244
prilog:
• potvrda RO “mol” s podacima iz RK
• zapisnik uzete izjave od Kovač Milana
• potvrda iz Srednjoškolskog Centra “N. Tesla” Teslingrad
k o m a n d i r
ml. ins. Mandarić Miloš, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

90
1994., travanj 12.
Vukovar
Izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o događanjima na političkom skupu u organizaciji
Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja

Ministarstvo unutrašnjih poslova M. P.296

Sekretarijat unutrašnjih poslova
Vukovar
depeša broj: 08-06-01/1-538/3-94.
Vukovar, 12.04.1994. godine.
Mup RSK
Uprava javne bezbednosti
Kn i n
veza: naša depeša broj gornji od 11. 04. 1994. godine.
U vezi naše depeše broj i datum gornji obaveštavamo vas da je danas sa početkom u 14.15
časova na platou ispred hotela “Dunav” u Vukovaru održan miting podrške srpskom
narodu u republici srpskoj. Miting je održan u organizaciji stranke sds svesrpskih zemalja i
grupe građana koji su tokom jučerašnjeg dana delili pozive po Vukovaru. Početak mitinga
otvorio je Goran Hadžić a pored njega za govornicu su izašli Boro Bogunović, Branislav
Stanimirović svi predstavnici stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skupštine
Vukovar, Ljubinko Vukičević koji je sobom doveo i predstavnike grčkog grada Korinte sa
kojim se danas pobratimio grad Vukovar, te je njihov gradonačelnik pozdravio skup u ime
svog naroda i grada izrazio podršku srpskom narodu. Pored navedenih govornika na skupu-
mitingu podrške govorili su i učenici srednjih škola Vukovara te su poslana dva telegrama,
i to jedan protesta protiv bombardovanja srpskih položaja i vođenja politike Sjedinjenih
Američkih Država protiv srpskog naroda naslovljen na adresu Bila Klintona,297 a drugi
telegram je bio telegram podrške Radovanu Karadžiću i srpskom narodu u Republici
Srpskoj.

Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin; primljeno: 13. 4. 1994., br. 08/3-1-1684-1/94.
296 �

Bill Clinton, predsjednik SAD-a.

297 �

245
 Na skupu se okupilo oko 2000 građana Vukovara i ostalih opština našeg područja, a isti
je trajao oko 45 minuta i protekao je dostojanstveno i bez ikakvog incidenta.
Oko 12.15 časova grupa oko 25 meštana došla je pred zgradu civilne policije Unprofora
i sa postolja na ulazu zgrade skinulo zastavu Unprofora i bacila je u blato, a postavila dve
srpske zastave. Članovi SM Unprofora nisu izlazili iz objekta, i tek kad se grupa razišla i
krenula prema platou ispred hotela komandir SM UN Dmitrij Pankretin zastavu je unio u
službene prostorije svoje SM.
Prilikom razilaženja mase nije bilo nikakvih ekcesa.
Prednje vam dostavljamo znanja radi, a u slučaju novih saznanja naknadno ćemo vas
obavestiti.
p.o. sekretara: M. P.298
Babić Slavko

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

91
1994., travanj 13.
Knin
Izvješće Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM, stanju i aktivnostima postrojba na
terenu te trenutnom stanju tehničkih sredstava u skladištu PJM

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE
Broj: 08/4-1787-1/94.
KNIN, 13. april 1994. godine.-
IZVJEŠTAJ
ZA PERIOD OD 01. 09. 1993. – 10. 04. 1994. god.
M. P.299 NAČELNIK
Krsta Žarković, [v.r.]
UVOD
Na osnovu iskustva Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Krajine, u vrijeme
neposredne ratne opasnosti, kao i u vrijeme rata, odlučeno je da se formira posebna Uprava
Posebnih jedinica milicije, s ciljem vraćanja ugleda Ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i
zauzimanje značajnog mjesta u sistemu odbrane Republike Srpske Krajine.
Po regijama i Sekretarijatima unutrašnjih poslova, postojale su negdje manje jedinice,
tzv. Posebne jedinice milicije, a svi ostali pripadnici milicije nisu znali ratnu formaciju, kao
ni šta i kuda, ako dođe do ustaške agresije, odnosno do angažovanja ratne jedinice milicije.

298
Prijemni pečat: primljeno 12. 4. 1994. u 21,15.
299
Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

246
 Iz svega navedenog, vidljivo je da su se formiranjem Uprave PJM poslovi i zadaci, vezano
za rat i pripreme za rat, odvojili od poslova Javne bezbednosti, što je rezultiralo da su se ovi
poslovi mogli lakše i organiziranije obavljati, bez posebnog opterećenja na rat i prilike koje
su vladale s tim u vezi.
Sa formiranjem Uprave PJM i stvaranjem specijalne brigade /ofanzivne jedinice/, milicija
je znatno dobila na ugledu, a i efikasnosti (pr. osjetljivije i opasnije represivne poslove, uvijek
je obavljala Uprava PJM sa svojim pripadnicima).
Do 01. 09. 1993. godine, jedino jedinice iz Sjeverne Dalmacije i Zapadne Slavonije su
bile nešto organiziranije, dok su preostale bile slabo ili nikako u funkciji.
Probleme unutrašnje organizacije, sistematizacije radnih mjesta i ratne formacije, rješavali
smo startujući od nule, uz napomenu da je bilo dosta nerazumijevanja kod SUP-ova, jer
smo postali iznenadna “konkurencija”, a u stvarnosti to je bilo za Javnu bezbednost SUP-a,
SJB i SM, najveća korist u radu.-
Uz pun angažman radnika Uprave PJM i razumijevanje Ministra, postavljen je kostur,
donešeni su Pravilnici o unutrašnjoj organizaciji br. 08/1-3341-1/93., o sistematizaciji
radnih mjesta, o platama, kao i dopune istih, zatim proveden Kurs, provjera i prijem
novih pripadnika i dr. tako da smo za kratko vrijeme stvorili radni dan i pokrenuli zamajac
specijalne brigade MUP-a RSK.-
Napominjem da smo sve vrijeme paralelno izvršavali niz poslova “na brzu ruku” i sl. po
zahtjevu MUP-a ili direktno Ministra, i to na početku sa PJM Z. Slavonije i S. Dalmacije,
a poslije i sa ostalima i to nam je mnogo usporavalo organizaciju i pripreme oko formiranja
Uprave.
Po formiranju i novoj organizaciji PJM, u okviru Uprave, po Uputstvu br. 08/1- […],300
u vrijeme kada nisu angažovane u okviru Uprave, potčinjavaju se regionalnim SUP-a, uz
napomenu da sav pozadinski dio SUP reguliše za potrebe pripadnika područnih jedinica.
Na taj način, stvorili smo puno bolju kontrolu jedinica, funkcionalnost i efikasnost, ako i
određeno zadovoljstvo kod ljudi, s tim da vrijeme provedeno na terenu i sl. se reguliše sa
isplatom dnevnica ili stimuliše na drugi način.
Koncept ovih jedinica je zaživio i opravdanost njegovog opstanka i daljeg razvoja je više
nego očigledna. Iz tog razloga, predlažemo da MUP RSK maksimalno podrži stvaranje i
razvijanje profesionalne PJM MUP-a, kao i regionalnih jedinica koje u svom sastavu imaju
A+R, iz čega proizlazi da je kostur profesionalan, a ostali po principu okupljanja, tj. po
pozivu se uključuju u PJM regije, odnosno u specijalnu brigadu. Na taj način, problemi
PJM se smanjuju na minimum, a funkcionalnost pojedinih jedinica je maksimalna.
Sada predstoji utvrđivanje i precizno definisanje statusa jedinice i njenih pripadnika
(A+R), kao i otklanjanje uočenih nedostataka i popunjavanje sa pripadnicima tamo gdje to
nije dovršeno, uz uslov većeg učešća i razumijevanja Uprave JB, Sekretara SUP-a, kako za
vrijeme redovnih, planiranih, tako i za vrijeme borbenih, neplaniranih aktivnosti.-
Planovi sa bezbjedonosnim procjenama i predviđenom taktikom postupanja, s obzirom
na DTG, moguće pravce njihovog upada i objekte napada, moraju se daleko ozbiljnije
shvatiti i preventivno više izvršavati sa PJM kroz izviđanja, zasjede, pretrese terena i dr. a
sve s ciljem bolje kontrole teritorija, uigravanja i provjere spremnosti jedinica za te vrste
poslova.

300
Nedostaje u izvorniku.

247
 IZVJEŠTAJ PO REGIONALNIM JEDINICAMA:
Specijalna jedinica milicije – MUP-a RSK –
Dana 05. 11. 1993. god. s ciljem formiranja, formacijom predviđene jedinice,
osposobljene, dobro naoružane i opremljene, formirana je specijalna jedinica milicije, koja
je odmah nakon toga dobila ulogu Jedinice za obezbeđenje izbora 93/94. godine. Nakon
15-dnevne obuke, jedinica jačine 32 pripadnika izvršavala je poslove i zadatke na području
cijele RSK, posebno na poslovima obezbeđenja državničkih ličnosti, promotivnih i sličnih
javnih skupova, pratnje i preprate preko dijela teritorija, obezbeđenja glasačkih mjesta,
kutija i listića i sl. što je trajalo sve do 23. 01. 1994. godine, odnosno do kraja izbora u RSK.
U periodu od 12. – 18. 01. 1994. g. obezbeđivao se je glavni repetitorni centar
“Ćelavac”, zatim kompletno jedinica je izvršavala redovne poslove i zadatke oko sprečavanja
nedozvoljenih radnji, kao i otkrivanja, hvatanja i lišavanja slobode raznih počinioca krivičnih
djela na području I. Slavonije i Z. Srema.
Dana 12. – 14. 02. 1994. g. Jedinica je uspješno obezbeđivala održavanje Skupštine
RSK, a period od 21. 02. do 26. 03. 1994. g. je nastavila sa poslovima i zadacima u Istočnoj
Slavoniji i Zapadnom Sremu, gdje je postigla rezultate od posebnog državnog značaja.
Značaj ove Jedinice je i u tom da se heterogenom popunjenošću ne potpada pod uticaj
nikakvih lokalnih moćnika, a sa druge strane, to joj omogućava lako snalaženje u svim
regijama RS Krajine.-
Ova činjenica pruža pripadnicima Jedinice, mogućnost još većeg profesionalizma
i upravo iz tog razloga, u nju se mora materijalno ulagati, kako bi sve poslove ratnog i
poratnog vremena, kojih će biti na pretek, mogla izvršavati uspješno i kvalitetno, kao dobro
uigrana, kompaktna, osposobljena i opremljena, dobro naoružana Jedinica.
Jedinica trenutno, kroz konstantnu pasivnu pripravnost pri sjedištu, izvršava dio
poslova oko sticanja opšte fizičke kondicije, oko uvježbavanja taktičkih situacija, te vrši
razna gađanja, kontrolno-ocjenska i […]301 iz svih vrsta naoružanja. Takođe se nastavlja
sa kursevima koji se konstantno provode / snajperski, minobacački, protuoklopna borba,
preživljavanja, život i rad u sniježnim uslovima i dr. / u raznim dijelovima Krajine, sve s
ciljem da se održi efikasnost koja je potvrđena u aktivnostima prilikom obezbeđenja Ruske
federacije, na čelu sa g. Žirinovskim302 u Vukovaru, predsjednika Martića,303 profesora
Univerziteta “N. Tesla” iz Kragujevca, javnih skupova u Vojniću, KO304, Glini, OK,305
Kninu. Zatim, akcija zauzimanja i kontrola mosta u Gradišci306 od 18. – 28. 02. 1994. g.
zatim izviđačke aktivnosti oko pripreme akcija na Kašić i Islam Grčki, koje su trenutno
odgođene do daljnjeg, kao i niz drugih akcija gdje je pokazana odlučnost, spremnost i
profesionalnost Jedinice da istraje do kraja u izvršavanju svih zadataka.
U akciji u Lici, povodom ustaške agresije od 05. 03. do 16. 03. 1994. dio Jedinice takođe
je uspješno izvršavao i najteže zadatke, što je mnogo doprinijelo ugledu i rezultatima naše
brigade.
Kao zaključak, ističemo da je Jedinicu potrebno povećati, dati joj veći primat i za kratko
vijeme postat će najjača i najkvalitetnija jedinica, spremna za izvršavanje svih vrsta planiranih

301
Nedostaje u izvorniku.
302 �
Vladimir, predsjednik Liberalno-demokratske stranke Rusije.
303 �
Milan.
304
Korenica.
305 �
Okučani.
306 �
Stara Gradiška.

248
i neplaniranih poslova i zadataka u MUP-a. Za isto je neophodno više razumijevanja
drugih Uprava i puno više saradnje u radu, što do sada ovo Ministarstvo nije u potpunosti
omogućilo.-
PJM Sjeverne Dalmacije
U okviru regija S. Dalmacije, jedinica jačine 110 pripadnika sa pratećim vodom –
mješovita minobacačka grupa od 15 pripadnika vršila je poslove iz djelokruga Uprave PJM
MUP-a RSK na zadovoljavajući način. Jedinica je djelovala i prije formiranja Uprave, tako
da je rad, koordinacija i rukovođenje bilo daleko lakše i upravo zbog toga, ista je korištena u
prvom dijelu daleko više nego pojedine jedinice dr. regija.
Rezultati koje je Jedinica postizala prije potvrdili su se i u ovom periodu:
– od 03. – 06. 09. 1993. g. jedan vod je, na zahtjev SVK, popunio liniju u Velebitu, i
istovremeno izviđačka grupa je vršila pripreme za akciju u tom dijelu, koja se trebala
realizirati u to vrijeme;
– 10. 09. 1993. rad Jedinice sudjelovao je u izvršenju redovnih poslova na području SUP-a
Glina / hapšenje počinioca KD, za koje je postojala opasnost da će upotrebiti vatreno oružje
kod lišavanja slobode /;
– Ponovno od 12. – 24. 09. 1993. Jedinica je vršila ispomoć u predjelu Tulove grede –
Velebit;
– 26. 09. 1993. 16 pripadnika, na području SUP Ok.307 ponovo lišeno slobode, gdje se
očekivao otpor i upotreba vatrenog oružja;
– 03. – 26. 10. 1993. kompletna Jedinica – pripravnost za akciju Velebit;
– 07. – 13. 12. 1993. obezbeđenje GP u Miranjama (4 čovjeka);
– 07. – 14. 12. 1993. u predjelu Otišića 10 pripadnika vršilo je posjedanje linije i izviđanje
– 14. – 22. 12. 1993. 5 pripadnika vrši intenzivno izviđanje za akciju na Kašić;
– 23. – 31. 12. 1993. – pretres terena i dr. radnje Jedinice, vezano za informaciju da se je
ubacila DTG (ponovno 28. – 31. 12. 1993.);
– 03. – 06. 02. 1994. – 19 pripadnika linija u […],308 vojska napustila položaj, ranjen 1
pripadnik od mine;
– 12. 02. – 28. 02. 1994. kurs minobacačlija Gračac;
– 21. 02. – 21. 03. 1994. 11 pripadnika vršilo je redovne poslove Službe na području I.309
Slavonije i Z.310 Srema;
– 23. 02. 1994. – pretres terena Drniš
– 28. 02. – 21. 03. 1994. obezbeđenje GP Grab, sa 4 čovjeka;
– 09. – 16. 03. 1994. 13 pripadnika (MPB) učestvovao u Lici, u vezi ustaške agresije;
– 10. – 20. 03. 1994. – vršena […]311 u Kašiću sa 5 pripadnika za ponovno planiranu akciju
u Kašiću.
Sve nabrojeno nije i konačno što je radila PJM S.312 Dalmacije, jer je tu bilo i drugih
aktivnosti, pripravnosti za izvršavanje ovih zadataka, i sl.
Problemi oko ove Jedinice bili su tehnički /pozadinski i sl./, tako da možemo konstatovati
da je ova Jedinica homogena i da se za buduće na nju može i mora računati. Posebno je

307
Okučani.
308
Nedostaje u izvorniku.
309
Istočne.
310
Zapadnog.
311
Nedostaje u izvorniku.
312
Sjeverne.

249
potrebno istaći i rezultate koje je Jedinica postigla prilikom izvršavanja redovnih poslova
Javne bezbednosti, u sklopu SUP-a Knin, što govori još više o njihovoj snazi.-
PJM Z.313 Slavonije:
U okviru Odreda PJM za Zapadnu Slavoniju, postoji PJM koja broji oko 50 pripadnika,
aktivnih, koji su u zadnje vrijeme obučili i vlastitu podršku, tako da su stasali u pravu
borbenu jedinicu, samostalnu i spremnu za izvršavanje i najtežih zadataka.
PJM regije Zapadna Slavonija postoji od početka rata i prošla je mnoga ratišta. U više
slučajeva bilo je poginulih i ranjenih i s pravom možemo reći da je jedinica sa najjačim
borbenim iskustvom.
Od planiranih i neplaniranih poslova, koje je jedinica izvršavala za navedeni period,
ističemo:
– period od 29. 09. – 08. 10. 1993. g. tada je vršena paralelno obuka i priprema za moguću
akciju na pravcu M.314 Alana u okviru akcije “Oluja”, sa ukupno 31 pripadnikom;
– u periodu od 22. 10. – 24. 10. 1993. g. PJM Z. Slavonija, sa ukupno 40 pripadnika vršila
je poslove oko priprema za obezbeđenje Skupštine RSK koja je odgođena nakon poznatih
političkih problema;
– od 27. 10. – 11. 11. 1993. u rejonu Šumetlice, opština Pakrac, nakon ustaške agresije
Jedinica je zauzela navedeno selo i držala položaj do dolaska vojske, sa ukupno 37 pripadnika;
– u vremenu od 24. 11. – 02. 12. 1993. g. uspostavljena je kontrola terena i pretres u
rejonu Košutarica sa 29 pripadnika, prilikom čega se omogućilo SVK RSK da povrati
samopouzdanje i otkloni sumnju da tu ima ustaša;
– od 23. – 25. 12. 1993. PJM se nalazila na izviđanju terena u rejonu Brusnik – Dragović
– Šumetlice, sa 20 pripadnika;
– dana 31. 12. 1993. pripadnici PJM, zajedno sa UN, izvršili su uspješno raciju na području
Okučana, sa 20 pripadnika, prilikom čega se postiglo i više od planiranog;
– u vremenu od 10. 01. – 11. 01. 1994. izvršeno je patroliranje sa dva broda, sa odjeljenjem
milicionara u rejonu Gređani – Ilok;
– u trajanju od 19. 01. – 31. 01. 1994. jedinica je bila u pripravnosti u vezi sa akcijom u I.
Slavoniji i Z. Sremu, da bi dana 05. 02. zajedno sa SUP-a Okučani na području MZ Rajići
uspješno izvršila operativno-taktičku radnju – raciju za 10 pripadnika;
– u dijelu obuke mješovite minobacačke grupe, dio voda za podršku, u vremenu od 15. 12.
1993. – 29. 02. 1994. izvršila je kurs za 19 pripadnika na području Like i Dalmacije;
– dana 18/19. 02. 1994. do 01. 03. 1994. u saradnji sa SUP-a Okučani i PJM MUP-a
RSK, Jedinica je izvršila preuzimanje i kontrolu mosta kod Stare Gradiške, prilikom čega
je pokazana odlučnost i spremnost za izvršavanje i ovakvih zadataka. Ukupno je bilo
angažirano 35 pripadnika.
NAPOMENA: U navedenom periodu, Jedinica je izvršavala niz borbenih zadataka, i to:
– od 14. – […],315 na Velebitu sa ukupno 38 pripadnika;316
– u vremenu od 09. 03. – 16. 03. takođe Jedinica se nalazila na izvršenju zadatka u Lici,
sa ukupno 39 pripadnika PJM u rejonu Teslingrada317 povodom ustaške agresije na Trlo.

313 �
Zapadne.
314
Mali.
315
Nedostaje u izvorniku.
316
U dokumentu je izostavljen mjesec.
317
Lički Osik.

250
Posebni rezultati na tom dijelu ratišta postignuti su upravo zahvaljujući samostalnosti i
odlučnosti PJM Z. Slavonije da istraju u oslobođenju ovog dijela teritorija RSK.
Za navedeni period, jedan pripadnik (Gatarić Z.318) je poginuo prilikom izvršavanja
redovnih borbenih zadataka, a 7 pripadnika je lakše i teže ranjeno.
Pored navedenog, Jedinica je konstantno dijelom u pripravnosti, a dijelom se uključuje
po zahtjevu Sekretara SUP-a u redovne poslove Javne bezbednosti, prilikom čega pokazuje
visok nivo profesionalnosti i zahvaljujući autoritetu stečenom kroz rat, spremna je da izvrši
svaki zadatak i najteži koji redovni pripadnici SUP-a, u svakom slučaju, nisu u mogućnosti
da izvrše. Stoga, ova Jedinica u Zapadnoj Slavoniji nosi opravdano ime najuspješnije i
najorganiziranije jedinice i za borbene i neborbene poslove i zadatke, i kao zaključak se
nameće činjenica da je neophodno da se preduzme sve kako bi se stvorili uslovi za normalan
život i rad te Jedinice u koju za sada nije javno investirano a tako se puno traži i još više
dobija.
Po mnogim procjenama, ovo je Jedinica najvećih borbenih iskustava i ujedno najvećih
borbenih mogućnosti na području Republike Srpske Krajine.-
PJM Banije:
Jedinica po formaciji ima 102 pripadnika sa vodom podrške, sada broji 22 pripadnika
koji u aktivnom statusu izvršavaju poslove i zadatke na području Banije i po potrebi cijele
RS Krajine. Ostali dio Jedinice popunjava se po potrebi iz aktivnog i rezervnog sastava
SUP-a Glina, po principu okupljanja /po pozivu/, s napomenom da jedino ova regija nema
vlastitu mješovito-minobacačku grupu.
Jedinica je uspješno izvršavala sve poslove koji su od strane Uprave traženi, ali isto tako,
sve poslove pri potčinjavanju SUP-a Glina, takođe su izvršavali maksimalno uspješno.
Potrebno je naglasiti da i na ovom području sve “opasnije” i osjetljivije poslove nije smjela
raditi redovna milicija bez “specijalaca”, jer je postojala mogućnost otpora, upotrebe
vatrenog oružja i okršaja.
Od važnijih borbenih zadataka, mogu se istaći:
– dana 24. i 25. 09. 1993. vršena je zasjeda u rejonu Martin Brod – D. Jame, s ciljem
otkrivanja DTG, sa ukupno 10 pripadnika;
– ponovno 26. i 27. 09. 1993. u istom rejonu, kod “Hrastnika”, Jedinica sa 9 pripadnika
nalazila se u zasjedi, s ciljem otkrivanja ustaških DTG za koje se pretpostavljalo da su tim
područjem prolazile i dalje u dubinu;
– 27. i 28. 09. 1993. u rejonu Martin Broda, ukupno 9 pripadnika je vršilo zasjedu, a
28. i 29. 09. u drugom dijelu navedenog rejona, kod Zaloja i Gračanice, kod groblja 11
pripadnika je kroz zasjedu pokušalo otkriti ustašku DTG. Po dubini u RH čule su se
eksplozije u toku noći 27. 09. Drugih zapažanja nije bilo. Isto je ponovljeno 29., 30. i 01.
10. 1993. g. bez znatnih rezultata;
– u vremenu od 09. 03. – 16. 03. 1994. Jedinica je uspješno izvršavala zadatke pri
oslobođenju teritorija koje je bilo zahvaćeno ustaškom agresijom 05. 03. 1994. u rejonu
Teslingrada.-
Pored navedenog, Jedinica je izvršavala redovne poslove milicije, učestvovala u
obezbeđenju prilikom dolaska Predsjednika RSK i Republike Srpske, a u vrijeme pred
izbore, kao i u vrijeme glasanja, pripadnici Jedinice bili su angažovani na mnogim poslovima
oko obezbeđenja i slično.

318
Zdravko.

251
 U više navrata, sudjelovali su na graničnom prelazu, s ciljem kontrole ulaska lica i vozila,
tako od 15 – 17. 10. 1993. kontrolisali su ulaz kod Matijevići – Novi Grad,319 sve s ciljem
ulaska Arkana320 i drugih paravojnih jedinica. Isto je ponovno realizirano za nastavak
Skupštine na Plitvicama 27. – 29. 10. 1993. godine.
Za obezbeđenje državne granice, Jedinica je u periodu od 10. 11. do 16. 11.1993. godine,
sa 12 pripadnika popunila međuprostore u rejonu Stankovačkog Brda.
– U periodu od 26. 11. – 30. 11. 1993. po zahtjevu SV RSK, 9 pripadnika je imalo
intervenciju u nezaštićenom i pošumljenom dijelu kod zaseoka Šanovići i taj zadatak je
uspješno izvršen.
U dijelu obuke Jedinice, neophodno je istaći da ista ne raspolaže sa potrebnim kadrovskim
rješenjima, a i tehnička opremljenost i naoružanost nije na potrebnom nivou.
Uglavnom, u slobodno vrijeme vrši se kondiciono gađanje i ponavljanje stečenog znanja,
jedina organizovanija obuka provela se je u Omsici sa kompletnom Jedinicom, u vremenu
od 02. 10. – 13. 10. 1993. godine, kada su se ujedno vršile pripreme za borbene aktivnosti
u rejonu Velebita – “Oluja”.
Mnogi zadaci manjeg značaja koje je Jedinica izvršavala nisu navedeni, a za ovaj period
nije bilo ranjenih ni poginulih.-
PJM Kordun:
Jedinica jačine oko 30, sada broji 19 pripadnika aktivnih, sa obučenom mješovitom
minobacačkom grupom, po pozivu iz redova A i R sastava SUP-a Vojnić. Da bi ova Jedinica
bila ponovno i u borbenom smislu spremna, potrebno je izvršiti popunu i ažurirati postojeće
spiskove, a to je moguće zajedno sa PJM Banije, na način da se imenuju K-diri odreda koji
bi to objedinio.
Jedinica je učestvovala u izvršenju više borbenih zadataka:
– 10. 09. 1993. u sklopu 11. pbr Kordunaškog korpusa, na području Turnja, prilikom čega
su ranjena 3 pripadnika (Mekeč, Zavišić i Vukmirović);321
– ponovo na zahtjev SV RSK, 20. – 21. 09. 1993. vršili smo zajedno pretres terena u rejonu
Topuskog;
– u Gračacu od 03. 10. – 11. 10. 1993. priprema i obuka zbog akcije u Velebitu, kompletna
Jedinica;
– 15. 10. 1993. priprema zbog održavanja Skupštine;
– 20. 10. 1993. učestvovanje na obezbeđenju Skupštine na Plitvicama /3 dana/;
– cijeli 11. mjesec 1993. g. zajedno sa SV RSK, Jedinica je vršila pratnju muslimanskih
konvoja, sudjelovala u sprečavanju nedozvoljene trgovine koja se raširila na tom području;
– od 01. 12. 1993. sve ovo vrijeme Jedinica je bila angažovana na poslovima vezano za
izbore i obezbeđenje istih;
– 12. 02. 1994. ponovno obezbeđenje Skupštine u Kninu sa 1 odjeljenjem, zatim
obezbeđenje radio stanice Petrova Gora od 20. 02. – 09. 03. 1994. g.
– dana 09. 03. 1994. Jedinica je izvršavala borbeni zadatak do 17. 03. u rejonu Teslingrada,
kada nije bilo ni mrtvih ni ranjenih, a zadatak je uspješno izvršen i povraćen na teritorij koji
su ustaše bile zauzele.

319
Bosanski Novi.
320
Željko Ražnatović.
321
Priređivači nisu utvrdili točna imena.

252
 Ostalo vrijeme, Jedinica je bila u pripravnosti i na raspolaganju na izvršenje vanrednih
poslova SUP-a Vojnić, kako i po potrebi poslova i zadataka Uprave.
Neophodno je imenovanje novog Komandira u Jedinici, prijem djela ljudstva i
imenovanje K-danta odreda. Sve je moguće napraviti samostalno, ali i uz pomoć Sekretara
SUP-a koji je obećao da će Jedinicu od 102 pripadnika ubrzo popuniti po našem zahtjevu
i odobrenju.-
PJM Lika:
Jedinica jačine 36 pripadnika djeluje na području regije Like, a po pozivu se uključuju
i preostali pripadnici, zajedno sa mješovitom minobacačkom grupom, ukupno 102
pripadnika. Jedinica je izvršavala uglavnom redovne poslove milicije, kada nije bila
angažovana na posebnim zadacima Uprave.
Tako je sve vrijeme od 03. 01. – 01. 04. 1994. godine ista obezbeđivala SRT, studio
Plitvice i reportažna kola. Prethodno, od 03. 10. 1993. do 14. 10. 1993. godine, Jedinica se
nalazila na zadacima oko pripreme akcije u Velebitu, takođe, dok je dio jedinice konstantno
bio na obezbeđenju objekta “Cerovačke Pećine”, kao i repetitorni centar “Ćelavac”, posebno
u vrijeme izbora, tada je bilo zloupotreba i samovoljnog uključivanja i isključivanja i struje
i programa TV Beograd i TV Knin. Takođe, Jedinica je bila 20. – 22. 10. na obezbeđenju
Skupštine na Plitvicama.
Dana 09. 02. 1993. 1 pripadnik nalazio se na kursu Komandira PJM u sklopu SV RSK
u Kninu.
Iz voda za podršku, mješovita minobacačka grupa nalazila se na kursu minobacačlija, u
vremenu od 15. 12. – 26. 02. sa 15 pripadnika u “Cerovačkim Pećinama”.
U vremenu od 05. 03. – 24. 03. 1994. u vrijeme ustaške agresije na predjelu Like, rejon
Trlo, Jedinica je uspješno, u sklopu Uprave, izvršavala borbene zadatke oko povrata teritorija
koje je bilo privremeno zaposjednuto.
Posebno se isticala mješovita minobacačka grupa, koja je bila pridopuna našim
jedinicama, po pravcima sa MB 60 mm.
Potrebno je podržati novog K-dira Barića322 i stanje na području regija Like odgovarat će
formaciji Jedinice koju smo tražili.-
PJM Baranja:
Jedinica broji ukupno 52 pripadnika, spremnih za izvršenje svih borbenih i neborbenih
zadataka. Posjeduje samostalnu minobacačku grupu i po pozivu popunu sa A i R
pripadnicima SUP-a B. Manastir do broja kako je formacijom predviđeno.
Aktivno vrše po dnevnom rasporedu rada obuku i održavaju gotovost Jedinice, tako da
se može opravdano reći da je uvijek spremna za izvršenje svih zadataka, unatoč tome što je
nismo puno koristili.
U dijelu obuke, uključili su 15 pripadnika na kurs u “Cerovačkim pećinama” za
minobacačlije i to su uspješno završili. Drugi dio obuke koji je planom predviđen, nije iz
poznatih razloga rata izvršen.
U 09. mjesecu, Jedinica je izvršavala dio borbenih zadataka u rejonu Velebita, prilikom
čega je 1 pripadnik smrtno stradao.
Drugih aktivnosti, Jedinica nije imala, već je izvršavala u sklopu SUP-a Beli Manastir
redovne poslove i zadatke milicije.-

322
Priređivači nisu utvrdili ime.

253
 PJM Istočne Slavonije i Zapadnog Srema:
Jedinica u ovoj regiji, nije u potpunosti našla svoje mjesto, trenutno imamo oko 25
pripadnika spremnih za izvršenje borbenih zadataka, a ostale po principu okupljanja nismo
ubjeđeni da bi mogli aktivirati. Inače, mješovita minobacačka grupa prošla je obuku i nakon
toga nije bila aktivirana.
Jedinica je, uglavnom, pretpotčinjena SUP-a i izvršava redovne poslove i zadatke iz
djelokruga Službe. Za potrebe Uprave, Jedinica je bila angažovana 14. 09. – 05. 10. 1993.
godine, sa 19 pripadnika na borbenom zadatku u Velebitu, prilikom čega je 10 pripadnika
napustilo zadatak i Službu.
U vremenu od 20. 12. – 07. 01. 1994. 5 pripadnika je vršilo smjenski obezbeđenje
objekta u Erdutu, a za vanredni zadatak koji je Uprava izvršavala, na području Iloka, bilo je
uključeno takođe 5 pripadnika.
Potrebno je naglasiti da je sve poslove oko obezbeđenja skupova i ličnosti za vrijeme
izbora, kao i obezbeđenja objekata i dr. takođe izvršavala ova jedinica.-
Helikopterska jedinica:
Jedinica djeluje u sklopu Uprave i izvršava sve poslove i zadatke ovog MUP-a, SV RSK
i dr. Posebno vrše poslove i zadatke oko pružanja pomoći i transporta ranjenih na svim
relacijama.
Zatim, u sklopu Uprave, sve poslove izviđanja /borbeno i neborbeno/, transport sredstava,
opreme, oružja i municije, desant, protuoklopna borba i niz drugih poslova.
Jedinica nije popunjena ni sa sredstvima ni sa ljudstvom, ali zahvaljujući entuzijazmu
trojice pilota, uspiju sve da izvršavaju uspješno i na vrijeme.
Pozadinski problemi uglavnom se rješavaju preko Uprave i SV RSK i Vojske SR
Jugoslavije.
U cilju dizanja borbene gotovosti ove Jedinice, s obzirom na njene mogućnosti, potrebno
je daleko više ulagati u nju.-
Dobrovoljačka jedinica “Cigina”:
Jedinica u rezerviranom sastavu MUP-a, aktivira se samo za izvršenje borbenih zadataka,
broji ukupno 115 pripadnika koji nisu jednoobrazno obučeni, opremeljni i naoružani, te ne
posjeduju vozila za prevoz, kao ni drugih vozila.
Do sada, učestvovali u svim značajnijim borbenim dejstvima na području RSK, a posebno
S. Dalmacije i Like. Tako su učestvovali u akciji u rejonu Svilaje, Velebita, Teslingrada,
Kašića i Islama Grčkog, Sunje, Medačkog džepa i niz drugih, manjeg značaja.
Prilikom izvršavanja navedenih zadataka, imali su ranjenih i povređenih.
Trenutno je pola jedinice u pripravnosti, u sjedištu, a drugi dio je aktiviran na području
Z. Slavonije, zajedno sa SV RSK.
Ova jedinica, potrebno je naglasiti, značajna je borbena formacija i potrebno je podržati
njen opstanak, razvoj i ojačavanja, jer će u slučaju eventualnog rata biti zasigurno jedna od
prvih i među najkvalitetnijim jedinicama koje će izići na liniju odbrane.
Jedinica je heterogeno popunjena i to iz Banije, Like i Dalmacije, što joj daje mogućnost
lake orjentacije i snalaženja u svim krajevima RS Krajine.-
Veza:
– Izvršavati redovne poslove MUP-a, kao i borbene zadatke sa policijskom vezom (UKV
motorolom), praktično je nemoguće. Međutim, koristeći razne izbore od vojske i dr. kroz
posuđivanja i razne improvizacije, uspjeli smo ostvariti uglavnom šta se tražilo od nas. Ovako
254
je izgledao početak, u posljednje vrijeme nešto je bolje sa novim samostalnim repetitorom,
sa posebnim, fiksiranim korakom na UHF i BHF području i kao zaključak možemo reći da
je sistem veza sada bolji, odnosno da je za redovne poslove MUP-a odličan, ali za borbene
aktivnosti nedovoljan i još uvijek slab. Isto se može riješiti samo sa zaštitom – stremblerom,
što je obećavano ali nikako da se izvrši.
U cilju pravilnog korištenja Jedinice, a onda i veze, moramo daleko ozbiljnije shvatiti
vezu jer je to ključ i uspjeh svega, na taj način moći ćemo […]323 ustašama i nećemo biti
podređeni kao do sada.
Takođe, Uprava bi se puno lakše mogla uklopiti u postojeći sistem veza MUP-a na
području čitave RSK, ako bi svaka regija imala kvalitetno riješen sistem veze, dok npr. Lika
sistem veze ima slab, unatoč fantastičnim mogućnostima.
Kada se otklone ovi problemi u MUP-a, naša Uprava odmah je jača i efikasnija jer do
sada smo sve morali sami, sa vlastitim sredstvima, što je izuzetno teško i nemoguće i zahtjeva
puno gubljenja dragocjenog vremena prilikom dolaska na teren u bilo kom dijelu RSK.
Svi problemi oko veze bili bi rješeni sa jedinstvenim unificiranim sistemom veze na
području čitave RSK. Mi imamo potrebu za 1-2- pokretna repetitora i to sa stremblerima /
zaštita/ na UHF i BHF području, više problema neće biti ili će biti daleko manji i zanemarivi.
Tome treba dodati da sistem veze SV RSK sa prislušnim i radio goniometarskim sistemima
koji postoje po čitavim regijama, takođe nam olakšavaju i pružaju mogućnosti, međutim
bez uvezivanja sistema veza i više surađivanja sa Službom, nećemo znati to iskoristiti.-
Stanje veze u Upravi PJM:
– svaka PJM regije ima VHF policijski sistem veze sa potrebnim brojem prenosnih,
ručnih i dr. radio stanica /motorola/;
– PJM ima 1 repetitor na UHF području, zatvoren sistem sa 7 motorola podešenih za
rad;
– ostale GP 300 motorola, kojih ima dovoljno, koriste se za svaku veću akciju, tada
učestvuju PJM regija jer je neophodno da u tim slučajevima sve veze moraju biti iste.
MUP raspolaže sa još sredstava veze koji su uglavnom po regijama i još nisu dovoljno
uvezane, a prema tome ni iskorištene.
Potrebno je sve centre veze pri SUP-a i veziste PJM regija, uvezati da traju u jednom
sistemu i problem veze bit će riješen adekvatno, u svim uslovima mira i rata.
Posebno ističemo da pokretni centar veze postoji u MUP-a, ali je posuđen SV RSK /
posudio Šuša Marko/ i da je kontaktirano sa GŠ SV RSK i oni su obećali povrat ili zamjenu
za neki drugi. Sa ovim centrom veze, koji bi imao KZ i UKP, specijal /novitel/ i dr. kao i sve
veze na UHF i VHF području, mi bismo lako uvezivali rad brigade na svim regijama i sa
milicijom i sa Srpskom vojskom.-
Vozni park:
Da bi vozni park funkcionisao, potrebno je puno više uložiti da bi Uprava PJM
funkcionisala jer sa terenskim UAZ-ima problem nije ni dotaknut a kamoli riješen. Posebno
to dolazi do izražaja u vrijeme pokušaja brze organizacije regionalnog lepezastog sistema
Uprave, gdje su zahtjevi bili veliki a naše mogućnosti male, uz posebnu napomenu da su to
redovno pratili zadaci MUP-a, jedan za drugim, na svim područjima “jer mi sve možemo”.
Takav sistem rada nas je rastrgao na sve strane i stvorili smo objektivno dosta
neorganiziranosti u radu, što smo manjim dijelom mi odgovorni, a većim dijelom onaj ko

Nečitko u izvorniku.
323 �

255
nas je slao iz zadatka u novi zadatak a nismo to pozadinski mogli pratiti. Opet uz određene
improvizacije, uspjeli smo premostiti te probleme, međutim službe koje su nas trebale
pratiti i pomagati samo su nas gušile jer njima ne pašu promjene koje ih tjeraju da moraju
raditi i poslije 15.00 č. zatim subotom i nedjeljom i naravno ne odgovara im da se ugrožava
“familijarnost” i privatno-sopstvenički duh koji vlada kod njih u službeno.
Međutim, sve ovo ne oslobađa nas dijela odgovornosti oko kontrole korišćenja vozila,
utroška goriva, maziva, tečnosti i dr. što je bilo u pojedinačnim slučajevima i kod nas u
Upravi, ali ne u tolikoj mjeri da nije i opravdano.
Poslovi koje mi obavljamo su nepredviđeni po mjestu i vremenu i zahtjevaju punu
mobilnost, a neko umjesto to da shvati kao i činjenicu da niko ne želi držati “glavu u torbi”,
osim nas, i da pomogne u radu, on se buni “zašto uprava PJM troši više goriva” i sl. Taj
koji tako razmišlja, neka se uključi u djelokrug poslova Uprave PJM i tek nakon toga neka
prigovara za pojedine propuste, ako ih je i bilo.
Mi redovnu popunu sa mazivima i tečnošću, rezervnim dijelovima teško smo provodili,
jer pomoć od službe iz MUP-a nismo imali a kvarovi su bili često, što zbog navedenih
poslova nismo stizali otklanjati na vrijeme.-
Trenutno raspolažemo sa samo malim dijelom vozila /teretnih, terenskih i putničkih/,
u odnosu kada je predviđeno formacijom Uprave /po regijama i u PJM/, a dio vozila nije
za upotrebu na duži put /UAZ/ jer se lako kvari i sl. a upravo za naš rad potrebna su nam
vozila da brzo i efikasno možemo biti u svakom dijelu RS Krajine.
“Landrover–e”sa kojima raspolažemo, teško je održavati jer su potrebe velike, a rezervni
dijelovi i opravak je otežan, jer nema ni servisa ni prodavaone koja je namjenjena za tu vrstu
vozila.-
Za potrebe Jedinice, korištena su slijedeća vozila:
– 3 “Landrover-a”,
– 1 kombi – mini bus,
– 2 “Lade”,
– “Audi 80”,
– 14 “UAZ-a”, od toga je 10 po jedan dat Z. Slavoniji, Baranji, Kordunu i Lici, a S.
Dalmaciji 2, zatim
– “Deitz 5000”,
– auto-cisterna “TAM 110”.
Pored navedenog, u Upravi se koriste 2 “Golf-a” – Subotić M.324 i Dražić B.325 i “Reno 9”
– Karna D.326 Ovaj vozni park ne može ni približno zadovoljiti potrebe specijalne brigade
MUP-a RSK.
Kao zaključak, ističemo da je neophodno napraviti više reda u svim Upravama pa tako i
u našoj, ako želimo funkcionalnost i potpunu kontrolu, ali uz uslov da vozni park i radiona
postanu servis za sve Uprave a ne samo za pojedine, kako je bilo do sada.
Isto tako, da MUP-a shvati koliko je neophodan prevoz u radu i efikasnosti naše Uprave
i da shodno tome i omogući popunu sa terenskim, putničkim, specijalnim, borbenim i
drugim vozilima.-
[…]327

324
Priređivači nisu utvrdili ime.
325
Boško.
326
Dragan.
327
Priređivači su izostavili prilog “Trenutno stanje na skladištu”.

256
ZAKLJUČAK:
Iz dosadašnjeg iskustva, kako prije rata, tako i tokom borbenih dejstava, smatram da za
vrijeme neposredne ratne opasnosti i nefunkcionisanja državnih aparata, postoji potreba za
postojanjem prave PJM, na način kako je prvobitno zamišljena i odobrena od strane bivšeg
Ministra unutrašnjih poslova RS Krajine, g. Milana Martića.
Uprava PJM nije mogla funkcionisati onako kako je zamišljena, radi oglušavanja
pojedinih Sekretara SUP-a, na Uputstva i Naredbe Uprave PJM. Ovakvo ponašanje
pojedinaca treba spriječiti da ne djeluju kao apozicionari i dozvoliti Upravi da zaživi kako bi
što prije profunkcionisala.
Opremljenost kao i pozadinska obezbeđenost, jedinica je ispod svakog nivoa, od voznog
parka do naoružanja i odjeće, tako generalno gledavši opremljenost jedinica je oko 20% od
potrebnog.
Nedostatak stručnog kadra u samoj Upravi se takođe odrazio na neefikasnost same
Uprave, iz čega proizlazi potreba za popunjenjem kadrovima.
Radni prostor je jedan od bitnih segmenata za stručno obavljanje poslova iz nadležnosti
Uprave, međutim do sada Uprava nije dobila radni prostor ni približno onom što bi makar
minimalno zadovoljilo uslovima rada i postavljenim zadacima. Smatramo da je i ovo jedan
od bitnih zadataka što mogu nadležni riješiti.
Sagledavajući uslove pod kojima je Uprava egzistirala, te njeno pozadinsko obezbeđenje
slobodan sam da ocijenim da je rad Uprave više nego dobar, uzimajući u obzir postignute
rezultate.-
Prilog:328
– izvještaji Uprave o pojedinim akcijama;
– izvještaji SUP-a o aktivnostima Uprave na području
Sekretarijata unutrašnjih poslova.-

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

92
1994., travanj 13.
Knin
Izvješće Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju kriminaliteta na području
nadležnosti SUP-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
K N I N
Odjel za analitiku i informatiku
Knin, 13. 04. 1994.
Broj: ______________

Priređivači su izostavili priloge.

328 �

257
 IZVJEŠTAJ
za period od 01. 01.-31. 03. 1994.g.
U prvom tromjesečju 1994. godine u KU Upisniku SUP-a Knin evidentirano je 295
KD-a. Za navedena djela podnešene su 274 krivične prijave. 37 prijava je podnešeno po
poznatom počiniocu u momentu izvršenja, a 237 po nepoznatom počiniocu.
Na području Knina podnešene su 152 krivične prijave, 95 prijava podnešeno je Okr. JT a 57
Opš, JT. Na području Drniša podnešeno je 15 prijava, sve prijave su podnešene Okružnom
JT. Na području Obrovca podnešene su 32 krivične prijave, 4 prijave su podnešene Okr. JT
a 28 Opš. JT. Na području Benkovca podnešeno je 75 krivičnih prijava (nemamo podataka
koliko Okr. JT a koliko Opš. JT).
Od ukupnog broja podnešenih prijava imamo podatke da su dvije prijave odbačene.
Za navedena KD-a prijavljena su 223 lica. Na području Knina prijavljeno je 126 lica,
od toga 19 maloljetnika a 22 lica su recidivisti. U 32 slučaja prijavljena lica su djelovala u
grupama a u 66 slučajeva pojedinačno. Svi počinioci su srpske nacionalnosti. Analizirajući
spolnu strukturu od ukupnog broja počinilaca samo su dva počinioca žene.
Na području Drniša prijavljeno je 9 lica. Svi počinioci su punoljetni, muškog spola, srpske
nacionalnosti.
Na području Obrovca prijavljeno je 37 lica, od čega je 7 maloljetnik. Dvojica maloljetnika
prijavljeni su za 3 KD-a.
Na području Benkovca prijavljeno je 51 lice. Svi prijavljeni su srpske nacionalnosti, muškog
spola, a od ukupnog broja prijavljenih 16 su maloljetnici. Sumirajući ove podatke znači
da na cijelom području u ovom periodu imamo 42 maloljetnika kao počinioca KD-a ili
procenat od 18 kao učešće maloljetničke delikvencije.
Od 295 KD-a izvršioci su bili poznati u momentu izvršenja za 37 djela, što je 12.5% u
ukupnoj masi prijavljenih djela.
Po nepoznatom počiniocu u momentu izvršenja prijavljeno je 258 KD-a, od toga je
naknadno otkriveno 132 djela ili 51.16%, a ostalo neotkriveno 126 djela (48,84%).
U izvještajnom tromjesečju otkriveni su (naknadno) počinioci za 19 KD-a za koja
su prijave podnešene u prošloj godini. Sva ta djela otkrivena su na području Knina. Za
navedena djela prijavljena su 33 lica. Analizirajući strukturu tih djela radi se o 16 teških
krađa i 3 razbojništva.
Kad se uzmu u obzir i ta djela koja su otkrivena u ovom tromjesečju, a za koja su prijave
podnešene u prošloj godini onda procenat otkrivačke djelatnosti iznosi na nivou SUP-a
58,52%, a ako promatramo samo područje Knina onda iznosi 65,2%.
U izvještajnom razdoblju i to na području cijelog Sekretarijata šteta nastala izvršenjem
KD-a iznosi: 1.147.434 ND. Od toga na društvenoj imovini iznosi – 127.432 ND, a šteta
na privatnoj imovini iznosi – 1.020.002 ND.
Prilikom obrade KD-a izvršeno je 18 privođenja, u kojim je privedeno 26 lica.
Na području Knina društvena imovina je oštećena u 53 slučaja, a privatna imovina u 99
slučajeva. Od društvenih subjekata u najviše slučajeva oštećena je “Šumarija” Knin (12
puta) i UNPROFOR (11 puta). Na području Obrovca u 15 slučajeva oštećena je društvena
imovina, u 21 slučaju privatna.
U izvještajnom razdoblju evidentirano je 16 događaja. Na području Knina evidentirano
je 5 događaja i to 2 samoubistva, 1 ranjavanje, 1 požar i 1 iskakanje (ispadanje) iz voza. U
tim događajima stradala su 4 lica, 2 muška lica, 1 od 27 godina a 1 od 48 godina i 2 ženska
lica, 1 od 38 godina a drugo od 44 godine. Na području Drniša evidentirana su 2 događaja
258
i to obadva samoubistva. Na području Benkovca evidentirano je 9 događaja. Jedan požar, 6
eksplozija i 2 samoubistva (od toga 1 vješanje).
Stradala su 2 lica, 1 muškog spola i 1 ženskog spola.
Na području Obrovca nemamo evidentiranih događaja u izvještajnom razdoblju.
[…]329
za SEKRETAR-a
Mr. Ilija Prijić
[……]330, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 29.

93
1994., travanj 14.
Knin
Zapisnik s 81. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 81. sjednice Vlade RSK održane dana 14. 04. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Sjednica je počela s radom u 9.00 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
D N E V N I R E D:
1. Skupštinski zahtjevi (pregovori, odbor za poljoprivredu, vojni sporazum o razdvajanju)
2. Pripreme za sastanak sa Izvršnim savjetima opštine,
3. Kolaudacija radova u 1993. godine i donošenje Odluke o izradi temelja za četiri barake
u krugu “Senjaka”,
4. Provođenje programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka,
4.1. Operativni zadaci unutar RSK,
4.2. Saradnja i koordinacija sa Republikom Srpskom i SR Jugoslavijom,
5. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
5.1. Pomoć u informatičkoj opremi,
5.2. Izvještaj,
6. Ministarstvo trgovine i turizma,
6.1. Donošenje Odluke o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje,
6.2. Donošenje Odluke o ograničenju marže,

329 �
Priređivači su izostavili dio teksta.
330
Potpis nečitak.

259
7. Ministarstvo odbrane;
7.1. Program obezbjeđenja vode za stanovništvo u 1994. godini,
7.2. Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra,
8. Glavni štab SVK,
8.1. Pitanje materijalnog statusa i bezbjeđenje porodica poginulih i invalida rata,
8.2. Zahtjev za ograničenje izvoza žive stoke iz RSK,
9. Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo.
9.1. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu
ratne štete,
10. Ministarstvo sporta,
10.1. Zahtjev za odobrenje D-2 za osnivačku skupštinu rukometnog saveza RSK,
11. “ISKRA”
11.1. Zahtjev za oslobađanje poreza na promet knjige magistra Mile Dakića “Srpska
Krajina-istorijski temelji i nastavak”.
11.2. Donošenje Odluke o sufinanciranju knjige “Srpska Krajina – istorijski temelji i
nastav[n]ak”, mr. Mile Dakić.
12. Osnivanje državne Agencije za saradnju sa međunarodnim organizacijama,
13. Izvršni Savjet opštine Caprag
13.1. Aktivnosti vezane za pravno nasljedstvo imovine na području SRJ,
13.2. Zahtjev za finansijsku pomoć,
14. Predstavništvo Vlade RSK u Beogradu,
14.1. Zaključak u vezi zahtjeva advokata Lazovića.331
15. Zaključak kordinacionog odbora za privredu Korduna,
16. Izvršni savjet opštine Daruvar i P.332 Slatina
16.1. Zahtjev za dodjelu automobila,
17. Razmatranje programa šuma i humanitarne pomoći u nafti od strane UNPROFOR-a.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
4.3. Odluka o koeficijentima revalorizacije,
5.3. Republički zavod za statistiku i informatiku sa sastanka u Banja Luci.
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad1) Predsjednik Bjegović – pod ovom tačkom morali bi danas zauzeti stav o vojnom
sporazumu o razdvajanju, ekonomskim pregovorima, zahtjevu skupštinskog odbora za
poljoprivredu, kako i o Odluci Skupštine o razvlašćivanju Vlade za pregovore. Ispred Vlade
ne želim i neću slati nikoga u Zagreb na pregovore dok ne dobijem pismenu naredbu pred.
Skupštine i Republike.
Potom je potpredsjednik Lubovac333 obrazložio nacrt sporazuma o ekonomskoj saradnji
(prilog br. 1.).
U raspravi koja je potom otvorena ministar Arbutina334 zatražio je odgovor na pitanje SO
Petrinje (prilog br. 2.) na što mu je odgovorio ministar Rakić335 da je taj problem predviđen
tek u 3 fazi realizacije sporazuma.

331
Priređivači nisu utvrdili ime.
332
Podravska.
333
Branko.
334
Nebojša.
335
Dušan.

260
Potom je usvojen.
ZAKLJUČAK
1. Prihvata se izvještaj o problemima na terenu s tim da će Vlada zatražiti od predsjednika
Skupštine i predsjednika RSK da se imenuju lokalne, regionalne i državne komisije zadužene
za realizaciju sporazuma. Vlada ne zna kome da šalje primjedbe sa terena i zato mora znati
adrese.
2. Vezano za razvlašćenje Vlade za pregovore od strane Skupštine Vlada će razgovarati sa
međunarodnim faktorima i o sastancima praviti zapisnike, a na pregovore sa RH neće slati
nikoga bez potpisa predsjednika Skupštine i Republike.
Potom je nastavljena rasprava o zahtjevima Skupštinskog odbora za poljoprivredu koji
između ostalog traži smjenu Upravnog odbora “NIK-a”, direktora i Upravnog odbora
PIK-a Belje, itd.
Predsjednik Bjegović konstatovao je da je Vlada, kao privremeno rješenje za v.d. direktora
NIK-a postavila predsjednika Upravnog odbora ministra Crnogorca.336 Vlada čini sve da
osigura uvoz nafte za poljoprivredu učinjen je veliki korak u nabavci derivata, ali što se
tiče novčanih sredstava ova Vlada to ne može osigurati i rješenje treba tražiti u direktnom
kontaktu sa bankama.
Potom je vezano za raspravu o ovoj temi sekretar ministarstva trgovine gosp. Lukić337
obrazložio i zatražio usvajanje dvije odluke, te su donesene
ODLUKA
o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje (prilog 3.)
ODLUKA
o ograničenju marže (prilog br. 4.)
Gospodin Lukić obrazložio potom zahtjev Republičke uprave carina (prilog br. 5.) u
kojem traže objašnjenje tačke 4. Odluke o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljetne
sjetve koja je donesena na 78. sjednici Vlade 18. 03. 1994.
Vezano za ovo Vlada je usvojila
ZAKLJUČAK
(prilog br. 6.)
Potom je prijedlog predsjednika Bjegovića usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministarstvo poljoprivrede i energetike da razrješe nastale dileme i pismeno
obavijeste o zauzetom stavu predsjednika Bjegovića.
Predsjednik Vlade napisat će odgovornom Skupštinskom odboru čiji će sastavni dio
činiti i naprijed usvojene Odluke čiji je predlagač ministarstvo trgovine.
Ad2)
Predsjednika Bjegović upoznao je članove Vlade da će se na inzistiranje predsjednika
Martića u ponedjeljak održati sastanak sa predsjednicima izvršnih savjeta opština. U tu
svrhu pročitao je dnevni red predviđen za sastanak (prilog br. 7).
Potom su izanalizirane tačke dnevnog reda i obaveze Vlade, a po završetku rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Vezano za tačku 1. sastanka zadužuje se Branko Škorić da napravi pismeni izvještaj o
realizaciji Naredbe pre. Rep. koji će se podijeliti predsjednicima IS opština.

336
Miomir.
337
Milan.

261
 Sastanku obavezno moraju prisustvovati predstavnici tržišne, finansijske i devizne
inspekcije, Službe za platni promet, MUP-a, NB i carina.
Vezano za tačku 2. zadužuje se min. za urbanizam i urban. zavod.
Vezano za tačku 3. i tačku 4. materijale su dužni pripremiti ministarstvo finansija (Zakon
o zajmu za potrebe RSK i operativno uputstvo) te MIP. Zadatak Vlade je da kaže da su ove
dvije točke u toku, a da je zadatak opštine da odrede jednog čovjeka koji će to zajedno sa
dva predstavnika Vlade pratiti na terenu.
Također se zadužuje Sekretarijat Vlade da za sve opštine pripremi po 3 komada “Službenih
glasnika RSK”, koji su izišli iz štampe za 1993.g. uz “Glasnike” treba biti pripremljen
formular da su primljeni i žiro-račun sa iznosom koji se treba uplatiti.
Ad3)
Predsjednik Bjegović – kupili smo dosta opreme, vozila, ušli u investicije energetike,
PTT-a i ostalih državnih projekata. Potrebno je vidjeti koja je to dubioza imovina. Molim
da donesemo odluku o izvršenju kolaudacionih radova za 1993. godinu i da se napravi
popis imovine na način kako je to uradilo ministarstvo za ekonomske odnose.
Ministar Arbutina – s obzirom da će nova Vlada biti iduće nedjelje mi smo napravili
inventuru i dobro bi bilo da to urade i drugi. Tamo gdje je izvršena primopredaja opreme
napravljeni su ugovori. Potom je na prijedlog pred. Bjegovića donesen
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministarstvo za ekonomske odnose da po jedan primjerak materijala za popis
imovine dostave u Sekretarijat Vlade kako bi ostali mogli vidjeti ogledni primjerak.
Potom je gosp Vidić Vlado govorio o dosada urađenim poslovima na lokaciji “Senjak”, a
nakon njegovog izlaganja na prijedlog predsjednika Bjegovića donesen je
ZAKLJUČAK
Iz Zavoda i ministarstva odrediti po jednog čovjeka i iz pozadine GŠ SVK inžinjerku i
da to bude tim koji će voditi brigu. Nosilac tima je urbanistički zavod. Za radove na iskopu
angažovati će se zatvorenici, za betonski temelj GP “Dinara” za jednu baraku, a ostali dio
uključujući i cement i željezo pokušati osigurati preko ministarstva za rad Srbije.
U ovu baraku uselit će MO – tj. Vojni sud. Donesena je Odluka o prihvatanju ponude
GP “Dinara” (prilog br.41)338
Ad4) 4.1. i 4.2.
U okviru ove tačke analizirana je bilješka sa sastanka u Beogradu o organizaciji NB SRJ
(prilog br. 8)
Potom je informaciju o provođenju Programa, zadacima unutar RSK i saradnji sa
Republikom Srpskom i SRJ podnio predsjednik Bjegović. On je istaknuo da treba osigurati
ljude za teren po opštinama, a na republičkom nivou da se komisija smjesti u TVIK radi
uvezivanja posla. Oko industrijske proizvodnje inovina339 firma koji se imaju uvezati i to
je zadatak ministarstva za industriju, spoljno trgovinski sistem treba staviti pod kontrolu
što je zadatak ministarstva trgovine. Moramo pripremiti modele oko usaglašavanja propisa
na nivou Jugoslavije i potrebno je da sva ministarstva o problemima s kojima se oko toga

338
Posljednja rečenica u zaključku je dopisana rukom.
339 �
Nejasno u izvorniku.

262
susreću upoznaju predsjednika ove komisije ministra Kužeta.340 O svemu ovome predsjednik
Vlade upoznat će predsjednika Martića341 i mandatara Mikelića.342
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija
4.3. Na zahtjev službe za platni promet i finansijsku kontrolu (prilog br. 9.) donesena je
ODLUKA
o koeficijentima revalorizacije (prilog br. 10)
Ad5)
5.1. Ministar Arbutina obrazložio je zahtjev DP “Krajina Konzalting” (prilog br. 11.), a
potom je donesena
ODLUKA
o osiguranju osnivačkog uloga DP “Krajina-konzalting” (prilog br. 12.)
Kao sastavni dio ove Odluke verifikovani su Rješenje o imenovanju za procjenu
kancelarijske opreme, zapisnik komisije i ugovor Vlade i DP “Krajina-konzalting”.
5.2. Potpredsjenik Lubovac – mandatar je tražio obrazloženje za ekonomsku politiku
za ovu godinu. Materijali su rađeni 1993. godine i za ovu godinu ekonomska politika nije
usvojena. Htio je vidjeti na osnovu čega smo predvidjeli porast zaposlenosti, produktivnosti
i industrijske proizvodnje. Opštinama treba reći da ako se ovako nastave ponašati određene
institucije neće moći raditi. Od 15. 04. bi mogli vidjeti kako to izgleda ako opštine dostave
statistici podatke.
Ministar Arbutina – nisam bio u mogućnosti tumačiti ekonomsku politiku jer smo ušli
u jedinstveni monetarni sistem Jugoslavije i jel ona nije usvojena na ekonomskom savjetu
Vlade. Mi smatramo da se stopa porasta industrijske proizvodnje od 20%, zaposlenosti
10% i produktivnosti od 20% može ostvariti. To je danas zvanično dostavljeno mandataru.
Što se tiče ostvarenja proizvodnje za prvi kvartal podatke su dostavila samo 2-3 poduzeća.
Očekujem da će tek od maja Repu. zavod za statistiku moći izići sa zvaničnim podacima
vezanim za industrijsku proizvodnju.
Potom je na prijedlog gosp. Bjegovića usvojen
ZAKLJUČAK
Na sastanku u ponedjeljak požuriti predsjednike IS oko proizvodnje i da se zaduže za dio
planiranja na nivou opštine.
5.3. Ministar Arbutina upoznao je članove Vlade sa zapisnikom sa sastanka u B343. Luci
(prilog br. 13.) i zamolio Vladu da rješi pitanje prostora344 za Republički zavod za statistiku
i informatiku.
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje informacija i preuzima obaveza za osiguranje prostora.
U sklopu ove tačke razmatrana je i tačka 13.1. i 13.2.
13.1. Zahtjev IS SO Caprag (prilog br. 14.) obrazložio je ministar Arbutina.

340 �
Radomir.
341 �
Milan.
342
Branko.
343
Banja.
344
Dopisano rukom.

263
 Po završetku rasprave u kojoj su učestvovali predsjednik Bjegović i ministar Arbutina
usvojen je
ZAKLJUČAK
Predložit će se novoj Vladi da pokuša ovo institucionalno riješiti na nivou SRJ, a nada
će se to proširiti na Rep. Srbiju, Crnu Goru i Rep. Srpsku. Načelno za sada prema Uredbi
Srbije nema mogućnosti da se to riješi, ali neka se stavi u pokret i pokuša nešto uraditi.
Istovremeno, s obzirom na pregovore koje potpredsjednik Lukić vodi u Ženevi potrebno
je da predstavnici pravosuđa, finansija i ekon. odnose otputuju u Beograd na razgovore sa
potpredsjednikom Simićem.345
13.2. Vezano za zahtjev IS opštine Caprag za finan. pomoć (prilog br. 15.) usvojen je
ZAKLJUČAK
Predlaže se nosiocima poljoprivredne i stočarske proizvodnje da se obrate poslovnoj
banci budući ova Vlada nema novaca.
Kopiju pisma-zahtjeva uputiti novoj Vladi.
Potom je na zahtjev ministra Arbutine usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se zahtjev ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju da
se iz procedure javne rasprave povuče nacrt Zakona o transformaciji državne svojine, da
se stopiraju aktivnosti na izradi elaborata o opravdanosti formiranja holdinga šumarstva i
drvne industrije Krajina, te da se zaustave aktivnosti na izradi elaborata o opravdanosti
formiranja holdinga kožarstva i obućarske ind. Krajine.
Ad 6)
Određeno u sklopu tačke 1.
Ad 7)
7.1. Nakon što je ministar Rakić ukratko obrazložio program obezbjeđenja vode za
stanovništvo u 1994. god. (prilog br. 16.) usvojen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se kao inicijativa, s tim da se zadužuje ministarstvo za poljoprivredu i energetiku
da to iskoordiniraju sa opštinama i operativno pripreme za iduću sjednicu.
7.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra odbrane (Dobrijević Branko) i [(Počuča Milan) (prilog
br. 17.)]346 (prilog br. 18.)
Ad 8)
8.1. Nakon što je ministar Rakić obrazložio zahtjev GŠ SVK (prilog br. 19.) usvojen je
ZAKLJUČAK
Odgovarajuća sredstva su osigurana u SRJ i ovaj zahtjev treba kanalizirati u min. za rad,
bor. i soc. pitanja koje treba kontaktirati pravobranilaštvo u Iloku i napraviti evidenciju
stanja za novu Vladu.

345
Željko.
346
Dopisano rukom.

264
 Ujedno se zadužuje min. za rad, bor. i soc. pitanja da odredi jednog predstavnika za
osnivačku skupštinu udruženja boraca u Okučanima.
8.2. Nakon što je ministar Rakić obrazložio zahtjev GŠ SVK (prilog br. 20.) usvojen je
ZAKLJUČAK
Izvoz stoke staviti pod kontrolu i napraviti operativni plan u saradji sa MUP-om.
Ad 9)
9.1. Donesena je
ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu ratne štete (prilog
br. 21.)
i prečišćen tekst
ODLUKE
o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu ratne štete (prilog br. 22.)
Ad 10)
U vezi zahtjeva Inicijativnog odbora za osiguranje Rukometnog saveza RSK (prilog br.
23 usvojen je)
ZAKLJUČAK
Skida se sa dnevnog reda budući se zahtjevu ne može udovoljiti.
Ad 11)
11.1. Nakon što je gosp. Zdravko Janković obrazložio zahtjev za oslobađanje poreza na
promet knjige mr. Mile Dakića “Srpska Krajina – istorijski temelji i nastav[n]ak” (prilog br.
24.) doneseno je
RJEŠENJE
o oslobađanju poreza na promet (prilog br. 25.) koje je s obzirom da nemamo ministra
kulture i vjera potpisao Predsjednik Vlade Bjegović Đorđe.
11.2. Nakon obrazloženja gosp. Zdravka Jankovića (prilog br. 26.) donesena je
ODLUKA
o sufinansiranju knjige “Srpska Krajina – istorijski temelji i nastav[n]ak” mr. Mile Dakića
(prilog br. 27.)
Ad 12.
Vezano za osnivanje Državne agencije za saradnju sa međunarodnim organizacijama
(prilog br. 28.) usvojen je
ZAKLJUČAK
U ovaj posao pored gosp. Badže347 treba uključiti još jednog čovjeka i Ministarstvo
financija te pokušati naći rješenje oko prostora.
Ad 13) Određeno u sklopu tačke 5. uz napomenu pred. Bjegovića da ova opština ima
program javnih radova i da im organizaciono treba pomoći. Od GŠ SVK i UNPROFOR-a
očekuju pomoć u mašinama, resora za javne radove, a predsjednik Vlade će obavjestiti
resorna ministarstva što su još tražili.
Ad 14. Vezano za dopis Predstavništvu Vlade u Beogradu donesen je

347
Dušan.

265
 ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministarstvo za ekonom. odnose, priv. razv. i ind. da uputi dopis Predstavništvu
u Beogradu i upozori ili da se treba ispoštovati procedura propisana Zakonom.
Ad 15)
Vezano za zaključak koordinacionog odbora za Kordun (prilog br. 29.) donesen je
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministarstvo trgovine, poljoprivrede i finansija da pripreme informaciju
za sastanak s predsjednicima IS opština u ponedjeljak, a Vlada će na Skupštini izići sa
zahtjevom da se ovako ne može više raditi.
Ad 16) U vezi zahtjeva predsjednika IS opština Daruvar i Podravska Slatina koji su inače
poslanici u Skupštini RSK (prilog br. 30) usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Automobile treba vratiti u Knin da se registruju, a potom će se jedno vozilo dati
inspekcijskim službama, a jedno predsjednicima IS opštine Daruvar i P. Slatina.
Ad 17)
Nakon informacije predsjednika Bjegovića o programu šuma i šum. pomoći u nafti od
strane UNPROFOR-a usvojen je
ZAKLJUČAK
Program šuma u dogovoru sa predsjednikom RSK i mandatarom može ići samo kao
državni projekt i zadužuje se pom. ministra za šumarstvo da dostavi evidenciju moguće
proizvodnje i realizacije.
Budući da UNPROFOR osigurava određene količine goriva zadužuje se ministarstvo
poljoprivrede da dopuni zahtjev procjenama podjele prema opštinama.
Potom je predsjednik Vlade iznio neke činjenice vezane za trgovinu sa Cazinskom
Krajinom (prilog br. 31. a nakon njegovog izlaganja usvojen je
ZAKLJUČAK
Predsjednik Vlade obavjestit će predsjedništvo RSK i mandatara da trgovina sa Cazinskom
Krajinom može ići samo preko institucija države. Sve ostalo je protiv ove države.
S ovim je dnevni red iscrpljen ali je u međuvremenu stigao zahtjev organizacionog odbora
komemoracije ustaškog genocida “Jasenovac 94” te je shodno tome donesen
ZAKLJUČAK
(prilog br. 33.)348
uz napomenu da se u utorak očekuje zvanične informacije iz Srbije vezano za nabavku
D-2 za poljoprivredu pa će se tada razmotriti mogućnost osiguranja D-2 za navedenu
komemoraciju.
Prije završetka sjednice zaključeno je da se ministru informisanja napiše pismo sa
upozorenjem da nije izvršen ni minimum procedure oko realizacije programa drž. televizije
i da naprave finansijski plan za 1994. god. kako bi se mogli uvrstiti u budžet.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 12.00 č.
Doneseno je i Rješenje o izmjeni rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog
odbora DP “Finel” Petrinja (prilog br. 34). Odluka o kupovini telefaksa (prilog br. 35.) i
Mišljenje (prilog br. 36.)349

348
Priređivači su izostavili priloge.
349
Naslovi priloga od br. 34 do 40 dopisani su rukom na ćirilici.

266
 PREDSJEDNIK
M.P.350 Đorđe Bjegović
Takođe je doneseno sledeće:
ODLUKA
– o stavljanju na korištenje 3000 tona pšenice (prilog br. 37.)
ODLUKA
– o davanju na korištenje službenog stana (prilog br. 38.)
ODLUKA
– o odobravanju kratkoročnog kredita (čiji je sastavni deo ugovor), (prilog br. 39.)
ODLUKA
– o obustavljanju dotacija opštinama (prilog br. 40.)
TAČNOST TVRDI I
OVJERAVA:
M.P.351 […]352

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

94
1994., travanj 15.
Knin
Zapisnik sa seminara Komesarijata za izbjeglice RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
Knin, 15. 04. 1994. god.
ZAPISNIK
SA SEMINARA NA TEMU PRIZNAVANJA STATUSA IZBJEGLICA
PRISUTNI:
Komesar: Milan Trbulin
Pomoćnici Komesara: Knežević Jovo i Perić Krste
Regionalni povjerenici: Opačić Ilija, Sendić Savo i Počuča Nada
Opštinski povjerenici: Knin – Popac Boško, Drniš – Manojlović Petar, Plaški – Kosanović
Mile, Korenica – Prica Radmila, Benkovac – Olujić Anka, Gračac – Canković Milan,
Predsjednici Opština i Izvršnih savjeta opština: Plaški – Tatalović Jovo, Drniš – Krasić
Goran, Korenica, Gomirac Milan, Benkovac – Ćoso Stevan, Gračac – Kesić Branko.
Pravnik Komesarijata za izbjeglice –Matanić Rada,
Regionalno povjereništvo Istočne Slavonije: Amidžić Nada, Marić Milica
Radnici Komesarijata: Trbojević Predrag, Bursać Milorad, Miloš Slaven
Zapisničar: Šijan Dragana
Republički Crveni krst: Pupavac Branko i Vuković Petar.

350
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
351 �
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
352
Potpis nečitak.

267
 Pomoćnik Komesara Knežević Jovo otvorio je seminar i pozdravio sve prisutne u ime
Komesarijata i Komesara i zahvalio im se na odazivu i saradnji.
Rječ je preuzeo Komesar Milan Trbulin, zahvalio se na odazivu, pozdravio Predsjednike
opština, Predsjednike izvršnih savjeta opštine, Regionalne povjerenike, Opštinske
povjerenike i radnike Komesarijata.
Komesar je upoznao prisutne sa Dnevnim redom a to je revizija statusa izbjeglica.
Komesar je iznio da će se izvršiti popis i revizija izbjeglica u skladu sa Zakonom kako bi
se zaštitila prava izbjeglica i raseljenih lica.
Da bi Komesarijat mogao voditi organiziranu brigu o izbjeglicama trebaju mu pomoći i
opštinski organi a posebno u problemu distribucije i raspodjele robe i humanitarne pomoći.
Komesarijat propisuje uslove kako će se voditi pregovori sa međunarodnim humanitarnim
organizacijama: UNHCR-om, ICRC-om, UNICEF-om kao i svim ostalim nevladinim
humanitrnim organizacijama.
Za ostvarivanje ovih zadataka potrebna je saradnja sa opštinskim, republičkim i
nevladinim organizacijama.
Komesar je pozvao sve opštinske strukture na saradnju, a oni koji ne mogu prevazići
probleme bilo bi dobro da odmah odustanu.
Nakon toga Komesar je upoznao prisutne sa članovima Zakona koji se odnose na
priznavanje statusa izbjeglice i nepriznavanje statusa izbjeglice čl. 1 i 22.
Komesar se zahvalio na pažnji i učestvovanju i zamolio predsjednike SO da pređu u
drugu salu.
Pomoćnik Komesara Knežević Jovo je naglasio da sebi ne možemo više dozvoliti da
izbjeglice ne znaju da li imaju status izbjeglice i koja su im prava. Revizijom koja je sada u
toku, putem ZBEG-ova i rješenja o priznavanju i nepriznavanju statusa izbjeglica imaćemo
jasnu sliku o stanju na terenu.
Najveći dio posla treba da obave Regionalna povjereništva sa opštinskim Komisijama.
Gđa Nada Počuča Regionalni povjerenik za Zapadnu Slavoniju je iznjela podatak da u
dvije opštine, Pakrac i Okučani, ima oko 10.000 izbjeglica koji su smješteni u privatnom
smještaju i 3 kolektivna centra u kojima su uglavnom starci.
Izbjeglice iz Okučana i Pakraca zbog nedostatka zdravstvenih ustanova pravo na
zdravstvenu zaštitu ostvaruju u Republici Srpskoj i moraju plaćati lječničke usluge budući
da im se ne prizna status izbjeglice. Gđa Počuča je istakla da imaju dobru saradnju
sa nevladinom humanitarnom organizacijom HELP AGE INTERNACIONAL. Od
UNHCR-a dobivaju naftu a drugu robu im ne dostavljaju zbog tehničkih problema.
Gospodin Opačić Ilija Regionalni povjerenik za Sjevernu Dalmaciju i Liku naglasio je
da se distribucija nafte uspješno realizira da jedino ima problema sa dostavom izvještaja o
raspodjeljenoj nafti. Na ovom području ima 16 kolektivnih centara o kojima potpunu brigu
treba da vodi Regionalno povjereništvo a susreću se sa mnogim problemima.
Gospodin Savo Sendić, regionalni povjerenik za Istočnu Slavoniju iznio je da ima 5
opština i da su u reviziji izbjeglica uradili veći dio posla. Formirane su komisije za naseljavanje
izbjeglica u slobodne prostore, popunjeni ZBEG-ovi 1, 2, 3 i početo sa izdavanjem rješenja
o priznavanju statusa izbjeglica. Rade na otvaranju centralnog skladišta sa sanitarnom
apotekom u suradnjisa UNHCR-om.
Pravnik gospođca Rada Matanić, je sa pravne strane pojasnila pojedine članove Zakona
o izbjeglicama i raseljenim licima kao što su priznavanje statusa izbjeglica, zaštita izbjeglica,
kontrola i distribucija pomoći, prestanak statusa izbjeglice i dr.
Objasnila je popunjavanje ZBEG-a 1, 2 i 3, evidencijskog lista, rješenja o priznavanju i
nepriznavanju statusa izbjeglice.
268
 Prilikom probnog popunjavanja ZBEG-ova svi povjerenici su se uključili u diskusiju
iznoseći primjere iz svojih opština.
Kosanović Mile Povjerenik iz opštine Plaški ima problem sa nosiocima domaćinstva koji
su radili na području Hrvatske a familije su im živjele na teritoriji RSK.
Manojlović Petar Povjerenik opštine Drniš ima problem sa raseljenim licima koji trenutno
nisu u mogućnosti da se vrate svojim kućama na teritoriji RSK zbog ratnih dejstava jer ne
za kako ih tretirati.
Pravnik Matanić Rada je upozorila sve prisutne da zaštite sve izbjeglice i da im pomognu
u rješavanju njihovih problema.
Gospodin Knežević je zaključio izlaganje i tražio da se odredi rok završetka svih poslova
oko revizije izbjeglica.
Određen je rok od mjesec dana od dana preuzimanja materijala.
Gospodin Krsto Perić šef računovodstva je objasnio prisutnima da je isplata ličnih
dohodaka izvršena za mart i april mjesec ove godine u vidu akontacije od 20 dinara po
zaposlenom. Topli obrok isplaćen je za mjesec januar i februar od po 7 dinara po zaposlenom
a za mart po 10 dinara. Konačni obračun ličnih dohodaka za ova dva mjeseca vjerovatno će
ovisiti od realnih izvora prihoda u budžetu Vlade RSK budući da se Komesarijat financira
kroz budžet Vlade.
Gospodin Perić naglašava da smo dužni da se ekonomično ponašamo u stvaranju obaveza
Komesarijata, jer nam je svima poznato da je naša Vlada donjela i usvojila program o
rekonstrukciji monetarnog sistema i ekonomskog oporavka privrede. Upravo od oživljavanja
privrede ovise realni izvori prihoda budžeta, a od prihoda budžeta ovise i naše mogućnosti
povećanja ličnih dohodaka.
Nakon izlaganja gospodina Perića uzela je riječ Anka Olujić povjerenik iz opštine
Benkovac i tražila je da joj se objasni način isplate ličnih dohodaka opštinskih povjerenika.
Gospođa Olujić kaže: “Perić iznaša u svojoj diskusiji ono što čujemo svakog dana na
televiziji, a ne kaže da radnici Komesarijata u Kninu primaju platu u naturi”. Prisutnima je
pročitala vrstu i količinu artikala i naglasila da ona to nije primila. Na ovu temu diskusija
nije nastavljena jer je gospodin Knežević prekinuo i pristupio raspodjeli pripremljenih
materijala po opštinama.
Službeni glasnik po 1 komad:
Plaški, Benkovac, Drniš, Korenica, Gračac
Eviden. list Rješ. o priz. statusa
ZBEG 1 ZBEG 2 ZBEG 3
Benkovac 653 2.512 6.530 2.514 10.048
Drniš 57 220 570 220 880
Korenica 225 865 2.248 865 3460
Plaški 53 202 527 202 8210

ZAPISNIK VODILA
ŠIJAN DRAGANA

Preslika, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A 072/-031-001.

269
 95
1994., travanj 15.
Vukovar
Izvješće sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o prosvjednom skupu građana povodom
bombardiranja položaja SVK od strane NATO-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
V U K O V A R M.P.353
DEPEŠA BROJ: 08-06-01/1-564/94.
VUKOVAR,15. 04. 1994.
MUP RSK
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
KNIN
VEZA: NAŠA DEPEŠA BROJ 08-06-01/1-538/94. OD 11. 04. 1994. G.
DANA 14. 04. 1994. G. S POČETKOM U 13.00 ČASOVA ISPRED PODUZEĆA
“AGROKOMERC 2” U ILOKU ODRŽAN JE MITING PROTESTA U ORGANIZACIJI
GRUPE GRAĐANA IZ ILOKA. INICIJATIVNI ODBOR MITINGA PROTESTA
PROTIV BOMBARDOVANJA SRPSKIH POLOŽAJA U REPUBLICI SRPSKOJ
SAČINJAVALI SU JOVANOVIĆ BOŠKO, PREDSEDNIK MZ ILOK, BOLIĆ
DRAGUTIN POTPREDSEDNIK SO VUKOVAR, ALEKSIĆ GOJKO DIREKTOR OŠ
ILOK, ZLATIĆ RADOSLAV, RADNIK MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE I
VUKOVIĆ MILKA PREDSEDNICA KOLA SRPSKIH SESTARA IZ ILOKA.
MITINGU PRISUSTVOVALO OKO 700 GRAĐANA KOJOM PRILIKOM
JE JOVANOVIĆ BOŠKO OTVORIO MITING I POZDRAVIO PRISUTNE A
PREDSEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE VUKOVAR VUKIČEVIĆ LJUBOMIR I
PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA KOSIĆ VLADIMIR UZELI SU UČEŠĆE
U MITINGU I GOVORILI O POLOŽAJU SRPSKOG NARODA NA NAŠIM
PROSTORIMA I PROSTORIMA REPUBLIKE SRPSKE. PO ZAVRŠETKU
PROTESNOG MITINGA KOJI JE PROTEKAO DOSTOJANSTVENO I BEZ
EKSCESA BOLIĆ DRAGUTIN ZATIM, CRNOGORAC MILKA I JEDNA
UČENICA OŠ PROČITALI SU TELEGRAME PODRŠKE SRPSKOM NARODU U
REPUBLICI SRPSKOJ I PROTESNO PISMO UPUĆENO BILU KLINTONU354 I
PREDSTAVNICIMA UJEDINJENIH NACIJA.
PREDNJE VAM DOSTAVLJAMO ZNANJA RADI A O EVENTUALNIM NOVIM
SAZNANJIMA NAKNADNO ĆEMO VAS OBAVESTITI.
S E K R E T A R M.P.355
ĐUKIĆ DRAGAN

353
Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, primljeno 13. 4. 1994., broj: 08/3-1-1747-1/94.
354
Bill Clinton.
355
Prijemni pečat: primljeno 15. 4. 1994. u 16,20.

270
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

96
1994., travanj 15.
Pakrac
Zahtjev SO Pakrac Republičkoj komisiji za sprovođenje sporazuma za recipročnim mjerama
hrvatske i srpske strane u provođenju “Zagrebačkog sporazuma” na području Općine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA OPŠTINE PAKRAC
IZVRŠNI SAVJET
Predsjednik
Broj: 031-232/94-I-01
Pakrac, 15. 04. 1994.
REPUBLIČKA KOMISIJA ZA
SPROVOĐENJE SPORAZUMA
PREDMET: Zahtjev.-
Izvršni savjet Skupštine opštine Pakrac na svojoj redovnoj 6. sjednici raspravljao je o
problematici sprovođenja sporazuma o prekidu vatre potpisanog u Zagrebu 29. marta
1994. godine.
Osnovna primjedba koja se stavlja provođenju sporazuma jeste ta što je srpska strana
u neravnopravnom položaju u odnosu na hrvatsku stranu. Na potpisanim kartama Z.
Slavonije na prostoru opštine Pakrac načinjena je velika greška jer nije ucrtana tampon zona
od linije razdvajanja na hrvatskoj strani, dok je na srpskoj strani to urađeno.
Pošto su u ugovoru postavljeni određeni rokovi i datumi do kojih se određeni zadatci
moraju sprovesti, UNPROFOR je na području opštine Pakrac na srpskoj strani već postavio
svoje punktove na liniji razdvajanja kako je to ucrtano na karti, dok to isto nije učinjeno i
na hrvatskoj strani jer to na karti nije naznačeno.
Zbog tako velikog propusta koji je učinjen mi smo održali sastanak u prostorijama
opštine Pakrac 12. 04. 1994. godine sa šefom civilnih poslova sektora Zapad Husseinom
All Alfijem i upoznali ga sa problemom oko sprovođenja sporazuma, odnosno recipročnog
povlačenja vojske i milicije i stvaranja tampon zone od linije razdvajanja.
Šef sektora Zapad priznao nam je da je to veliki propust i greška i dao nam je do znanja da
su tu veliku grešku učinili pregovarači u Zagrebu jer nisu na karti ucrtali i liniju razdvajanja
sa hrvatske strane. Zatim nas je upoznao da su oni o tom problemu upoznali svoje šefove i
komandante UNPROFOR –a u Zagrebu i zahtjevali hitno rješavanje.
Izvršni savjet opštine Pakrac na osnovu dosadašnjih iskustava i propusta koji su učinjeni
u sektoru Zapad od strane prije svega podpisivača Vensovog356 plana kada je jednim

356
Cyrus Vance.

271
nesmotrenim i nepromišljenim potezom ispušten iz Vensovog plana srpski etnički prostor
opštine Podravske Slatine, zatim dijelova opštine Virovitice, D.357 Miholjca, S.358 Orahovica
i 45 etnički čistih srpskih sela bivše opštine Sl.359 Požega, Z.360 Slavonija ostala bez jedne
trećine svog etničkog prostora koji se sada ne nalazi pod zaštitom UN već je prepušten
hrvatskoj strani, zatim podsjećamo na još jednu veliku grešku kada su predstavnici naše
vojske predavali linije dodira na srpskoj strani predstavnicima UNPROFOR-a da bi oni
postavljali svoje punktove još 1992. god., ispustili Bukovčansku ulicu kao veoma važnu
saobraćajnicu i već tada pomakli naše položaje od rijeke Pakre na brdo iznad Bukovčanske
ulice, što već dvije godine predstavlja veliki problem u opštini Pakrac.
Ponukani takvim gorkim iskustvima Izvršni savjet opštine Pakrac je razmatrao sadašnji
problem koji je također veliki i od vitalnog interesa srpskog naroda i inzistira da komisija
izvrši do kraja svoje slijedeće obaveze:
– Da se hitno izvrši korekcija mape i da se na terenu sprovede tampon zona od linije
razdvajanja na hrvatskoj strani. Mora se srpska strana staviti u ravnopravan položaj, a to
znači da se izvrši označavanje linije i na karti i na terenu do koje će dolaziti hrvatska policija.
Pri tome se mora voditi računa da se ucrtavanjem tampon zone od linija razdvajanja
obuhvati Lipik i Pakrac. Tako bi ta dva grada bila demilitizirana, a oni su strateški veoma
važni zbog svog položaja u odnosu na srpska sela prema Trokutu i prema Bučju.
– Nikako ne dozvoliti formiranje milicijskih stanica u tampon zoni jer je to suprotno
potpisanom sporazumu, a pogotovu interesima srpskog naroda.
Napominjemo da se linija razdvajanja i tampon zona prelamaju po sredini srpskog
etničkog prostora i svaki nepromišljen potez ili pogreška donosi veliku štetu srpskom
narodu u Z. Slavoniji koji je do sada već dosta stradao ne svojom krivicom.
– Nedopustivo je da se u srpskim selima koji čine čisti etnički prostor dozvoli formiranje
milicijskih stanica jer je to suprotno i Vensovom planu, a pogotovo što se kosi sa interesima
srpskog naroda. Hrvatska strana se zalaže da se formiraju milicijske stanice u tampon zoni
što njoj odgovara i što na taj način srpskom narodu sužavaju prostor kretanja i stavljaju ga
u neprihvatljiv položaj.
Na osnovu svoga saznanja o težini problema propusta prilikom provođenja potpisanog
sporazuma, a i dosadašnjeg položaja i tretmana kako opštine Pakrac tako i Z. Slavonije
Izvršni savjet opštine Pakrac zahtjeva od regionalne i opštinske komisije odlučnost i
istrajnost da se ovaj problem riješi.
Napominjemo da u aneksu B sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. tačka 5 tog
sporazuma daje mogućnosti komisijama da svojim angažovanjem i sugestijama zahtjeva od
UNPROFOR-a određene korekcije i ispravke koje se mogu i moraju izvršiti. Nema nitko
pravo da svojim nesmotrenim potezima ili ličnim slabostima dovodi u pitanje i još teži
položaj srpski narod koji se nalazi u izuzetno teškom položaju.
Ne tražimo ništa više nego da budemo ravnopravno zastupljeni i da se ništa ne čini na
štetu srpskog naroda.
O ovom problemu obavjestićemo Republičku Centralnu komisiju Republički parlament
i Vladu.

357
Donjeg.
358
Slavonska.
359
Slavonska.
360
Zapadna.

272
DOSTAVITI:
1. Oblasna komisija za sprovođenje
sporazuma
2. Opštinska komisija za sprovođenje PREDSJEDNIK IS:
sporazuma Ivanović Obrad
3. Vlada RSK – Knin
4. Skupština RSK – Knin
5. Arhiva IS

Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 15., kut. 9.

97
1994., travanj 18.
Gradusa
Ostavka predsjednika SO Caprag zbog nezadovoljstva rješenjima iz “Zagrebačkog
sporazuma” koja se tiču područja Općine

MILAN ŽIVKOVIĆ P r e p i s!
Predsjednik Skupštine
opštine C a p r a g
Gradusa, 18. 04. 1994. g.
SKUPŠTINA OPŠTINE CAPRAG
OSTAVKA NA FUNKCIJU
PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE
OPŠTINE CAPRAG
Sagledavajući cjelokupnu političku situaciju na prostoru opštine Caprag, nastalu nakon
potpisivanja Sporazma o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine između Republike Srpske
Krajine i neprijateljske strane, za koju smatram da je loša, a na poboljšanje situacije, kao
predsjednik Skupštine opštine, ne mogu utjecati, pa iz tih i još nekih razloga podnosim
ostavku na funkciju predsjednika Skupštine opštine Caprag.
Sporazum u tekstualnom smislu kao predsjednik Skupštine opštine podržao sam s
obzirom na namjere iz teksta u smislu mirnog rješenja sukoba s neprijateljskom stranom.
Rješenje na kartama koje sam kasnije uspio dobiti na uvid, a na čiju izradu nisam mogao
direktno utjecati, izuzetno su nepovoljne za opštinu Caprag.
Uvažavajući sve napore onih koji su izrađivali karte i dogovarali s UNPROFOR-om liniju
razdvajanja, odnosno s neprijateljskom stranom, očigledna je nepravda prema oslobođenom
području opštine Caprag. Neprijateljska strana na 70% svojih linija ne povlači se nazad
skladno Sporazumu na pravcu opštine Caprag, dok naša vojska na pojedinim mjestima
povlači se i do 2000 metara.
Pošto se radi isključivo o vojnom sporazumu, na čiju realizaciju ne mogu utjecati, i pored
upornih pokušaja da se nepravda po opštinu Caprag, kod usaglašavanja linije razdvajanja,
273
ispravi, nije pozitivno rezultiralo. Sebi, kao čovjek, ne mogu dozvoliti da budem na čelu
Opštine kojoj je učinjena ovakva nepravda.
Također, nepravda od strane nekih organa, institucija i državnih preduzeća prema ovoj
Opštini očigledna je već jedno duže vrijeme. Izvršni savjet Skupštine opštine i Skupština
opštine Caprag donosili su zaključke, prijedloge i odluke, međutim, u odnosu na naše dobre
namjere, nije bilo pozitivnih rezultata. Stičem dojam da se oni, na čiju adresu su upućivani
naši akti, namjerno oglušuju.
Sve ostalo pojedinosti usmeno ću obrazložiti na prvoj narednoj sjednici Skupštine
opštine.
Ostavku podnosim u skladu s čl. 13. Poslovnika o radu Skupštine opštine Caprag.
Milan Živković, s.r.

Prijepis, strojopis, latinica

HR-DAS-SCP-609, kut. 2.

98
1994., travanj 19.
Knin
Odluka predsjednika RSK o imenovanju središnje Komisije RSK za utvrđivanje linije
razdvajanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

PREDSJEDNIK REPUBLIKE
NA OSNOVU ČLANA 40. ZAKONA O ODBRANI (“SLUŽBENI GLASNIK RSK”,
BR. 2/93), I TAČKE 6. SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD 29. MARTA 1994.
GODINE, D O N O S I M
ODLUKU
O IMENOVANJU CENTRALE REPUBLIČKE KOMISIJE
I IMENUJE SE CENTRALNA KOMISIJA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE ZA
UTVRĐIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA ZARAĆENIH STRANA ODNOSNO
TERITORIJE RSK I REPUBLIKE HRVATSKE, U SKLADU SA POSTIGNUTIM
SPORAZUMOM O PREKIDU VATRE I ANEKSOM C. SPORAZUMA, POTPISANIH
29. MARTA 1994. GOD. U RUSKOJ AMBASADI U ZAGREBU.
II U KOMISIJU SE IMENUJU:
1. MILE NOVAKOVIĆ, GENERAL-MAJOR, POM. VRHOVNOG KOMANDANTA
ZA NACIONALNU BEZBEDNOST – PREDSJEDNIK KOMISIJE.-
1.A- BORO POZNANOVIĆ, PUKOVNIK SVK – ZAMJENIK PREDSJEDNIKA
KOMISIJE.-
2. NEBOJŠA PAVKOVIĆ, NAČELNIK UPRAVE JAVNE BEZBEDNOSTI MUP-A
RSK-A.- ZAMJENIK NAČELNIKA UPRAVE JAVNE BEZBEDNOSTI MUP-A RSK
– ZAMJENIK ČLANA.-
3. LAZAR MACURA, PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU
SKUPŠTINE RSK – ČLAN.-
274
 3.A. MARKO ATLAGIĆ, PODPREDSJEDNIK SKUPŠTINE RSK – ZAMJENIK
ČLANA.-
III KOMISIJA POČINJE SA RADOM ODMAH.
IV U SLUČAJU DA SUPROTNA STRANA ZA PREDSJEDNIKA KOMISIJE
IMENUJE LICE RANGA PUKOVNIK ILI NIŽE, RADI USPOSTAVE
RECIPROCITETA PREGOVARAČA KOMISIJU ĆE PREDVODITI PUKOVNIK
POZNANOVIĆ.
V OVA ODLUKA IZRAŽENA JE U SEDAM ISTOVJETNIH PRIMJERAKA I
DOSTAVLJA SE SVIM ČLANOVIMA I ZAMJENICIMA ČLANOVA KOMISIJE, TE
ARHIVI.
BROJ: 03-4-293/94.
KNIN, 19. APRILA 1994. GODINE. PREDSJEDNIK REPUBLIKE
MILAN MARTIĆ, V.R.

Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

99
1994., travanj 20.
Plaški
Obavijest voditelja javnog poduzeća “Elektroprivreda Krajine” o krađi imovine poduzeća

J.P. “ELEKTROPRIVREDA KRAJINE” KNIN

DIS. PODR. BANIJE, KORDUNA I ZAP. SLAVONIJE
DVOR NA UNI
R.J. PLAŠKI M.P.361
Znak br: 12/94. J.R.
Plaški, 20. 4. 1994. god.
SUP – KORENICA
SJB – PLAŠKI
Predmet: Krađa trafo ulja i konzola.
Obaviještavamo Vas da je u vremenu od 16. – 20. 4. 94. došlo do krađe ulja na trafou
1000 kVA u TS 35/10 kV Bunčići. Količina cca 1,5 t. O prijašnjim krađama bili ste
obaviješteni usmeno.
Na trafou 2500 kVA tada je ukradeno cca 1,6 tona trafo ulja. Šteta se ne cijeni samo
ukradenim uljem već je mnogostruko veća.
1. Demontaža trafoa (potrebna specijalna dizalica za dizanje tereta do 10 tona).
2. Prevoz sa specijalnim vozilom do prvog servisa (Banja Luka).
3. Radovi na sanaciji transformatora i popuna uljem.
4. Dovoz transformatora i servisa specijalnim vozilom.
5. Montaža transformatora (potrebna dizalica za dizanje tereta do 10 tona).

361
Prijemni pečat: Pisarnica opštine Plaški, Sekretarijat za opštu upravu, primljeno 26. 4. 1994.

275
Također ste usmeno obaviješteni o krađi dijagonala sa stubova 35 kV-DV Plaški – Vojnovac
koja se i dalje nastavlja. Otuđivanjem dijagonala šteta može biti ogromna jer se slabi statička
čvrstoća stuba, te sa prvim opterećenjima, jači vjetrovi ili led, doći će do rušenja istih.
Molimo Vas da u ovim teškim uvijetima iznađete mogućnost za zaštitu državne imovine, te
ukradeno da se vrati.
S poštovanjem !
1. Dostaviti direktoru Dvor na Uni
2. Arhiva
3. S.O. Plaški
M.P.362 Rukovodilac R.J. Plaški
Jakšić Rade ing. [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., SO Plaški, kut. 2.

100
1994., travanj 20.
Knin
Iz izlaganja Borislava Mikelića, mandatara za sastav nove Vlade RSK, zastupnicima
Skupštine RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
EKSPOZE
dipl. ing. Borislava Mikelića
mandatara za sastav Vlade Republike Srpske Krajine
KNIN, 20. april 1994. godine
POŠTOVANI PREDSJEDNIČE RSK,
POŠTOVANI PREDSJEDNIČE SKUPŠTINE RSK,
POŠTOVANI POSLANICI SKUPŠTINE RSK,
POŠTOVANA GOSPODO
Zahvaljujem na povjerenju koje mi je ukazao predsjednik RSK gosp. Milan Martić
imenujući me za mandatara Vlade RSK.
Uz priznanje i čast, to je u ovako teškom i složenom trenutku za srpski narod u cjelini,
a posebno u REPUBLICI SRPSKOJ KRAJINI velika obaveza i odgovornost. Prihvatio
sam ponudu nakon mnogo zajedničkih dogovora i konsultacija isključivo iz patriotskih
razloga, kao što sam u ostalom u prethodne 3 godine radio na konkretnim zadacima koji
su se odnosili na borbu srpskog naroda da ostane živjeti na svojim vjekovnim etničkim
prostorima kako u RSK, tako i u Republici Srpskoj.

362
Okrugli pečat: Javno preduzeće za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, Elektroprivreda
krajine Knin, Distributivno područje Banije, Korduna i Zapadne Slavonije.

276
 Svoju sposobnost i iskustvo koje posjedujem spreman sam staviti u funkciju pokretanja i
obnove proizvodnje i razvoja, te onih zadataka koji će RSK jačati na unutarnjem planu.
Nisam postavio bilo kakve uslove, osim naravno principa na kojima mislim da vodim Vladu,
polazeći od Ustava Republike Srpske Krajine, i obaveza koje Vlada ima prema srpskom
narodu, Parlamentu i Predsjedniku RSK.
U ovih mjesec dana od kada sam imenovan za mandatara radio sam u prvom redu na
programskim zadacima i konsultacijama oko formiranja Vlade narodnog jedinstva. Koliko
sam u tome uspio kazaće ovaj Parlament nakon što sasluša moje izlaganje i prijedlog sastava
Vlade RSK.
STANJE NI RATA NI MIRA
Republika Srpska Krajina se nalazi u iscrpljujućem stanju ni rata ni mira koji se
produžava i može potrajati neograđeni rok. Pritisnuti smo pre svega političkim, ali i
vojnim pretenzijama Tuđmanovog363 režima u Hrvatskoj. Da srpski narod u ovom dijelu
bivše Jugoslavije silom zadrži u “avnojevskim granicama”, te nespremnošću međunarodne
zajednice da uvaži naše prirodno pravo na nacionalno samoopredeljenje. Međutim, tu
su i ne manji unutrašnji problemi ratom razorene zemlje sa desetkovanim ekonomskim i
političkim strukturama, koje su dugo morale ostati u drugom planu spram prioritetnog
zadatka odbrane novouspostavljene države i golog opstanka naroda u njoj. No, najteža faza
je za nama jer ako još uvek nismo ubedili svet u pravednost ciljeva naše borbe ono je bar
svima postalo jasno da nećemo popustiti ni pred kakvom silom i da zato imamo dovoljno i
moralnih i materijalnih snaga. To je i razlog što su posrednici iz Ujedinjenih nacija i Evropske
zajednice, odnosno predstavnici velikih sila dugoročno odložili iznalaženje konačnog
političkog rješenja na relaciji RSK – Republika Hrvatska, te kao kratkoročni cilj istakli
uspostavljanje stabilnog mira na liniji prestanka sukoba, a kao sređivanje – normalizaciji
odnosa i slobodan protok ljudi, roba, kapitala informacija itd. Ukratko tek naposljetku i
to isključivo pregovora i demokratskog izjašnjavanja srpskog naroda na našim nacionalnim
teritorijama, tražiće se političko rješenje, a do tada će “plavi šljemovi” obezbeđivati održanje
status quo. Ni za jednog krajišnika sigurno ni u toj bližoj ili daljoj budućnosti jednako
je kao i danas neće biti dilema, ako naša nedvosmislena i pregovaračka pozicija: državni
suverenitet i teritorijalni integritet RSK koja će se prije ili kasnije udružiti sa Republikom
Srpskom odnosno Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu državu.
USLOVI ZA NORMALAN ŽIVOT
Međutim, odajući i ovom prilikom dužno priznanje svima koji su iznijeli najteži dio
oružane borbe, posebno onima koji su pali u njoj. To uvažavajući činjenicu da odbrana
zemlje i dalje ostaje naš prvorazredni zadatak, mi se u novim relativno mirnodopskim
odnosima moramo odlučno okrenuti i našim, istina, manje teškim, ali složenim zadacima.
Uz iskren doprinos obustavi sukoba i stabilizaciji mira, uz aktivnu participaciju u
normalizaciji prvenstveno ekonomskih odnosa i sistema komuniciranja, te uz konstruktivno
učešće u političkim programima mi moramo pristupiti obnovi naših porušenih kapaciteta i
oživljavanje ekonomskih tokova, izgradnji političkog sistema i uspostavljanju pravne države.
U narednom periodu, naime, vanjski front odbrane RSK zavisiće ponajviše od toga
koliko ćemo uspeti da dobijemo bitku na unutrašnjem planu i problemima: naše unutrašnje
materijalne rezerve su naime već uveliko iscrpljene a pomoću sunarodnika Srbije i Crne

363
Franjo.

277
Gore koje su pod sankcijama, takođe nije neiscrpljena. Krajnji je, dakle, čas da počnemo
stvarati novu vrijednost i akumulacije, da se počne živjeti i raditi u skladu sa mirnodopskim
pravilima igre koliko god je to realno moguće.
Egzodus Srba iz Hrvatske
Egzodus srpskog naroda iz sadašnje Hrvatske započeo je još 1990. godine, i traje sve do
današnjih dana. Do ovih dana iz Hrvatske je na različite načine prognano preko 350.000
Srba. Dodamoli k tome da je prisilno promenilo ime i prezime oko 60.000 Srba, a samo
ime 20.000 Srba i to kroz akciju koja je bila provedena kroz mupovske stanice u kojima je
stajao šalter sa natpisom za promenu imena i prezimena, onda je sasvim jasno zbog čega su
Srbi u sadašnjoj Hrvatskoj svedeni na svega 3%.
Međunarodna zajednica i svjetska javnost iako ne žele da čuju moraju znati da je Srba na
ovom prostoru u vreme Austro Ugarske 1896. godine bilo 31%, a na prostoru bivše BiH
67%.
Potrebno je takođe istaći da je preko 100.000 Hrvata dobrovoljno napustilo prostor
Krajine, što ukazuje na zaključak da svaki od ova dva naroda ostaju svoji na svome.
Reintegracija Krajine u okviru
Hrvatske je pusta želja hrvatskog rukovodstva
Odluka rukovodstva RSK da uđe u pregovore sa rukovodstvom Hrvatske oko mirovnog
plana i uspostavljanje mirnodopske opcije, nije istovremeno i odluka da se priznaju granice
Hrvatske u AVNOJ-skim okvirima.
Naprotiv, htio bih sa ovog mjesta da kažem hrvatskom rukovodstvu da su Srbi u Krajini
danas još čvršće riješeni da ne žele da budu u zajedničkoj državi sa Hrvatskom i da oni svoju
sudbinu vežu sa Srbima iz Republike Srpske i SR Jugoslavije.
Pokušaj da se kroz stvaranje zajedničke države na prostoru bivše BiH između Hrvata
i Muslimana nametne kao riješenje Srba u Republici Srpskoj, a zatvori mogućnost
samoopredjeljenja u RSK, bezuspješan je pokušaj i novi avanturizam hrvatskog rukovodstva.
Vjerujem da je i hrvatskom narodu jasno da je na ovom prostoru više nemoguće
uspostaviti hrvatsku državu i da zbog svoje mladosti i njene budućnosti, kroz ovaj mirovni
sporazum koji je upravo u fazi realizacije potrebno da izvršimo međusobno priznanje koje će
i međunarodno biti verifikovano što će omogućiti da se svaki budući konflikt sporazumom
riješi.
Diobna bilanca sa Hrvatskom
Usporedo sa diobnom bilancom Jugoslavije, valja postaviti pitanje sudjelovanja Krajine
u toj diobnoj bilanci. Hrvati su, naime, pola vijeka, eksploatisali srpska prirodna bogatstva,
radnu snagu i drugo, pa je nužno da Srpska Krajina proporcionalno svom doprinosu, dobije
svoj dio uključujući tu i umetnička djela, javne zgrade, infrastrukturu i ostale institucije.
Jasno, taj zahtjev se mora odnositi i na fabrike, hotele, na svu imovinu koje je stečena u
periodu od petstotina godina.
Osim toga, od Hrvatske treba tražiti naplatu ratne štete iz prethodnih svjetskih ratova, ali
i ovoga rata. Svijetu treba da se pokaže da su štete nastale na prostoru RSK, a ne u hrvatskim
gradovima i na njihovim cestovnim pravcima.
U sklopu toga, posebno se mora sagledati stanje i obnova Vukovara i sva sredstva koja su
odobrena od strane Ujedinjenih nacija a usmerena su prema Hrvatskoj, treba zahtjevati da
budu usmerena prema RSK i započeti sanaciju Vukovara.
278
 Pokretanje postupka utvrđivanja ratne štete i obilježavanje
zločinaca za vreme delovanja Vensovog plana
Važno je istaći da od vremena potpisivanja Vensovog364 plana i njegove primjene od
2. februara 1992. godine, hrvatska ustaška vlast je sa svojom soldateskom koju predvodi
general Janko Bobetko u tri navrata izvršila vojnu agresiju na teritorij RSK.
Podnoseći zahtjev međunarodnoj zajednici odnosno Ujedinjenim nacijama, prvo, za
nadoknadu štete, istovremeno treba pokrenuti postupak za utvrđivanje ratnog zločina
gospode Bobetka, Stipe Mesića, predsednika Sabora, te predsednika Republike Hrvatske
gospodina Franje Tuđmana. Potrebno je uz dokumentaciju koju posjedujemo započeti
proces dokazivanja ratnog zločina ustaša na nedužnim srpskim stanovništvom pri
Ujedinjenim nacijama i Savjetom bezbjednosti. Posebno je to važno učiniti jer je to urađeno
pred očima mirovnih snaga Ujedinjenih nacija i u vrijeme dok oni nose odgovornost pred
svijetom za zaštitu srpskog naroda u RSK.
Jasenovac kao opomena i dokaz da zajedničkog
života sa hrvatskom državom nema
U borbi protiv fašizma u drugom svetskom ratu na našem prostoru su se Njemačkoj
u genocidu nad srpskim narodom pridružile i ustaške snage. Izvršeni su stravični pokolji
nad srpskim življem, posebno na području Korduna, Banije i Podkozarja, kao i zapadne
Slavonije. Jasenovac je najveći srpski grad pod zemljom, najveća grobnica Srba. Istovremeno,
u Jasenovcu leže kosti nevinih Jevreja i Roma. Svijetu je poznato da je samo u Jasenovcu
na najsvirepiji način poklano i ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma. Dodamo li
tome i druga mnogobrojna mjesta pokolja posebno na prostoru sadašnje RSK i Republike
Srpske, onda ne treba da se čudi brojci od 1.200.000 Srba koliko ih je izginulo i ubijeno
u drugom svetskom ratu. Upravo zbog prethodno rečenog Jasenovac je opomena i zavjet
sadašnjim Srbima i onima koji će doći da se prošlost ne sme ponoviti i da život sa Hrvatima
jednostavno više nije moguć.
Odbrana – zadatak broj jedan
Očuvanje granica, državnog suvereniteta, bezbednosti i opstanka RSK, važan je
element zbog kojeg je odbrana prioritetan zadatak Vlade RSK. Granice RSK su što zbog
naših subjektivnih slabosti, a što zbog agresija ustaških snaga u nekoliko navrata ozbiljno
ugrožena,a uvećanje i broj žrtava koji je srpski narod u RSK imao u građanskom ratu.
Agresija Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu izvršena je na dalmatinsko-ličkom
području gde hrvatske vlasti smatraju da im prisustvo Srba i njihova država najviše smeta.
Pozitivan primer odlučnosti Vrhovne komande da očuva granice RSK pokazao se pre
izvesnog vremena u Teslingradu,365 a duboko vjerujem da smo vojno toliko ojačali da bi u
slučaju novih agresija na bilo kojem području za ustaše to značilo definitivan poraz.
Zato, potpisivanjem mirovnog plana sa Hrvatskom, treba iskoristiti da se u normalnoj
atmosferi ojača profesionalizacija Vojske RSK. Potpisom ovog sporazuma i dovođenjem
mirovnih snaga na liniju razdvajanja, pažnja prema odbrani treba da bude još veća.
Ojačavanjem političko-diplomatske aktivnosti koja se neće odnositi samo na rad
Ministarstva za inostrane poslove, već dakako i na veće angažovanje istaknutih Srba u
dijaspori i koji će na svoj način da budu naši ambasadori u inostranstvu.

364
Cyrus Vance.
365
Lički Osik.

279
 Potrebno je u tom kontekstu izgraditi pristup za buduće pregovore kako na pitanjima
teritorija, tako i na pitanjima ekonomskih odnosa, saobraćajnica, do otvaranja našeg zahteva
prema Hrvatskoj da se Rezolucija 820 stavi van snage.
Racionalizacija i profesionalizacija vojske RSK
Uvođenjem profesionalne vojske omogućićemo ne samo efikasniju odbranu, već i
osloboditi istaknute stručnjake majstore i radnike specijalnih zanimanja da se vrate u
proizvodnju i na taj način pokrenemo našu industriju.
Provođenje mirovnog sporazuma o prekidu vatre i uspostavljanju mira, treba uzeti
samo kao jedan iskorak u pozitivnom smislu koji će nam omogućiti stvaranje zajedničke
odbrambene moći sa Vojskom RSK i SR Jugoslavije. No, potrebno je i dalje zadržati puno
mobilnost svakog čoveka na pitanjima odbrane.
Prostor RSK je izuzetno velik i iznosi 17.000 km², a izrazito je nepovoljno povezan
komunikacijama između zapadnog i istočnog dijela. Ako tome dodamo da RSK ima izrazito
dugačku granicu prema Hrvatskoj i Mađarskoj i naravno prema zapadnoj muslimanskoj
državi sasvim je razumljivo da sve to traži brojnu i dobro osposobljenu armiju koja će biti u
stanju da efikasno dejstvuje u svakom trenutku.
Zbog toga će na tom području uskoro doći do korjenitih promjena, kako u onim
zadacima koji pripadaju Vladi RSK, tako i onim zadacima sa kojima pred narod izlazi
Vrhovna komanda Srpske Vojske Krajine. Iz toga će proizaći i ravnomjernije opterećenje
opština u odbrambenim granicama RSK.
Povratak prognanih i izbjeglica u Republiku Srpsku Krajinu
Naglasio sam da je ogroman broj srpskog življa protjeran iz Republike Hrvatske, sada
moram da istaknem, da i određeni broj građana Republike Srpske Krajine privremeno
napustio njen teritorij. Polazeći od shvatanja da Republika Srpska Krajina ne može da
opstane bez stanovništva, prioritetan, da ne kažem, urgentan zadatak je vraćanje izbeglih
iz Republike Srpske Krajine i naseljavanje prostora u Krajini sa Srbima koji su napustili
Republiku Hrvatsku.
Da bi se ovaj posao mogao obaviti neophodno je da Komesarijat za izbeglice RSK i prateće
službe uz svesrdnu pomoć Vlade naprave detaljnu analizu slobodnih stambenih površina,
porušenih objekata ili oštećenih objekata koji se mogu adaptirati kao i analizu potrebnih
pratećih objekata koje je nužno izgraditi da bi se stvorili potrebni uslovi za normalan život.
U tom pravcu Republika Srbija i njeno ministarstvo za odnose sa Srbima izvan Srbije,
kao i Komesarijat za izbjeglice moraju biti konsultovani i moraju biti uključeni u izradu
našeg elaborata o povratku navedenih kategorija lica u Krajinu.
Vjerujem da je moguće najveći broj prognanika – izbeglica vratiti u Krajinu, ali i znam
da moramo sprovesti konkretnu akciju da se to i dogodi. To znači daje potrebno obnoviti
proizvodnju, otvoriti nove škole i vrtiće, izvršiti komunikacijsku povezanost i ojačati
odbrambenu moć Republike Srpske Krajine.
Obnova proizvodnje
Privredna aktivnost u RSK odvija se u uslovima neposredne ratne opasnosti ili ratnim
uslovima. To znači da je najvitalniji dio radno sposobnog stanovništva izvan privrednih
aktivnosti i da je najveći dio sveukupnog potencijala RSK angažovan na odbrani zemlje.
Na nacionalnom planu ove generacija Srba ima misiju da dovrši posao ujedinjenja Srba na
njihovom cjelokupnom etničkom prostoru. Bez takvog strateškog opredjeljenja, RSK nema
šanse na dugoročan opstanak. Na regionalnom, evropskom planu, položaj Srbije i Srba je
280
takav da je to čvorna tačka zapada i istoka, sjevera i juga, hrišćanstva i islama, razvijenog
sjevera i nerazvijenog juga. Kontrola toga prostora je istorijska težnja svjetskih sila, ali je
ujedno i šansa za privredni razvoj toga prostora. Za svjetske centre moći Srbija i srpski
narod u cjelini predstavljaju prepreku formiranju tzv. novog svjetskog poretka. Konkretna
posljedica jesu hermetička blokada i getoizacija SRJ, RS i RSK. Nerealno je očekivati
promjenu u stavu svjetskih centara moći, ali je činjenica da nije u interesu pravoslavnih
zemalja, posebno susjednih, daljnje održavanje sankcija i one će se po zakonima ekonomske
prinude same od sebe raspasti.
Privredni sistem SRJ je u procesu velikih transformacija, a privredni sistem RSK tek
je u prvom krugu konstituisanja. Strateške promjene su vezane uz procese vlasničke
transformacije – efikasnije korištenja privrednog potencijala i izgradnje tržišne privredne bez
velikog arbitriranja politike i administriranja države. Paralelno se moraju stvarati svi pravni
i institucionalni uslovi za strana ulaganja i davanje koncesija. U regionalnim i svjetskim
relacijama postoje brojne konvencije koje regulišu pravila igre i koje privreda RSK tek treba
da nauči.
Privreda RSK bila je izrazito vezana za privredu bivše SR Hrvatske i njezine infrastrukturne
sisteme (saobraćaj, energetika, telekomunikacije,...) Industrija RSK je u značajnoj mjeri
uvozno ovisna, a kapaciteti koji se oslanjaju na sopstvenu sirovinsku bazu (prehrambena
i drvna industrija) nedovoljno su razvijeni i spadaju u kategoriju niže faze prerade. Većina
razvojnih programa za tu privredu kreirana je izvan RSK, tako da je razvojni potencijal
privrede, posebno industrije mali. Veze sa svijetom privrede RSK najvećim dijelom su išle
preko Hrvatske i njezine trgovačke mreže u inostranstvu. Dobar dio kapaciteta je bio dio
velikih poslovnih sistema Hrvatske, tako da on nema izgrađen tržišni program proizvoda
i usluga. RSK trenutno nema gotovo nikakvu infrastrukturu ekonomskih odnosa sa
inostranstvom. Strateški je zadatak brzo orjentisanje privrede RSK na privredu Srbije i
Jugoslavije i izlazak na svjetsko tržište. Trenutno tržišnu situaciju privrede RSK karakteriše
veliko suženje tržišta i veliki pad kupovne moći na dostupnom segmentu tržišta (SRJ, RS i
RSK).
RSK je raspadom SFRJ praktično ostala bez monetarnog deviznog i bankarskog sistema.
Mada nema preciznih podataka finansijski potencijal privrede RSK je minimalan, tako da
vlastitim potencijalom veoma teško može održati i postojeći nivo privredne aktivnosti. Veze sa
bankarskim sistemom Srbije i Jugoslavije su u formiranju i daju početne rezultate. Osnovno
strateško opredelenje RSK mora biti primjena Programa rekonstrukcije monetarnog sistema
i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije. Kao i privredi SRJ, privredi RSK je blokiran
bilo kakav pristup svjetskom tržištu kapitala. Također treba utvrditi koliki je kapital ostao
blokiran u stranim bankama i kolika su nenaplaćena potraživanja, ali i dugovanja privrede
RSK.
U ratu su značajni privredni kapaciteti uništeni i oštećeni, a nekorištenjem izloženi su
daljem propadanju. Tehnološki nivo privrede RSK je u stalnom nazadovanju, jer su RSK
i SRJ u uslovima blokade potpuno odsječene od rezultata naučno-tehnološkog progresa u
svijetu. Pozitivna promjena, koja se i u ovim teškim vremenima počinje sve više osjećati,
jeste oslanjanje na sopstvene snage i porast inventivnosti i preduzetničkog duha. Država
sa svoje strane mora maksimalno podržati ovakve procese. U sklopu izgradnje privrednog
sistema moraće se donijeti strategija tehnološkog razvoja RSK kao integralnog dijela srpskog
privrednog prostora. Također se sistematski moraju koristiti sve mogućnosti, posebno
potenciranjem veza sa Srbima u svijetu, da se prati tehnološki razvoj u svijetu.
281
 Jedan od najvećih problema privrede RSK je nedostatak stručnjaka i rukovodilaca
(menadžera). Privredu danas vode kadrovi koji imaju veoma malo iskustva u rukovođenju, a
po obrazovanju su u pravilu usko stručni. S druge strane veoma je velik pritisak nekvalifikovane
radne snage na zapošljavanje po svaku cijenu, tako da su preduzeća više socijalne ustanove,
nego li ekonomski subjekti. Primanja po osnovu rada su ispod egzistencijalnog minimuma,
tako da je kriminal postao legalno sredstvo preživljavanja. Tu cijenu preživljavanja mogla je
jedino da plati privreda RSK u gubitku supstance, tako da se njezin potencijal pogoršava,
privredna situacija nalaže posve suprotno. Enormni porast broja socijalno ugroženih lica
(ranjenici i njihove porodice, penzioneri, izbjeglice i nezaposleni bez sredstava za život) i
neizgrađeni kriteriji socijalne pravde i politike strahovito opterećuju ukupnu privredu i
društvenu situaciju u RSK.
Bez nepotrebnog dramatizovanja, situacija je krajnje ozbiljna. Robni fondovi su se tokom
rata gotovo ispraznili, a privreda, umjesto da je zabilježila porast supstance, bilježi rapidan
gubitak po osnovu socijalnih davanja i rasprostranjenog kriminala.
Republika Srpska Krajina ima površinu od 17.000 km². Na tom prostoru živjelo je 1990.
godine 543.000 stanovnika. Ukupni broj zaposlenih bio je 129.000, što znači da je 23,7%
stanovništva bilo zaposleno. Ovaj postotak govori da je RSK i u ono vrijeme bila na donjoj
granici zaposlenosti kojom je moguće osigurati normalno funkcionisanje društva.
Društveni proizvod po stanovniku u RSK 1990. godine u odnosu na prosjek u SFRJ
iznosio je 75,9%, a prema SR Hrvatskoj tek 58,1%. Ako se današnja SR Jugoslavija
promatra kao dio nekadašnje SFRJ, onda je društveni proizvod po stanovniku RSK 1990.
godine iznosio 87,6% društvenog proizvoda SRJ.366
Ovi podaci govore da je RSK spadala u nerazvijena područja. Slika bi bila još
nepovoljnija, kad bi se uzeli podaci po pojedinim područjima, jer su vukovarsko (37%
zaposlenost stanovništva), osječko i belomanastirsko područje bili iznad ili na nivou
razvijenosti SR Hrvatske. To znači da u RSK imamo sa stanovišta razvijenosti klasičan
primjer razvijenog sjevera i nerazvijenog juga, što dodatno opterećuje privredu i političku
situaciju u RSK.
Iz statističkih podataka SZS mogu se dosta precizno rekonstruisati podaci o predratnom
privrednom potencijalu Republike Srpske Krajine. Na žalost nije učinjeno mnogo da se
prikupe i sistematiziraju podaci o privrednoj aktivnosti u RSK u zadnje dvije i po godine.
Tako da su sve ocjene stanja privrede prije rezultat usmenog predanja, pojedinačnog iskustva
i impresija, nego li pouzdanih i provjerenih podataka. No, nije samo problem sa podacima
u time što su nam ocjene nepouzdane i netačne, već je daleko veći problem sa upravljanjem
privredom Krajine, jer nema osmišljenog i efikasnost upravljanja privrednim aktivnostima i
privrednim razvojem bez informacija.
[…]
UJEDINJENJE SVIH SRPSKIH ZEMALJA
Postojeće prilike i odnos snaga u svijetu još ne dozvoljavaju formalno ujedinjenje svih
srpskih zemalja. To nas međutim ne sprečava da izgrađujemo privredni sistem RSK kao
integralni dio jedinstvenog srpskog privrednog prostora. To konkretno znači da je osnova
izgradnje privrednog sistema RSK i programa rada Vlade RSK “Program rekonstrukcije
monetarnog sistema i strategija ekonomskog oporavka Jugoslavije”.

366
Podaci Saveznog zavoda za statistiku.

282
 Formalno se mora provoditi koncepcija ujedinjenja monetarnog i ekonomskog sistema
putem jedinstvenog zakonodavstva, a u neposrednoj praksi se moramo ponašati sa
stanovišta faktičkog ujedinjenja RSK sa Republikom Srbijom (razlika u odnosu na koncept
jedinstvene savezne države u kojoj bi RSK bila jedna od republika, koncept Unije SRJ sa
RS i RSK i koncept ujedinjenja monetarnog i ekonomskog sistema putem jedinstvenog
zakonodavstva), jer takvo rješenje najviše odgovara interesima naroda i primjerno je veličini
problema sa kojim smo suočeni.
Konstituisanje RSK kao subjekta sa svim atributima državnosti, zahtjevao je i ujedinjenje
samostalnog monetarnog i ekonomskog sistema, čemu se pristupilo već sredinom 1992.
godine.
Pri uvođenju samostalnog monetarnog i ekonomskog sistema bilo je dosta nesnalaženja,
različitih pristupa u pojedinim djelovima Republike, neusklađenosti sa politikom SR
Jugoslavije, što je rezultiralo vrlo negativnim posljedicama na funkcionisanje privrede i
lošim ekonomskim stanjem znatnog dijela stanovništva RSK.
Ovaj program će se nasloniti na realizaciju istog programa u SR Jugoslaviji i RS kroz
unifikaciju monetarnog i ekonomskog sistema, a putem jednoobraznog zakonodavstva
RSK, RS sa zakonodavstvom SR Jugoslavije. Ovaj oblik podrazumjeva uvođenje i
jedinstvenu primjenu monetarnog sistema, bankarskog sistema i carinskog sistema, platnog
prometa, konsolidovan bilans javne potrošnje, statistički informativni sistem, jednoobraznu
zakonsku regulativu u ovim oblastima i jedinstvenu ekonomsku politiku, a obuhvatiće i
unifikciju poreskog, spoljnotrgovinskog i deviznog sistema, kao i tehničko-tehnoloških
sistema, regionalni razvoj i drugo.
Uključivanje RSK i RS u monetarni sistem SR Jugoslavije, omogućuje da novi dinar
postane sredstvo plaćanja i u RS i RSK, pri čemu će Narodna banka Jugoslavije funkciju
jedinstvene monetarne ustanove koja uspostavlja jedinstvenu kontrolu vrši[ti] emisiju novca
na bazi deviznog pokrića i robnog pokrića RS i RSK. Isto tako uspostavljen jedinstveni
platni promet između učesnika na teritoriji SR Jugoslavije, RS i RSK, donijeće jedinstveni
konsolidovani bilans svih budžeta i utvrdiće nivo deficita i način njihovog pokrića.
U oblasti monetarnog sistema, na osnovu dogovora nadležnih organa SR Jugoslavije, RS i
RSK, potrebno je obezbediti da NBJ faktički postane jedina emisiona ustanova monetarnog
sistema odgovorna za monetarnu politiku, za stabilnost valute i finansijsku disciplinu na
cjelokupnom području. Ovo istovremeno podrazumjeva da Narodna banka RSK svoje
funkcije ostvaruje u skladu sa nadležnostima utvrđenim na osnovu dogovora.
Opredelenja iz Programa koja se odnose na monetarni sistem operacionalizovaće se na
istovjetan način kao što je to urađeno na nivou SR Jugoslavije. To znači da je neophodno
da RSK donese sve potrebne uredbe i odluke koje regulišu ovu oblast. Također, obezbediće
se uspostavljanje jedinstvene kontrole funkcije NBJ, što podrazumjeva kontrolu platnog
prometa, kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija,
kao i jedinstvenu primjenu svih mjera monetarne i devizne politike.
U oblasti bankarskog sistema neophodno je zakonsku regulativu RSK i RS koja se odnosi
na osnivanje banaka i drugih finansijskih organizacija usaglasiti sa Zakonom o bankama i
finansijskim organizacijama koje se primjenjuje na teritoriji SR Jugoslavije.
Ovo podrazumeva da se osnivanje i poslovanje banaka i drugih finansijskih organizacija
u svemu izjednačava sa kriterijumima koji važe za banke i druge finansijske organizacije na
teritoriji na SR Jugoslaviji.
283
 Finansijski, monetarni i bankarski sistem svuda u svetu pokazuje stepen ekonomske
usklađenosti u državi i koliko je država spremna da poštuje vrednost nacionalne valute. Mi
moramo, u skladu sa našim sadašnjim mogućnostima da razvijamo poslovno bankarstvo i
da stvorimo banku koja će relativno brzo moći da preuzme ulogu razvojne banke sa svim
njenim ingerencijama i obavezama. Mislimo da te poslove preuzme naša “Krajinska banka”
iz Mirkovaca. I za ovu oblast važi ono što sam rekao za proizvodni lanac naše poslovno
bankarstvo mora povezati s onim poslovnim bankarstvom van naših granica koje je
spremno na dugoročnu saradnju. Sada, u ovoj fazi izgradnje i razvoja naše državnosti i
naše ekonomije, nama je u ovoj oblasti potrebna i stručna pomoć, s obzirom na činjenicu
da je u bivšoj jugoslovenskoj Republici Hrvatskoj ono bilo centralizovano i dirigovano iz
republičkog centra, u kojem su donešene sve najvažnije odluke koda je reč o emisionoj i
kreditnoj oblasti. Nema nikakvog razloga da tu pomoć ne zatražimo od svih onih koji su
spremni da nam je pruže.
Ovo podrazumjeva da osnivanje i poslovanje banaka i drugih finansijskih organizacija u
svemu izjednačava sa kriterijumima koji važe za banke i druge finansijske organizacije na
teritoriji SR Jugoslavije.
[…]
U cilju uspostavljanja jedinstvenog sistema platnog prometa na prostoru SR Jugoslavije
RS i RSK potrebno je izvršiti usklađivanje zakonskih i podzakonskih akata u oblasti platnog
prometa RSK. U oblasti platnog prometa već sada treba postaviti dugoročne strategijske
ciljeve. Zbog nepovoljnih uslova u kojima se nalazimo, naše poslovno bankarstvo mora biti
stabilno, efikasno i fleksibilno. Platni promet će se odvijati u samom poslovnom bankarstvu,
jer nema nikakve potrebe da se platni promet paralelno odvija u Službi platnog prometa ili
sličnim institucijama. Kontrolna uloga države u poslovnom bankarstvu mora postojati, ali
ne kroz glomazan i skupi aparat Službe platnog prometa, već kroz buduću centralnu banku
koja se generalnim ovlašćenjima parlamenta u Vlade RSK, u praksi sprovodi monetarnu
politiku i svojim inspekcijskom službom kontroliše rad banaka.
[…]
U oblasti deviznog sistema neophodno je da RSK obezbedi jedinstvenu primjenu
propisa u pogledu plaćanja u inostranstvu, mjenjačkih i drugih poslova deviznih rezervi,
raspolaganja devizama od strane preduzeća, uslova iznošenja i unošenja deviza i zamjena
stranog novca za dinare i obrnuto, te da se obezbedi kontrola i jedinstvena primjena propisa
iz oblasti deviznog poslovanja.
U oblasti carinskog sistema podrazumjeva se:
– istovjetnost instituta Carinskog zakona
– isti uslovi za oslobađanje od plaćanja carine za određene korisnike,
– jednoobrazno utvrđivanje momenata nastanka obaveze plaćanja carine,
– primjenu mjera carinskog nadzora,
– istovjetnost carinskog postupka sa privremeno uvezenom robom,
– istovjetnu primjenu kaznene politike u ovoj oblasti,
– obezbeđenje carinskom tarifom zaštite roba koje se proizvode na teritoriji SR Jugoslavije
i RS i RSK,
– utvrđivanje visine instrumenata vancarinske zaštite, zaštite na jednoobrazan način i na
istom nivou.
Realizacijom navedenih mjera prestaje potrebe carinske kontrole između RSK, RS i SR
Jugoslavije.
284
 U oblasti poreske politike, koncepcija uklapanja RSK u jedinstveni monetarni sistem
SR Jugoslavije i RS, podrazumjeva usaglašavanje poreskog sistema i poreske politike sa
poreskim sistemom RS, Srbije Crne Gore i SR Jugoslavije.
U dobro organizovanim državama plaćanje poreza i taksi je najvažnija obaveza svih firmi
građana koji su na bilo koji način uključeni u proces stvaranja dobiti i profita. Moramo
stvoriti svijest da su poreske obaveze ne samo prihod države, nego i životni interes svakog
građanina. Njemu država obazbeđuje odbranu od neprijatelja, imovinsku i ličnu sigurnost,
ekonomski, pravni, školski i zdravstveni sistem u kome se on i njegova porodica nalaze.
[…]

Preslika, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A161-005.

101
1994., travanj 21.
Knin
Skraćeni zapisnik s 4. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

SKRAĆENI ZAPISNIK
SA 4. SJEDNICE PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPŠTINE RSK ODRŽANE
20. i 21. APRILA 1994. GODINE U KNINU
Sjednicu su prisustvovali 73 poslanika.
Sjednicu je otvorio i predsjedavao Branko Vojnica predsjednik Skupštine RSK.
Nakon izvršenog prozivanja prešlo se na utvrđivanje dnevnog reda koji je usvojen kako
slijedi.
Prvog radnog dana utvrđen je slijedeći
Dnevni red
1. Usvajanje skraćenog zapisnika sa prošle sjednice,
2. Političko-bezbedonosna situacija u RSK,
3. Izvještaj o radu MUP-a RSK za 1993. godinu,
4. Razmatranje uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave
U okviru dnevnog reda poslanik Simo Rajšić je predložio da se na dnevni red stavi i
Zakon o Nacionalnim parkovima. Predsjednik Skupštine je dao predlog da se ovaj Zakon
nađe na dnevnom redu nakon provedene javne rasprave, što je glasanjem i prihvaćeno.
Ad. 1
Glasanjem je usvojen skraćeni zapisnik sa prošle sjednice sa dva uzdržana glasa.
Ad 2. i Ad. 3 su raspravljane bez prisustva javnosti. Izvještaj o političko-bezbedonosnoj
situaciji je umnožen pod oznakom “Strogo povjerljivo” i podijeljen poslanicima. Poslanici
su u okviru ove tačke postavljali pitanja Ministru odbrane Rakiću367 (slede izbori).

367
Dušan.

285
Perić Slobodan pitao kada će se izvršiti jedinstvena mobilizacija na teritoriji RSK. Ministar
odbrane je dao odgovor da se mobilizacija vrši u onoj mjeri koja će biti dovoljna da se
podnese prvi eventualni napad od strane RH.
Poslanik Maljković Radovan je imao više pitanja vezanih za ovu tačku dnevnog reda i
dostavljen je izvještaj.
– pitanje tampon zona
– pitanje kompromitacije pojedinih autoriteta koji se baziraju na moći sile i straha, te kada
će se izvršiti profesionalizacija vojske, i da se pojasni predloženi izraelski model organizovanja
vojske.
Poslanik Godni Ratko u svom izlaganju vratio se na pitanje ratifikacije sporazuma o prekidu
vatre i razgraničenja sa RH koji je potpisan 29. 03. 1994. godine. Skupšina je izvršila
ratifikaciju sporazuma, ali poslanici nisu imali karte ispred sebe, pa je došlo do problema u
nekim mjestima razgraničenja. Upozorio je da na terenu oficiri Srpske vojske ne surađuju
sa lokalnim vlastima.
Poslanik Vojnović Milivoj je predložio da se recidirano odredi ko imenuje sastav komisija na
lokalnom nivou, misleći na opšte rješenje a ne na personalna.
Dok su poslanici postavljali navedena pitanja Ministar Rakić je napustio sjednicu, te su
stoga ostali uskraćeni za odgovore.
Poslanik Kovačević Drago je konstatovao da je izvještaj u cjelini koristan i da daje dobru
analizu postojećeg stanja.
Na kraju rasprave izvještaj je prihvaćen sa jednim glasom protiv i dva uzdržana.
Ad. 3.
Opširan izvještaj po ovoj tački dnevnog reda podnio je pomoćnik Ministra za unutrašnje
poslove Nebojša Pavković. Izvještaj je podijeljen poslanicima i čini sastavni dio ove tačke.
Podnijeti izvještaj je jednoglasno usvojen.
Ad. 4.
Uredbe sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave koje su ranije umnožene i
predate poslanicima, a koje su donijete za vrijeme trajanja rata i neposredne ratne opasnosti
od strane tadašnjeg predsjednika RSK Gorana Hadžića glasanjem su stavljene, odnosno
neke od njih potvrđene uz izvjesne korekcije, a na prijedlog Odbora za pravosuđe i upravu.
Apsolviranjem ove tačke dnevnog reda Skupština je završila svoj prvi radni dan.
Drugog radnog dana 21. 04. 1994. godine usvaja se slijedeći
DNEVNI RED
1. Program rada mandatara za sastav Vlade i prijedlog za izbor resornih Ministara,
2. Izmjene i dopune Zakona o odbornicima SO
3. Zakon o dopuni Zakona o političkim organizacijama,
4. Izmjene i dopune Zakona o STV RSK.
5. Imenovanje upravnog odbora STV RSK.
6. Poslanička pitanja.
Ad. 1.
Na prijedlog Predsjednika RSK za prvog ministra Vlade predložen je gospodin Borislav
Mikelić. U dvočasovnom ekspozeu gospodin Mikelić je iznio svoj program rada i program
rada buduće Vlade.
286
Na njegov prijedlog da se izabere Vlada nacionalnog jedinstva za resorne ministre su
izabrani:
1. mr Borivoj Rašuo – ministar za informacije
2. Mile Bosnić – ministar za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam,
3. Uroš Funduk – dipl. prav. – ministar za pravosuđe i upravu,
4. dr Stevan Đurić – ministar za zdravstvo
5. Milivoj Vojnović, prof. – ministar za sport i fizičku kulturu,
6. mr Ilija Prijić – ministar za unutrašnje poslove,
7. dr Milan Babić – ministar za inostrane poslove,
8. Bolić Dragutin – ministar za kulturu i vjere,
9. dr Rade Tanjga – ministar za odbranu,
10. Ratko Veselinović, dipl. ecc. – ministar za financije,
11. Simo Šijan, dipl. ing. – ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,
12. Milivoj Krička, dipl. ing. – ministar za energetiku i rudarstvo,
13. Milan Pađen – ministar za saobraćaj i veze,
14. dr Branko Petrović – ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
15. Ljubiša Budić, dipl. ing. – ministar za urbanizam,
16. Stevo Ratković, prof. – ministar za prosvjetu,
17. Slobodan Perić, dipl.prav. – ministar za rad, boračka pitanja i socijalna pitanja.
Ekspoze prvog ministra Vlade čini sastavni dio ovog zapisnika u čuva se u arhivi Sekretarijata
Skupštine.368
Izvodi iz rasprave o ekspozeu:
Džodan Petar: “Konstatacija postojećeg stanja u ekspozeu je iscrpno. Sve što se u prošlosti
činilo išlo je na štetu RSK i štetu naroda. Situacija nalaže da za mjesec dana
nova Vlada mora imati rezultate iza sebe. Ja postavljam pitanje kako stvoriti
inicijalna sredstva da bi iznijeti program mogao oživjeti”.
Vujić Ranko: “Srpske radikalne stranke nema u Vladi, a oni predstavljaju veliki dio ovog
naroda, sto hiljada glasova je dato ovim poslanicima. Ni jednim primjerom
se nismo ponašali neparlamentarno već kontruktivno. Dužan sam da kažem
da smo pristali da uđemo u vladu jedinstva koja bi garantovala operativnost
po proporcionalnom sistemu. Neću da vjerujem da smo diskvalifikovani
nekom naredbom. Svi koji su glasali za nas glasali su za Srpsku Radikalnu
Stranku koja će uvijek biti uz narod. Unutar Parlamenta imali smo obavezu
da se prema vama ne ponašamo neprijateljski. Ja znam da će srpski radikali
sa ponosom i časti ići ka sve srpskom zagrljaju.”
Macura Lazar: “Postojeći problemi u RSK su ozbiljni i teški i ja nisam optimista u pogledu
njihovog rješavanja. Imamo još vremena da radikale uključimo u Vladu.”
Vujić Ranko: “Radikalima je ponuđeno jedno resorno mjesto, Ministarstvo prosvjete, ali
to nismo prihvatili jer nismo proporcionalno zastupljeni.”
Dobrojević Dragan: “Mi iz Zapadne Slavonije se nadamo da ćemo se tamo vratiti. Ekspoze
je prije svega stručan, obuhvatan i iscrpan. Programu dajem podršku i
sugerišem da se prihvati zajedno sa predloženim ministrima.”

368
Izlaganje predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića vidi u Dok. br. 101.

287
Čubra Milan: “O programu ne bi htio govoriti, obzirom da treba da ga iznese cio narod.
Predlažem da se svi ministri presele gdje žive, i gdje im se nalaze porodice,
dali na teritoriji RSK ili van nje.”
Ernjaković Milan: “RSK danas bije bitke, vojničku i ekonomsku. Dužni smo da gledamo
politiku realno a emocije moramo odbaciti.”
Mikelić Borislav: 
“Ako dođe do reorganizacije postojećih ministarstava pokušat ću da
iznađem mogućnosti da SRS dobije neko od resornih ministarstava.”
Beldar Zoran: “Dužan sam da pred vama iznesem nekoliko stvari da nebi na nama ostala
ljaga. Mogla je i naša stranka da dobije pet ili šest ministarskih mjesta ali
bez partnera što mi nismo htjeli. Smatram da je loše što u Vladi nema
predstavnika iz istočnog dijela RSK.”
Nakon završene diskusije Predsjednik Skupštine je zaključio pretres po ovoj tački dnevnog
reda i prešlo se na pojedinačno glasanje o prvom ministru i njegovoj Vladi.
Nakon ličnog izjašnjavanja konstatovano je da je predloženi sastav vlade prihvaćen od strane
Skupštine.
Ad. 2.
Izmjene i dopune Zakona o odbornicima SO je usvojen.
Ad. 3.
Izmjene i dopune Zakona o političkim organizacijama je također glasanjem usvojen.
Ad. 4.
Izmjene i dopune Zakona o STV RSK koje su ranije bile izglasane, a ne potvrđene odnosno
potpisane od strane Predsjednika RSK stavljene su ponovno na glasanje. Sa 36 glasova ZA,
11 glasova PROTIV i 6 UZDRŽANIH Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o STV
RSK je prihvaćen.
Ad. 5.
U sastav Upravnog odbora STV RSK imenovani su slijedeći članovi:
1. Drago Kovačević – Knin, Predsjednik
2. Nikola Živković – Beli Manastir
3. Danko Perić – Knin
4. Dragan Pjevač – Vrginmost
5. Branko Šegan – Knin
6. Pešut Milan – Korenica
7. Ćujo Bogdan – Beli Manastir
8. Lazić Todor – Knin
9. Jergić Živojin – Vukovar
Ad. 6.
Poslanička pitanja su skinuta sa dnevnog reda zbog odnosa TV ekipe na montažu, i
odložena za slijedeću sjednicu kada će biti obezbeđeno direktno prenošenje.
Zapisnik sastavila:
Mirjana Rodić

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

288
 102
1994., travanj 21.
Knin
Odluka predsjednika RSK o formiranju regionalnih i općinskih komisija za određivanje
linije razdvajanja

PREDSJEDNIK REPUBLIKE
NA OSNOVU ČL. 40. ZAKONA O ODBRANI (“SLUŽBENI GLASNIK RSK”
BR. 2/93), I TAČKE 6. SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD 29. MARTA
1994. GODINE, TE NA OSNOVU ZAUZETOG STAVA VRHOVNOG SAVJETA
ODBRANE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, D O N O S I M
ODLUKU
I ODMAH PRISTUPITI FORMIRANJU SEKTORSKIH (REGIONALNIH) I
LOKALNIH (OPŠTINSKIH) KOMISIJA ZA ODREĐIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA
IZMEĐU ZARAĆENIH STRANA, ODNOSNO TERITORIJE REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE HRVATSKE, U SKLADU SA POSTIGNUTIM
SPORAZUMOM O PREKIDU VATRE I ANEKSOM – C SPORAZUMA,
POTPISANIH 29. MARTA 1994. GODINE U RUSKOJ AMBASADI U ZAGREBU.
II KOMISIJE SE SASTOJE OD TRI ČLANA, KOJI IMAJU ZAMJENIKE.
KOMISIJU SAČINJAVAJU PREDSTAVNICI VOJNIH, MILICIJSKIH I CIVILNIH
VLASTI, SA SEKTORA (REGIJE), ODNOSNO OPŠTINE ZA KOJU SE FORMIRA.
ODREĐUJE SE DA SE ZA PREDSJEDNIKA SEKTORSKIH I LOKALNIH
KOMISIJA IMENUJE PREDSTAVNIK VOJNIH VLASTI.
III SEKTORSKU KOMISIJU PREDSTAVLJA:
– KOMADANT KORPUSA, SEKRETAR SEKRETARIJATA UNUTRAŠNJIH
POSLOVA I JEDAN OD PREDSJEDNIKA OPŠTINA SA TOG SEKTORA (PREMA
DOGOVORU SVIH PREDSJEDNIKA OPŠTINA SA SEKTORA), ILI NJIHOVI
ZAMJENICI.
IV LOKALNU (OPŠTINSKU) KOMISIJU SAČINJAVAJU:
– KOMADANT BRIGADE, NAČELNIK STANICE JAVNE BEZBEDNOSTI,
PREDSJEDNIK OPŠTINE, ILI NJIHOVI ZAMJENICI.
V TERITORIJALNA ORGANIZACIJA SEKTORA OSTAJE ISTA, DAKLE
DALMACIJA, LIKA, KORDUN, BANIJA, ZAPADNA SLAVONIJA, ISTOČNA
SLAVONIJA, BARANJA.
VI SEKTORSKE I LOKALNE KOMISIJE TREBAJU BITI U STALNOM
KONTAKTU I DOGOVORU SA CENTRALNOM REPUBLIČKOM KOMISIJOM I
SVA EVENTUALNO SPORNA PITANJA RJEŠAVATI PREKO TE KOMISIJE.
VII ODLUKU O IMENOVANJU O SASTAVU SEKTORSKE I LOKALNE
KOMISIJE SAČINITI U PISANOJ FORMI I JEDAN PRIMJERAK DOSTAVITI
CENTRALNOJ REPUBLIČKOJ KOMISIJI.
VIII OVU ODLUKU DOSTAVITI CENTRALNOJ REPUBLIČKOJ KOMISIJI,
KOMADANTIMA KORPUSA I BRIGADA, PREDSJEDNICIMA OPŠTINA TE
SEKRETARIMA I NAČELNICIMA SLUŽBE UNUTRAŠNJIH POSLOVA.
289
BROJ: 03-4-299/94.
KNIN, 21. APRILA 1994. GODINE PREDSJEDNIK REPUBLIKE
MILAN MARTIĆ, V.R.

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

103
1994., travanj 21.
Glina
Izvješća o radu SM Glina za 1993. i prvo tromjesečje 1994. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE GLINA
STANICA MILICIJE GLINA
Broj: 08-04/3-26/195-94. KD/ŠB
Glina, 21. 04. 1994. godine-
INFORMACIJA
o radu SM-e Glina za 1993. godinu i I tromjesečje 1994. godine
U V O D:
Rad službe javne bezbednosti u 1993. god. karakteriše razdoblje stalne pretnje ratom
zbog proglašenog ratnog stanja na cijeloj teritoriji R.S. Krajine od 23. 01. 1993. godine.
Ovo stanje je uzrokovalo angažiranost dijela službe u odbrani i čuvanju državne granice
RSK te poduzimanje radnji radi sprečavanja ulaska ustaških diverzantsko-terorističkih
grupa, te njihovog hvatanja i uništenja.
Dokaz tome je učešće 42 pripadnika ove SM-e i kompletnog sastava Specijalne jedinice
milicije na zaustavljanju ustaške agresije na području Benkovca u I. i II. mjesecu 1993.
godine. Tokom učešća u pomenutim ratnim dejstvima smrtno su stradala 2 i ranjeno 6
pripadnika ove službe.
Pokazatelji složenosti uslova rada SM-e Glina su, pored pomenutog: znatno pogoršanje
socijalnog i ekonomskog položaja stanovništva, širenje glasina i neprijateljske propagande,
nedovoljno funkcionisanje drugih subjekata sistema, loša materijalno-tehnička opremljenost
te nedovoljna stručna ekipiranost.
Navedeni faktori i činjenice da su velike količine oružja bez kontrole, te da se lica koja
posjeduju oružje često dovode u alkoholizirano stanje, neposredno su uticali na raširenost i
pojave oblike nekih krivičnih djela do te mjere da su po posljedicama predstavljali politički
i opšte društveni problem. Dominirala su djela nedozvoljene trgovine i pustošenja šuma, te
djela sa elementima nasilja što dokazuje već pomenuto.
U toku protekle godine stalno su bili prisutni problemi nedostupnosti zakonskih propisa
premalo izlazaka istražnih sudaca na mjesto izvršenja KD, te nedovoljna saradnja sa sucem
za prekršaje i bezvrednost izrečene kazne što direktno utiče na izvršioca da ponovi prekršaj.
290
 Unatoč ovakvim uslovima rada postignut je napredak u organizaciji službe, disciplini,
profesionalnom odnosu prema izvršenju zadatka, te je u odnosu na 1992. god. znatno
poboljšana otkrivačka djelatnost. Valja napomenuti da je rad službe bio otežan mnogim
političkim previranjima, te direktnim napadima na Stanicu i njene radnike od strane
naoružanih grupa i pojedinaca, a sve sa političkim ciljem.
I OPERATIVNO – PREVENTIVNI RAD
U protekloj godini služba je bila postavljena tako da operativno pokriva mjesta najveće
saobraćajne frekventnosti, odnosno gdje je najveća mogućnost prolaska lica sklonih izvršenju
KD i roba namijenjene za njihovo izvršenje, te mjesta na kojima se KD i remećenje javnog
reda i mira najčešće dešavaju. U cilju pronalaska predmeta KD najčešće su poduzimane
operativno-taktičke mjere i radnje u vidu pretresa stana i drugih prostorija, a u vezi čestog
ubacivanja ustaških “IDG” grupa na naše područje poduzimane su blokade, zasjede i
pretresi terena na područjima gdje su iste djelovale.
U većini izvršenih pretresa stana i drugih prostorija pronađeni su traženi predmeti, dok
mjere poduzimane u cilju hvatanja i uništenja ustaških “IDG” grupa nisu imale efekta.
II ZAKONITOST U RADU, PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE I VATRENOG
ORUŽJA
Pripadnici SM-e Glina su u svom radu primjenjivali samo blaže oblike sile u svrhu
pokoravanja pojedinih lica prilikom poduzimanja službenih radnji.
U protekloj godini nije bilo upotrebe vatrenog oružja od strane radnika ove SM-e, niti
fizičke snage i kemijskih sredstava u većem obimu jer nije bilo težih ekscesnih situacija u
kakvima se ova sredstva primjenjuju.
III STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
U toku 1993. god. na području SM-e Glina evidentirano je 219 KD što je za 11 ili
9% više nego prethodne godine. U momentu izvršenja KD bio je poznat izvršioc u 62
slučaja, dok su izvršioci 98 KD ili 58,68%, dok je u 1992. godini naknadno otkriveno
39% izvršioca. U momentu izvršenja su uhvaćena 4 izvršioca KD, a 1992. nije nijedan.
Od ukupnog broja prijavljenih djela ostalo je nerasvjetljeno 69, a zbog počinjenih djela
prijavljeno je 215 lica.
Na stanje u ovoj oblasti uticao je rat i psihosocijalni i ekonomski poremećaji kao
posljedica rata, a sve više i socijalni faktor. Socijalni faktor je naročito dominantan kod KD
nedozvoljene trgovine i šumskih krađa čiji se broj u 1993. god. izrazito povećao, a samim
tim i povećao ukupan broj krivičnih djela.
U strukturi KD preovladavali su imovinski delikti, odnosno krađe i teške krađe. Objekti
napada su podjednako privatno i društveno vlasništvo.
III. 1. OPŠTI KRIMINALITET
Krivična djela iz ove oblasti čine nadpolovičnu većinu ukupnog broja krivičnih djela, a
imovinski delikti su najbrojniji i ujedno prouzrokuju najveću društvenu i materijalnu štetu.
IMOVINSKI DELIKTI
– ukupno evidentirano . . . . . 55 KD
– teška krađa . . . . . . . . . . . . . 27 ˝
– razbojništvo . . . . . . . . . . . . . 5 ˝
– oduzimanje vozila . . . . . . . . . 1 ˝
– otuđenje tuđe stvari . . . . . . . 1 ˝
Od 50 prijavljenih KD sa nepoznatim izvršiocima naknadno je rasvijetljeno 20 KD.
291
KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA
– ukupno evidentirano . . . . . . 20 KD
– ubistvo . . . . . . . . . . . . . . . . 14 ˝
– ubistvo na mah . . . . . . . . . . . 1 ˝
– teške tjelesne povrede . . . . . . 4 ˝
– lake tjelesne povrede . . . . . . . 1 ˝
Od 12 krivičnih djela prijavljenih po nepoznatom izvršiocu naknadno je rasvijetljeno 5.
KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALA
Ukupno evidentirano . . . . . . . . 2 KD
– silovanje . . . . . . . . . . . . . . . . 2 ˝
Jedno djelo je izvršeno po nepoznatom i naknadno otkriveno.
NEDOPUŠTENA TRGOVINA I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA
Iz ove oblasti je evidentirano 1 krivično djelo čiji je izvršioc u momentu izvršenja bio
nepoznat, te naknadno otkriven.
2. KRIVIČNA DJELA IZ KZ-a SRJ
Od krivičnih djela iz ove oblasti na području SM-e Glina u protekloj godini je
evidentirano 8 slučajeva terorizma. Terorizam i ubistva vezana za terorizam događala su se
u selima koja u to vrijeme nisu bila naseljena, a radi se o terenima pogodnim za kretanje i
boravak diverzantskih grupa, tj. granični pojas prema R. Hrvatskoj i ratna zona po dubini
koju obezbjeđuju vojnici vojske R. S. Krajine.
Posljedice nastale ovim djelima su 16 mrtvih, 32 teže i lakše povređena lica, te velike
materijalne štete nastale na štetu “Glikoma” i “ŽTP” Krajine.
U cilju pronalaženja počinioca ovih djela SM-e je poduzimala radnje u vidu uviđaja
na licu mjesta, pretresa terena, zasjeda, blokada terena, a sve u saradnji sa vojskom R. S.
Krajine odnosno pripadnicima 24. brigade iz Gline. Na osnovu pronađenih tragova na licu
mjesta, praćenjem tragova kretanja, pronalaskom odbačenih predmeta i hrane hrvatskog
porijekla, te pronađenih ostavljenih minsko-eksplozivnih sredstava, došlo se do činjenica
koje nepobitno ukazuju da su ova djela počinile ubačene ustaške diverzantsko-terorističke
grupe.
Na otkrivanju i uništenju ovih grupa SM-e je radila planski, ali je efikasnost izostala iz
razloga kašnjenja informacija, odnosno saznanja za djelo.
III. 3. DRUŠTVENO – EKONOMSKI KRIMINALITET
U toku 1993. godine evidentirano je 88 KD iz ove oblasti i to po poznatom izvršiocu
29, po nepoznatom izvršiocu 59, te je 55 naknadno rasvjetljeno. Nedozvoljena trgovina je
najprisutnije krivično djelo sa tendencijom rasta u odnosu na proteklu godinu Veći broj
KD je registrovan kako zbog angažiranosti službe, tako zbog lošeg društveno ekonomskog
stanja, te radi socijalnog faktora odnosno radi preživljavanja.
Brojnost ovih djela je uveliko povećavalo i učešće organizovanih grupa za šverc sa
Cazinskom krajinom. Na našem području su bile evidentne teškoće dokazivanja ovih djela
jer je roba na našoj opštini bila u tranzitu, a mjesto izvršenja preprodaje na području drugih
opština.
U ovoj oblasti je vidljiva slabija saradnja sa ostalim opštinskim institucijama kao što su
inspekcije i financijska policija, a što je imao direktno posljedicu u slaboj prevenciji.
292
IV. KRIMINALISTIČKO – TEHNIČKI POSLOVI
Poslovi iz ove oblasti su obavljeni u otežanim uslovima zbog kadrovske nepopunjenosti
te velikog nedostatka krim. tehničke i zastarjelosti opreme.
Pored svih poteškoća izvršeno je 94 uviđaja, te pronađeno i fiksirano 309 tragova na licu
mjesta KD.
V. JAVNI RED I MIR
Zbog prekršaja protiv javnog reda i mira sucima za prekršaje je podnešeno 45 zahtjeva za
pokretanje prekršajnog postupka, a ukupno je prijavljeno 54 lica.
Promatrajući strukturu prekršaja uočljivo je da je najviše prekršaja izazvano svađom i vikom
9, tučom 16 i prijetnjom 5, te pucanjem na javnom mjestu 13. Mjesto izvršenja su najčešće bili
ugostiteljski objekti i ulica, a izvršioci su pretežno bili pod utjecajem alkohola. Broj prijavljenih
prekršaja je manji od stvarnog jer velik dio istih nije prijavljen Stanici milicije Glina.
Efikasnost suca za prekršaje nije na zadovoljavajućem nivou zbog niskih kazni i dužine
trajanja postupka.
VI. REGULISANJE I KONTROLA SAOBRAĆAJA
Stanje na cestama koje pokriva Stanica milicije Glina je jako loše zbog velikih oštećenja
kolnika te nedostatka horizontalne i vertikalne signalizacije.
Veliki broj vozila je tehnički neispravan i neregistrovan, a jedan od osnovnih uzroka je
materijalni položaj stanovništva.
U 1993. god. dogodilo se 50 saobraćajnih nesreća u kojima su smrtno stradala 3 lica,
te teže povređeno 7 i lakše 8 lica. Kod 34 nesreće nastala je materijalna šteta na vozilima i
objektima.
Za ostale prekršaje iz oblasti saobraćaja ova Stanica milicije u 1993. god. je podnijela 46
zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Osnovni problem službe je nedostatak osnovne opreme za operativno-preventivni rad u
ovoj oblasti – oprema za vršenje uviđaja, uređaji za mjerenje brzine, alkotesti i dr.
VII. UPRAVNI POSLOVI ZA 1993. GODINU
U toku godine u Odjeljenju za upravne poslove izvršeno je
– izdano vozačkih dozvola . . . . . . . 480
– registrirano vozila . . . . . . . . . . . . 890
– jedinstveni matični broj . . . . . . 1476
– izdano ličnih karti . . . . . . . . . . . 1476
Prijavljeno prebivališta i boravišta
– prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . 39
– odjavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . 11
S e k r e t a r:
Nikola Bjelac, s.r.

INFORMACIJA
o radu SM-e Glina za period od 1. I. 1994. do 31. III. 1994. god.
I OPERATIVNO PREVENTIVNI RAD
U ovom izvještajnom periodu služba je bila preventivno i operativno postavljena tako da
pokriva mjesta i saobraćajnice gdje se najčešće dešavaju krivična djela ili prevoze lica sklona
vršenju krivičnih djela i predmeti koji potiču od izvršenja krivičnog djela.
293
 Služba se redovno odvijala kroz sektorsku, patrolnu i djelatnost na stalnim kontrolnim
punktovima.
Najčešće poduzimanje operativne mjere i radnju su pretresi stana, zasjede i blokade i
to u svrhu pronalaska predmeta koji potiču od krivičnog djela, te pronalaska i uništenja
ubačenih ustaških IDG grupa.
Stanja milicije Glina je preventivno djelovala i profesionalno obezbedila sve javne
skupove te promotivne-stranačke i predsjedničke skupove.
Saradnja sa drugim organima i institucijama je i dalje nedovoljna. Isto tako nedovoljan
je broj izlazaka istražnih sudaca na lice mjesta krivičnog djela radi obavljanja uviđaja.
Operativnim radom radnici SM-e Glina su u ovom periodu rješili dva KD iz protekle godine.
II. ZAKONITOSTI U RADU I PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE
U prvom tromjesečju 1994. god. ovlaštena službena lica SM-e Glina nisu upotrebljavala
silu, gumene palice i vatreno oružje radi izvršenja službenih zadataka koji su pred njima bili
postavljeni.
III. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
U pomenutom periodu na području SM-e Glina evidentirano je 21. krivično djelo, za
koje je podnešeno 19 krivičnih prijava. U 9 slučajeva izvršioc je bio poznat u momentu
izvršenja krivičnog djela, dok je u 12 slučajeva izvršioc bio nepoznat. Naknadno je otkriveno
4 izvršioca krivičnih djela, odnosno 33% dok je 8 djela ostalo nerasvijetljeno.
Primjetno je znatno smanjenje broja krivičnih djela u odnosu na isti period protekle
godine, dok je otkrivačka djelatnost nešto slabija što se djelomično može opravdati
angažiranošću službe na drugim poslovima (obezbeđenje promotivnih, stranačkih i
predsjedničkih skupova, ispomoć na čuvanju državne granice R. S. Krajine i dr.).
III/1. Opšti kriminalitet
Na području SM-e Glina u prvom tromjesečju je evidentirano 13 krivičnih djela iz oblasti
opšteg kriminaliteta. U 3 slučaja izvršioca je bio poznat u momentu izvršenja, dok je kod
10 djela bio nepoznat. Naknadno je otkriveno 4 izvršioca krivičnih djela što je pokazatelj
ozbiljnog i stručnog rada u ovoj oblasti i pored nedostataka u kriminalističkoj tehnici i
stručnim kadrovima.
Posebno vidljivo je smanjenje ukupnog broja krivičnih djela iz ove oblasti iako je
služba bila angažirana na drugim poslovima, tako da se stanje može okarakterizirati kao
zadovoljavajuće.
IMOVINSKI DELIKTI
– Ukupno evidentirano KD . . . . . . . 5
– teška krađa . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
– razbojništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Od 5 prijavljenih djela po nepoznatom počiniocu jedan je naknadno otkriven.
KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA
– ukupno evidentirano KD . . . . . . . 2
– ubistvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
Jedno ubistvo je prijavljeno sa nepoznatim počiniocem kojeg je služba naknadno otkrila.
KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALA
Iz ove oblasti kriminaliteta u ovom periodu na području SM-e Glina nije evidentirano ni
jedno krivično djelo.
294
III/2. Krivična djela iz KZ-a SRJ
Iz ove oblasti imamo evidentirano jedno krivično djelo terorizma koje se dogodilo od 13.
do 15. 03. 1994. god. u selu Viduševac, a gdje je od postavljene minsko-eksplozivne naprave
oštećen vodovod vl. “Glikom” Glina. Počinioci ovog krivičnog djela su ostali neotkriveni.
Poduzetim mjerama i radnjama na licu mjesta krivičnog djela te u užoj i široj okolici,
došlo se do podatka koji nedvojbeno ukazuju da je ovo djelo počinila ubačena ustaška
diverzantska-teroristička grupa iz R. Hrvatske.
III/3. Ostala krivična djela
Na području SM-e Glina u ovom periodu su evidentirana 4 krivična djela iz ove oblasti
i to:
– napad na ovlašteno službeno lice u vršenju službe bezbednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
– ugrožavanje sigurnosti – čl. 69 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1
– neovlašteno nabavljanje, držanje i nošenje oružja, municije i eksplozivnih sredstava . . . 2
III/4. Društveno – ekonomski kriminalitet
U prvom tromjesečju ove godine SM-e Glina je evidentirala 19 krivična djela šumske
krađe. Ovo krivično djelo je stalno prisutno, njegovo izvršenje je usko povezano sa
materijalnim statusom stanovništva.
Broj krivičnih djela iz ove oblasti kriminaliteta je posve opao, a naročito broj krivičnih
djela nedozvoljene trgovine što je vidljiv rezultat rada službe, promjena u društvu, postizanja
ugovora sa zaraćenim stranama i početka rada državnih institucija.
IV Bezbednost saobraćaja
Na području SM-e Glina u ovom periodu dogodilo se 14 saobraćajnih nesreća u kojima
je smrtno stradalo 1 lice, te jedno lice teže povređeno. Kod 12 nesreća nastala je materijalna
šteta na vozilima i usputnim objektima.
Zbog počinjenih krivičnih djela i prekršaja u saobraćajnim nesrećama SM-e Glina
je podnijela 1 krivičnu i 12 prekršajnih prijava. Za ostale prekršaje iz oblasti saobraćaja
podnešena su 23 zahtjeva za pokretanja prekršajnog postupka.
V JAVNI RED I MIR
Opšte stanje javnog reda i mira za navedeni period može se smatrati zadovoljavajući. Nije
bilo slučajeva narušavanja JRM-a u većem obimu.
Uzroci pojavnih i učestalih oblika kršenja JRM-a i dalje su u uskoj vezi sa ratnim stanjem,
lošim materijalnim statusom građana, te bezvrijednosti kazni koje izriče sudac za prekršaje i
dužinom postupka koji isti sprovodi.
Pored pomenutog vidljiva je tenzija blagog opadanja broja prekršaja protiv javnog reda
i mira.
U prvom tromjesečju 1994. godine SM-e Glina je podnijela 9 zahtjeva za pokretanje
prekršajnog postupka i to protiv 11 prekršitelja.
K o m a n d i r:
Željko Zrakić

Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

295
 104
1994., travanj 22.
Knin
Zapisnik s 82. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 82. sjednice Vlade održane dana 22. 04. 1994.
u Kninu sa početkom u 10.30 časova.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Borivoje Rašuo, ministar informisanja.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić, a prisutan je dosadašnji
predsjednik gosp. Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. 
Hitni zadaci Vlade (realizacija sporazuma o prekidu vatre, pregovori u Turnju,
pripreme za sastanak sa Akašijem,369 te zadaci na unutrašnjem planu),
Dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Borislava Mikelića o hitnim zadacima Vlade
govori dosadašnji predsjednik Đorđe Bjegović.
Najprije je bilo govora oko realizacije sporazuma o prekidu vatre. Osnovni zaključak
današnje Vlade bi trebao biti da centralna komisija mora profunkcionisati. U rad lokalnih
komisija moraju biti uključeni predsjednici opština. Zadatak lokalne komisije je da
konstatuje neslaganja, sektorske da ih objedinjuje, a centralna komisija da odlučuje. Princip
za sve komisije trebao bi biti jedan predstavnik vojske, jedan milicije i jedan civilne vlasti.
Predlažem također da se na šest područja koja imamo delegiraju po jedan predstavnik ispred
Predsjednika Republike, jedan ispred Skupštine i jedan ispred Vlade koji bi bili domaćini
na ovim područjima.
Milan Babić, ministar inostranih poslova – sve ove komisije se formiraju na osnovu
sporazuma i treba definisati šta je zadatak svake od njih. Koordinirajuće tijelo treba biti
centralna komisija gdje bi, po mom mišljenju, trebao biti predstavnik ministarstva odbrane,
a ne Parlamenta.
Ministar odbrane trebao bi biti na čelu centralne komisije.
Borislav Mikelić – ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih poslova imaju tu
izuzetno važnu ulogu. Moramo odrediti ljude od najnižeg do najvišeg nivoa. Ministri Tanjga
i Prijić trebali bi odrediti ljude s tim da bi lokalne komisije trebali sačinjavati predsjednik
opštine, komandant brigade i načelnik stanice milicije, a regionalne (sektorske) komisije
komandanti korpusa i sekretar SUP-a.

369
Yasushi Akashi.

296
 Ni jedan se sporazum ne može voditi, a da se ne vidi s narodom na terenu i zbog toga
narod Zapadne Slavonije apsolutno ima pravo na revolt i nezadovoljstvo.
U raspravi su još učestvovali predsjednik Mikelić, gosp. Bjegović, ministri Babić, Perić,370
Prijić, Budić i Tanjga, a po završetku rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Prijedlog Vlade je da Centralnu komisiju sačinjavaju ministri Rade Tanjga, Iija Prijić i
Ljubiša Budić. Budući je predsjednik Martić imenovao Centralnu komisiju koju sačinjavaju
gen. Novaković, Nebojša Pavković i Lazar Macura i da bi imenovana komisija sutra trebala
da se sastane u Turnju sa hrvatskom stranom prijedlog – stav Vlade na sastanku u Topuskom
sutra u 9.00 časova izložiće predsjednik Mikelić. Sastanku su dužni prisustvovati ministri
Tanjga, Prijić i Budić i na tom sastanku će se odlučiti ko će ići na pregovore u Turanj.
Potom je o drugom važnom zadatku Vlade – sutrašnjem sastanku centralnih komisija u
Turnju govorio ministar Ilija Prijić. On je istaknuo da će osnovni problem biti najavljivanje
milicije 24 časa unaprijed i zahtjev hrvatske strane da njihova vlast bude tamo gdje je
bilo hrvatsko selo što mi ne možemo prihvatiti, a nije regulisano ni sporazumom. Što se
tiče linije razdvajanja dosta je urađeno na terenu, ali ima još spornih situacija (Smoković,
Kakma, Medački džep, Zapadna Slavonija).
Milan Babić – za sastanak u Turnju treba se dobro pripremiti i razmotriti karte. Mi
moramo vrlo brzo poslati miliciju u Kašić, Islam Grčki i Divoselo da zaposjednu ono što su
Hrvati napustili.
U raspravi su još učestvovali ministri Budić i Prijić, gosp. Bjegović i predsjednik Mikelić,
a potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Ostaje dio usvojenog zaključka da se ujutro na sastanku u Topuskom, kojem će
prisustvovati i predsjednik Martić371 i general Novaković372 odredi sastav naše delegacije za
razgovore u Turnju.
Također se zadužuju ministri Tanjga i Prijić da za iduću sjednicu Vlade pripreme pismeni
izvještaj o dosad učinjenom na realizaciji sporazuma o prekidu vatre.
O trećem dijelu vezanom za sastanak sa specijalnim izaslanikom Generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija g-dinom Jasušijem Akašijem govorio je gosp. Đorđe Bjegović. On je
istaknuo da je Vlada dobila zadatak od predsjednika Martića da napravi nacrt sporazuma o
ekonomskoj saradnji. Vlada je to uredila (prilog broj 1), razmotrila na sjednici i sa sadržajem
upoznala predsjednika Martića i Skupštinski odbor.
Rade Tanjga – predlažem da se na sastanku sa Akašijem razgovara i o preseljenju
UNPROFOR-a iz južne kasarne jer je Srpska Vojska Krajine suočena sa nedostatkom
prostora.
Đorđe Bjegović – predsjednik Martić je izdao nalog da se UNPROFOR iseli iz južne
kasarne u roku od mjesec dana, taj rok je istekao 15. aprila. Na prvom sastanku sa Akašijem je
dogovoreno da UNPROFOR napravi svoju mrežu, a SVK svoju. Mislim da bi ministarstvo
za urbanizam trebalo ponuditi lokaciju za smještaj UNPROFOR-a, a Vlada bi morala imati
sporazum sa UNPROFOR-om.

370 �
Slobodan.
371
Milan.
372
Mile.

297
 Milan Babić – za početak treba utvrditi gdje ćemo voditi pregovore, a drugo o čemu
razgovarati. Što se tiče ekonomske saradnje treba odrediti prioritete iz humanitarnog dijela.
Iza toga dolazi pitanje trgovine. Mi moramo zaobići da dozvole za izvoz dobijamo od Vlade
u Zagrebu.
Đorđe Bjegović – oni nude jedan sastanak u Kninu, a jedan u Zagrebu, Mi sa Ujedinjenim
nacijama nemamo što razgovarati o ekonomskoj saradnji sa Republikom Hrvatskom, već
sa Evropskom zajednicom i predstavnicima Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Zadatak
UNPROFOR-a je da ide na liniju razdvajanja i ništa drugo.
Potom je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Na sastanku sa Akašijem u ponedjeljak ponuditi da se sa hrvatskom stranom nađemo u
Turnju i počnemo razgovore o humanitarnim pitanjima.
Slijedeće nedjelje organizirati sastanak sa Kontićem,373 Simićem374 i Jovanovićem375
vezano za status i smještaj UNPROFOR-a u Republici Srpskoj Krajini.
Zadužuje se ministar Budić da za iduću sjednicu pripremi pismeni izvještaj o dosadašnjim
aktivnostima na obnovi Vukovara s prijedlogom mjera.
Potom je g-din Bjegović govorio o hitnim zadacima na unutrašnjem planu. Hitno treba
napraviti zakon o teritorijalnoj organizaciji, a do tada odrediti koordinatore na području
bivših oblasnih vijeća da bi Vlada imala kontrolu na tim područjima. Država mora imati
kontrolu tržne inspekcije, devizne, carina, tokova roba i novca. Zakon o platama se treba
razmotriti i ponuditi Skupštini na usvajanje jer imamo haos na terenu. Urgentno treba
osigurati robe za plate I i II mjeseca (ulje, šećer). Također bi trebalo izvršiti primopredaju
između starih i novih ministara.
Bjegović je još govorio o započetim državnim projektima Vlade (dalekovod Slunj-
Plitvice, Ravni Kotari, eksploatacija nafte na Baniji i Kordunu, projekt “DRVO”).
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Do donošenja Zakona o teritorijalnoj organizaciji, funkciju koordinatora vršiće ministri
u Vladi sa određenog područja ili lica koja oni odrede. Na idućoj sjednici imenovaće se lica.
Zadužuje se ministar Funduk376 da se hitno pripremi nacrt spomenutog zakona.
Zadužuje se Sekretarijat Vlade da pozove bivše ministre u Knin u ponedjeljak, najkasnije
utorak radi primopredaje dužnosti.
O najavljenom štrajku prosvjetnih radnika koji su nezadovoljni platom od 20 dinara
uvodno izlaganje podnio je ministar Vojnović.
Potom su o nastalom problemu govorili ministri Ratković,377 Veselinović,378 Perić,
Krička379 i gosp. Bjegović i predsjednik Mikelić, a po završetku rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Treba podijeliti robe u ponedjeljak, a prosvjetnim radnicima reći da će Vlada razmotriti
njihove zahtjeve i u roku od 15 dana pokušati ponuditi rješenje.

373
Radoje.
374
Željko.
375
Vladislav.
376
Uroš.
377
Stevo.
378
Ratko.
379
Milivoj.

298
 Zadužuju se ministri Ratković i Veselinović da provjere koje su opštine isplatile još po 20
dinara prosvjetnim radnicima da bi Vlada mogla intervenisati kod onih opština koje to nisu
uradile iz nedostatka sredstava.
Na dnevnom redu potom se našao problem proljetne sjetve o čemu su govorili ministri
Šijan i Krička.
O problemu osiguranja pogonskog goriva i vještačkog đubriva govorio je ministar Simo
Šijan (prilog broj 2). On je obrazložio i Uputstvo o primjeni tačke 4. Odluke Vlade broj
05-3-518/94. o potpunom oslobađanju carinskih dadžbina, sirovina, repromaterijala i
rezervnih dijelova koji su u funkciji ostvarenja proljetne sjetve (prilog broj 3).
Potom je na prijedlog predsjednika Mikelića usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Što hitnije početi sa eksploatacijom nafte sa Banije i Korduna i iznaći mogućnost ukoliko
ne dođe do realizacije uvoza 5.000 tona D-a da se interventno osigura makar 1.000 tona.
Ovo pitanje pokrenuti na razgovoru sa predstavnicima AO Zapadna Bosna.
Na kraju sjednice usvojen je i
ZAKLJUČAK
Zadužuje se Sekretar Vlade da riješi pitanje legitimacija za članove Vlade.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom 15.05 časova.
SEKRETAR VLADE M.P.380 M.P.381 Predsjednik Vlade
SAVO ŠTRBAC, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]
BROJ: 06-5-598/94 BROJ: 05-5-314/94
KNIN, 22. 04. 1994.382 KNIN, 22. 04. 1994.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

105
1994., travanj 26.
Knin
Obavijest Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK okružnim sudovima u Kninu i
Glini o planiranoj razmjeni zarobljenika s hrvatskom stranom

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
Komisija za razmjenu zarobljenika
Broj: 06-5-316/94.
Knin, 26. april 1994.
OKRUŽNI SUD KNIN
–Knin–

380
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
381
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
382
Dopisano rukom.

299
 OKRUŽNI SUD GLINA
–Glina–
OKRUŽNI ZATVOR KNIN
OKRUŽNI ZATVOR GLINA
Predmet: Razmjena zarobljenika
Na sastanku Komisija za razmjenu zarobljenika RH i RSK održanom dana 22. aprila
1994. godine u Okučanima, postignut je sporazum da se dana 30. aprila 1994. godine
(subota) na prelazu Zemunik u 12.00 časova izvrši razmjena zarobljenika.
PRIMAMO: DAJEMO:
1. BOTIĆ MILOVAN 1. MEDVED MIJO
2. PAVLOVIĆ DRAGAN 2. BRKIĆ IVAN
3. VRANJEŠEVIĆ MILE 3. PAVLOVIĆ IVAN
4. TRIFUNOVIĆ ALEKSANDAR 4. MANDIĆ RADOSLAV
5. RAK MILAN 5. OVANIN ZLATKO.
Napomena: Trifunović Aleksandar je teško ranjen i sada se nalazi u bolnici u Osijeku.
Prema dogovoru Trifunović će biti predat našoj strani na prelazu Nemetin, a svi ostali na
prelazu Zemunik.
Ministarstvo pravosuđa i uprave svojim dopisom broj: 021-138/94-XII-01 od 20.
aprila 1994. dalo je saglasnost da u razmjenu mogu ići gore navedena lica koja se nalaze u
zatvorima RSK.
U Okružnom zatvoru u Glini nalazi se Medved Mijo, a protiv njega se vodi postupak
pred Opštinskim sudom u Vojniću, dok se ostala lica sa spiska nalaze u Okružnom zatvoru
u Glini. U Okružnom zatvoru u Glini nalazi se Pleš Slavko protiv kojeg se vodi krivični
postupak pred Okružnim sudom u Glini. Gore citiranim dopisom Ministarstva pravosuđa
i uprave data je saglasnost da u razmjenu može ići i imenovani Pleš Slavko. Pleš Slavko je
prema načelnom planu razmjene zarobljenika predviđen za razmjenu najdalje do 07. maja
1994. godine.
Da bi mogli realizovati dogovorenu razmjenu potrebno je da nadležni sudovi izdaju
potrebnu dokumentaciju (Rješenje o ukidanju pritvora), a Okružni zatvor u Kninu da
najdalje do 29. 04. 1994. god. prebaci zatvorenike Medved Miju i Pleš Slavka iz Okružnog
zatvora u Glini u Okružni zatvor u Kninu, te da izvrši pripremu svih zatvorenika sa spiska
za razmjenu.
S poštovanjem !
Predsjednik Komisije
M.P.383 Savo Štrbac, [v.r.]
Na znanje:
– Ministarstvo pravosuđa i uprave
– Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1248.

383
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

300
 106
1994., travanj 26.
Knin
Zahtjev Službe za platni promet i financijsku kontrolu RSK svim pravnim subjektima na
okupiranom području za dostavom podataka o financijskim potraživanjima od Republike
Hrvatske

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SLUŽBA ZA PLATNI PROMET M.P.384
I FINANSIJSKU KONTROLU
CENTRALA KNIN
Broj: 171/94
Knin, 26. 04. 94.
PRAVNI SUBJEKTI
–svima–
PREDMET: Potraživanja od Republike Hrvatske
Vezano za napore koje čini rukovodstvo Republike Srpske Krajine na prevazilaženju
problema sa Republikom Hrvatskom, od Ministarstva za finansije RSK dobili smo
zahtjev da u što kraćem roku od svih pravnih subjekata pribavimo podatke o njihovim
potraživanjima od Hrvatske.
Naime, prije raspada bivše Jugoslavije pravni subjekti sa teritorije Republike Srpske
Krajine imali su poslovne veze sa korisnicima iz Hrvatske.
Tako su na primjer vršena izdvajanja (udruživanje sredstava) za infrastrukturu
(vodoprivreda, elektroprivreda, željeznica i ceste), udruživanje sredstava u Republički fond
za nerazvijene, u Fond zajedničkih rezervi, potraživanja od banaka, te potraživanja od kupca.
Posebno treba navesti kod pravnih subjekata, kojima su u Republici Hrvatskoj ostale
razne nekretnine, kao i ostala osnovna sredstva i druga roba, te ukoliko postoje bilo kakva
druga potraživanja.
Sva potraživanja bi trebala biti iskazana sa stanjem 31. 12. 1991. g. a ista bi Službi trebalo
dostaviti najkasnije do 10. maja 1994. godine.
Uz pozdrav!
M.P.385 GENERALNI DIREKTOR
Korolija Veljko, dipl.oec., [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

384
Prijemni pečat: Dom zdravlja Kostajnica, primljeno 16. 5. 1994., br. 31.
385
Okrugli pečat: RSK, Služba za platni promet i finansijsku kontrolu, Centrala, Knin.

301
 107
1994., travanj 27.
Knin
Primjedbe načelnika Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova
RSK na provedbu “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu vatre na terenu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-2-4-1906-1/94.
Knin, 27. 04. 1994. god.
MINISTRU UNUTRAŠNJIH POSLOVA RS KRAJINA
PREDMET: Primjedbe na sporazum o prekidu vatre od 29. 03. 1994. god.-
Na teritoriju koje pokriva Sekretarijat UP-e Korenica, tačnije na prostoru od Poduma
prema Kapeli, sela koja su prema zacrtanoj liniji razgraničenja ostala u RS Krajini izvan
tampon zone, ali je cesta koja ih spaja presječena tako da jednim djelom prolazi kroz tampon
zonu. Kako ne postoje drugi putni pravci stanovnici tih sela u međusobnom saobraćaju i
kretanju su kontrolisani od strane pripadnika UNPROFORA. Također, naselja na prostoru
od Teslingrada prema Metku, kontrolišu pripadnici UNPROFORA. Uzvišenja i kote koje
su po objektivnim kriterijima trebali ostati u RS Krajini izvan tampon zone, neutralizirani
su na način da su stavljeni u tampon zonu, pod kontrolu UN-a. Hrvatska strana ne poštuje
lokalne mješovite komisije i na te sastanke uopšte ne dolazi.
Stanovništvo koje se nalazi u naseljima koja su ušla u tampon zonu planiraju iseljenje s
tog područja, jer kako navode da su napušteni i da nemaju određenu bezbednost prilikom
obavljanja radova na svojim imanjima u dubini tampon zone. Uplašeni su od stroge
kontrole pripadnika UNPROFORA na njihovim propustnim punktovima. Postavljen je
i GP Vojnovac na oko 50 m prema dubini našeg teritorija, tj. do neposredne blizine prve
kuće naselja Vojnovac gledano iz pravca tampon zone, drugi GP Otočac pod nazivom
GP Podum-Markovac kroz brojne predloge za pomjeranjem linije razgraničenja na širem
prostoru prema dubini tampon zone očekuje se da će se zadržati pozicija na kojoj je naš
punkt bio i prije zaključivanja sporazuma.
Na području prelaza Medak zaposjednuta je pozicija koja u odnosu na liniju razgraničenja
najbolje odgovara sa aspekta kontrole državen granice. Na lokalnoj komisiji nije postignut
dogovor oko linije razgraničenja na prostoru tkz. Medačkog džepa, već je to ostavljeno da
riješi centralna komisija.
Na teritoriji koji pokriva Sekretarijat UP-a Glina, što se tiče linije razgraničenja
hrvatske strane ostale su na istim pozicijama ojačane specijalnim jedinicama. Svakodnevna
je pojava provociranje od strane hrvatskih građana i hrvatske policije prema našim
radnicima zaposlenih na prijavnici tvornice “Finel” koja je ostala nezaštićena povlačenjem
naših milicionara. Ucrtani prostor između linija razdvajanja u Mošćenici je nastanjen
pretežno srpskim stanovništvom, što bi pomjeranje linije s hrvatske strane prema “Finelu”
onemogućio povratak Srba u sporno područje.
Nužno je potrebno da selo Klobučak kod Komareva uđe u zonu između linija razdvajanja,
kao što je dogovoreno u Zagrebu, jer se radi isključivo o srpskim selima.
302
 Selo Blinjski Kut je kompletno ušlo u zonu između linija razdvajanja, koje je prema
dogovoru u Zagrebu pomjerena sa naše strane, dok su Hrvati u Blinjskom Kutu ostali na
istim pozicijama. Također je nužno potrebno da Blinjski Kut uđe u zonu razdvajanja samo
do škole i da se tu otvori granični prelaz, umjesto u Glinskoj poljani.
U svim tim navedenim zonama srpsko stanovništvo je uplašeno, nesigurno zbog prisustva
hrvatske policije i građana hrvatske nacionalnosti koji dolaze do naših kontrolnih punkteva,
dok naši građani još uvijek ne prelaze linije na kojoj se nalazila naša vojska prije povlačenja
po sporazumu.
Postavljen je kontrolni punkt u Mošćenici na oko 1 km u dubini našeg teritorija. U
toj zoni ostao je dio grada zv. “Kolonija” i državno preduzeće “Finel” gdje se svakodnevno
pojavljuju problemi, a ulazak u tu zonu je zabranjen civilnoj policiji.
Civilna policija UNPROFORA nije dala kartice milicionarima koji su određeni za
kontrolu bezbednosne zone. Na granici se svakodnevno pojavljuju veliki broj stanovnika
iz R. Hrvatske, gdje su primjećeni i pripadnici regularne vojske R. Hrvatske sa oružjem
– hekleri. Pripadnici UNPROFORA, Danski bataljon u prisustvu civilne policije strogo
zabranjuje ulazak naših milicionara u zonu razdvajanja.
N A Č E L N I K:
Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HM-HMDCDR, 20., kut. 10.

108
1994., travanj 28.
Knin
Zapisnik s 83. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 83. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 28. aprila 1994. u Kninu.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Simo Šijan, Rade Tanjga.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima;
1.1. Razgovori između predstavnika RSK i RH u vezi provođenja sporazuma o prekidu
vatre,
1.2. Donošenje stavova o pregovorima sa RH u vezi regulisanja ekonomskih odnosa,
303
 1.3. Razgovori predstavnika RSK sa predstavnicima “Dume”.
2. Informacija o proljetnoj sjetvi;
3. Informacija o primopredaji dužnosti između stranih i novih ministara,
4. Informacija o materijalnom položaju prosvetnih radnika,
5. Ministarstvo finansija;
5.1. Informacija o finansijskom stanju u RSK,
5.2. Informacija o fri-šopovima,386
5.3. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnika u Republičkom deviznom inspektoratu.
6. Ministarsvo energetike i rudarstva;
6.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na elektro-energetsku bilansu RSK za
1994. godinu,
6.2. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut o izmjenama i dopunama Statuta
JP “Elektroprivreda Krajine” Knin,
7. Ministarstvo unutrašnjih poslova;
7.1. Informacija o preduzetim mjerama na suzbijanju nedozvoljene trgovine;
8. Služba za platni promet i finansijsku kontrolu;
8.1. Davanje saglasnosti na Odluku o iznosu naknade za poslove usluga u SPP i FK,
9. Republički hidrometeorološki zavod;
9.1. Donošenje Rješenja o razrješenju direktora,
10. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;
11. Operacionalizacija zadataka iz Ekspozea Predsjednika Vlade.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
Tačka 1.2. i 1.3. se zamjenjuju u redosljedu,
8. tačka dnevnog reda skida se i zamjenjuje tačkom Ministarstvo informisanja – Idejna skica
projekta – Monografija RSK,
Nakon ove izmjene dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
1.1. Informaciju o realizaciji Sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine
(prilog broj 1) podnio je ministar Ilija Prijić.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali predsjednik Mikelić, ministri Prijić i
Bolić,387 te gosp. Jarčević Slobodan.
Po završetku rasprave usvojeni su slijedeći
ZAKLJUČCI
Delegacija Vlade u sastavu: ministri Prijić, Tanjga,388 Rašuo389 i gen. Novaković390
zadužuje se da obiđe područje opštine Caprag i razmotri nepravdu učinjenu srpskom
narodu u toj opštini (33 srpska sela sa 5500 ljudi). Centralna komisija mora obići područje
Capraga, Zapadne Slavonije, Petrinje i Medačkog džepa.

386 �
Free shop.
387 �
Dragutin.
388 �
Rade.
389 �
Borivoj.
390 �
Mile.

304
 Zadužuju se: Republička geodetska uprava, Urbanistički zavod i Statistika da naprave
elaborat o tampon zoni s linijom razdvajanja kao unutrašnjom linijom graničnog pojasa –
tampon zonom u kojoj važi poseban režim.
Donesena je i
ODLUKA
o režimu kretanja i boravka u bezbjedonosnoj zoni prema Republici Hrvatskoj (prilog broj
2)
1.3. O razgovoru s predstavnicima “Dume” govorio je gosp. Slobodan Jarčević – sa
predstavnicima “Dume” koja je brojala 11 članova sastali smo se u Vukovaru. Vidjelo se
koliko su oni neobavješteni o čitavoj situaciji. Nakon razgovora sa našom delegacijom 8
članova “Dume” je odustalo od puta u Zagreb i otišla su samo 3. Mi smo ih zamolili da
od svoje Vlade zatraže mišljenje zašto je njihov ambasador u UN-u nekoliko puta glasao
protivno stavu svoje Vlade, te su nam obećali da će od Kozirjeva391 tražiti izvještaj vezano
za to. Tražili smo da se u Parlamentu Rusije sagleda situacija na prostoru bivše Jugoslavije
Predstavnici “Dume” obećali su da će predložiti svom Parlamentu da zatraži ukidanje ili bar
ublažavanje Rezolucije 820.
Nakon izlaganja gosp. Jarčevića usvojen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj o razgovoru s predstavnicima “Dume” uz napomenu da ubuduće
svi pregovori sa stranim parlamentarnim delegacijama moraju biti pod strogom kontrolom
Vlade tj. Ministarstva inostranih poslova.
1.2. Informaciju u vezi regulisanja ekonomskih odnosa podnio je također gosp. Jarčević.
On je informisao članove Vlade o jutrošnjem razgovoru sa gosp. Agiljarom.392 Gosp. Agiljar
je obećao tražiti od UN-a pomoć u gorivu za proljetnu sjetvu. Mi smo tražili 1000 tona do
15. maja, a on je ponudio cijenu 1 DM. Pokrenuto je i pitanje dugova UNPROFOR prema
Republici Srpskoj Krajini i zatraženo je s naše strane da se naši objekti ne tretiraju kao
hrvatski već da se traži saglasnost SRJ. Gosp. Agiljar je, vezano za to, obećao lično založiti
kod gosp. Akašija.393 Predloženo nam je da se sastanemo sa zamjenicima kopredsjednika
o bivšoj Jugoslaviji što smo prihvatili poslije Vaskrsnih praznika. Na kraju izlaganja gosp.
Jarčević je predložio našim pregovaračima da u zamjenu za saobraćajnice preko Knina
obavezno inzistiraju na korištenju jedne hrvatske luke.
Predsjednik Mikelić – gosp. Agiljaru smo rekli, da prenese gosp. Akašiju da nam se mora
dati mogućnost otvorenog tržišta i da ni jedna saobraćajnica ne smije biti jednosmjerna.
Babić Milan – zadnji put smo se dogovorili da ne idemo sa konkretnim prijedlogom
sporazuma već da na Turnju otvorimo listu prioriteta (socijalna humanitarna pitanja i
otvaranje tržišta – Rezolucija 820., tačka 12). Treba razvlačiti sa pregovorima, a nametati
pitanja koja su nama interesantna, a dotle da svako ministarstvo dostavi svoju listu pitanja
Vladi prije susreta sa gosp. Akašijem.
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministar Rašuo da vezano za tačku 1.1., 1.2. i 1.3. napiše informaciju za
javnost.

391 �
Andrej.
392 �
Enrique Aguilar.
393 �
Yasushi.

305
 Zadužuju se sva ministarstva da dostave Sekretarijatu Vlade listu pitanja o kojima
smatraju da bi vezano za program ekonomskih mjera trebalo razgovarati sa gosp. Akašijem
i predstavnicima RH.
Ad-2
Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je ministar Krička Milivoj i nastavio – stupio sam
u vezu sa ministrom Šijanom394 koji me je obavjestio da sjetva ovisi o dizelu. Što se tiče
preraspodjele idućih 5-10 dana ne bi trebalo biti problema jer je poljoprivreda favorizovana.
Međutim, treba razmišljati što poslije toga i zato smo se obratili Vladi Crne Gore s molbom
za pomoć. Oni traže da im se obrati predsjednik naše Vlade što je i učinjeno.
Predsjednik Mikelić – jučer je sa Cazinskom krajinom izdefinisano 150 tona dizela u
zamjenu za pšenicu iz naših rezervi. Imamo na raspolaganju i 240 tona u vojnom skladištu
u Volinji, a za dan-dva ćemo konkretizovati ponudu gosp. Agiljara.
Ministar Krička – do sada smo sa Banije obezbjedili 15 cisterni i svaki dan imamo po 8
cisterni što nam je od velike koristi. Molio bih Ministarstvo odbrane da uputi zahtjev 21.
korpusu za osiguranje kompresora koji se treba ugraditi radi veće eksploatacije nafte s tog
područja.
Po završetku rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija ministra Kričke uz napomenu da svu raspoloživu naftu treba
staviti u funkciju poljoprivrede.
Ad-3
Nakon što su ministri izložili probleme s kojima su se suočili prilikom primopredaje i
izložili svoje zahtjeve usvojeni su slijedeći
ZAKLJUČCI
Zadužuju se ministar Budić395 i predsjednik Mikelić da riješe pitanje prostora ministarstva.
Tehnička služba Sekretarijata Vlade preseliće u prizemlje zgrade. Potrebno je kompletno
preurediti zgradu Vlade.
Sjednice Vlade moraju se snimati i potrebno je zaposliti stenografa i portparola Vlade.
Ad-4
O materijalnom položaju prosvjetnih radnika i zahtjevu sindikata školstva za povećanje
plata govorio je ministar Ratković.396
U raspravi su još učestvovali ministri Perić397 i Veselinović,398 predsjednik Mikelić, te
gosp. Bučak, a po završetku rasprave usvojeni su
ZAKLJUČCI
Potrebno je što hitnije riješiti Zakon o platama i kolektivne ugovore.
Vezano za problem nastao u Kninu sutra će se sastati ministar prosvjete i ministar
finansija sa predsjednikom opštine Knin radi iznalaženja Rješenja.
Izdvojiti selektivno opštine i vidjeti gdje je potrebna intervencija Vlade što se tiče plata, a
što se tiče materijalnih troškova, oni moraju ići na teret opština.

394
Simo.
395 �
Ljubiša.
396
Stevo.
397
Slobodan.
398
Ratko.

306
 Vlada je saglasna sa prijedlogom ministra prosvjete da zbog zaostatka sa programom neće
biti proljetnog raspusta u školama u trajanju od 7 dana.
Problem škole za retardiranu djecu u Udbini u kojoj je sad smješten UNPROFOR
riješiće se u paketu s ostalim zahtjevima prema UNPROFOR-u i do početka nove školske
godine osposobiti za prijem djece i nastavu.
Ad-5
5.1. Informaciju o finansijskom stanju u RSK podnio je ministar Veselinović. On je
iznio podatke o stanju prihoda i rashoda i istakao da treba pojačati mjere kontrole. Procjena
je ministarstva finansija da će se u maju udvostručiti budžetski prihodi. Predložio je da
se sačeka sa realizacijom Odluke bivše Vlade o isplati profesionalne vojske do maja kada
bi trebao da se donese Zakon o platama. Ministarstvo finansija će izići sa prijedlogom
da se jedan dio obaveza podmiri sa obaveznicama iz Zakona o zajmu za potrebe SVK.
Dogovorena je revizija poslovanja u 1993. svih banaka u RSK i javnih preduzeća. Tu
realizaciju vršiće Republička uprava javnih prihoda, Služba za platni promet i finansijsku i
devizni inspektorat. Također će kontrola biti upućena i u fond za obnovu Vukovara, jer su
se sredstva trošila nenamjenski.
Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Formirati interresorsku grupu koju će sačinjavati ministri Veselinović, Krička, Bosnić,399
Petrović400 i Funduk. Na čelu grupe je ministar Veselinović. Zadatak ove grupe je da
do, najkasnije, 20. maja, izvrši usklađenje propisa sa SRJ u vezi provođenja Programa
rekonstrukcije monetarnog sistema. U rad ove grupe koja treba da otputuje u Beograd treba
uključiti i guvernera Narodne banke Pavla Marjanovića i bivšeg ministra finansija Vojina
Peuraču.
Ministar finansija će dostaviti Sekretarijatu prijedlog programa mjera.
5.2. Nakon izlaganja direktora carina Svetozara Vinčića, ministar finansija gosp.
Veselinović je upozorio da Narodna banka treba da dade saglasnost na ugovore koji se
moraju staviti pod kontrolu.
Potom je nakon primjedbe predsjednika Mikelića da te prodavnice više ne mogu uvoziti
robu u RSK pod dosadašnjim uslovima usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Sutra poslati inspekciju da izvrši kontrolu na cijelom terenu Republike Srpske Krajine.
5.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Republičkog deviznog inspektorata (prilog broj
3)
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Zatražiti preko Ministarstva odbrane demobilizaciju Gorana i Krlić Dragana i rasporediti
ih na radnu obavezu (prilog br. 4).

Mile.
399 �

Branko.
400 �

307
 Ad-6
6.1. Nakon što je ministar Krička obrazložio elektroenergetski bilans RSK (prilog broj
5) donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na elektroenergetski bilans RSK za 1994. godinu (prilog br. 6)
6.2. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut o izmjenama i dopunama Statuta JP “Elektroprivreda
Krajine” (prilog broj 7)
1.7. Prijedlog mjera i aktivnosti na sprečavanju ilegalnog uvoza roba u RSK (prilog broj
8) obrazložio je ministar Prijić Ilija.
Potom je nakon kraće rasprave usvojen
ZAKLJUČAK
Prihvata se prijedlog mjera i daje puna podrška MUP-u.
U četvrtak sastanak milicije, carine i finansijske policije. Pozvati sve ljude koji rade na
prelazima i upoznati ih sa stavom Vlade. Ministar Prijić je sazivač sastanka, a osim njega
sastanku su dužni prisustvovati ministar Veselinović i direktor carina Svetozar Vinčić.
Ad-8
Nakon kratkog obrazloženja ministra Rašuo Borivoja o potrebi izrade Monografije RSK
(prilog broj 9) donesen je
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje informacija i daje podrška idejnom projektu.
Ad-9
Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda (Lepša Marić) – (prilog
broj 10)
Ad-10
Ministar Budić je podnio informaciju o programu obnove i podsticanja razvoja grada
Vukovara (prilog broj 11), a potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija s tim da će se o ovoj temi šire raspravljati na idućoj sjednici Vlade
10.05.1994. godine pod tačkom 2. dnevnog reda.
Ad-11
Skida se s dnevnog reda s tim da će to biti 1. tačka dnevnog reda sjednice vlade
10.05.1994. godine. U toku sjednice prihvaćena je informacija za javnost koja je vezana za
1. tačku dnevnog reda sačinio ministar Rašuo. (Prilog broj 12)
Na prijedlog predsjednika Mikelića doneseno je
RJEŠENJE
o postavljenu sekretara Vlade (prilog br. 13)401
Završeno u 22.30.

401
Priređivači su izostavili priloge.

308
Sekretar vlade M.P.402 M.P.403 Predsjednik
Savo Štrbac, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]
BROJ: 06-5-599/94. BROJ: 05-5-315/94.
KNIN, 28. 04. 1994.404 KNIN, 28. 04. 1994.405

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

109
1994., travanj 28.
Knin
Obavijest SUP-a Knin podređenim organizacijskim jedinicama o načinu ulaska policije u
tampon zone, sukladno “Zagrebačkom sporazumu”

RSK – MUP-a
SUP-a Knin otvoreno – dh –
Del. broj: 08-01-386/94.
Knin, 28. 04. 1994. god.
STANICE JAVNE BEZBEDNOSTI – OBROVAC
BENKOVAC
DRNIŠ
SM KISTANJE
SM VRLIKA
Radnici milicije koji imaju pravo ulaska u tampon zone dužni su svoje akreditacije
predati rukovodiocima organa na čuvanje. Rukovodioci organa naveden akreditacije daće
radnicima kad budu išli obavljati poslove u tampon zonu, a nakon povratka radnici su
dužni ponovno vratiti akreditacije rukovodiocu organa.
Ovu mjeru početi primjenjivati o d m a h.
M.P.406 S E K R E T A R:
Vujko Slobodan, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 23., kut. 1.

402
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
403 �
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
404
Dopisano rukom.
405
Dopisano rukom.
406
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

309
 110
1994., travanj 28.
Knin
Obavijest ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK o provedbi “Zagrebačkog
sporazuma”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Broj: 08/1-1/94.
Knin, 28. 04. 1994.
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: Informacije o realizaciji Sporazuma o
prekidu vatre od 29. 03. 1994. god.
Prema ocjeni zvaničnika UNPROFOR –a iznesenoj na sastanku centralne komisije
u Turnju od 24. 04. 1994. godine (gen. Macinnis407 i gen. Piters408) obje strane imaju
pozitivan pristup realizaciji sporazuma. Po njima glavni cilj sporazuma je postignut –
prestali su oružani incidenti između hrvatske i srpske strane, lokalne komisije dobro rade,
poštuje se dogovor o otvaranju graničnih prelaza (nisu otvorena samo dva prelaza), čišćenje
minskih polja dobro napreduje – mada obje strane još uvjek nisu dostavile zapise minskih
polja, nema restrikcija u kretanju UNPROFOR-a.
Srpskoj strani se zamjera da nije povukla indirektno naoružanje iz Vojnića, Vrginmosta,
Turnja, Gradiške, Veljuna a da se pješadijske snage nisu povukle iz Kakme, Stabnja,
Marinaca, Cerića, Bršadina i Mirkovaca.
Hrvatska strana koju je predvodio gen. Stipetić409 smatra da realizacija sporazuma ne
ide kako treba. Ne prihvata da lokalne komisije mogu da pomjeraju liniju razdvajanja te
na taj način osporava već postignute sporazume na nivou lokalnih i sektorskih komisija o
isključenju Novog Tenja, Ostrova, Mirkovaca i Ivanovca iz zona bezbjednosti. Na njegov
zahtjev centralna komisija obići će sva ta područja i donijeti definitivnu odluku. Inzistira
na povlačenju indirektnog naoružanja sa svih, već predhodno navedenih, mjesta, a posebno
inzistira na izvlačenju oružja iz Stare Gradiške. Smatra da srpska strana namjerno odugovlači
sa realizacijom sporazuma kako se ne bi prešlo na drugu fazu razgovora o ekonomskim
pitanjima.
Srpska strana smatra da realizacija sporazuma dobro napreduje.
Stanje na terenu
SUP KNIN
Naše oružane snage nisu se povukle iz Kakme, Stabnja i Petrima kako je to predviđeno
sporazumom. Mjesno stanovništvo ne pristaje na povlačenje snaga preteći da će i ono
napustiti to područje njihovim povlačenjem. Smatramo da se ne smijemo povući iz tog
područja (politički i vojni razlozi) pošto je linija razdvajanja između hrvatske i srpske strane

407
John Archibald MacInnis.
408
Pierre Peeters.
409 �
Petar.

310
negdje šira i od 4 km i rađena je na štetu srpske strane. UNPROFOR shvaća problem i
spreman je da ga rješi u našu korist. Sporno pitanje je i agrarni kompleks “Baštica” (150 h
breskve, 50 h jabuke, 50 h vinograda i 60 h slobodnog prostora) koji katastarski pripada
Benkovačkoj opštini, a Hrvati smatraju da to područje treba pripasti njima jer je sjedište
firme bilo u Zadru.
SUP OKUČANI
Ima dosta spornih pitanja a najveće je selo Ivanovac. Lokalne komisije kao i UNPROFOR
su se složile da to selo sa pripadajućom komunikacijom ostane van zone bezbjednosti.
Hrvatska strana je na istočnoj i zapadnoj strani u većoj mjeri ispoštovala sporazum ali je
problem sjeverna strana gdje nema linije razdvajanja za hrvatsku stranu, te postoji spor
oko povlačenja hrvatske policije. Na istočnoj strani prema Novoj Gradiški prošli smo
najnepovoljnije jer smo morali napustiti sela Dragalić, Gorice i Trnavu (ta sela su naseljavali
Hrvati). Treba sprečiti nastojanja UN-a i Hrvata da se oni ponovno nasele.
SUP VUKOVAR
Na lokalnom nivou nepovoljne strane sporazuma iz Zagreba su ispravljene – Novo Tenje,
Ostrovo i najveći dio spornog dijela Mirkovaca nisu više u zoni bezbjednosti. Od većih
mjesta jedino je Karadžićevo ostalo u zoni bezbjednosti. Međutim, još jednom naglašavamo
da će se na osnovu prigovora hrvatske strane o svim pomjeranjima linija donjeti definitivni
sud na centralnoj komisiji.
SUP VOJNIĆ
Nema spornih pitanja.
SUP GLINA
Što se tiče linije razgraničenja hrvatske snage ostale su na istim pozicijama ojačane
specijalnim jedinicama. Svakodnevna je pojava provociranja od strane hrvatskih građana i
hrvatske policije prema našim radnicima zaposlenim na prijavnici tvornice “Finel” koja je
ostala nezaštićena povlačenjem naših milicionara. Ucrtani prostor između linija razdvajanja
u Mošćenici je nastanjen pretežno srpskim stanovništvom, što bi pomjeranje linije s hrvatske
strane prema “Finelu” onemogućilo povratak Srba u sporno područje.
Nužno je potrebno da selo Klobučak kod Komareva uđe u zonu između linija razdvajanja,
kao što je dogovoreno u Zagrebu, jer se radi isključivo o srpskim selima.
Selo Blinjski Kut je kompletno ušlo u zonu između linija razdvajanja, koje je prema
dogovoru u Zagrebu pomjereno sa naše strane, dok su Hrvati u Blinjskom Kutu ostali na
istim pozicijama. Također, je nužno potrebno da Blinjski Kut uđe u zonu razdvajanja samo
do škole i da se tu otvori granični prelaz, umjesto u Glinskoj poljani.
U svim tim navedenim zonama srpsko stanovništvo je uplašeno, nesigurno zbog prisustva
hrvatske policije i građana hrvatske nacionalnosti koji dolaze do naših kontrolnih punkteva,
dok naši građani još uvijek ne prelaze linije na kojoj se nalazila naša vojska prije povlačenja
po sporazumu.
Postavljen je kontrolni punkt u Mošćenici na oko 1 km u dubini našeg teritorija. U
toj zoni ostao je dio grada zv. “Kolonija” i državno preduzeće “Finel” gdje se svakodnevno
pojavljuju problemi, a ulazak u tu zonu je zabranjen civilnoj policiji.
Na granici se svakodnevno pojavljuje veliki broj stanovnika iz R. Hrvatske, gdje su
primjećeni i pripadnici regularne vojske RH sa oružjem – hekleri. Pripadnici UNPROFOR-a,
311
Danski bataljon u prisustvu civilne policije strogo zabranjuje ulazak naših milicionara u
zonu razdvajanja.
SUP KORENICA
Na prostoru od Poduma prema Kapeli, sela koja su prema zacrtanoj liniji razgraničenja
ostala u RS Krajini izvan tampon zone, cesta koja ih spaja je presječena tako da jednim
djelom prolazi kroz tampon zonu. Kako ne postoje drugi putni pravci stanovnici tih sela u
međusobnom saobraćaju i kretanju su kontrolisani od strane pripadnika UNPROFOR-a.
Također, naselja na prostoru od Teslingrada prema Metku, kontrolišu pripadnici
UNPROFOR-a. Uzvišenja i kote koje su po objektivnim kriterijima trebali ostati u RS
Krajini izvan tampon zone, neutralizirani su na način da su stavljeni u tampon zonu, pod
kontrolu UN-a.
Hrvatska strana ne poštuje lokalne mješovite komisije i na te sastanke uopšte ne dolazi.
Stanovništvo koje se nalazi u naseljima koja su ušla u tampon zonu planiraju iseljenje s
tog područja, jer kako navode da su napušteni i da nemaju određenu bezbjednost prilikom
obavljanja radova na svojim imanjima u dubini tampon zone. Uplašeni su od stroge
kontrole pripadnika UNPROFOR-a na njihovim propustnim punktovima. Postavljen je
i GP Vojnovac na oko 50 m prema dubini našeg teritorija, tj. do neposredne blizine prve
kuće naselja Vojnovac gledano iz pravca tampon zone, drugi GP Otočac pod nazivom GP
Podrum – Markovac, kroz brojne predloge za pomjeranjem linije razgraničenja na širem
prostoru prema dubini tampon zone očekuje se da će se zadržati pozicija na kojoj je naš
punkt bio i prije zaključivanja sporazuma.
Na području prelaza Medak zaposjednuta je pozicija koja u odnosu na liniju razgraničenja
najbolje odgovara sa aspekta kontrole državne granice. Na lokalnoj komisiji nije postignut
dogovor oko linije razgraničenja na prostoru tkz. Medačkog džepa, već je to ostavljeno da
riješi centralna komisija.
Rad milicije u zonama bezbjednosti
Hrvatska strana nastoji da ospori pravo miliciji da stalno bude prisutna u zonama
bezbjednosti; Smatra da je sporazumom utvrđeno da se milicija može angažirati samo na
poziv CIVPOLA. CIVPOL nastoji nametnuti stav da se milicija mora 24 časa unapred
najaviti da bi mogla da radi u tim zonama. I jedan i drugi stav nisu u duhu sporazuma i
srpska strana ga je odbacila. Dogovoreno je da sa 26. 04. milicija starta sa radom u zoni
bezbjednosti. I prije a i tog datuma radnici organa UP-a radili su u tim zonama. CIVPOL
i dalje nastoji da spreči ulazak milicije u zone bezbjednosti – MUP je poslao instrukcije
svim Sekretarijatima kako da se ponašaju. Posebno sporno pitanje bila su nastojanja
UNPROFOR-a i hrvatske strane da se snage milicije i policije angažiraju u zonama
bezbjednosti po principu etničke podjeljenosti sela. Naime, tamo gdje su sela sa pretežnim
hrvatskim stanovništvom da tamo radi hrvatska policija i obrnuto gdje su sela sa srpskim
stanovništvom da tamo radi srpska milicija. Kad to nije prošlo oni su prihvatili da prijašnja
linija dodira – “državna granica” bude linija razdvajanja srpske i hrvatske policije.
Mi se nismo složili ni s tim jer bi se na taj način srpska sela Islam Grčki, Kašić, Smoković,
Divoselo, Čitluk i Počitelj našli u situaciji da budu pod hrvatskom jurizdikcijom.
Na kraju je prihvaćeno da linija razdvajanja srpske i hrvatske milicije u zoni bezbjednosti
bude linija dodira osim navedenih sela u koje neće smjeti ulaziti hrvatska policija, ali gdje
još decidno nije utvrđeno da u njih može ulaziti srpska milicija.
312
 Neovisno od toga kakav će definitivan stav o ovom spornom pitanju zauzeti hrvatska
strana u UNPROFOR, pripadnici Ministarstva UP-a Republike Srpske Krajine ulaze i rade
u području Ravnih kotara, te na osnovu toga 21. 04. u selu Islam Grčki došlo do hapšenja
dva pripadnika ZNG RH koji se danas nalaze u zatvoru u Kninu. Na drugi područjima do
sada je uhapšeno 5 građana hrvatske nacionalnosti koji su ilegalno prešli državnu granicu.
Privedeni su sudu za prekršaje te će po izvršenju kazne biti vraćeni nazad u Hrvatsku.
M.P.410 M I N I S T A R
mr. Ilija Prijić [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 2.

111
1994., travanj 28.
Knin
Prijedlog mjera i djelatnosti ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK za suzbijanje
ilegalnog uvoza roba u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Broj:08/1-2/94.
Knin, 28. 04. 1994.
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: Predlog mjera i aktivnosti na sprečavanju
Ilegalnog uvoza roba u RS Krajinu.-
Na osnovu Uredbe o određivanju graničnih prelaza i kontroli državne granice broj 05-2-
923/93. od 12. 08. 1993. godine određuju se prelazi:
a) na dijelu državne granice prema SRJ:
– drumski i željeznički prelazi – Ilok, Erdut, Tovarnik i Batina
b) na djelu državne granice prema Republici Srpskoj:
– drumski prelazi – Strmica, Donji Lapac, Matijevići, Dubica, Kostajnica, Okučani,
– željeznički prelazi – Volinja.
Odlukom je određeno da uredbu sprovode Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava
carina RSK. Da bi se sprečio ilegalni uvoz roba u RSK potrebno je da organi UP-a zajedno
sa Carinskom službom i Financijskom policijom vrše potpunu kontrolu roba i putnika na
graničnim prelazima. Prema Zakonu organa UP-a OUP su zaduženi za kontrolu kretanja
na državnoj granici i kontrolu prelaska državne granice, dok su organi Carine zaduženi
za kontrolu uvoza i izvoza roba preko graničnih prelaza. Smatramo da bi bilo neophodno
da se na granične prelaze postavi i Financijska policija iz razloga što bi se lakše dolazilo
do podataka o poreskim obaveznicima, kao i mogućnosti da se u što kraćem roku izvrši

Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

410 �

313
naplata akcize. Financijska policija bi trebala iznaći mogućnost da akcizu naplaćuje odmah
u Carinarnici ili da se od strane Carine zabrani stavljanje robe u promet dok se ne izvrši
uplata akcije. Također bi bilo neophodno da se svakodnevno dobija izvještaj sa graničnog
prelaza Rača i Pavlović Ćuprija, kao bi se moglo pratiti stvarno ulaženje roba u RSK. Kada
se radi o robama kao što su cigarete, kafa, nafta i naftni derivati bilo bi neophodno iste
pratiti od graničnog prelaza do Carinarnica. Organi UP-a zajedno sa radnicima Carine
trebali bi organizirati mjere dubinske kontrole u cilju pronalaska roba koje su prošle
neevidentirane na graničnim prelazima, a da bi se to uspješno i moglo sprovesti potrebno je
izvršiti ekipiranje komisija za prekršaje u carinarnicama za vođenje prekršajnog postupka.
Carinskim zakonom RSK predviđene su efikasne mjere za suzbijanje ilegalnog prevoza roba
u RS Krajinu, (krijumčarenje).
Uočeno je da se kao uvoznici roba često pojavljuju i nepostojeća poduzeća pa bi u tom
smislu bilo neophodno oformiti registar poduzeća iz kojeg bi se moglo vidjeti tko je stvarno
ovlašten za uvoz – izvoz roba.
Na kraju napominjemo da se organi UP-a osjećaju sposobnim za izvršenje ovog zadatka
za koji smatramo da je od velikog značaja za normalno funkcionisanje Republike Srpske
Krajine u narednom periodu.
M.P.411 M I N I S T AR
mr. Ilija Prijić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 2.

112
1994., travanj 29.
Glina
Obavijest SUP-a Glina Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o zadržavanju Jordanskog
bataljuna UNPROFOR-a na granici prema Cazinskoj krajini

RSK – MUP
SUP GLINA
BROJ: 08-04/3-29/94.
GLINA, 29. 04. 1994.
MUP K N I N
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
VEZA: VAŠ BR. 08/3-2-5-1810-2/94. OD 22. 04. 1994.
DANA 28. 4. 1994. GODINE NA GRANIČNOM PRELAZU “FINEL” U
MOŠĆENICI STIGAO JE JORDANSKI BATALJON U NAMJERI DA IDE ZA
CAZINSKU KRAJINU. POSTUPILI SMO PREMA VAŠOJ DEPEŠI BROJ GORNJI
OD 22. 04. 1994. GODINE TE IH ZADRŽALI NA PRELAZU.

Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

411 �

314
 OČEKUJEMO VAŠA DALJNJA UPUTSTVA.
SEKRETAR
NIKOLA BJELAC M.P.412

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

113
1994., svibanj 8.
Gradusa
Dopis Izvršnog savjeta općine Caprag pomoćniku vrhovnog zapovjednika za nacionalnu
sigurnost, generalu Mili Novakoviću, o problemima na području općine Caprag nakon
potpisivanja “Zagrebačkog sporazuma”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA OPŠTINE CAPRAG
IZVRŠNI SAVJET OPŠTINE
Broj: II-01-01-17/1-94
Gradusa, 08. 05. 1994. g.
G-din:
MILE NOVAKOVIĆ, general-major
(pomoćnik Vrhovnog komandanta
za nacionalnu bezbednost)
PREDSJEDNIK CENTRALNE KOMISIJE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: Informacija o problematici
– A P E L!
Cijeneći Vašu brigu o svakom milimetru srpske zemlje i sudbini srpskog naroda,
obraćamo Vam se s molbom, da pored svih svojih obaveza, iznađete mogućnost i zajedno
s ostalim članovima Centralne komisije posebno razmotrite problematiku na području
opštine Caprag, kojoj je linijom razdvajanja u skladu s potpisanim Sporazumom o prekidu
vatre od 29. marta 1994. godine, učinjena velika nepravda, imajući u vidu naše pozicije iz
1992. godine.
Naša prva linija pomjerena je nazad na cijeloj dužini (na pojedinim dijelovima i 2 do
3 km) dok je nasuprot nas neprijateljska vojska ostala na ranije utvrđenim položajima na
gotovo cijeloj dužini (70%), osim u rejonu Željezničke stanice Sunja, gdje su se povukli
sjeverno za 500 metara.
Obzirom da se nikako ne možemo i ne smijemo pomiriti s utvrđenom linijom razdvajanja,
jer ista ide na štetu naše Opštine, uvjereni smo da ćete učiniti sve što se može učiniti,
rukovodeći se saznanjima i predloženom linijom razdvajanja (u prilogu karta s ucrtanom

412
Prijemni pečat: primljeno 29. 4. 1994. u 15,50; nečitak potpis.

315
linijom razdvajanja) koju je na svojoj sjednici utvrdio Izvršni savjet Skupštine opštine
Caprag u interesu rješavanja novonastale političke situacije nakon potpisanog “Sporazuma”.
Iskreno smo opredjeljeni za mir, ali ne mir pod svaku cijenu, a cijena je u ovom slučaju
velika, jer su učinjeni znatni ustupci neprijateljskoj strani na našu štetu.
Sagledavajući argumentovanu problematiku (kroz priložene akte i kartu s predloženom –
realnom linijom razdvajanja) sigurni smo da ćete ostati u uvjerenju očigledne nepravde po
oslobođeno područje naše Opštine i potrebe interventnog djelovanja.
Činjenica je da smo potpisivanje “Sporazuma” dočekali nespremni, pa su cjelokupne
aktivnosti tekle nesinhronizovano i nesistematično od vojnih komandi, organa unutrašnjih
poslova pa do civilnih vlasti.
Naša opština, koja je podijeljena u zonu odgovornosti dvije ratne jedinice: 26. pbr. –
Kostajnica i 31. pbr. – Petrinja i nema Stanicu javne bezbjednosti, već nižu organizacijsku
jedincu – Stanicu milicije, nije sinhronizovano konsultovana u realizaciji “Sporazuma”,
izuzev povremenog uključivanja u aktivnosti od strane Komande 31. pbr. – Petrinja.
Obzirom da kao društveno-politička zajednica nismo dobili nikakve zvanične informacije
i smjernice za aktivnosti s osnova potpisanog “Sporazuma”, organizovali smo 02. 04.
1994. godine, sastanak užeg rukovodstva Skupštine opštine Caprag i članove Izvršnog
savjeta s predstavnicima vojnih komandi 26. i 31. pbr. 1. pb/26. pbr., i Sod “C”/31.
pbr., te komandirom Stanice milicije Caprag u vezi informisanja, odnosno upoznavanja s
potpisanim “Sporazumom o prekidu vatre” i linijom razdvajanja na području naše Opštine.
Ta prva saznanja o liniji razdvajanja izazvala su opravdani nemir, gnjev i nezadovoljstvo,
koje je i danas prisutno.
Kako su aktivnosti i dalje tekle nesinhronizovano, zabrinuti i svjesni problematike na
području naše Opštine, 11. 04. 1994. godine, sazvali smo vanrednu sjednicu Odbora za
odbranu i bezbjednost Skupštine opštine Caprag, članova Izvršnog savjeta, predstavnika
privrednih i političkih subjekata, te društvenih organizacija i vojnih komandi u čijoj
zoni odgovornosti nalazi se područje naše opštine u interesu: informisanja o sprovođenju
“Sporazuma o prekidu vatre”; utvrđivanje kompetencija Stanice javne bezbjednosti i
UNCIVPOL-a (jer područje opštine Caprag, prekriva Stanica javne bezbjednosti Petrinja
i nelogično tome UNCIVPOL iz Kostajnice); te pokretanja aktivnosti na oživljavanju
privrednih subjekata u dijelu Sunje, na koje polažemo isključivo pravo, pa su u tom pravcu
donešene određene odluke i zaključci.
Na pomenutoj sjednici prihvaćena je i inicijativa grupe srpskih građana za osnivanje
Srpske mjesne zajednice Sunja s prvenstvenim ciljem pokretanja aktivnosti i stvaranja
mogućnosti organizovanog povratka na svoja ognjišta u Sunju, odakle su 1991. godine
uslijed pritiska neprijateljske vlasti, protjerani.
Dana 13. 04. 1994. godine održan je informativno-operativni sastanak s predstavnicima
Komande 26. i 31. pbr. Stanice javne bezbjednosti Petrinja, predsjednikom Izvršnog savjeta
Skupštine opštine Petrinja i komandirom Stanice milicije Caprag.
Ponovo su akceptirani problemi oko utvrđivanja kompetencija Stanica javne bezbjednosti
– Petrinja i UNCIVPOL-a na području naše Opštine, te problematika i situacija u zoni
odgovornosti 26. i 31. pbr. na području opštine Caprag, nakon potpisivanja “Sporazuma o
prekidu vatre”.
Obzirom da se radi, prvenstveno, o vojnom “Sporazumu”, na osnovu činjenice o
nedovoljnoj informiranosti i ukazane potrebe, 14. 04. 1994. godine, organizovano je
tumačenje “Sporazuma o prekidu vatre” od 29. marta 1994. godine za sve predsjednike
316
Savjeta mjesnih zajednica, odbornike Skupštine opštine, članove Izvršnog savjeta Skupštine
opštine, predstavnike komandi ratnih jedinica, pripadnika Stanice milicije, predstavnike
privrednih i političkih subjekata, te društvenih organizacija i svih zainteresovanih građana
opštine Caprag.
“Sporazum” je tumačio gospodin puk. Stanko Letić, komandant 39. korpusa, s posebnim
osvrtom na liniju razdvajanja i nastalu situaciju na području opštine Caprag.
Dana 15. 04. 1994. godine, ponovo je održan operativni sastanak s predstavnicima
Stanice javne bezbjednosti Petrinja i komandirom Stanice milicije Caprag u vezi neriješenog
problema UNCIVPOL-a, obzirom da je na našem području i dalje prisutan UNCIVPOL
iz Kostajnice, a ne iz Petrinje.
Utvrđivanjem linije razdvajanja, i pri tome učinjena nepravda po našu Opštinu, kod
većine stvara osjećaj i razmišljanje da smo “prodani”, da nas je netko izdao, itd. Ovu
situaciju nemira i zbunjenosti neprijatelj maksimalno pokušava iskoristiti (u dijelu Sunje) i
to na najperfidniji način, raznim psiho i drugim metodama “pridobijanja” naših ljudi.
Radi interventnog suzbijanja pojava “druženja s neprijateljem” zatražena je pomoć u
angažovanju visokostručnih kadrova – ranga inspektora iz Stanice javne bezbjednosti –
Petrinja.
Dana 18. 04. 1994. godine održana je hitna sjednica Odbora za odbranu i bezbjednost
Skupštine opštine Caprag, na kojoj su ponovo inicirani problemi nastali nakon potpisivanja
“Sporazuma” i linije razdvajanja, po kojoj je naša Opština dovedena u nezavidnu poziciju i
lošu političku situaciju. Narod je uvjeren da je naša Opština oštećena na račun određenih
ustupaka učinjenih za neki drugi dio Republike Srpske Krajine.
U nemogućnosti da utječe, pored svih napora, na poboljšanje nastale situacije, gospodin
Milan Živković podnosi ostavku na funkciju predsjednika Skupštine opštine Caprag.
Ostavka je ocijenjena kao moralan i principijelan čin, odnosno posljednji pokušaj da se
skrene pažnja na problematiku u našoj Opštini.
Pored brojnih pokušaja da se ispravi nepravda učinjena našoj Opštini kod utvrđivanja
linije razdvajanja, ostajemo neshvaćeni, kao da nikoga nije briga za ovaj narod i prostor.
Dana 03. 05. 1994. godine održana je 12. sjednica Izvršnog savjeta Skupštine opštine
Caprag na kojoj se raspravljalo u vezi “Sporazuma o prekidu vatre” od 29. marta 1994.
godine i realizaciji Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana
Martića u vezi formiranja lokalne i sektorske komisije, poslije čega su donešeni konkretni
zaključci (u prilogu ovog dopisa).
Na sjednici je utvrđen prijedlog linije razdvajanja, koja je odraz realnosti i čvrst stav od
kojeg se ne može i neće odstupiti, jer u protivnom Izvršni savjet, odnosno civilna vlast nema
osnove za sudjelovanje u daljnjim pregovorima, kada su u pitanju pregovori o ekonomskim
odnosima.
Dana 05. 05. 1994. godine održan je hitan radni sastanak o vojnim komandama,
pripadnicima organa unutrašnjih poslova, poslanikom u Skupštini Republike Srpske
Krajine iz naše Opštine, potpredsjednikom Skupštine opštine i članovima Izvršnog savjeta
Skupštine opštine, iniciran na 12. sjednici Izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag,
održanoj 03. 05. 1994. godine.
Učesnici sastanka upoznati su sa:
– aktivnostima Izvršnog savjeta Skupštine opštine vezano uz “Sporazumu o prekidu
vatre” od 29. marta 1994. godine
317
 – zaključcima Izvršnog savjeta Skupštine opštine (s 12. sjednice) vezano za “Sporazum o
prekidu vatre” od 29. marta 1994. godine
– prijedlogom, odnosno konačnim stavom, Izvršnog savjeta Skupštine opštine u vezi
linije razdvajanja na području opštine Caprag
– prijedlogom realizacije Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina
Milana Martića (u vezi formiranja lokalnih i sektorskih komisija za pregovore).
Sastanak je sazvan u namjeri da najkompetentnije vojne i civilne strukture još jednom
izanaliziraju situaciju na području opštine Caprag, međusobno informišu o dosad
učinjenom, te zauzmu stav o zajedničkim aktivnostima na poboljšanju situacije.
Učesnici sastanka, na osnovu svih dokumenata koje su dobili uz Poziv, uključujući i
kartu s ucrtanom linijom razdvajanja, kao konačan prijedlog Izvršnog savjeta, pozitivno su
ocijenili i podržali sve naše namjere, pokušaje i aktivnosti u pravcu rješavanja problematike
na području opštine Caprag.
Dogovoreno je da će se 07. 05. 1994. godine u Petrinji održati zajednički sastanak svih
članova lokalnih (opštinskih) komisija i sektorske komisije (za Baniju), na kome će se
akceptirati problemi u opštini Caprag i prijedlozi Izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag
za njihovo rješavanje.
Prihvaćen je i naš prijedlog u vezi poimeničnog imenovanja članova (i njihovih zamjenika)
lokalne komisije (za opštinu Caprag) obzirom da dosada nije postojala, a na isto obavezuje i
Odluka predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina Milana Martića.
Obzirom da na nivou Banije zvanično nije imenovan član Sektorske komisije (jedan od
predsjednika pet opština na Baniji) prihvaćena je inicijativa da se predsjednicima Opština
sugeriše da član Sektorske komisije bude gospodin Milan Živković, poslanik u Skupštini
Republike Srpske Krajine iz opštine Caprag.
Kako je područje naše Opštine u najvećem dijelu sporno – nerealno utvrđenom linijom
razdvajanja, opština Caprag dovedena je u tešku i nezavidnu situaciju.
Učestvovanjem u pregovorima o korekciji linije razdvajanja na području naše Opštine i
dalje na Baniji, čovjek koji dobro poznaje situaciju, moći će dati veći doprinos. Obzirom
da je gospodin Živković vrstan poznavalac cjelokupne situacije u privrednim i političkim
tokovima Banije, Republike Srpske Krajine i šire, time će njegov doprinos biti veći.
Na sastanku održanom 06. 05. 1994. godine od gospodina puk. Stanka Letića, komadanta
39. korpusa i predsjednika Sektorske komisije (za Baniju), koji se zbog drugih obaveza nije
mogao odazvati hitnom radnom sastanku – 05. 05. 1994. godine, dobili smo informaciju
da se više ništa ne može napraviti po pitanju korekcije – pomjeranja linije razdvajanja
oslobođenom području Opštine Caprag, osim što će se na sastanku sektorske komisije 11.
05. 1994. godine na dnevnom redu naći i pitanje, odnosno problem Blinjskog Kuta.
Gospodina pukovnika upoznali smo sa zaključcima sastanka održanog 05. 05. 1994.
godine po kojima je 07. 05. 1994. godine potrebno u organizaciji vojne komande održati
zajednički sastanak članova lokalnih (opštinskih) komisija i sektorske komisije (za Baniju),
te obavezom realizacije Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana
Martića u vezi formiranja lokalnih komisija i sektorske komisije. Gospodin pukovnik Letić,
komandant 39. Korpusa, ocijenio je da nema potrebe da se održava napred predloženi
sastanak u Petrinji i naglašava da je on imenovao lokalne komisije i sektorsku komisiju prije
Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine, te da će Centralnoj Republičkoj komisiji,
dostaviti poimenični spisak članova komisija (lokalnih i sektorske).
318
 Kako 07. 05. 1994. godine nije održan sastanak članova lokalnih komisija i sektorske
komisije, nismo imali prilike na tom nivou iznijeti našu problematiku. Stoga se direktno
obraćamo Vama s molbom da se naš problem apostrofira na nivou Centralne (Republičke)
komisije i učini sve što se može učiniti.
Ne možemo shvatiti inertno ponašanje odgovornih ljudi i struktura, kojima smo dosad
ukazivali na prisutnu problematiku u vezi “Sporazuma” i spornosti linije razdvajanja na
oslobođenom području opštine Caprag.
Stičemo dojam da se naši apeli, s argumentovanom problematikom, shvaćaju kao
prolazni reklamni spot male, pete, opštine na Baniji, i kao, oprostite, da na ovom području
ne žive ljudi – Srbi.
Činjenica je da naša Opština nije sinhronizovano konsultovana i nije imala priliku
kontinuirano i adekvatno učestvovati u pregovorima oko korekcije linije razdvajanja, jer do
danas nije imenovana zvanična lokalna komisija za opštinu Caprag.
Parcijalno uključivanje (u dva navrata) u pregovore, na poziv Komande 31. pbr. – Petrinja
(od komande 26. pbr. – Kostajnica, nijednom) svakako nije dovoljno u odnosu na težinu
problema, tj. spornost linije razdvajanja.
Revoltirani inertnim odnosnom odgovornih ljudi i struktura, ponovo smo sazvali hitnu
13. sjednicu Izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag i Odbora za odbranu i bezbjednost
Skupštine opštine Caprag, dana 08. 05. 1994. godine, konstatovali što smo, kao civilna
vlast, dosad sve poduzeli (djelimično vidljivo iz ove Informacije) u namjeri da se shvati i
adekvatno riješi problematika u vezi “Sporazuma” i linije razdvajanja.
Obzirom da vojne strukture nisu ispoštovale Odluku (broj: 03-4-299/2-94. od 21.
04. 1994.g.) predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina Milana Martića u vezi
formiranja lokalnih i sektorskih komisija za određivanje linija razdvajanja između zaraćenih
strana i da nije ispoštovana Odluka (broj: 02-68/94.) o ratifikaciji “Sporazuma o prekidu
vatre” od 29. marta 1994. godine, koju je donijela Skupština Republike Srpske Krajine
na svom Prvom redovnom zasjedanju održanom dana 08. 04. 1994. godine, Izvršni savjet
Skupštine opštine Caprag, ocjenjuje da nema osnove za učestvovanje u pregovorima, dok se
ne ispoštuju spomenute Odluke i linije razdvajanja, koju je Izvršni savjet Skupštine opštine
(na svojoj 12. sjednici održanoj dana 03. 05. 1994. godine) utvrdio kao minimum za daljnje
pregovore.
Vjerujemo da smo kroz ovu Informaciju dali dovoljno elemenata, koji će zainteresovane
potaknuti na hitno intervenisanje u pravcu zajedničkog rješavanja naznačene problematike.
S poštovanjem,
Dostaviti: M.P.413 PREDSJEDNIK IZVRŠNOG SAVJETA:
1. Naslov Vanja Zdjelarac, [v.r.]
2. Predsjednik RSK, g-din
Milan Martić (na uvid)
3. Predsjednik Skupštine RSK
g-din Branko Vojnica (na uvid)
4. Predsjednik Vlade RSK
g-din Borislav Mikelić, dipl. ing (na uvid)
5. Komandant 39. korpusa SVK,
g-din puk Stanko Letić

413
Okrugli pečat: RSK, Izvršni savet opštine Gradusa.

319
6. Komandant 31. pbr.
g-din p.puk. Milorad Janković
7. Komandant 26. pbr.
g-din p.puk. Vaso Vukmirović
8. Sekretarijat za unutrašnje poslove za Baniju
9. Načelnik SJB Petrinja
10. Skupština opštine Caprag
11. Arhiva

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1248, sn. 1044-3.

114
1994., svibanj 9.
Knin
Zapisnik sa sastanka predstavnika vojnih i civilnih vlasti RSK i izaslanika glavnog tajnika
UN-a Yasushija Akashija

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa sastanka vojnih i civilnih vlasti Republike Srpske Krajine sa specijalnim
izaslanikom generalnog sekretara Jasušijem Akašijem414 i saradnicima, održanog
dana 09. maja 1994. godine s početkom u 10.45 časova na Tvrđavi u Kninu.
Sastanku prisustvuju ispred RSK: Predsjednik Republike – Milan Martić, Predsjednik
Vlade – Borislav Mikelić, ministar inostranih poslova Milan Babić, ministar odbrane –
Rade Tanjga, ministar unutrašnjih poslova – Ilija Prijić, komandant SVK – Milan Čeleketić,
predsjednik Centralne komisije – Mile Novaković, savjetnik za ekonomska pitanja – Branko
Lubovac, šef kabineta Predsjednika Republike – Kužet Radomir, šef službe informisanja
Kabineta Predsjednika Republike – Petar Damjanić i sekretar Vlade – Savo Štrbac.
Prisutni ispred međunarodnih predstavnika: specijalni izaslanik – Jasuši Akaši, komandant
snaga UNPROFOR-a – gen. De Laprel,415 šef vojnog posmatračkog tima UNPROFOR-a
– brig. gen. Piters,416 ambasador Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji – Kan
Ande,417 visoki komesar civilne policije UNPROFOR-a – Frederiksen,418 šef portparola
UNPROFOR-a – Majkl Vilijams,419 visoki koordinator civilnih poslova UNPROFOR-a

414 �
Yasushi Akashi.
415
Bertrand de Sauville de La Presle.
416 �
Pierre Peeters.
417
Kai Aage Eide.
418
Sven Frederiksen.
419 �
Michael Williams.

320
– Enrike Agiljar,420 zamjenik komandanta UNPROFOR-a, Sektor “Jug” – puk. Morton,421
Glavni štab civilnih poslova UNPROFOR-a Zagreb – Zijad Rad,422 Civilni poslovi komanda
Zagreb – Žak Grinberg,423 pukovnik Diburg424 i asistent ambasadora – Čarls Meklaud.425
Sastanku predsjedava Predsjednik Milan Martić. Najprije je u ime svoje i u ime cijele
delegacije izrazio srdačnu dobrodošlicu visokom i uvaženom gostu g-dinu Akašiju i
njegovim saradnicima, podsjetio na protokol današnjeg sastanka koji se sastoji od tri dijela i
to: dvosatni razgovori, konferencija za štampu od 15 minuta, razgledanje galerije i zajednički
ručak. Nakon toga je Predsjednik podsjetio na današnji datum koji je kod nas obilježen kao
Dan pobjede nad fašizmom i izrazio žaljenje zbog toga što je srpski narod i danas primoran
da se bori sa ostacima toga fašizma koji nije iskorjenjen od II svjetskog rata do danas.
Predsjednik Martić je rekao g-dinu Akašiju da ga smatra kao čovjeka mira, čovjeka koji
je nepristran, a nama trebaju samo takvi ljudi jer naš narod vodi pravednu borbu. Na kraju
uvodnog izlaganja Predsjednik je predstavio članove svog pregovaračkog tima i predložio
slijedeći
DNEVNI RED
1. Razgovori o sporovođenju Sporazuma o prekidu vatre,
2. Razgovori o dijelu ekonomskih odnosa sa RH,
3. Regulisanje odnosa UNPROFOR –a i vlasti RSK.
Dnevni red je prihvaćen bez izmjena i dopuna.
Ad-1
Jasuši Akaši se zahvalio na toplim riječima dobrodošlice i izvinuo se zbog toga što je
prošli sastanak morao odložiti. Posebno je istakao da mu je drago što se u RSK uvažava
uloga zaštitnih snaga UN-a i što će danas upoznati nove članove Vlade. Nakon toga je g-din
Akaši predstavio članove svog pregovaračkog tima. Po njemu je napravljena velika stvar
potpisivanjem Sporazuma o prekidu vatre samim tim što su utihnuli topovi, spašeni mnogi
ljudski životi i počela normalizacija života na ovim prostorima, ali to je samo početak,
tek sada dolaze ona teža pitanja. I faza Sporazuma, kako ističe g-din Akaši, je pri kraju
realizacije, II faza predviđa otpočinjanje pregovora o ekonomskim pitanjima gdje je jasno
naglašeno da se ne smije prejudicirati političko rješenje i III faza predviđa vođenje političkih
pregovora i konačno rješenje. G-din Akaši je izrazio žaljenje što je većinu prekršaja u toku
realizacije I faze Sporazuma počinila srpska strana. G-dinu je poznato da je srpskoj strani
dostavljen nacrt od 12 tačaka koji je sačinila Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji.
Prema tome prijedlog bi bio da se podrži inicijativa međunarodnih faktora o prihvatanju
pregovora po II fazi Sporazuma (ekonomska pitanja) u narednih 10-ak dana. Ukoliko se
ovaj prijedlog ne prihvati postoji mogućnost podkopavanja Sporazuma i bojazan da sve ne
padne u vodu.

420 �
Enrique Aguilar.
421
Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.
422
Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.
423 �
Jacques Grinberg.
424
Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.
425 �
Charles McLeod.

321
 U nastavku diskusije g-din Akaši je obavijestio naše pregovarače o tome da je pozitivno
odgovorio na naš hitan zahtev za gorivom u humanitarne svrhe i da bi realizacija trebala
otpočeti vrlo brzo.
Predsjednik Martić – izuzetno cenim Vaše napore i smatram da ste vi istinski borac za
mir. Zahvaljujući Vama i Vašim saradnicima vraćeno je poverenje u snage UNPROFOR-a.
Ukoliko danas dogovorimo bilo šta, naša strana će to, kao i do sada, dosljedno ispoštovati.
Što se tiče prekršaja, mislim da je druga strana počinila veći broj, npr. hrvatska strana,
konkretno gen. Stipetić želi da prejudicira političko rješenje, a u Sporazumu stoji da se to
mora izbjeći.
General Novaković – kada je riječ o Sporazumu od 29. marta 1994. godine, dodao bih da
smo mi za Sporazum jer je on u našem nacionalnom interesu. Dozvolite da Vas podsjetim
da je Sporazum postignut samo zato što smo izostavili politička pitanja. Ovo želim da
naglasim zato što mi se čini da bi svako uvođenje politike u ovu fazu Sporazuma moglo
da ugrozi njegovu realizaciju. Mi smo razumjeli da je ovaj prostor pod punom kontrolom
UNPROFOR-a kao vojne strukture, a da faktička vlast ostaje onakva kakva je bila s jedne
i druge strane kontakt linije. Kad govorimo o problemu politizacije Sporazuma želim da
naglasim i slijedeće; svako potenciranje krajnjeg političkog rješenja, dok još ostvarujemo
Sporazum o prekidu vatre, kao što to inače čine neki međunarodni učesnici, štetno je
i neproduktivno. Ovdje je bilo riječi o rokovima, i slažem se da i naša strana snosi dio
odgovornosti za nepridržavanje ovih rokova. Zašto je to tako? Najprije, čini mi se da smo
suviše optimistički projektovali te rokove u Sporazumu. General Piters i pukovnik Diburg
mogu potvrditi da je naša strana izvršavala sve komande UNPROFOR-a. Kada je riječ
o ocjenjivanju krivice jedne i druge strane za nepoštovanje rokova, molio bih da obratite
pažnju i na sledeće; vojni posmatrači, koji su dužni da kontrolišu miliciju s jedne i druge
strane su još uvijek u vrlo malom broju. Ne koriste se helikopteri za kontrolu ovih linija iako
je to rečeno paragrafom 5. Poricanje prava sektorskih lokalnih komisija je do danas imalo
štetne posljedice. Mislim da je najvažnije da postoji rješenost sa naše strane da Sporazum
primjenjujemo do kraja.
Jasuši Akaši – srećan samo što čujem da ste potpuno poredjeljeni da nastavite sa
provedbom Sporazuma. Hvala vam, generale Novakoviću na kooperativnsoti i slažem se s
vama u potpunosti kad kažete da je mali broj vojnih posmatrača za nadgledanje.
General De Laprel – prvi problem je prisustvo policijskih snaga. Na žalost, ovo
ponašanje punog razumjevanja i dobre volje nije pokazalo svoje pravo lice na terenu. Prvo
bih iznio problem oko poštivanja rokova. Zatim je bilo problema oko premještanja teškog
oružja van linije, a najveći i najopasniji problem u ovom dijelu je, svakako to što nisu dati
precizni i tačni planovi miniranih zona. Veliki problem predstavlja i veliki broj održavanja
sastanaka komisija što na lokalnom, što na sektorskom i centralnom nivou. UNPROFOR
je konstatovao 48 prekršaja, a od toga je srpska strana napravila 30. Što se tiče ponašanja
policijskih snaga u zoni razdvajanja, u duhu Sporazuma od 29. 03. 1994. postavljena su
pravila i procedura ponašanja policije u tim zonama. Vrlo je jasno napisano u Sporazumu
da je zona razdvajanja pod isključivom kontrolom UNPROFOR-a. Zbog te situacije se
nalazimo pred tri uslova: djelovanje policije mora da se ostvaruje sa jednim članom koji ima
ovlaštenja ili ajdi-karticu, policija mora da bude u pratnji sa jednim članom CIVPOL-a i taj
zadatak mora da se provede u saradnji sa UNPROFOR-om.
322
 Ministar Prijić426 – g-dine Akaši i g-dine generale, neosporno je da su se učesnici složili
da se Sporazum uglavnom realizuje. Mislim prije svega na prekid neprijateljstava i prekid
oružanih dejstava. Insistiram na povlačenju oružja tamo gdje to nije učinjeno i vojske tamo
gdje se nije povukla, ali pitanje rada policije na način kako ga hrvatska strana pokušava
protumačiti se ne može prihvatiti jer prejudicira političko rješenje. Srpska strana oduvijek
tu ima principijelan stav. Za nas je neosporno da UNPROFOR mora imati kontrolu nad
tim područjem. Na području naše strane žive ljudi koji će imati dokumenta naše države i
ponašaće se po zakonima naših vlasti.
De Laprel – imam osjećaj da smo u potpunom dogovoru što se tiče procedure i isto tako
da zona razdvajanja ne može da utiče na dalje političke dogovore. Zato smo sasvim spremni
da se sastanemo sa g-dinom Prijićem i njegovim saradnicima i dogovorimo detalje.
Ministar Prijić – Zamrznuti stanje kakvo je bilo prije, da se ne prejudicira političko
rješenje. Slažemo se sa sva tri uslova; ajdi-kartice, zajednički rad sa CIVPOLOM i kontrola
rada.
Ad-2
Predsjednik Martić je podnio uvodno izlaganje po ovoj tačci dnevnog reda. Dalje je
istakao da se mora dogovoriti o mjestu pregovora i datumu njihovog održavanja. Predsjednik
predlaže da se prihvati Ženeva i to 18. maja 1994. godine. Isto tako je poželjno da se na te
pregovore ide na ravnopravnoj osnovi. Zamolio je g-dina Akašija da upotrebi svoj autoritet
i da se založi na modifikaciji Rezolucije 820. tačka 12.
Ministar Babić – drago mi je da mogu sa Vama sarađivati po pitanjima uspostavljanja
mira na cijelom području bivše Jugoslavije. Još za vrijeme bivše Jugoslavije, prije raspada
mi smo imali velike unutrašnje probleme. Jedan od problema bio je ekonomski položaj
srpskog naroda na prostorima sadašnje naše države. Problemi sa Hrvatima su otpočeli oko
ekonomskih pitanja.
Bez obzira na ustavno rješenje po kojem je srpski narod bio konstitutivan, nije nam
omogućeno da ostvarimo taj svoj položaj. Sada bih želio govoriti o dokumentu koji smo
dobili od predstavnika međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Želim da izrazim
našu spremnost da Sporazum o prekidu vatre shvatimo kao početak pregovaračkog procesa.
Pošto želimo da ostvarimo svoje ekonomske interese, potrebno je što prije otpočeti sa
pregovorima o ekonomskim pitanjima. Mi u ovom trenutku ne bismo postavljali nikakve
preduslove niti ograničenja za ove pregovore, ali inzistiramo da pregovore vodimo kao
ravnopravna strana sa vlastima RH. Spremni smo, također, da razgovaramo o konkretnim
rješenjima odgovarajućih pitanja za koja bismo našli zajednički interes. Mi imamo jedno
veliko ograničenje i opterećenje, a to je stav SB UN-a prema ekonomskom funkcionisanju
RSK, odnosno zoni pod zaštitom UN-a. Naime, naše je mišljenje da su Rezolucija 820. i
sankcije na čitavom prostoru SR Jugoslavije nepravedno uvedene. Takva pozicija nas stavlja
u neravnopravan položaj.
Što se tiče mjesta održavanja pregovora o ekonomskim pitanjima ministar Babić je
obrazložio razloge zbog kojih je ranije bio predložen Zagreb, odnosno Knin. Zatim je
predložio da to mjesto ubuduće bude Ženeva. On smatra da bi se tamo imali odgovarajući
tehnički uslovi i potrebna pomoć od svih međunarodnih faktora. Što se datuma tiče naš
prijedlog je da pregovori počnu 18. maja ove godine. Naše je mišljenje da u ovom trenutku
želimo početi pregovore bez utvrđivanja nacrta Sporazuma. Međutim, ako postoji saglasnost

Ilija.
426 �

323
sa druge strane, i ako gospoda posrednici smatraju da bi to bio dobar pristup, mi bismo bili
spremni da svoj prijedlog napravimo.
Zatim je g-din Mikelić postavio pitanje g-dinu Akašiju; “Da li postoji neki komentar na
ovo što je rekao naš ministar”?
Jasuši Akaši – zadovoljan sam i drago mi je da ste spremni započeti pregovore po
ekonomskim pitanjima. Mislim da bismo trebali početi sa onim pitanjima koja su
interesantna za obje strane. I g-din Babić i g-din Martić su imali pregmatičan pristup koji
je vredan hvale. Što se tiče Rezolucije 820., mora vam biti jasno da se rješenje tog pitanja ne
može naći u skoroj budućnosti.
Kai Ajdi427 – dostavljanjem ovog dokumenta, naša namjera je bila da dotaknemo obe
strane da počnu razmatrati mogućost za početak pregovora. Ukoliko naša strana smatra da
ponuđeni nacrt nije dobar, ja ću ga staviti u džep dok ne dođe novi.
Predsjednik Mikelić – poštovani gospodine Akaši, poštovana gospodo, izražavam
veliko zadovoljstvo što smo mi i RSK domaćini Vama, cjeneći Vašu ulogu pred svjetskom
javnošću, kao specijalnog izaslanika g-dina Butrosa Galija, te uvažavajući i cjeneći ulogu
komandanta UNPROFOR-a generala De Laprela i njegovih saradnika, mislim da postoje
svi uslovi da vodimo uspješne pregovore. Isto tako bih želio da pozdravim ambasadora Ajda
sa kojim sam vodio izvjesan dio razgovora u Petrinji. Mi smo ipak izašli iz jednog teškog
stanja. Prvo smo izašli iz ratne opcije koja je počela 1991., odnosno, 1990. godine. Ušli
smo u Sporazum u prekidu vatre uz Vaše lično posredovanje sa rukovodstvom Hrvatske,
iako smo svjesni da smo prošli put imali dvije teške agresije Hrvatske u kojima je na jedan
zvjerski način ubijeno oko 2000 Srba, a mnoga naselja uništena i spaljena. Kad smo ulazili
u jedan takav Sporazum, nismo ušli zato što vjerujemo Hrvatskoj, već da pokažemo svijetu
i međunarodnoj zajednici da nam je stalo do mira i mirnog rješenja. Ono što sam hteo
da istaknem Vama g-dine Akaši, kao pravednom čoveku, čoveku koji u međunarodnoj
organizaciji predstavlja veliku zemlju na ovom području, to je da Vi lično na naš prijedlog
budete inicijator sazivanja generalne skupštine UN-a, posebno raspravu o bivšoj Jugoslaviji
i kao moguću III fazu političko rješenje.
Vensov428 plan, koji je počeo sa delovanjem 1992. godine, sa naše strane nije narušen u
osnovi. Sporazum je potpisala i tadašnja SFRJ koje u takvom sastavu više nema i od toga
treba polaziti i ubuduće u našim pregovorima. U međuvremenu, ´92. godine, priznavanjem
Bosne i Hercegovine – muslimanske države, zapaljena je nova vatra koja je prouzrokovala
sankcije prema SRJ. Iz tih razloga mi smo i reagovali na ovaj nacrt koji nam je uručio g-din
Aide. Prvo, zbog toga što su na prvom mjestu stavljene saobraćajnice koje su strateško pitanje
hrvatske države. Drugo je industrija i energija sa vodom, treće trgovina i poljoprivreda, a na
četvrtom mjestu su socijalna i humanitarna pitanja. Mi u Vladi RSK i ja lično smatram da
socijalna i humanitarna pitanja treba izvući van naših ekonomskih interesa jer su to pitanja
koja se moraju prethodno i posebno rješavati. Prije nego što izađem sa našim prijedlogom
kada je u pitanju ekonomski dio saradnje, želim da istaknem da je jedino ovo područje
bilo duboko nerazvijeno. Cestovni pravci koji su građeni na tim područjima, građeni su
sredstvima za nerazvijene iz fonda Jugoslavije i to više sa ciljem povezivanja industrijskih
centara Hrvatske, nego što je to bio cilj pomoći srpskom narodu. Privreda RSK je bila
ovisna o tokovima RH i zato je imala takav stupanj razvijenosti i osposobljenosti. I kada je

427
Kai Aage Eide.
428 �
Cyrus Vance.

324
bilo povučeno pitanje oko Rezolucije 820. tačka 12., onda mi zaista smatramo da razgovori
o ekonomskim pitanjima trebaju da budu ravnopravni u smislu da i mi imamo mogućnost
izvoza naših roba i da uvozimo robe i da UNPROFOR u tom smislu pomogne. Ono što je
veoma bitno za istaći je naše poverenje prema snagama UNPROFOR-A i vama lično i mi
želimo da sarađujemo u nekoliko grana na ekonomskom planu. Dakle, mi nemamo razloga
da se povežemo sa hrvatskom privredom niti da budemo njihov sastavni dio. Obnova
proizvodnje jeste životno pitanje srpskog naroda na ovom prostoru. Naravno, mislimo da
sad predložimo Vama i UN-a, da se predloži svjetskoj banci za razvoj da nam se odobri
20 miliona dolara nepovratno, a 50 miliona kao dugoročni kredit za obnovu proizvodnje.
Predlažem isto tako da zajedno sa vama idemo u zajedničke carinske zone. Ovih dana ćemo
to učiniti sa lukom Vukovar. Ima još područja koja bi mogli razmotriti kao bescarinska
područja. Dakle, uz veliku zahvalnost što ste nam pomogli sa humanitarnom naftom
za proljetnu sjetvu, bili bi zadovoljni kada bi se odredila ekipa stručnjaka UN-a koja bi
sarađivala sa stručnjacima naše Republike. Dakle, kada je riječ o našem mogućem pristupu
oko daljih pregovora sa hrvatskom stranom, moguće da dogovorimo oko HE Obrovac,
snabdjevanja Zadra vodom, zatim oko brane Peruča, moguće da pustimo vodu iz Petrinje za
Sisak, a da zauzvrat dobijemo naftu i gas.
I na kraju molim da humanitarna i socijalna pitanja stavimo hitno na dnevni red van
ekonomskih pregovora između dvije strane.
Akaši je istakao da je pažljivo slušao izlaganje g-dina Premijera i upoznao prisutne o tome
da ima zakazan sastanak sa Tuđmanom429 u Zagrebu.
Premijer Mikelić – je pozvao g-dina Akašija u Vukovar i istakao da je Vlada razmatrala
problem Vukovara, njegove obnove i sanacije. Neka se Vukovar obnovi i neka bude pod
punom kontrolom UN-a.
Ad-3
Po ovoj tačci dnevnog reda uvodno izlaganje je podnio Predsjednik Martić. Podsjetio
je prisutne da je na prošlom sastanku postignut nekekav dogovor ali da je on krajnje
neproduktivan i neefikasan. Zatim je predložio da se imenuje komisija i naprave ugovori
koje bi potpisali UNPROFOR i vlasti RSK. Zatim je riječ dao g-dinu Branku Lubovcu –
savjetniku za ekonomske odnose sa UNPROFOR-om.
Branko Lubovac – danas je ovdje dosta govoreno o ekonomskim problemima RSK i
RH. Ja bih ovdje iznio problem koji se vezuje za ekonomske odnose RSK i UNPROFOR-a.
Poznato je da organizacija UNPROFOR koristi više vrsta naših objekata od kojih je jedan
dio u vlasništvu države, a dio je vlasništvo privrednih subjekata. Pitanje naknade za korištenje
ovih objekata do danas još nije riješeno. Vlasti naše države su pokretale ovo pitanje u više
navrata, ali rezultata još nema. Predložio bih da se u najkraćem roku potpiše sporazum
između vlasti RSK i organizacije UN-a s druge strane na način kako je to riješeno u drugim
zemljama. Druga važna stvar koju bih istakao je vražanje protjeranih lica na područja koja su
nam vraćena ovim Sporazumom. Molim pomoć od organizacije UN-a u dijelu obezbeđenja
uslova za život i organizacije života.
Jasuši Akaši – mislim da je na ovom sastanku postignut korak naprad što se tiče odnosa
sa UNPROFOR-om. Ja nestrpljivo očekujem i ostalu dokumentaciju koja će doprineti
rješenju ovih problema. Što se tiče humanitarnih pitanja, UNPROFOR će učiniti sve da

Franjo.
429 �

325
pomogne u njihovoj realizaciji. Morate shvatiti da standardi koje budemo primjenjivali
ovdje ne mogu biti veći od standarda koje primjenjujemo u drugim zaštićenim zonama.
Sastanak je završio u 14.00 časova.
Zapisnik vodila: Predsjednik Republike
Rosa Kurobasa Milan Martić

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

115
1994., svibanj 10.
Knin
Zapisnik s 84. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 84. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine (3. sjednica u novom sazivu)
održane dana 10. 05. 1994. godine u Kninu s početkom u 12.30 časova.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.
Odsutni: Stevan Đurić, Stevan Ratković.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D N E V N I R E D:
1. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima;
1.1. Razgovor sa gosp. Jasušijem Akašijem,430
1.2. Sastanak sa zamjenicima kopredsjednika konferencije o bivšoj Jugoslaviji Arensom431
i Aidom,432
1.3. Sastanak sa ambasadorima Njemačke, Francuske i Belgije.
2. Operacionalizacija zadataka iz Ekspozea Predsjednika Vlade,
3. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;
3.1. Informacija o utvrđenim sredstvima za obnovu i razvoj grada Vukovara,
3.2. Nacrt Zakona o građevinsko-urbanističkoj inspekciji,
3.3. Usvajanje generalnih postavki za izradu Prostornog plana RSK,
3.4. Davanje saglasnosti na izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno
korištenje i čuvanje objekata stambenog prostora po zahtjevu banskog lječilišta “Toplice”
Topusko i DP “Prehrana” Glina.
4. Imenovanje državne komisije za kontrolu poslovanja JP “NIK” Mirkovci,

430 �
Yasushi Akashi.
431 �
Geert Heinrich Ahrens.
432
Kai Aage Eide.

326
5. Ministarstvo trgovine i turizma;
5.1. Donošenje Odluke o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje,
6. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
6.1. Odobrenje za dobijanje saglasnosti u Vladi SRJ za izuzimanje određenih količina
srednje vlaknastog pamuka za potrebe DP “Pamučna predionica” Glina.
7. Ministarstvo finansija;
7.1. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Službi za platni promet i
finansijsku kontrolu,
7.2. Davanje saglasnosti na prijedlog Odluke o iznosu naknada za poslove usluga u Službi
za platni promet i finansijsku kontrolu
7.3. Donošenje Odluke o imenovanju lica ovlaštenih za potpisivanje naloga
8. Ministarstvo energetike i rudarstva;
8.1. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o utvrđivanju i plaćanju poreza na promet za
vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti,
8.2. Donošenje Odluke o prihvatanju ponude za izradu projekta “Geozavod – nemetali”
Beograd,
8.3. Problematika zakonske regulative iz oblasti Ministarstva energetike i rudarstva,
9. Ministarstvo pravosuđa i uprave;
9.1. Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi,
9.2. Informacija o oduzetim vozilima kroz carinski, prekršajni i sudski postupak,
10. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;
10.1. Nacrt Zakona o platama,
10.2. Nacrt Zakona o socijalnoj zaštiti i socijalnoj sigurnosti građana,
10.3. Donošenje Odluke o visini osnovice za isplatu ličnog dohotka,
11. Ministarstvo za saobraćaj i veze;
11.1. Davanje dozvole za prijelaz kroz teritorijalne vode RSK,
12. Republički hidrometeorološki zavod RSK;
12.1. Rješenje o imenovanju v.d. direktora.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
Sve tačke se pomjeraju za jedan s tim da je 1. tačka dnevnog rada Informacija o proljetnoj
sjetvi.
Nakon ove izmjene dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je najprije ministar Simo Šijan. On je napomenuo
da se sjetva uz sve nedaće, ipak odvija po planu.
Najveći problem je nedostatak D-2, a što se tiče đubriva pre[…]433 “Knineha”dobili
smo 38% od predviđenog kontigenta od 6.500 tona. Očekujemo da ćemo ostatak dobiti
do početka 6. mjeseca. Što se tiče sjetve najveći problem je što će na PIK-u “Belje” ostati
nezasijano oko 3.000 hektara.
Ministar Krička Milivoj – sve isporučene količine goriva išle su preko ministarstva
energetike. Rebalans je napravljen 15. aprila i namjerno je napravljen poremećaj da bi
se obavila proljetna sjetva. Na području Dalmacije i Like od predviđenih 780.000 litara
isporučeno je 240.000 tj. preko 50%. Još nije realizovan uvoz 5.000 tona, te pokušavamo
naći rješenje preko UN-a.

433
Nečitko u izvorniku.

327
 Od velike koristi nam je i što na Baniji i Kordunu dnevno izvlačimo 6 – 7 cisterni. Postoji
rezervna varijanta od 1.000 tona iz Crne Gore od koje smo za sada odustali, ali je držimo u
alternativi. Od sutra do ponedjeljka dnevno bi trebali 160 tona dizela i deponovati u Volinji.
Predsjednik Mikelić – otvorit ćemo dio radova na izvlačenju nafte u Zapadnoj Slavoniji
i uz dio koji dobivamo sa Banije i Korduna očekujemo da ćemo izvršiti zadatak u narednih
20-ak dana.
Tražili smo od UNPROFOR-a još 1.000 tona koje kreću od sutra i očekujemo da će se
i to rješiti.
Mihajlo Tanjga, predsjednik Krajinske banke – govorio je o realizaciji uvoza 5.000 tona
nafte. Banka je tu bila samo posrednik. “NIK” i Vlada su pozvali banku da učestvuje kod
izdavanja garancije.
Predsjednik Mikelić – mora se utvrditi dug UNPROFOR-a prema Republici Srpskoj
Krajini i Akaši je pristao da UN dade naftu za svoj taj dug. Sa Vladom Srbije moramo
riješiti da dva maršrutna voza iz Makedonije dođu u RSK. Imamo načelnu saglasnost
UNPROFOR-a za uvoz 10.000 tona nafte – mi njima drvo po svjetskoj cijeni, a oni nama
naftu po svjetskoj cijeni. Ako to uspješno riješimo, riješit ćemo sve probleme sa naftom do
osmog – devetog mjeseca.
U raspravi su još učestvovali ministar Perić,434 predsjednik Mikelić, gosp. Crnogorac,435
gosp. Tanjga, ministar Veselinović436 i ministar Krička, a po završetku rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Treba intervenisati tamo gdje su veliki zaostaci u isporuci nafte. Tražiti i dalje izvore gdje
nabaviti naftu. Ispitati koliko je deviza, slično primjeru opštine Korenica, koja je uplatila
75.000 DM za naftu, a nije dobila ni naftu ni novac, stiglo u NIK za što se zadužuje gosp.
Crnogorac da dostavi izvještaj za iduću sjednicu Vlade. Poslove inspekcije izvršiće devizni
inspektorat i finansijska policija.
Ad-2
2.1. i 2.2. Informaciju o razgovorima sa gosp. Akašijem i kopredsjednicima Konferencije
o bivšoj Jugoslaviji gosp. Ajdom i Arensom podnio je ministar Milan Babić. Na početku
izlaganja ministar Babić je pročitao hrvatski prijedlog sporazuma o ekonomskoj saradnji
i Program ekonomskih poslova – april 1994. koji su uradili kopredsjednici Arens i Ajd
(prilog broj 1). Dogovoreno je da se pregovori o ekonomskoj saradnji nastave 18. maja, a naš
prijedlog je da mjesto sastanka bude Ženeva. Tražili smo da sa hrvatske strane pregovarači
moraju biti iz Vlade ili ako nisu da imaju verifikaciju njihove Vlade. Mi bi morali sačiniti
našu listu pitanja i inzistirati na skidanju sankcija sa srpskog naroda i ukidanju Rezolucije
820. tačka 12. Predlažem da 18. 05. u Ženevu idemo sa svojom listom pitanja, dakle da
prihvatimo datum, mjesto da bude Ženeva i da pripremimo listu pitanja.
Predsjednik Mikelić – u subotu smo se sastali sa generalom De Laprelom.437 U delegaciji
su još bili ministar Prijić i gen. Novković. Razgovarali smo o realizaciji sporazuma o prekidu
vatre.
Ministar Prijić438 – Sporazum o prekidu vatre ima tri dijela: 1) linija razdvajanja, 2)
život i rad u zoni bezbjednosti i 3) tehnička pitanja vezana za vojnu metodologiju. Oni

434
Slobodan.
435 �
Milivoj.
436 �
Ratko.
437
Bertrand de Sauville de La Presle.
438 �
Ilija.

328
su zadovoljni povlačenjem vojnih snaga i inzistiraće na smanjenju oružanih snaga na liniji
razdvajanja – dakle tehničkih problema nema. Što se tiče linije razdvajanja tu ima problema.
Lokalne i sektorske komisije su usaglasile rad sa Centralnom komisijom. Hrvati lokalnim i
sektorskim komisijama ne daju pravo da odlučuju mimo Centralne komisije. U Sjevernoj
Dalmaciji je sporno Kakma – Stabanj, sa Islamom Grčkim, Kašićem i Smokovićem ima
isto problema. U Kašiću i Islamu Grčkom je svaki dan naša milicija i uskoro ćemo otvoriti
milicijsku stanicu. Što se tiče Capraga, nama mora ostati pilana, na tome treba inzistirati.
General Novaković439 ima zaduženje što se tiče Zapadne Slavonije. Ivanovac definitivno
ostaje kod nas, a najspornija je linija razdvajanja sa hrvatske strane koja nije povučena. Oni
tu ne bi smjeli imati više od 75 policajaca i to bi trebala biti linija razdvajanja – linija UNPA
zone. U Baranji nema problema, N.440 Tenja je van zone, ali je problem s jednim dijelom
Mirkovaca. Režim života i rada u zoni bezbjednosti je ono oko čega se lomi koplje i na
čemu inzistira i UNPROFOR i hrvatska strana. Što se tiče naše strane, jučer je sa Akašijem
i de Laprelom dogovoreno da će na našoj strani biti onako kako smo precizirali u odluci sa
zadnje sjednice Vlade.
Potom je shodno zaključku sa zadnje sjednice Vlade ministar Budić441 obrazložio uz
asistenciju gosp. Vidića442 priložene karte o demografskoj strukturi stanovništva u pojasu
linije razdvajanja i teritorijalni razmještaj Srba unutar pojasa linije razdvajanja i UNP-a zoni.
Nakon toga usvojen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj o pregovorima sa gosp. Akašijem i gosp. Arensom i Eidom.
2.3. Predsjednik Mikelić podnio je izvještaj o razgovorima vođenim sa ambasadorima
Njemačke, Francuske i Belgije. Bio je to težak i do sada najdirektniji način ispoljavanja
njihovih stavova. Oni su naš dnevni red odbili. Njihovo saopštenje je bilo jako uvredljivo i
došlo je do reakcije najprije predsjednika Martića, a onda i ostalih članova naše delegacije.
Oni su nakon toga tražili hitnu pauzu i pretila je opasnost da se razgovori prekinu. Došli su
sa ultimativnim političkim stavom koji je zastupao Njemački ambasador koji je mijenjao
Grčkog ambasadora, inače predsjedavajućeg EZ-a. Poslije pauze mi smo iznijeli istorijske
okvire i rekli im da su oni podmetnuli bombu za dalje pregovore. Postojao je strah pred
razgovore sa gosp. Akašijem koji se ogradio od nastupa ovih ambasadora. Prva stvar na
pregovorima 18. maja trebaju biti humanitarna pitanja i to će pripremiti Savo Štrbac.
Ministar Rašuo443 – imam načelnu primjedbu vezano za sastanak sa ova 3 ambasadora jer
oni su ambasadori svojih zemalja u Hrvatskoj. Slažem se da je naš odgovor imao efekta, ali
predlažem da se ubuduće vodi računa o rangu pregovarača i njihovom statusu.
Predsjednik Mikelić – oni su došli kao ambasadori iz Evropske unije i došli su sa tih
pozicija, a ne sa pozicije ambasadora u RH.
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje izvještaj Predsjednika Vlade o razgovorima sa ambasadorima
Njemačke, Francuske i Belgije.

439 �
Mile.
440 �
Nova.
441 �
Ljubiša.
442 �
Vlado.
443 �
Jovan.

329
 Ad-3
Predsjednik Mikelić – ovo će biti samo dio operacionalizacije jer će se zadaci rješavati
u hodu. Informisao je članove Vlade o zaključcima Vrhovnog savjeta odbrane vezano za
Brčko, o razoružanju i demobilizaciji, skidanju uniformi sa onih kojima sada ne treba i to
treba da u narednih desetak dana odrade Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih
poslova. Vojska nam treba osloboditi oko 100 inspektora neophodnih za rad na terenu.
Ministar Tanjga – Vrhovni savjet odbrane je usvojio da se general Domazetović444
imenuje za savjetnika vrhovnog komandanta i komandanta GŠ SVK i to pozdravljam sa
zadovoljstvom. Od 07. 07. počinju raditi vojni sudovi na RSK, a na narednoj sjednici će se
razmotriti realizacija Zakona o zajmu za potrebe SVK.
Ministar Prijić – zaključak sa prošle sjednice je bio da se nađu predstavnici MUP-a,
carine, devizne inspekcije vezano za suzbijanje kriminala na terenu. Sastanak je održan i na
svaki prelaz upućena su 3 inspektora i 8 milicionera. O rezultatima ovakve akcije Vlada će
biti upoznata na jednoj od narednih sjednica.
Predsjednik Mikelić – najveći dio zadataka iz mog ekspozea odnosi se na Ministarstvo
za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Ministarstvo finansija i Ministarstvo za
rad, boračka i socijalna pitanja. Poseban dio zadataka vezan je za socijalnu politiku, jer ovo
područje je izuzetno osjetljivo i molim da dio operacionalizacije ovoga bude na idućoj sjednici
Vlade. Treba izvršiti popis stanovništva i nužno je početi raditi pripreme i odrediti nosioce
jer to je dug i težak posao. Imat ćemo sastanak sa Krajišnicima u Beogradu, biznismenima iz
dijaspore i izbjeglicama. Dio oko statusa invalida rata i porodica poginulih se mora zahvatiti i
uraditi precizan spisak, te dio oko penzionera koji su pravo na penziju ostvarili u RH.
Potom je ministar Petrović445 govorio o operacionalizaciji programa pokretanja
proizvodnje u privredi RSK (prilog broj 2).
Nakon toga o operacionalizaciji sa finansijskog aspekta i u sklopu toga zakonskim aktima
koje treba donijeti govorio je ministar Veselinović.
Zatim je kratko govorio ministar Perić446 (prilog broj 3), a potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Svi ministri dužni su uraditi pismeni program operacionalizacije po svojim resorima i
dostaviti Sekretarijatu Vlade.
Ad-4
4.1. Ministar Budić je ukratko obrazložio da je o ovome bilo riječi na prošloj sjednici
Vlade i predložio zaključak koji je usvojen i to kako slijedi:
ZAKLJUČAK
Budući je Ministarstvo finansija predložilo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
obnovi Vukovara o ovome će se raspravljati nakon što se utvrdi prijedlog izmjena i dopuna
pomenutog zakona.
4.2. Skinuto sa dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.
4.3. Nakon što je ministar Budić zamolio ministarstva koja se do sada nisu uključila u
izradu prostornog plana i nakon što je generalne postavke (prilog broj 4) obrazložio gosp.
Vidić usvojen je
ZAKLJUČAK
Usvajaju se generalne postavke za izradu prostornog plana RSK.

444
Ljubomir.
445 �
Branko.
446 �
Slobodan.

330
 4.4. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno korišteje
i čuvanje objekata stambenog, poslovnog i drugog prostora (“Toplice” Topusko) – (prilog
broj 5)
ODLUKA
davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno korištenje i
čuvanje objekata stambeno, poslovnog i drugog prostora (“Prehrana” – Glina) (prilog broj 6)
Ad-5
Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju Komisije za kontrolu poslovanja u JP “NIK” Mirkovci (prilog broj 7)
uz
ZAKLJUČAK
Komisija počinje s radom u ponedjeljak, a u radu Komisije pomagaće ministar Krička i
gosp. Crnogorac Miomir.
Ad-6
Donesena je
ODLUKA
o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje (zgrada Skupštine RSK i Službe
predsjednika RSK) – (prilog br. 8)
ODLUKA
o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje (Hotel “Dinara”) – (prilog broj 9)
Ad-7
Skida se s dnevnog reda.
Ad-8
8.1. Skida se s dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.
8.2. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti (prilog broj 10)
8.3. Donesena je
ODLUKA
o imenovanju lica ovlaštenih za potpisivanje naloga (prilog broj 11)
Na prijedlog ministra Veselinovića donesena je i
ODLUKA
o stavljanju van snage Odluke broj: 05-3-514/93. od 23. 06. 1993. (prilog broj 12)
Ad-9
9.1. Nakon obrazloženja ministra Kričke usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Treba sačekati objavu u “Službenom glasniku RSK” Zakona o porezima pa nakon toga
tražiti izmjenu Zakona.
9.2. Donesena je
ODLUKA
o prihvatanju ponude za izradu projekta Geozavod – nemetali Beograd (prilog broj 13)
331
 9.3. Nakon što je ministar Krička iznio problematiku zakonske regulative iz oblasti svog
ministarstva (prilog broj 14) usvojen je, na prijedlog ministra Petrovića slijedeći
ZAKLJUČAK
Spomenuti zakoni jesu nekonzistentni, ali za sada ne treba vršiti usklađivanje dok se ne
vidi provođenje Programa rekonstrukcije monetarnog sistema.
Kroz Program treba ubrzati rad na donošenju cjelovitih sistemskih zakona.
Ad-10
10.1. Skida se s dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.
10.2. Vezano za informaciju o oduzetim vozilima kroz carinski prekršajni i sudski
postupak usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Budući informacija nije pripremljena za iduću sjednicu Vlade zadužuju se ministri Prijić
i Funduk,447 te direktor carine Vinčić448 da pripreme izvještaj.
Ad-11
11.1. i 11.2. ukratko je obrazložio ministar Perić, a potom je donesen
ZAKLJUČAK
Spomenute zakone podnijeti svim članovima Vlade na razmatranje do iduće sjednice kad
će se utvrditi prijedlog za Skupštinu.
11.3. Donesena je
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesecmaj 1994. (zaposleni u državnim organima)
– (prilog broj 15)
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (zaposleni u MUP-u) – prilog
broj 16
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (SVK) – prilog broj 17
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (prosvjeta) – prilog broj 18
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (bor. inval. i soc. zaštiti) – pr. br.
19.
Ad-12
Ministar Pađen449 obrazložio je molbu Pomorsko – riječne agencije “Dunav – agent”
koju zastupa austrijska firma STS gdje se traži dozvola za prelaz kroz teritorijalne vode
Republike Srpske Krajine iz Osijeka ka Austriji (prilog broj 20).
Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Ministar za saobraćaj i veze i ministar inostranih poslova zadužuju se da ispitaju stav
vezano za molbu i da o zauzetom stavu obavijeste Vladu na idućoj sjednici.

447 �
Uroš.
448
Svetozar.
449
Milan.

332
 Ministar Pađen je potom zamolio Vladu da zauzme stav po zahtjevu ŽTP Knin za
odobrenje goriva za prevoz učenika. Potrebno im je do kraja školske godine 15.000 litara
D-2. U protivnom za dan, dva biće obustavljen saobraćaj i prevoz učenika željeznicom.
Sekretar Štrbac – predstavnici ministarstva prosvjete dolazili su sa istim zahtjevom u
Sekretarijat i izrazili spremnost da gorivo plati Ministarstvo prosvjete.
Potom je na prijedlog predsjednika Mikelića usvojen
ZAKLJUČAK
Mora se iznaći rješenje jer prevoz učenika ne smije stati. Vidjeti jeli zahtjev realiziran kroz
Ministarstvo prosvjete, a ako nije gorivo će se platiti iz budžeta. (prilog broj 22)450
Zadužuje se ministar Krička da to riješi.
Ad-13
Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju v.d. direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda (prilog broj 21)
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 21.30 časova.
SEKRETAR VLADE M.P.451 M.P. Predsjednik
Savo Štrbac, [v.r.] BorislavMikelić, [v.r.]
BROJ: 06-5-600/94. BROJ: 05-5-316/94.
KNIN, 10. 05. 1994.452 KNIN, 10. 05. 1994.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

116
1994., svibanj 10.
Slunj
Obavijest SJB Slunj direktoru državnog poduzeća “Plitivce” s rezultatima istrage o
otuđivanju imovine iz kampa “Čatrnja” od strane pripadnika SVK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj: 08-03/1-2-2-271/94.
Slunj, 10. 05. 1994. godine.-
DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”
Generalni direktor
PLITVIČKA JEZERA

450
Dopisano rukom.
451
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
452
Dopisano rukom.

333
PREDMET: Otuđivanje imovine iz
kampa “Čatrnja”, obavjest.-
Veza vaš dopis od 14. 03. 1994. godine.
U vezi vašeg dopisa od 14. 03. 1994. godine u kojem ste nas obavjestili o krađi imovine
iz DP “Plitvice” Auto-kamp “Čatrnja” obavještavamo vas da smo poduzeli sve operativne
mjere u cilju utvrđivanja tko je navedenu imovinu odvezao sa gore navedenog mjesta. Tko
smo došli do pouzdanih podataka da je Diverzantsko-dobrovoljački odred 21. Korpusa iz
navedenog Auto-kampa odvezao dva bungalova koja je montirao na Vojnom poligonu u
Slunju za potrebe Srpske vojske. Isto tako postoji informacija da su iz Auto-kampa “Korana”
odvezli još 3 do 4 kućice bungalova no međutim te objekte nismo u mogućnosti da vidimo
jer je u navedeni logor gdje su smješteni dobrovoljci zabranjen ulaz. Također raspolažemo sa
informacijom da je navedena jedinica u više navrata skidala lamperiju i stolariju sa navedenih
objekata te istu odvozila na vojni poligon gdje su vršili uređivanja svojih prostorija.
Pored Dobrovoljačko-diverzantskog odreda koji je smješten u Slunju na vojnom poligonu
krađu navedene imovine vršile su i jedinice Ličkog korpusa koje su također navedene
bungalove odvozili i uređivali kontrolne punktove. Pripadnici srpske vojske iz Plaščanske
brigade također su sa vojnim kamionima zaticani u Čatrnji i postoje informacije da su i oni
objekte i imovinu iz navedenog kampa odvozili prema Plaškom.
S obzirom da je najveći dio otuđivanja predmeta i objekata iz navedenog kampa odvezla
srpska vojska sa vojnim vozilima, mišljenja smo da bi se trebali obratiti predstavnicima
vojske njihovim organima bezbednosti koji bi bez ograničenja mogli ući u sve jedinice i
tačno utvrditi šta su pojedine gore navedene jedinice otuđile. Dali su vojnici navedenu
imovinu odvozili samoinicijativno ili po naredbi komande nama nije poznato, no međutim
kada su god bili zatečeni izjavljivali su da to voze za potrebe srpske vojske.
NAČELNIK
M.P.453 Ljuban Klipa, [v.r.]
M.P.454

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

117
1994., svibanj 11.
Kistanje
Izvješće SM Kistanje SUP-u Knin o naseljenim mjestima i stanovništvu u zoni razdvajanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
K N I N
STANICA MILICIJE K I S T A N J E

453
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Vojnić.
454
Prijemni pečat: Nacionalni park “Plitvice”, Radna zajednica, primljeno 24. 5. 1994., br. 985.

334
Broj:
Datum, 11. 05. 1994. god.
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
K N I N
PREDMET: Izvještaj o naseljenim mjestima
i stanovništvu u tampon-zoni-.
Područje koje pokriva stanica milicije Kistanje, obuhvata i dio područja koje potpada
pod tampon-zonu a proteže se od mjesta Laškovica do mjesta Čista Velika, gdje graniči sa
područjem SJB Benkovac. Naseljena mjesta u tzv. “tampon-zoni” – liniji razdvajanja, koje
pokriva SM Kistanje i u koja ulaze patrole SM Kistanje su: kod Čiste Male naselje Donji
Lalići, u kojima žive 4 porodice ukupno 8 stanovnika uglavnom stariji, a naselje je bliže
našim položajima u mjestu Čista Mala. Područje Velike Glave /Vujci, Travice, Pozderi/.
U Travicama živi samo 1 stanovnika i to starija žena, Pozderima 5 porodica ukupno 10
stanovnika uglavnom stariji, dok 5 porodica dolazi na područje Velike Glave radi obrađivanja
zemlje a stalno žive u mjestu Kistanje.
Područje mjesta Prokljan gdje žive dvije porodice i to 1 porodica Hrvata i 1 porodica
Srba, ali se još uvijek na Prokljanu nalaze naše snage iako je to mjesto po sporazumu potpalo
pod tampon zonu. Kod mjesta Gračaca u tampon zonu potpada zaseok Smolići naseljeno
sa dvije porodice i to hrvatsko stanovništvo koje je izbjeglo. Gardijani gdje živi najveći broj
stanovništva, žene, djeca, starci i to pretežno sve srpsko stanovništvo 30 do 40 porodica, a
uspostavljeno je stalno dežurstvo od strane vojnih snaga UNPROFOR-a. Uzvišenje Rogovo,
gdje nitko ne živi, a nalaze se pripadnici UNPROFOR-a, odakle kontrolišu područje
Roškog Slapa. Područje Roškog Slapa nalazi se u tampon zoni, a naš dio je do mosta cestom
Laškovica Roški Slap, te se prije radilo o neutralnoj zoni.
Područje tampon zone nije u potpunosti bezbedno i to mjesta na Velikoj Glavi jer su
snage UNPROFOR-a ostali u zaseoku Pozderi, kao ni područje Roškog Slapa koje se još
uvijek ne kontroliše, tako da nije bezbedno za ulazak naših patrola na predio Roškog Slapa
do mosta.
PRILOG: karta označena sa linijama razdvajanja snaga-.
K O M A N D I R:
M.P.455 Subotić Rajko, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 10.

118
1994., svibanj 12.
Glina
Molba Milana Lukača iz Gline predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću da se istraži
ubojstvo zapovjednika 24. pbr Dušana Lukača

455
Okrugli pečat: RSK, MUP, SM Kistanje.

335
MILAN LUKAČ
Nikole Tesle 55/B
44260 G L I N A
GOSPODIN BORISLAV MIKELIĆ
PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
Lično na ruke
Poštovani gospodine predsjedniče!
Vrlo mi je teško što Vas opterećujem sa mojim problemom i sa onim što me je zadesilo,
a zadesilo me je što ja smatram da nije moglo teže ni gore.
Poštovani gospodine predsjedniče, ja sam svjestan da imate pune ruke posla i obaveza na
dužnosti koju ste preuzeli ali sam prisiljen da Vam se obratim za pomoć, a to je. Pukovnik
Dušan Lukač komadant 24. brigade u Glini hladnokrvno je ubijen 6. 09. 1993. u svojoj
kancelariji na radnom mjestu u 17.30 časova.
Gospodine predsjedniče, ubica se znade. To je Zoran Ponedjeljak. Vojni obveznik koji je
prošao kroz kapiju na kojoj je trebalo biti 5-6 policajaca a i bila je zgrada komandnog kadra,
ali je ubica pod punom ratnom spremom prošao kroz kapiju, popeo se na gornji sprat
zgrade i ubio komadanta brigade, a to je komadant brigade moj rođeni brat.
Gospodine predsjedniče, ubica se znade, ali se ne zna tko je naručio ubistvo, tko je platio
ubistvo i tko stoji iza tog ubistva.
Gospodine predsjedniče, kako je ubica prošao kroz kapiju i izvršio ubistvo i vratio se
nazad kroz kapiju, a da komadanta brigade nije nitko zaštitio, čak da mu nitko nije ni
pomogao da ga zaštiti. Kako sam rekao na kapiji je trebalo biti 5-6 dežurnih policajaca, u
zgradi je bio načelnik brigade Vlado Ćupović, potpukovnik Solar456 komadant za pozadinu,
prizemno desno i zaključali se u sobu, dopustili da ubica prođe pokraj njih i izvrši zločin
koji je izvršio. U drugoj prostoriji isto prizemno je bio major Dodoš Vlado načelnik
bezbednosti kao i njegov suradnik Boromisa Ratko. Nije mi poznato gdje je bio obavještajac
Arbutina Dragan. Možda je bio i on u komandi kao i ostalo osoblje. Na spratu je bio
referent financijski Dejan Đuričić, sekretarica Nada Miljević i jedan vojnik kod centrale.
Kako reče, svi su se zaključali i dozvolili da ubica ubije komadanta brigade.
Poštovani gospodine predsjedniče, prilažem uz ovu moju molbu […]457 Komisije
Generalštaba Vojske Jugoslavije o nesreći u danilovgradskoj […]458 objavljeno 22. oktobra
1993. godine pa bih Vas molio u ime porodice ožalošćene Lukač kako smatram Vas jednim
pravednim čovjekom da Vi naredite istragu i da se postupi ovako kako je postupljeno u ovoj
nesreći koja se dogodila u kasarni “Milovan Šaranović”. Jer ovo stanje kakvo je sada u Glini
u Komandi brigade da se dosad nikome ništa nije dogodilo smatram da nije u redu.
Gospodine predsjedniče, ubica kada je izvršio ubistvo je izgovorio ove riječi: Stanku
Prečanici koga je držao tobože kao taoca: Zovite mi Milu Paspalja ubio sam čovjeka.
Smatram da te riječi nešto znače.
Gospodine predsjedniče, mi porodica Lukač smatramo da ćete Vi nešto poduzeti ne
da utječete na presudu, nego poslije presude što mi smatramo da mora biti osuđen da ne

456
Mićo.
457
Nečitko.
458
Nečitko.

336
bi kaznu izdržavao u Glini koja nam mnogo smeta nego da bude premješten u Knin, Beli
Manastir ili neki vojni zatvor u Jugoslaviji.
Gospodine predsjedniče, mi smatramo da ćete iz ovog saopštenja od 22. oktobra 1993.
godine vrlo dobro razumjeti što mi želimo, a mi želimo da svi akteri u ubistvu našeg Dušana
budu žigosani, osuđeni i kažnjeni, a ne kao dosad da se nikome ništa nije dogodilo. To nas
još više vrijeđa i pogađa. Smatramo da ćete Vi sve poduzeti što je u Vašoj moći da se pravdi
udovolji.
Gospodine predsjedniče, da Vas samo podsjetim jer mi je to poznato. To je onaj Dušan
Lukač što Vas je zvao sa Šamarice da mu pomognete da dobije stan u Beogradu, s kojim ste
Vi razgovarali par puta.
Gospodine predsjedniče, kako na sahrani u Beogradu koja je obavljena 09. 09. 1993.
godine od Vlade Republike Srpske Krajine kao i od Komande nitko nije bio prisutan pa
Vas mi molimo da bi za godišnjicu bili prisutni lično Vi, a imamo još molbi da se pomogne
toj porodici. Prvo, da li postoji mogućnost da Vlada podigne spomenik pukovniku Dušanu
Lukaču u Beogradu što smatramo da to Vlada ima tolike mogućnosti. Lično se obraćamo
Vama da pomognete da porodica od pukovnika Dušana Lukača dobije što prije stan, da se
zaposli supruga Radmila Lukač iako ona kaže da je na par mjesta tražila zaposlenje ali nigdje
nije dobila. Po struci je medicinska sestra. Da se zaposli starija kćerka Lukač Irena, da se
pomogne mlađoj kćerci Lukač Ljiljani da završi školovanje.
Gospodine predsjedniče, da bi Vi bili na godišnjici, mi bi željeli ako se bude znalo do
toga motiv ubistva da to prenese kninska, banjalučka i srpska beogradska televizija.
Gospodine predsjedniče, mi imamo želju da se na zgradi u kojoj je ubijen pukovnik
Dušan Lukač kao komadant brigade postavi spomen ploča sa portretom i natpisom Zašto je
ubijen za sjećanje svim budućim generacijama.
Gospodine predsjedniče, ako postoji mogućnost da ova brigada dobije naziv po
pukovniku Dušanu Lukaču ili ulica u kojoj se nalazi zgrada.
Gospodine predsjedniče, to je moj rođeni brat kojeg prežalit ne mogu, zašto je tako
prošao ni po jada ne bi bilo da je ubijen sa ustaške strane. […]459 duboko uvjeravam da je
ubijen sa mafijske strane koja u Glini ima velike korijene mislim da u Krajini toliko mafije
nema.
Gospodine predsjedniče, ja Vas ne bih više zamarao sa ovim mojim pisanjem i molbom
ali Vas ukratko molim, molim po hiljadu puta da poduzmete sve da se rasvijetli slučaj
ubistva, da svi akteri ubistvu budu žigosani koji su bili prisutni, a i koji nisu bili prisutni a
pronađu se prilikom istrage i budu primjerno kažnjeni.
Gospodine predsjedniče, da budem iskren nemam sredstava ni za život, ali kada bi Vi
htjeli da dođem kod Vas da mi primite ja bi došao bez razlike na sve moje poteškoće što se
odnose na put do Knina.
U ime ožalošćene porodice mi Vas svi skupa molimo da poduzmete sve da se pravdi
udovolji i da pomognete ožalošćenoj i unesrećenoj njegovoj supruzi Radmili Lukač, kćerki
Ireni Lukač i mlađoj kćerki Ljiljani Lukač koje su ostale bez svoga najmilijeg supruga, oca
i hranitelja. Sada se pitaju što i kako dalje. Da Vam budem iskren ja im pomoći ne mogu
jedina nam je nada gospodine predsjedničke Vi i nitko drugi nego samo Vi. U koliko bi
odredili nekoga da ide obići tu porodicu ja bih rado priključio se toj recimo grupi ili komisiji

Nečitko.
459 �

337
da idem sa njima, ali ako ne porodica od Dušana Lukača stanuje u ul. Veljka Lukića-Kurjaka
broj 1, treba samo pitati vojnika na kapiji i on sigurno znade gdje su smještene, a smještena
je u jednu sobu gdje su nekada bili vojnici.
Gospodine predsjedniče, mi se nadamo da ćete nam pomoći i da ćete učiniti sve da toj
porodici pomognete pa Vam se u ime toga unaprijed zahvaljujemo i puno hvala.
U ime ožalošćene porodice!
Milan Lukač [v.r.]
Prilog 460:
1. Saopštenje od 22. oktobra 1993. g.
U Glini, 12. 05. 1994. g.

Izvornik, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A 103-025.

119
1994., svibanj 12.
Benkovac
Zapisnik s osnivanja Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj porušenih srpskih sela u
Ravnim kotarima

Zapisnik sa osnivanja inicijativnog odbora za obnovu

i razvoj porušenih srpskih sela u Ravnim Kotarima
Dana 12. maja 1994. godine u Benkovcu je osnovan inicijativni odbor za obnovu
porušenih srpskih sela – Islama Grčkog, Kašića i Smokovića. Odbor broji osam članova,
a to su: Mirko Škrobonja, Radomir Drača, Jovo Mlinar, Damir Kožul, Grujo Novaković,
Gligorije Rnjak, Marko Gnjidić i Ka…461 Mladen.
Za predsjednika inicijativnog odbora je izabran Gligorije Rnjak, koji je inače bio inicijator
osnivanja ovog odbora i tvorac ideje kako obnoviti i revitalizirati pomenuta sela. Ideja
koju je iznio gospodin Rnjak se sastoji u slijedećem: – Pomenuta srpska sela se nalaze na
najzapadnijem dijelu srpske zemlje, odnosno pravoslavlja uopšte i zbog toga obnovu mora
pomoći cijeli pravoslavni svijet. Konkretnije: Svaka pravoslavna opština u cijelom svijetu
bi trebala da obnovi jednu kuću u nekom od tih sela i ta kuća bi bila trajna zadužbina te
pravoslavne opštine.
Svi prisutni su se sa ovom idejom složili i u diskusiji naglasili da se sa ovom idejom mora
upoznati cijeli pravoslavni svijet. Na sastanku je odlučeno da se pošalje cirkularno pismo
preko episkopa dalmatinskog gospodina Longina svim pravoslavnim velikodostojnicima u
svijetu. Takođe sa idejom i uopšte o osnivanju ovog inicijativnog odbora treba upoznati
predstavnike [općine] Benkovac, vladu RSK, te ministarstvo za Srbe van Srbije u vladi
Srbije. Ocjenjeno je takođe da je neophodno i medijski promovisati ovu akciju. U tom cilju
je zadužen Damir Kožul da razradi i predloži načine kako to raditi.

460 �
Priređivači su izostavili prilog.
461
Nečitko, vjerojatno Kalapać.

338
 Benkovac, 12. maja 1994.
Damir Kožul, [v.r.]

Preslika izvornika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1642.

120
1994., svibanj 12.
Benkovac
Prijedlog Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj svete srpske zemlje iz Benkovca
dalmatinskom episkopu Longinu za obnavljanjem pravoslavnih sela

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

OPŠTINA BENKOVAC
INICIJATIVNI ODBOR ZA OBNOVU
I RAZVOJ SVETE SRPSKE ZEMLJE –
SRPSKIH PRAVOSLAVNIH SELA
ISLAMA GRČKOG, ISLAMA LATINSKOG,
KAŠIĆA, SMOKOVIĆA I MURVICE
Br. 49/94
12. maja 1994. godine
U BENKOVCU
VAŠE PREOSVEŠTENSTVO,
Udar na pravoslavlje na kraju dvadesetog veka desio se ponovo na našim prostorima, a
geografija pravoslavlja uči nas da je ovo njegova najzapadnija tačka u Evropi. Epicentar udara
od 22. januara 1993. godine, ovde u Ravnim Kotarima, ostavio je katastrofalne posledice:
pravoslavna srpska sela Islam Grčki, Islam Latinski, Kašić, Smoković i Murvica porušeni su
do temelja. Preko šest hiljada i petstotina pravoslavnih duša ostalo je bez ičega. Ovo nije
prvi put da stradamo samo zato što smo pravoslavci i Srbi – kroz vekove smo stradali i bili
izloženi progonima, prekrštavanju, paljenjima, ali ovog puta nad nama je izvršen genocid.
Na ovim prostorima kroz vekove “traje borba neprestana za krst časni i slobodu zlatnu...”
Naš krst i naša vera ne mogu biti slomljeni. Mi se moramo vratiti na svoja ognjišta i
ponovo oploditi svoju svetu srpsku pravoslavnu zemlju.
Naša predhodnica u povratku, Njegovo Preosveštenstvo Vladika dalmatinski Gospodin
Longin, obišao je 10. maja 1994. godine naše domove, naša ognjišta, naše svetinje i škole
gde je zatekao dramatično i žalosno stanje; sve je porušeno, sve je uništeno, čak i naše mrtve
izbacili su iz grobova.
Tužno jest, ali mi ne očajavamo. Organizujemo se i tražimo načina kako da se povratimo,
kako da obnovima naša pravoslavna sela. Mnoge nam ideje padaju napamet, ali jedna od
njih sadržana u izreci PRAVOSLAVLJE – PRAVOSLAVLJU čini nam se najplemenitijom,
čini nam se najrealnijom.
PRAVOSLAVLJE – PRAVOSLAVLJU ideja je za koju želimo da proklija u Vaseljenskoj
crkvi i da svoje plodove počne širiti po vaskolikom pravoslavlju. Mi smo iscrpljeni
četverogodišnjim ratom i zato, bez skromnosti, želimo da se kroz pomoć nama počne čvršće
339
štititi vjekovno pravoslavlje ovde pred kapijama Vatikana. To je razlog više da našu ideju
prihvatite kao svoju i stoga Vam konkretno predlažemo da: svaka pravoslavna opština – grad
gde deluje Vaseljenska crkva preuzme obavezu da podigne jedan dom, jednu kuću, jednoj
srpskoj pravoslavnoj porodici i da to bude zadužbina te opštine – grada. Tako bi se ponovo
obnovila naša sela kao zadužbine vaskolikog pravoslavlja i tako ne bi bili uništeni vekovni
koreni našeg postojanja na ovim prostorima.
Bogu se molimo da prihvatite našu ideju kao svoju i da budete nosioci njenog ostvarenja
u interesu pravoslavlja od Vladivostoka do Smokovića.
NJEGOVOM PREOSVEŠTENSTVU M.P.462 Predsednik Odbora:
EPISKOPU DALMATINSKOM diplomirani ekonomista
GOSPODINU L O N G I N U Gligorije Rnjak, [v.r.]
MANASTIR KRKA

Preslika izvornika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1642.

121
1994., svibanj 12.
Petrinja
Obavijest SO Petrinja o utvrđivanju linije razgraničenja i mogućnosti incidenata između
stanovnika naselja “Kolonija” i UNPROFOR-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
Broj: 01-190/94.
Petrinja, 12. 05. 1994.
– PREDSJEDNIKU REPUBLIKE
– PREDSJEDNIKU SKUPŠTINE
– PREDSJEDNIKU VLADE
– CENTRALNOJ KOMISIJI ZA
UTVRĐIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA
PREDMET: Obavjest o mogućem incidentu između
stanovnika naselja “Kolonija” i UNPROFOR-a.-
Dana 30. aprila 1994. godine na sastanku predsjednika Vlade RSK, Ministra unutrašnjih
poslova i predsjednika Centralne komisije za utvrđivanje linije razdvajanja, sa jedne strane
i Komandanta snaga UNPROFOR-a za bivšu Jugoslaviju sa druge strane: održanom u
Petrinji, dogovoreni su sporni detalji vezano za utvrđivanje linija razgraničenja, odnosno
utvrđeni su punktovi snaga UNPROFOR-a i našeg MUP-a na području V gradske mjesne
zajednice, prema fabrici FINEL, i granici sa RH prema Sisku.

462
Okrugli pečat: Udruženje prognanih lica, Kašić, Islam G., Islam L., Smoković.

340
 Zbog pokušaja UNPROFOR-a da pomjeri ovaj punkt u dubinu naše teritorije (prema
Petrinji) istog dana došlo je do incidenta između stanovnika koji prebivaju na ovom teritoriju
i UNPROFOR-a, koji je prevaziđen upravo na napred navedenom sastanku, dogovorom da
se trenutne pozicije ne mjenjaju.
Danas 12. 05. 1994. godine došlo je do pomjeranja punkta UNPROFOR-a u dubinu
naše teritorije za cca 150 m, odnosno i do pomjeranja punkta naše milicije.
Obzirom da se radi o naseljenom mjestu, sadašnji položaj punkta UNPROFOR-a je za
nas vrlo nepovoljan, što je izazvalo veliku zabrinutost i ogorčenje građana.
Mišljenja smo da ovdje nije iskorištena mogućnost iz tačke 6. Aneksa B Sporazuma o
prekidu vatre od 29. marta 1994. godine, gdje je ostavljena mogućnost da linije razdvajanja
budu povučene i na udaljenost manju od predviđene.
Molimo Vas da, što je moguće prije učinite sve što možete da se o ovom spornom
području još jednom razgovara u pravcu, minimalno, vraćanja punktova na mjesta na
kojem su bila do 12. 05. 1994. godine.
Raspoloženje građana ovog područja, a i Opštine je takvo da ima osnova očekivati
protestne skupove, koji bi se mogli pretvoriti u sukob (i oružani).
Ovakvom raspoloženju pridonosi i hapšenje i osuđivanje predsjednika ove mjesne
zajednice od strane naših vojnih organa.
U očekivanju hitnog preduzimanja određenih aktivnosti sa poštovanjem.
PREDSJEDNIK IZVRŠNOG SAVJETA PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE
SO PETRINJA PETRINJA
Bandur Nikola, dipl. ing. [v.r.] Prečanica Dušanka, dipl. prav. [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-DASK-SCPE – 613, kut. 4.

122
1994., svibanj 12.
Knin
Zapisnik sa sastanka kolegija SUP-a Knin

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KNIN
Broj: 08-01-sl-1/94.
Knin, 12. 05. 1994.g.
ZAPISNIK
sa sastanka Kolegija SUP-a Knin
Dana 12. 05. 1994. g. sa početkom u 09.00 časova održan je sastanak Kolegija SUP-a
Knin na kojem su prisustvovali: Slobodan Vujko, Sekretar SUP-a Knin – voditelj sastanka,
Đorđe Jelić, Načelnik OM SUP-a Knin, Jarić Milojko, Načelnik odjeljenja za suzbijanje
kriminaliteta SUP-a Knin, Bogdan Gagić, SJB Benkovac – Načelnik, Lazar Komazec,
341
Načelnik SJB Obrovac, Milan Lukavac, Načelnik SJB Drniš, Simo Gaica, Komandir SM
Vrlika i Subotić Rajko, komandir SM Kistanje. Na sastanku se raspravljalo o slijedećem
d n e v n o m r e d u:
1. Stanje po organizacionim jedinicama Sekretarijata
2. Obavljanje poslova sa CIVIL POLOM u bezbedonosnim zonama
3. Razno
Po prvoj tački dnevnog reda komandir OM Vrlika Gaica Simo je napomenuo da u
posljednje vrijeme krim. obrada na području koje pokriva SM Vrlika ne radi dobro. Također
je jedan dio novca koji je prilikom jedne krađe otuđen Šarcu, a naši radnici su ga naknadno
pronašli i oduzeli nije vraćen vlasniku Šarcu. U vezi s tim zaključeno da se utvrdi zašto novac
nije vraćen i s tim u vezi obaviti razgovor sa radnicima milicije koji su radili po navedenom
slučaju Vučenovićem i Garešilom. Navedeno trebaju izvršiti Gaica Simo i Milojko Jarić,
Načelnik odjeljenja za krim. obradu SUP-a Knin.
Gaica navodi da se dana 22. 05. 1994. g. u Vrlici održava godišnja proslava zvana “Vrlički
dernek” i da bi s tim u vezi trebalo izvršiti pojačano obezbeđenje na mjestu održavanja
svetkovine. Za izvršenje ovog zadatka zadužen Đorđe Jelić, Načelnik OM SUP-a Knin.
Simo Gaica također navodi da u SM Vrlika ima nezadovoljavajući kadar, da je većina
radnika rezervni sastav milicije i da bi na tom planu trebalo nešto popraviti.
Načelnik SJB Drniš, Milan Lukavac iznosi da ima problema sa inspektorom Oluić
Miloradom da često zakašnjava u službu, ponekad da uopšte ne dolazi i da je sklon
prekomjernom uživanju alkohola, te da bi u vezi sa tim trebalo poduzeti određene mjere.
Isti također navodi da nije zadovoljan sa radom komandira Matić Milana, da isti malo ili
gotovo nikako ne radi sa radnicima u SJB Drniš, već da samo napiše raspored, da nakon
toga ne prati izvršenje zadataka od strane patrola i pozornika.
Sekretar SUP-a Knin Slobodan Vujko iznosi da je potrebno pod kontrolu staviti upotrebu
vozila u organizacionim jedinicama i da svaki vozač prilikom korištenja vozila mora imati
putni nalog, odnosno nalog za upotrebu vozila osim rukovodioca organa.
– također je zaključeno da je potrebno izvršiti provjeru u vezi sa bolovanjem milicionara
Milana Kneževića koji se nalazi na otkomandi u Drnišu.
Komandir OM Kistanje Rajko Subotić navodi da na terenu koji pokriva SM Kistanje
nema nekih težih krivičnih djela i prekršaja ali da zbog odlaska trojice radnika SM Kistanje
na otkomandu u Vukovar i otvaranja OM Bratiškovci ima problema sa ljudstvom u SM.
Načelnik SJB Benkovac Gagić Bogdan iznosi da na području Benkovca ima problema
oko punktova. Također da vojska ne obezbeđuje puteve prema RH, koji nisu predviđeni za
granične prelaze.
Iznosi problem regulacije saobraćaja u samom gradu Benkovcu te u vezi s tim navodi da
se poduzimaju mjere u saradnji sa opštinskim organima vlasti kako bi se saobraćaj što bolje
regulisao.
Sekretar naređuje da se u Kašiću moraju milicionari koji rade u odjeljenju milicije
neprekidno nalaziti kako danju tako i noću.
Sekretar također navodi da je odmah potrebno registrirati sva vozila koja su kupljena i
zato se zadužuje šef radione Rašković Dušan i načelnik ZP Đumić Borislav.
Potrebno je odmah provjeriti za bolovanje Veselinović Ljubiše.
342
 Komazec Lazar, Načelnik SJB Obrovac iznosi da zbog odlaska inspektora Gagić Boška
i Mišković Zdravka ima određenih problema sa radom i da je zbog toga izvršio neka
pomjeranja na radnim mjestima u SJB i da će to dati rezultate.
Isti također navodi da u mjestu Zaton ima problema na punktu odnosno na graničnom
prelazu prema RH, a problemi se sastoje u tome što je punkt postavljen ispod taložnice gdje
su se skupljale otpadne vode iz bivše TGO te iz te taložnice u vrijeme kada puše bura nosi
se lužina na punkt i stvara probleme radnicima koji rade na punktu. Isti navodi da je punkt
potrebno vratiti nazad. Isti također navodi da je civil pol doselio u Obrovac odnosno da su
pripadnici civil pola počeli stanovati u gradu.
Po drugoj tački dnevnog reda Sekretar iznosi da su zone bezbednosti na osnovu
postignutog sporazuma pod isključivom kontrolom UNPROFOR-a da se zabranjuju svaki
kontakti u navedenim zonama sa policijom Republike Hrvatske, kao i zajedničke patrole.
Sekretar također navodi da je potrebno odmah dostavljati izvještaje Sekretaru sa zajedničkih
sastanaka komisija RSK, RH i UNPROFOR-a. Također je naveo da prilikom kretanja kroz
zone bezbednosti UNPROFOR treba da ide prvi.
Pod tačkom Razno zaključeno je da se na osnovu molbe koju je podnio milicionar
Kozlica Gojko za prelazak u CSB Banja Luka istome treba dati saglasnost i zadužuje se
Načelnik OM Jelić Đorđe da napiše pismenu saglasnost za prelazak.
Zaključeno je da svi rezervisati koji su napustili miliciju, a imaju zadužene puške i pištolje
od strane SUP-a moraju vratiti pištolje a puške prezadužiti kod vojske.
Povodom licitacije vozila zadužen je Jarić Milojko kao predsjednik komisije da izvrši
popis i procjenu vozila,te da organizira licitaciju.
U vezi sa molbom Žegarac Mirka za prelazak u SJB Drniš zaključeno je da je u vezi s
istom molbom potrebno izvršiti provjere i onda odlučiti o prijemu istog.
Sastanak završen u 11.32 minuta.
ZAPISNIČAR: S E K R E T A R:
Jelić Đorđe Vujko Slobodan

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 23., kut. 1.

123
1994., svibanj 16.
Knin
Plan SUP-a Knin za osiguranje posjeta šibenskog biskupa Srećka Badurine Republici
Srpskoj Krajini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
K N I N
Broj: 1119/94.
Knin, 16. 05. 1994. god.
343
 Na osnovu depeše MUP-a RS Krajine broj: 08/3-2-5-2201-2/94. od 13. 05. 1994. god.,
a u vezi sa posjetom šibenskog biskupa Srećka Badurine, Republici Srpskoj Krajini dana 17.
05. 1994. god. u 11.00 časova, koji će boraviti na području SO Knin, pod pokroviteljstvom
Vladike Longina i Vladinih institucija, donosi se sledeći
PLAN OBEZBEĐENJA
1. Dana 17. 05. 1994. god. u 11.00 časova, šibenski biskup Srećko Badurina će sa
vozilom Evropske zajednice, preko GP “Žitnić” ući na teritorij RS Krajine.
Ulaskom na teritorij RS Krajine pratnja će se izvršiti sa dva službena vozila od strane
pripadnika SSM Knin, tako da će se jedno vozilo kretati ispred vozila Evropske zajednice,
dok će se drugo vozilo kretati iza vozila evropske zajednice.
Prethodnica ovih vozila bit će vozilo sa kojim će upravljati načelnik SUP-a Knin-
rukovodilac obezbeđenja i komandir SM Knin, a pozivni znak je “VLAŠIĆ 1”.
Vozilo koje će se kretati ispred vozila Evropske zajednice imat će pozivni znak “VLAŠIĆ
2” i reg. ozn. 07 M67, dok vozilo koje će se kretati iza vozila Evropske zajednice imat će
pozivni znak “VLAŠIĆ 3” i reg. ozn. 07 M 68.
2. Po preuzimanju vozila Evropske zajednice u kojem će se nalazit šibenski biskup Srećko
Badurina, pratnja se vrši na relaciji Žitnić-Drniš-Knin ul. Kralja Petra I Oslobodioca, ul.
Stefana Nemanje do crkve sv. Jakova, gdje će biti dočekan od strane Vladike Dalmatinskog
gospodina Longina.
3. Po završetku posjete crkvi sv. Jakova, predviđena je posjeta crkvi sv. Josipa i sv. Ante, te
prostorijama samostana kod crkve sv. Ante.
Nakon završetka posjete navedenim crkvama pratnja se vrši u pravcu Kistanja, tj. do
Manastira Krka. Završetkom posjete Manastriu Krka, preko Knina-Drniša do GP “Žitnić”
izvršit će se pretnja radi povratka šibenskog biskupa Badurina Srećka.
4. Prilikom dolaska i prolaska kroz Knin, obezbediti nesmetano odvijanje saobraćaja u
ul. Kralja Petra I Oslobodioca, Stefana Nemanje i Uskočkoj ulici.
Regulaciju će izvršiti radnici SSM i SMON-a Knin. Za vrijeme posjete crkvi sv. Ante i
sv. Josipa i samostana, zabraniti saobraćaj ulicom Kralja Petra I Oslobodioca od Autobusne
stanice do Atlagića mosta. Za to vrijeme saobraćaj će se odvijati zaobilaznim putem i to od
11.30 pa do završetka posjete Kninu.
Za izvršenje ovog zadatka potrebno je 3 milicionara sa pozivnim znakom “VLAŠIĆ 30”,
kojima će se u radnim nalozima tačno odrediti vrijeme dolaska i boravka Badurine.
Prilikom odlaska Badurine za Kistanje potrebno je na Trg Save Bjelanovića izvršiti
regulaciju, tj. nesmetano uključivanje i lica iz pratnje u pravcu Kistanja, kao i u povratku.
Milicionari koji se nalaze na Trg Save Bjelanovića imat će pozivni znak “VLAŠIĆ 10”.
SM Kistanje obezbedit će dva milicionara, tako što će jedan izvršiti regulaciju saobraćaja,
odnosno nesmetano propuštanje u pravcu Manastira Krka kod gostione Gnjidić Slobodana,
dok će drugi radnik vršiti regulaciju na raskrsnici u zaseoku Bjelanovići-Manastir Krka.
Kod semafora u Drnišu postaviti jednu patrolu u sastavu 2 milicionara, radi usmjeravanja
pratnje i vozila iz pratnje u pravcu Knina. Pozivni znak je “VLAŠIĆ 4”. Za izvršenje ovog
zadatka zadužuje se SJB Drniš.
5. Osiguranje prostora oko crkve sv. Jakova u Kninu, kao i osiguranja parking prostora
izvršit će se sa 3 milicionara SMON-a koji će imati pozivni znak “VLAŠIĆ 5”.
6. Prostor oko crkve sv. Josip i sv. Ante, te prostorije samostana, kao i dio puta ispred
samostana osigurat će se sa 10 pripadnika Posebne jedinice milicije SUP-a Knin. Za izvršenje
344
ovog zadatka zadužen je Grubor Neđo komandir Posebne jedinice milicije. Pozivni znak je
“VLAŠIĆ 6”.
7. Osiguranje prostora oko manastira Krke izvršit će se sa 6 pripadnika SM Kistanje. Za
izvršenje ovog zadatka zadužuje se komandir SM Kistanje Subotić Rajko. Pozivni znak je
“VLAŠIĆ 7”.
Za sprovođenje Plana obezbeđenja odgovoran je rukovodilac obezbeđenja, načelnik
SUP-a Knin.
PLAN ODOBRIO SEKRETAR PLAN SAČINIO NAČELNIK:
SLOBODAN VUJKO, [v.r.] M.P.463 JELIĆ ĐORĐE, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 38.

124
1994., svibanj 17.
Beograd
Protokol o reguliranju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog sustava na području SR
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine

STROGO POVJERLJIVO
PROTOKOL
O REGULISANJU JEDINSTVENOG CARINSKOG I SPOLJNOTRGOVINSKOG
SISTEMA NA PODRUČJU SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE,
REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Polazeći od činjenice da su Vlade Republike Srpske i Republike Srpske Krajine prihvatile
program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije, a
Savezna Vlada se saglasila da novi dinar kao novčana jedinica Savezne Republike Jugoslavije
bude sredstvo plaćanja sa svim funkcijama novca i na području Republike Srpske i Republike
Srpske Krajine neophodno je da se i carinski sistem i sistem spoljnotrgovinskog poslovanja
reguliše na jedinstven način.
U skladu sa tačkom 6,7 i 13. Protokola o regulisanju jedinstvene monetarne politike
na području Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
proizlazi sljedeći
PROTOKOL
1. Promet roba i usluga između Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine smatra se unutrašnjom trgovinom, a ne spoljnotrgovinskim
poslovanjem.
2. Iz oblasti spoljnotrgovinskog sistema i carinskog sistema propisi moraju biti usklađeni
sa propisima Savezne Republike Jugoslavije, tj. Republika Srpska i Republika Srpska Krajina

Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

463 �

345
će jednobrazno urediti i sprovoditi propise u oblasti spoljnotrgovinskog poslovanja i carine,
sa propisima Savezne Republike Jugoslavije.
3. Uspostavlja se jedinstveni carinski sistem za Saveznu Republiku Jugoslaviju, Republiku
Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu, što podrazumijeva ukidanje graničnih prelaza između
Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
4. Carinske službe Republike Srpske i Republike Srpske Krajine poslovat će kao područni
organi Savezne uprave carine, za koje će se obezbjediti odgovarajući podračuni radi praćenja
pripadnosti carinskih prihoda.
5. Formiranjem jedinstvenog carinskog sistema za Saveznu Republiku Jugoslaviju,
Republiku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu mora se prići realizaciji Programa uspostave
jedinstvenog informacijskog sistema.
6. Do utvrđivanja jedinstvene projekcije platnog i deviznog bilansa za područje Savezne
Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine kao i jedinstvenog
sistema režima, Republika Srpska i Republika Srpska Krajina će poslovati u okviru platnog
i deviznog bilansa Savezne Republike Jugoslavije i u okviru režima Savezne Republike
Jugoslavije, pošto su devizne rezerve Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sastavni
dio rezervi Narodne banke Jugoslavije.
7. Utvrdit će se jedinstveni konsolidovani platni i devizni bilans kao i sistem robnih
režima za područje Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske
Krajine.
8. Savezna uprava carina uspostavit će jedinstvenu kontrolnu funkciju na području
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine koja podrazumijeva uvozno izvozno carinjenje
u unutrašnjim robnim carinskim ispostavama.
9. Narodna banka Jugoslavije organizirat će jedinstvenu deviznu dokumentarnu kontrolu.
Ovaj protokol stupa na snagu 01. 07. 1994. godine.
U Beogradu, 17. 05. 1994. godine.

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

125
1994., svibanj 19.
Topusko
Zapisnik sa sjednice kolegija MUP-a RSK

ZAPISNIK
SA SJEDNICE KOLEGIJA MUP-a
Dana 18. i 19. 05. 1994. godine, održan je proširen Kolegij Ministarstva unutrašnjih
poslova Republike Srpske Krajine u Topuskom, kojem su bili prisutni:
Ministar, mr. Ilija Prijić, pomoćnik Ministra Kostić Radoslav, Kojić Ilija, Savjetnik Tošo
Pajić, Načelnik UJB Nebojša Pavković, Načelnik Uprave za zajedničke poslove Nikola
Rastović, zamjenik Načelnika UJB Rajko Ćosić, sekretari SUP-a Vojnić Đuro Škaljac,
SUP-a Glina Nikola Bjelac, SUP-a Knin Vujko Slobodan, SUP-a Okučani Relić Miladin,
346
SUP-a Korenica Tepavac Nikola, SUP-a Vukovar Đukić Dragan, Glavni operativni radnici
MUP-a Čenić Radovan, Nanić-Babić Branko, Devrnja Gojko, Petojević Stevo, Rastović
Ratko, Škopelja Dragan, Dražić Boško, Đukić Petar, Košević Gojko, Dragišić Milan
– Načelnik ŠC “17. Avgust” Golubić, Karna Dragan – komandant Specijalne jedinice
MUP-a, zamjenik Sekretara SUP-a Vojnić Vujaklija Veljko, dok je Vuletić Nikola, Načelnik
za miliciju SUP-a Vojnić odsutan.
Na kolegiju je razmatran slijedeći dnevni red:
1) Pojavni oblici kriminaliteta po regijama, sa predlogom mjera;
2) Analiza rada po akciji robnog i finansijskog poslovanja;
3) Rad u zonama bezbjednosti;
4) Planovi rada i predlog mjera po linijama rada;
5) Razno.
Uvodne napomene je dao Ministar, Ilija Prijić, ističući kao prioritetne poslove u
narednom periodu MUP-a:
– Očuvanje i održavanje javnog reda i mira, te imovinske sigurnosti građana u RSK;
– Pripadnici OUP-a će, po potrebi, biti uključeni i u borbena dejstva u obimu i vremenu
kako to budu nametale potrebe odbrane;
– Plansko i organizirano suprostavljanje privrednom kriminalitetu u RSK;
– Organizacija – reorganizacija MUP-a RSK prema stvarnim potrebama Službe na terenu;
– Nadalje je nagovjestio da će u narednom periodu biti primjenjen princip izmjene
rukovodnih radnika i milicije, jer će to dati dobre rezultate.
Informisao je prisutne o tome:
– da se izučava najbolji način kolektivnog osiguranja radnika OUP-a;
– da će se permanentno raditi na poboljšanju materijalnog statusa radnika;
– da se saradnja sa MUP-a R. Srbije i dalje nastavlja na svim nivoima te da će se i dalje
razvijati na svim nivoima i oblastima;
– kontrola – pregled rada po SUP-a će se vršiti redovno od strane glavni operativnih radnika
MUP-a RSK i već ovih dana će izvršiti prvi pregled.
Na ovoj sjednici Kolegija, donešeni su slijedeći zaključci:
1) Formirati operativnu grupu na nivou MUP-a, koja će imati zadatak da se bavi problemom
ubačenih DTG, diverzija i sabotaža;
2) Formirati operativnu grupu na nivou MUP-a za sprečavanje privrednog kriminaliteta;
3) Za 5 dana Sekretari da dostave Ministru Predlog mjera za poboljšanje rada;
4) Nastaviti rad po akciji “Prsten” na planirani način;
5) Porodični susreti nisu dozvoljeni bez odobrenja MUP-a, niti kontakti predstavnika
MUP-a RSK s policijom RH;
6) Ocjeniti i proučiti mogućnost promjene uniforme, a za saobraćajnu miliciju da to bude
stari tip uniforme /zadužen Nikola Rastović/;
7) Raditi na što hitnijem uvođenju AOP i uvezivanju u jedinstveni sistem OUP-a u RSK, u
cilju analitičkog praćenja aktivnosti OUP-a;
8) Izučiti i predložiti najbolju formu za registraciju oružja;
9) Izvršiti analizu stručnosti radnika u MUP-a i SUP-a RSK;
10) Jednoobraznost u postupanju i način rada, a posebno u sektorskom načinu rada;
11) Dopunsko obrazovanje rukovodnih radnika;
12) Ispitati mogućnost zamjene službenih legitimacija i predložiti izgled nove sl. legitimacije;
347
13) Formirati novu Disciplinsku komisiju;
14) Napraviti i kompletirati telefonski imenik za MUP-a i sve org. jedinice OUP-a;
15) Razraditi i odrediti režim rada u zonama bezbjednosti;
16) Uvesti jedinstvene obrasce i evidencije u svim org. jedinicama OUP-a RSK;
17) Reorganizaciju u MUP-a i SUP-a prema stvarnim potrebama, izvršiti, ali prije toga
svestrano razmotriti;
18) Izvršiti analizu potrošnje goriva i maziva;
19) Donijeti Uredbu o polaganju stručnih ispita;
20) Uvesti vize za ulazak stranaca u RSK;
21) Pripremiti i srediti sve u vezi primjene za naplaćivanje mandatnih kazni;
22) Donijeti instrukciju o izvještavanju;
23) Proučiti mogućnost da dio vojnika iz redovnog sastava školujemo za miliciju;
24) Izučiti i pripremiti sve za polaganje zakletve za rad u OUP-a;
25) Glavni OR će ići na teren po SUP-a ili SJB-a radi kontrole rada i pomoći na terenu;
26) Sljedeći Kolegij održaće se u Vukovaru.-

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 38.

126
1994., svibanj 19.
Knin
Zapisnik razgovora ministra vanjskih poslova RSK Milana Babića i predstavnika
UNPROFOR-a Enriquea Aguilara

MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA

Knin, 19. 05. 1994. godine
RAZGOVOR BABIĆ464 – AGILJAR465
– prevodilac Melita
Agiljar je iznio prijedlog da delegacija RSK ide u Ženevu na sastanak sa kopredsjednicima
Konferencije o Jugoslaviji.
Prijedlog sadrži:
1. Razgovori u Ženevi
2. Dolazak kopredsjednika Stoltenberga466 u Knin na razgovor sa Babićem i Martićem467
nakon razgovora u Ženevi
3. Da se odredi mjesto i vrijeme početka pregovora RSK i RH o ekonomskim pitanjima
Sugeriše se da mjesto za pregovore bude bilo koje unutar RSK ili RH izuzev Turnja.
Termin za sastanak u Ženevi utvrdiće se nakon utvrđivanja mjesta za prvi slijedeći
sastanak delegacije RSK i RH.

464 �
Milan.
465 �
Enrique Aguilar.
466 �
Thorvald Stoltenberg.
467 �
Milan.

348
 Sugeriše se da se ta informacija objavi u Ženevi kao tamo postignuta.
Babić: “Nisam znao za neophodnost da se odredi mjesto prvog sastanka prije razgovora
u Ženevi”.
Agiljar: “Na tom su inzistirali Oven468 i Stoltenberg”.
Veće odlaganje početka razgovora o ekonomskim pitanjima bi se moglo protumačiti kao
odustajanje RSK od daljnjih pregovora. Mi uočavamo kampanju kojoj je cilj da to tako
predstavi.
UNPA područja bi mogla pasti u drugi plan, u središtu pažnje je BIH, aktivnosti Kontakt
grupe.
Akaši469 razgovara o obnovi Sarajeva, voljan je da pomogne i Krajini.
Babić: “Lično sam za inteziviranje pregovora, bio sam čak za direktne razgovore sa
hrvatskom stranom. Problem je paket iz sporazuma kako ga shvata Aido470, a sad je problem
i mjesto održavanja prvog sastanka. Bitna je i forma, način organizovanja i sprovođenja
pregovora. Razmatranje pitanja od vitalnih interesa samo za Hrvatsku dovoi nas u
nepovoljniji položaj. Želim da počne druga faza razgovora”.
Agiljar: “Vaša je ideja sastanak u Ženevi. Dogovoreno je da bi srijeda bila mogući dan
razgovora, ranije ne, kasnije vjerojatno da”.
ŽENEVA – DNEVNI RED
Međunarodno-pravni status RSK
Pregovori RSK i RH
Rezolucija 820
Bilo koje političko ili ekonomsko pitanje od suštinske važnosti za RSK

Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

127
1994., svibanj 19.
Plaški
Izvješće Izvršnog savjeta općine Plaški Vladi RSK o stanju u općini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

OPŠTINA PLAŠKI
Izvršni savjet
Broj: 177-2/94.
Plaški, 19. 05. 1994.
PREDSJEDNIŠTVO VLADE
KNIN
Predmet: slika opštine Plaški.-

468 �
David Owen.
469 �
Yasushi Akashi.
470
Kai Aage Eide.

349
 Dostavljamo Vam podatke – sliku opštine.
Ukupna površina opštine je 232 km².
Prema našoj evidenciji opština broji oko 5.200 stanovnika, sa 21 naseljem.
PRIVREDA – stanje prije rata;
Do početka rata u Plaškom je poslovalo DP “Simo Dimić” Plaški sa oko 800 zaposlenih.
Osnovna djelatnost bila je proizvodnja ambalažnog i kraft-liner papira sa mjesečnom
proizvodnjom od 2.600 tona papira mjesečno. U sastavu ŠG Ogulin poslovala je Šumarija
Plaški sa 70 zaposlenih. Bavili su se kompletnim gospodarenjem šuma na području Plaškog.
Imali smo trgovačko-ugostiteljsko preduzeće “Lika-promet” koje je svoje poslovanje
obavljalo na širem području sa oko 70 zaposlenih. U Plaškom je bio zaposlen i određeni
broj radnika na željeznici.
SADAŠNJE STANJE:
Nekoliko mjeseci prije početka rata TSCIP “Simo Dimić” je prestao sa proizvodnjom iz
razloga nedostatka obrtnih sredstava za nabavku sirovine, a što je posljedica ne naplaćene
realizacije. Zbog neodgovarajućeg načina zaštite objekata kao i stavljanja dijela Tvorničke
imovine u funkciju rata, velik dio Tvorničke imovine je oštećen, pa i otuđen. Upravni
odbor imenovan od Vlade RSK u posljednje vrijeme aktivirao se, te pokušao naći rješenje za
pokretanje određenih djelatnosti, kao i za zaštitu navedene imovine, kao i čuvarsku službu.
Osnovni problem pored oštećenja postrojenja je i priroda djelatnosti kojom se Tvornica
bavila, tako da je pitanje kada će biti stvoreni uslovi za pokretanje proizvodnje. Očekujemo
da će Upravni odbor o svemu detaljno informisati Vladu.
Formiranje Javnog preduzeća “Krajina šume” – “Šumarija” Plaški, počela je s poslovanjem
kao dio [...]471 “Korenica”, a pored ranije uposlenih Šumarija je zaposlila dio kadrova koji su
došli sa područja Hrvatske.
“Likapromet” Plaški obnovila je svoju djelatnost u vidu snabdjevanja stanovništva na
području opštine i to dosta uspješno preko veletrgovine i vlastitih prodavaona u maloprodaji.
Pored “Likaprometa” na terenu opštine sada posluje i nekoliko privatnih radnji – trgovina
sa osnovnom djelatnošću snabdjevanja stanovništva. U toku rata 1992. godine Odlukom
Izvršnog savjeta opštine Plaški formirana je PZ “Plaščanka” a od nedavno je počelo poslovati
privatno poduzeće “Klas”. Navedene dvije zadruge su dosta uspješno snabdjele stanovništvo
sjemenskom robom i umjetnim đubrivom. Obzirom da je gašenjem Tvornice papira,
nefunkcionisanjem željeznice, kao i povratkom većeg broja ljudi iz Hrvatske u Plaškom
stvorena situacija velikog broja nezaposlenih, u koncipiranju programa razvoja prvenstveno
će se morati voditi briga o toj strani. U Plaškom će neophodno biti potrebno razvijati
privrednu aktivnost koja će apsorbirati što veći broj nezaposlenih. Prvenstveno smatramo
ispravnim orjentaciju drvoprerađivačkih kompleksa, pošto na teritoriju naše opštine
postoje velike šumske površine sa bogatom drvnom masom. Nismo na žalost u situaciji
u financijskim pokazateljima iskazati potrebna sredstva, jer će isto ovisiti o konkretnim
programima kao i o pitanju konačnog opredjeljenja u vezi sa Tvornicom papira Plaški.
Što se tiče obradivih površina proljetos je zasijano cca 4.500 rali pod žitaricama,
kukuruzom, krompirom i grahom. Zbog trajnog pomanjkanja naftnih derivata u odnosu
na obradive površine sjetva je umanjena za 20%. Već duže vreme preko regionalnog odbora
za sjetvu pokušavamo argumentirano izboriti pravo na adekvatnu količinu dizel goriva što
bi trebalo poljoprivrednu proizvodnju dići na realan nivo. Naglašavamo, da je uz bogat

471
Nečitko.

350
šumski fond obradiva poljoprivredna površina osnovni prirodni resurs na kojem se može i
mora graditi budućnost stanovništva ove Opštine.
U robne bilanse prijavili smo stvarno potrebne količine goriva za poljoprivredu i
privredne djelatnosti, ali na žalost te količine nisu ispoštovane. Naše potrebe u gorivu su
minimalne 30 tona za poljoprivredu i 10 tona za privredne djelatnosti mjesečno. Potrebe
za privrednim gorivom proizlaze iz činjenice da smo udaljeni od svih većih centara, kako
po pitanju snabdjevanja prevoženja bolesnika do bolnica i slično. Potrebe za vještačkim
đubrivom su 500 tona godišnje.
PREDSJEDNIK
IZVRŠNOG SAVJETA:
Vukas Pero

Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

128
1994., svibanj 19.
Knin
Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK Komesarijatu za izbjeglice Republike Srbije o
aktivnostima programa povratka izbjeglica u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
Broj:
Knin, 19. 05. 1994. god.
REPUBLIKA SRBIJA
KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
INFORMACIJE O DOSADAŠNJIM I BUDUĆIM
AKTIVNOSTIMA PROGRAMA POVRATKA IZBJEGLICA
U REPUBLIKU SRPSKU KRAJINU
Obavještavamo Vas da je Komesarijat za izbjeglice Republike Srpske Krajine već pokrenuo
aktivnosti oko realizacije programa povratka izbjeglica na područja gdje Republika Srpska
Krajina ima posebne interese, te na područja gdje je došlo do demografskog poremećaja.
U vezi sa ovim želimo da Vas obavijestimo da “pilot program” koji je zamišljen da bude
realizovan na području opštine Drniš, Slunj, Vrlika, Benkovac te područja Istočne i Zapadne
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
OPŠTINA SLUNJ
Od ukupnog broja stanovnika, 35.000 prije rata, te sadašnjih 13.000 sa brojem izbjeglica od
2.250, gdje je došlo do demografskog poremećaja stanovništva, stvorili su se i uslovi da se sada sa
malim ulaganjima na periferiji grada, tj. u gradskom jezgru smjesti od 350 do 500 ljudi.
U prilogu ovog želimo da Vas obavijestimo da na području opštine Slunj ima ukupno
250 objekata za sanaciju, od kojih 127 u prigradskom, a 123 u gradskom jezgru. Od
351
velikog je značaja da se naselja nalaze u vrlo bezbjedonosnoj zoni i nakon izvršenja sanacije
vodovodnih i električnih instalacija, zastakljivanja prozora stvorili bi se uslovi za povratak i
smještaj 1.500 do 2.000 ljudi, u prvoj fazi, dok bi u daljnjim radnjama taj broj prelazio od
8 do 10.000 povratnika.
Sam Slunj kao gradsko središte na raskrsnici puteva Like, Dalmacije, Banije i Korduna
sada trenutno može da smjesti 50 do 100 povratnika, odnosno 20 do 25 porodica sa
mogućnošću i zapošljenja jer jedan od glavnih problema ovog grada su deficitarni stručni
kadrovi za koje bi smeštaj i hrana bili obezbjeđeni u samom gradu.
OPŠTINA DRNIŠ
Na prostorima sadašnje opštine Drniš bez Unešića, koji sada kontrolišu hrvatske snage,
živi 7.000 ljudi i 750 izbjeglih i raseljenih lica, dok u samom Drnišu živi 1.400 stanovnika.
Planom je predviđeno da se dvije četverospratnice adaptiraju i pripreme za smještaj
deficitarnog stručnog kadra, a prigradska naselja Badanj te područje Oklaja za smještaj onih
povratnika kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda, a samim tim bi zadovoljili i potrebe
1.500 ljudi za smještajem.
Drniš kao industrijsko, privredno i kulturno jezgro najjužnijeg grada Republike Srpske
Krajine može trenutno primiti 80 do 100 povratnika sa mogućnošću smještaja i zapošljavanja
u samom gradu Drnišu. Što se tiče obezbjeđenja smještaja za izbjeglice i raseljena lica te za
povratnike u ove dvije opštine kao i za opštine gdje se za to stvore uslovi Komesarijat za
izbjeglice RSK ide u realizaciju projekata za smještaj po fazama.
Prva faza bila bi “status quo”, tj. sadašnje stanje stambenog prostora koji odmah sa malim
ulaganjima za adaptacije može da primi povratnike (što se iz prethodnog izvještaja može po
broju i mjestu i vidjeti).
Druga faza bila bi zavisno od stvarnih potreba za smještajnim kapacitetima kako
deficitarnog stručnog kadra tako i poljoprivrednog stanovništva iz populacije izbjeglica bi
trebalo izvršiti pravilan odabir lokacije što je već i učinjeno na prostorima opština Drniš,
Slunj, Vrlika i Benkovac, te područje Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
Ovdje naglašavamo da je kompletna dokumentacija sa elaboratima završena i poslana
Komesarijatu za izbjeglice Republike Srbije za početak revitalizacije privrednih kapaciteta
za opštinu Slunj i Drniš.
Pored objekata koji bi mogli odmah da prime povratnike, naglašavamo da bi ovdje
trebalo (Slunj, Drniš) realizovati projektnu dokumentaciju za sanaciju i adaptaciju objekata
koje smo već lokacijski i odredili. Radi se o manje oštećenim objektima kod kojih stepen
oštećenosti ne prelazi 25% od stvarne vrijednosti objekta.
Napominjemo da projekti sanacije i adaptacije budu realizovani na terenima Republike
Srpske Krajine gdje ona ima posebne interese na područjima gdje je došlo do demografskog
poremećaja, a iz istog razloga smo i uzeli ova dva “pilot projekta” Slunj i Drniš te područja
Istočne i Zapadne Slavonije, Zapadnog Srema i Baranje.
Pošto na pojedinim područjima nemamo dovoljno stručnjaka za adaptaciju i izgradnju,
očekujemo da u trećoj fazi realizacije ovog projekta dolazak ekspertske grupe iz Srbije i da
na područjima gdje smo već odabrali lokaciju i objekte napravimo kompletne troškovnike i
projektnu dokumentaciju za sanaciju i adaptaciju tih objekata.

Preslika, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/ 078-009.

352
 129
1994., svibanj 20.
Knin
Zapisnik sa sastanka Milana Babića i predstavnika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
SEKRETARIJAT
Knin, 20. 05. 1994. godine
ZAPISNIK
sa sastanka dr Milana Babića, ministra inostranih
poslova Republike Srpske Krajine sa predstavnicima
Međunarodne konferencije o Jugoslaviji.
predvođenim zamjenikom kopredsjednika, ambasadorom Ki Aidom472
održanog dana 20. 05. 1994. sa početkom u 12 i 15 časova
Sastanak je održan u kabinetu dr Milana Babića, ministra inostranih poslova Republike
Srpske Krajine.
Prisutni:
Gospodin Enrike Agiljar473, šef civilnih poslova sektora Jug UNPROFOR-a i njegov
politički savjetnik, diplomirani pravnik Goran Stanić, sekretar ministarstva inostranih
poslova, prevodilac gospođa Melita
Nakon izražene dobrodošlice gostima od strane dr Babića, zamjenik kopredsjednika
Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, ambasador Ki Aide krenuo je u izlaganje razloga
svog dolaska.
Ambasador Ki Aide kao glavni razlog svog dolaska ističe traženje izlaza iz ćorsokaka
nastalog oko određivanja mjesta održavanja pregovora o ekonomskim pitanjima između
Republike Srpske Krajine i Hrvatske napominjući da je obavio razgovor o ovom pitanju
i sa svojim predpostavljenim, kopredsjednicima Međunarodne konferencije o Jugoslaviji
gospodom Ovenom474 i Stoltenbergom475 koji su zauzeli stav da se do kraja nedjelje mora
pronaći izlaz iz nastale situacije, a njega obavezali da to jasno stavi do znanja i jednoj i
drugoj strani, što on ovom prilikom i čini. U slučaju da ne naiđe na razumijevanje naglašava
da će gospodu Ovena i Stoltenberga izvjestiti o neuspjehu u pregovaračkom procesu. Iako
pokazuje razumijevanje za našu političku situaciju, za naše inzistiranje na Ženevi kao mjestu
pregovora, ipak traži popuštanje sa naše strane ističući njihovu želju da budu od pomoći,
ali ponovo naglašavajući da reakcije međunarodne zajednice neće biti povoljne ako se
do kraja ove nedjelje ne nađe rješenje napominjući da je to već jasno stavljeno do znanja
gospodi Martiću476 i Mikeliću.477 Nakon toga ambasador Aide iznosi konkretan prijedlog
kopredsjednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji gospode Ovena i Stoltenberga o
kojem traži izjašnjavanje odmah i prihvatanje u cjelini.

472
Kai Aage Eide.
473 �
Enrique Aguilar.
474 �
David Owen.
475 �
Thorvald Stoltenberg.
476 �
Milan.
477 �
Borislav.

353
 Gospoda Oven i Stoltenberg predlažu:
1. Da delegacija Republike Srpske Krajine dođe u srijedu u Ženevu na razgovor sa
gospodom kopredsjednicima, uz obezbeđene sve tehničke uslove od strane kopredsjednika;
2. Da dr Babić odmah iznese predlog mjesta održavanja pregovora o ekonomskim
pitanjima, što će biti preneseno hrvatskoj strani;
3. Dolazak gospodina Stoltenberga u Knin na razgovore sa rukovodstvom Republike
Srpske Krajine.
Dr Babić se zahvalio ambasadoru Ki Aidu na ličnom angažovanju i korektnom pristupu
što je otvorilo mogućnost za otvaranje pitanja koja su nama važna i olakšala našu poziciju,
te istakao da nije sporno samo pitanje mjesta održavanja pregovora već i pitanje nadležnosti
strana koje bi učestvovale u pregovorima. Podsjećajući ambasadora Aida da smo sa Hrvatima,
unatoč potpisanog primirja, do postizanja konačnog sporazuma o miru strana u sukobu te
da bi dolazak delegacije Hrvatske na teritoriju Republike Srpske Krajine u takvoj situaciji
bio veoma problematičan, a uz to rješavanjem ekonomskih pitanja rješavaju se i određena
politička pitanja. Dr Babić dalje naglašava: “U uslovima dok nema konačnog sporazuma
o miru, Hrvati ne mogu doći na našu teritoriju. Zbog toga je naš prijedlog bio neutralno
mjesto Ženeva – sjedište Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, mjesto gdje se rješavaju
sva pitanja. “Dr Babić dalje ističe da je to stav koji su zauzeli Vlada i Skupština Republike
Srpske Krajine, te da niko od ljudi koji predstavljaju Krajinu nije ovlašten da prihvati neko
drugo rješenje. Prihvatajući prijedlog da delegacija Republike Srpske Krajine u srijedu
otputuje u Ženevu na razgovore sa gospodom kopredsjednicima Ovenom i Stoltenbergom
dr Babić je napomenuo da bi ti razgovori za Republiku Srpsku Krajinu bili veoma korisni i
imali veliko značenje.
Da bi se prevazišla nastala situacija i izbjegla blokada pregovaračkog procesa dr Babić
predlaže da se do otvaranja ekonomskog paketa otvori prostor za riješavanje humanitarnih
pitanja. Nakon zahtjeva ambasadora Aida za preciznijim tumačenjem dr Babić ističe
problem penzionera kao i neka druga pitanja, napominjući da to i jest jedna od tema koje
je ambasador Aide predložio, s tim da i Hrvati iz tog domena mogu da postave neka pitanja
za koja su zainteresovani, a što otvara mogućnost i za određivanje posebnog mjesta za takvu
vrstu pregovora.
Na pitanje ambasadora Aida koje bi to mjesto bio dr Babić kaže: “Malo mjesto koje nebi
predstavljalo problem dubine Krajine, a Hrvati ga ne bi tumačili kao utvrđivanje državne
granice; Drniš, Vrhovine, Tušilović.”
Ambasador Aide izražavajući sumnju u spremnost Hrvatske da sada uđe u razgovore o
penzijama bez ulaska u ostala pitanja iz ekonomskog paketa i to zbog svojih unutrašnjih
prilika ističe da bi o tome Hrvati bili spremni da pregovaraju tek nakon određivanja mjesta
i vremena pregovora o ekonomskim pitanjima.
Ambasador Aide: “Da li bi se moglo razgovarati i o vodi za Zadar”.
Dr Babić: “Voda za Zadar – voda za Drniš.”
Ambasador Aide: “A o gorivu?”
Dr Babić: “To je pitanje trgovine.”
Ambasador Aide: “Dajte mi odmah listu pitanja koja bi prema vašem mišljenju spadala
u humanitarna.”
Dr Babić: “Penzije, zašto ne početi od nečega. S tim bi se popunio prostor do početka
pregovora o ekonomskim pitanjima.”
Ambasador Aide: “Jedina svrha mog dolaska je otvaranje ekonomskih pregovora, to je
moj jedini mandat. Vi krivo tumačite humanitarna pitanja. Ako je to odgovor zaključujem
354
da ste vi odbili moj prijedlog. Moramo se suočiti sa poziciom u kojoj jesmo. Nisam spreman
da idem u Zagreb sa prijedlogom koji Hrvati ne žele da prihvate. O humanitarnim pitanjima
može se razgovarati samo ako bi to značilo početak pregovaračkog procesa o ekonomskim
pitanjima.
Za početak može da se krene sa penzijama ili da se ide dvosmjernim pristupom,
paralelnim razgovorima o ekonomskim i humanitarnim pitanjima, ali se strane moraju
obavezati da uđu u pregovarački proces o ekonomskim pitanjima.”
Naglašavajući kako se ovih dana navršavaju pune četiri godine kako vodi pregovore sa
Hrvatima, dr. Babić je istakao: “Do sada ni jedan naš predlog nije prihvaćen od strane
Hrvata. Mi se ne možemo prilagođavati isključivo hrvatskim interesima, da smo to činili
nas do sada nije bilo.” Nakon toga je dr Babić iznio kratku kronologiju događanja na
ovim prostorima u poslijednje četiri godine i dodato: “Mi se sigurno nećemo prilagođavati
hrvatskim interesima. Ne možemo bez potpunog mira prihvatiti da predstavnici Hrvatske
dolaze u Krajinu. Tuđman478 i hrvatske stranke su dobili podršku većine Hrvata da izađu iz
Jugoslavije i pokidaju sve ekonomske veze što je nanijelo štetu i Hrvatskoj i Krajini. S tim je
napravljen presedan ne zapamćen u ovom vijeku. Sada i Hrvati uviđaju svoje probleme zbog
toga. Mi smo spremni da počnemo ravnopravne razgovore, ali ne na reintegraciju hrvatsku.”
Nakon toga je dr Babić iznio tvrdnju da ovaj prostor prije četiri godine nije bio integrisan
hrvatski prostor već da su integracije išle na jugoslavenskom nivou navodeći kao primjer
između ostalog željeznički saobraćaj koji je bio u sastavu jugoslavenskih željeznica, naftovod
koji nije bio hrvatski već jugoslavenski kao i primjer metalne industrije iz Knina koja nije
bila naslonjena na Hrvatsku već na Kragujevac, Sloveniju, inostranstvo te konstatovao da je
hrvatski pristup ekonomskim odnosima sa Krajinom apsolutno netačan.
Nakon toga je ambasador Aide upozorio dr Babića na to da će u jednoj fazi morati
doći do normalizacije odnosa sa Hrvatskom kao i na neminovnost pregovora dr Babić je
ukazao na spremnost Republike Srpske Krajine da na ravnopravnoj osnovi pregovara sa
Hrvatskom, ali da tu Hrvati prave probleme smatrajući pregovore početkom reintegracije i
ponovio stav da nema reintegracije u Hrvatsku.
Ambasador Aide: “Sa njihovog stanovišta to je tako i oni imaju puno pravo da to kažu.
Rezolucije Savjeta bezbjednosti tu su veoma jasne.”
Dr Babić: “Rezolucije Savjeta bezbjednosti su čisto nasilje.”
Ambasador Aide: “Sa vaše tačke gledišta to može izgledati tako, ali pred nama su trenutno
ekonomski problemi, postepeno izgrađivanje povjerenja preko ekonomskih odnosa.”
Dr Babić: “Ja nisam pripremao ovakav način pregovora. Ja sam ga zatekao i prihvatio
iako lično smatram da prvo treba riješiti političko pitanje.”
Ambasador Aide: “U vašem interesu je da se prema tome ide preko ekonomskih pitanja.
Kroz ekonomske pregovore možete postići dvije stvari, prva izgradnja povjerenja, a druga
probijanja ekonomske izolacije. Morate shvatiti da nećete moći da preživite bez uspostavljanja
ekonomskih veza sa Hrvatskom. Kao početak moramo riješiti mjesto pregovora, bez toga
nema pregovora. Nudimo kompromisano rješenje: Rusku ambasadu u Zagrebu.”
Dr Babić je ponuđeno rješenje kategorički odbio.
Ambasador Aide: “Bojim se da sam na kraju svojih nastojanja. Prošle sedmice smo
gospodi Martiću i Mikeliću jasno rekli da ćemo doći još samo jednom.”
Dr Babić: “Nije rješenje da se prihvati ono što Hrvati traže.”

Franjo.
478 �

355
 Ambasador Aide: “Ja sam pokušao da vam nađem izlaz. Moj izvještaj kopredsjednicima
će glasiti da nije postignut dogovor o mjestu pregovora, da nije moguće da oni počnu u
dogledno vrijeme i da će prekinuti svoja nastojanja. Kopredsjednike ću isto tako obavijestiti
da sastanka u srijedu nema. Proces završavamo sada i ovjde.”
Dr Babić: “U kontaktima sa nama ipak ste mogli osjetiti našu želju da se naši odnosi
sa Hrvatskom riješe u interesu i Hrvatske i Krajine. Pregovore o ekonomskim odnosima
nismo uslovljavali ni sa jednom temom kao prethodnim pitanjem. Željeli smo otvoriti
pitanja o kojima se sada može razgovarati. Bez konačnog mira nema dolaska predstavnika
Hrvatske na teritoriju Krajine. Hrvatski stavovi u ovom trenutku imaju dominantno mjesto
i u posredovanju i na taj način posrednici indirektno imaju pristran stav. Možemo na dva
načina nastaviti ovaj proces: da pregovori o ekonomskim pitanjima počnu bez uslovljavanja
na neutralnom terenu ili da se kao međufaza otvori rješavanje humanitarnih pitanja kako
bi se sačuvala dosadašnja dostignuća pregovaračkog procesa i iskoristilo vrijeme dok se ne
riješi problem koji je nastao uslovljavanjem hrvatske strane da pregovore vodi isključivo na
području Hrvatske ili Krajine.”
Ambasador Aide je napomenuo da je opasku o pristranosti prečuo ističući da je on lično
uložio mnogo napora te da treba povući crtu jer razgovori o ovoj temi traju već predugo.
Dr Babić: “Greška je u priznavanju Hrvatske. Vaše države su nama odnijele domovinu,
a tjeranjem nas da budemo u sastavu Hrvatske uništile bi srpski narod. Zahvaljujem vam se
na ličnim naporima koje ste uložili, ali pristup je loš.”
Ambasador Aide: “Nemamo o čemu više da razgovaramo.”
Dr Babić se zahvalio ambasadoru Aidu na posjeti i izrazio nadu u ponovni susret.
Ambasador Aide: “Zavisi od vas.”
Dr Babić: “Kad bi zavisilo samo od nas to bi bilo dobro”.
Sastanak je završen u 13 i 30 časova.
SEKRETAR
MINISTARSTVA ZA INOSTRANE POSLOVE
Goran Stanić dipl.pr., [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

130
1994., svibanj 20.
Knin
Dopis Komisije za razmjenu zarobljenika RSK o odgodi dogovorene razmjene s RH

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
Komisija za razmjenu
zarobljenika
Broj: 06-5-424/94.
Knin, 20. maj 1994.
356
 MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
MINISTARSTVO ODBRANE
GLAVNI ŠTAB SRPSKE VOJSKE KRAJINE
OKRUŽNI ZATVOR KNIN
Predmet: Razmjena zarobljenika i prenos posmrtnih ostataka.
Na prijedlog komisije RH dogovorena razmjena zarobljenika za dan 29. maj 1994.
godine odgođena je do daljnjeg. Razlog odgode dogovorene razmjene je pogibija Johanesa
Tildera,479 Holanđanina, oficira i plaćenika u HV, što je, prema podacima sa hrvatske strane,
podiglo tenzije posebno preko medija. Zbog toga je dogovoreno da se leš Johanesa Tildera
preda hrvatskoj strani 21. maja 1994. godine na prelazu u Zemuniku u 12.00 časova.
Istoga dana održaće se i radni sastanak predstavnika komisija RSK i RH o daljnjim
aktivnostima.
Predsjednik Komisije
M.P.480 Savo Štrbac, [v.r.]

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., VSOA, reg 009 – 159, br. 1656.

131
1994., svibanj 20.
Petrinja
Obavijest SO Petrinja o ostavkama općinskih dužnosnika

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
Petrinja, 20. 05. 1994.
PREDSJEDNIKU RSK
PREDSJEDNIKU SKUPŠTINE RSK
MINISTRU ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU
MINISTARSTVU ZA INFORMISANJE
SRPSKA RADIO-TELEVIZIJA KNIN
PREDMET: Obavijest
Dana 11. 05. 1994. održana je sjednica skupštine opštine, na kojoj su predsjednica
SO, Dušanka Prečanica, podpredsjednik SO Gligo Aluga i predsjednik IS Nikola Bandur
podijelili neopozive ostavke na funkcije koje su obavljali. Razlozi za podnošenje ostavki
poznati su vam kao i široj petrinjskoj javnosti, a jedan od najvažnijih je neslaganje sa
realizacijom sporazuma o prekidu vatre sa RH. Inače se o razlozima može još govoriti zašto
će se nadamo naći prostora i vremena. Ipak nije uobičajeno da jedno kompletno opštinsko

Johannes Tilder.
479 �

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

480 �

357
rukovodstvo izabrano na prvim višestranačkim i demokratskim izborima mora otići nakon
tako kratkog vremena.
Nakon ove sjednice skupštine predstavnici političkih stranaka koje su zastupljene
u skupštinu su pozvane na konzultacije kako bi se pristupilo postupku utvrđivanja
prijedloga kandidata za nove opštinske funkcionere. Nova sjednica skupštine zakazana je za
20.05.1994. godine.
Na raniji zahtjev predsjednika klubova odbornika SDS-a Srpskih zemalja, SDP,
Grupe građana, izvršni odbor SDS-a Krajine klub odbornika SDS-a Krajine u skupštini i
rukovodstvu stranke iz Knina je predložilo predsjednici skupštine da se sjednica skupštine
odloži, što je i prihvaćeno. Informacija o odlaganju sjednice objavljena je na Radio Petrinji
18. 05. 1994. godine, a ponavljana je više puta i sljedećeg dana kada su (19. 05) o odlaganju
sjednice pismeno obaviješteni i svi predstavnici klubova odbornika.
Dana 20. 05. 1994. godine gospoda Milan Jelić i Slobodan Jujić obavijestila su
predsjednicu skupštine da SDS Srpskih zemalja, Srpska radikalna stranka, SDP i Grupa
građana organiziraju sjednicu Skupštine i da će se ona i održati. Bez obzira što po Poslovniku
Skupštine (član 10) Skupštinu može sazvati isključivo predsjednik SO (bilo po planu rada
Skupštine ili na pismeni zahtjev najmanje 15 odbornika) napred navedena gospoda su
kao pravni osnov za sazivanje skupštine naveli član 11. Poslovnika koji glasi: Predsjedniku
odnosno podpredsjedniku skupštine prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran
ostavkom ili razrješenjem.
Svakom je jasno da ovo nije i ne može biti pravna osnova za sazivanje i održavanje
skupštine, čime je dio odbornika obmanut, a iz čega nedvosmisleno proizlazi da je sjednica
skupštine opštine Petrinja održana 20. 05. 1994. godine bila običan zbor građana.
Radi otklanjanja mogućih nedoumica u javnosti predsjednica SO je za radio Petrinju
dala izjavu u kojoj su […]481 o događaju sjednice skupštine i u kojoj je osuđen ovakav način
neovlaštenog sazivanja skupštine.
Radi otklanjanja mogućih nedoumica i kod odbornika u prvom redu oni koji možda nisu
čuli da je sjednica skupštine odložena i uz upozorenje na ovako organizirana sjednica nema
legitimiteta, jer je po svim važećim propisima mora sazvati i njome rukovoditi predsjednik SO
(ili podpredsjednik u slučaju predsjednikove odsutnosti ili spriječenosti) predsjednica SO je i
odbornicima iznijela razloge zbog kojih je ranije zakazanu sjednicu skupštine valjalo odgoditi.
Osim toga na održavanju sjednice nije se moglo pristati zbog onih odbornika koji su iz
informacije o odlaganju sjednice shvatili da sjednice neće biti i nisu došli.
Ali organizatori sjednice nisu smjeli popustiti i mada svjesni nezakonitog načina
realizaciju četirimjesečnog plana smjene legalno izabranog rukovodstva, milom ili silom
valjalo je privesti kraju. I tako je skup koji je sebe nazvao skupštinom započeo i nastavi rad
podpredsjedovanjem gospodina Milana Karapandže.
Zbog uočene zabune ili zato što je bilo više pretendenata za vođenje skupa nađeno je
spasonosno rješenje i dirigentsku palicu je preuzeo Milan Begović, pod firmom najmlađeg
odbornika. Ovo bi još moglo proći da se radilo o prvoj konstitutivnoj sjednici što ovaj skup
nije bio. Pitanje kvoruma osim na početku, nije postavljeno, jer je nakon svake prozivke
prisutnih, predsjedavajući na sugestiju prisutnog građanina Milana Abramovića konstatovao
da kvorum postoji.

481
Nečitko.

358
 Slično je bilo i prilikom glasanja za izbor predsjednika Skupštine i predsjednika izvršnog
savjeta. Predsjedavajući je svaki put konstatovao da je odluka donešena jednoglasno bez
brojenja glasova i bez obzira što dio odbornika uopšte nije dizao ruku.
Posebna priča je izmjena poslovnika. U normalnoj proceduri izmjene je trebao predložiti
odbor za statutarno pravna pitanja, ali to zahtjeva određenu pravnu i demokratsku proceduru
koja je ovom skupu očigledno strana. Ista stvar se dogodila i prilikom formiranja odbora za
izbor i imenovanja. Jedan član je naprosto kooptiran, jer je sve moralo funkcionisati.
Dakle, ovaj skup koji je sebe nazvao Skupštinom, od početka do kraja je radio apsolutno
protivno Poslovniku i poznatim propisima koji uređuju skupštinsku proceduru.
Ostavke dosadašnjeg opštinskog rukovodstva nisu sporne jer su neopozive i nije bilo
razloga, osim eventualno ličnih da se sjednica SO organizuje ovako kako je organizovana.
Predsjednica SO sazvat će sjednicu Skupštine opštine što će s obzirom na promjenu
okolnosti biti tehnički teško organizirati (primjera radi, na tzv. sjednicu, 20. 05. 1994. godine
odbornici su dovedeni ili privođeni vojnom policijom, što u normalnim demokratskim
uslovima […].482 Radi poštivanja zakona, demokracije koju želimo i izbjegavanja nasilja
i pučističkih metoda izraženih ovom prilikom molim Vas da u okviru svojih ovlaštenja
poduzmete odgovarajue radnje u cilju uspostavljanja pravne države, ako ne sad i zbog ovog
što se dogodilo u Petrinji, a ono bar što se može dogoditi u neko buduće vrijeme.
S poštovanjem,
Dušanka Prečanica, dipl. pravnik [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/ 027-028.

132
1994., svibanj 22.
Knin
Izvješće SM Glina o informativnom razgovoru s Brankom Mađarcem u vezi osiguranja
naftnog crpilišta Prekopa

Rsk – Mup
Sup Glina
SM Glina
broj:08-04/3-140-int./94. ks/ssb šifrovano dx
Mup K n i n
n/r ministra
veza: vaše usmeno naređenje izdano putem telefona, dana 22. 05. 1994. godine.
Postupajući po vašoj naredbi koja se odnosi na obezbeđenje crpilišta nafte u Prekopi,
dežurni rukovodilac Stanice milicije Glina, zamjenik komandira Kraguljac Simo obavio
je informativni razgovor sa Mađarac Brankom iz Petrinje, ulica Ratkovićeva br. 94/a,

482
Nečitko.

359
direktorom dela preduzeća za održavanje naftovoda i benzinskih pumpi sa sjedištem u
Petrinji, ulica S. Milice br. 9.
U informativnom razgovoru predmetni je izjavio da je on 15. 5. 1994. godine od svojeg
ministra za energetiku i rudarstvo zatražio pismeno da ga obavesti kad može u crpilištu
“Prekopa” nastaviti sa crpljenjem nafte imajući u vidu bezbednosni faktor vezan za pokušaj
miniranja koji se predhodno dogodio. Što se tiče samog obezbeđenja crpilišta nakon
pokušaja miniranja, navodi da on lično nema nikakvih primjedbi niti od svojih saradnika
ima informacija da se crpilište ne obezbeđuje i navodi da ne zna od kud je takva informacija
dostavljena, jedine primjedbe koje su bili sa njegove strane upućene, odnosile su se na loše
obezbeđenje crpilišta nafte na području Vojnića i Vrginmosta.
Naredba koja se odnosila na obavljanje informativnog razgovora sa pripadnicima
jedinice za posebne namjene vezano za obezbeđenje crpilišta nafte u Prekopi ispoštovana
je i u razgovoru se došlo do saznanja da su isti danonoćno, 24 časa obezbeđivali navedeno
crpilište što kategorički potvrđuje i njihov komandir Komljenović Milan zvani “Daka”.
Pojedini pripadnici tvrde da su povremeno zapažali putnička vozila nn registarskog broja
koja dođu do skretanja za crpilište, a nakon toga odu u smeru Gline ili Petrinje. vjeruju da
se radilo o licima iz “Nik-a” i da ih ta lica na takav način nisu mogla zapaziti niti vidjeti
pošto se oni ne nalaze neposredno uz cestu, već kod samog crpilišta u zaklonu.
Prilikom obavljanja informativnog razgovora sa Mađarac Brankom došlo se do saznanja
da je u toku noći 21/22.5.1994. godine on obavješten od strane predsjednika vlade
gospodina Mikelića483 da će u buduće crpilište nafte pored pripadnika milicije stalno
obezbeđivati i pripadnici vojske RS Krajine, a sa crpljenjem nafte u navedenom crpilištu on
treba da nastavi 23. 5. 1994. god.
O svemu učinjenom obavješten je sekretar Sup-a.
sekretar
Nikola Bjelac M.P.484

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

133
1994., svibanj 23.
Glina
Izvješće SUP-a Glina o pojavi kriminala i prijedlog mjera za njegovo suzbijanje

Rsk-Mup
Sup Glina
Broj: 165/94.
Glina, 23. 05. 1994.
Mup K n i n
n/r ministra

483
Borislav.
484
Prijemni pečat: primljeno 22. 5. 1994. u 17,25.

360
Predmet: pojavni oblici kriminaliteta i predlog mjera
Na području Sup-a Glina može se izdvojiti nekoliko vrsta i pojavnih oblika krivičnih
djela koja po težini s obzirom na raširenost, objekte napada i posledice s aspekta društvene
opasnosti zaslužuju posebnu pažnju.
U oblasti privrednog kriminaliteta posebno raširena krivična dela su utaja poreza i doprinosa
nedozvoljena trgovina robama široke potrošnje s Muslimanima u Cazinskoj krajini. Uspeh u
prevenciji i sprečavanju ovih pojavnih oblika moguće i verovatan samo ako se obezbedi od
strane carine, financijske policije, tržišne i devizne inspekcije primena propisa iz ove oblasti i
praćenje roba od momenta ulaska u Rsk (evidentiranja) do distribucije prema potrošačima i
registrovanja u poslovnim knjigama. Složeniji i organizovaniji deo gdje su potrebna ovlaštenja
i posebne metode i sredstva (preostali deo) tretirala bi Služba javne bezbednosti s tim da je
stručno i kadrovski osposobljena i popunjena minimalnim brojem izvršilaca za suzbijanje
kriminaliteta protiv privrede kao i organi vojne bezbednosti kada se radi o graničnom pojasu.
Sledeći pojavni oblici također iz ove oblasti manifestuju se kao krađe preprodaja drvnih
sortimenata što ponekad prerasta u pustošenje šuma (drvo za ogrev uglavnom). Ugrožena
je državna i privatna imovina posebno šume koje su deo napuštenih poseda jer se to
smatra ničijim vlasništvom. Predlaže se zavođenje akcije republičkog značaja u kojoj bi bili
precizirani zadaci pojedinih ministarstava (up, šumarstvo, industrija) uključujući. Stanje je
za sada takvo da radnici javnih preduzeća šumarstva nisu u stanju organizaciono i kadrovski
preduzeti minimalne mjere zaštite i represije.
Raspolažemo informacijom da je na području Sup-a ali i šire raširena pojava uzgoja
sa canabisa i dolaženje do narkotika posredstvom pojedinih pripadnika Unprofor-a.
Procjenjuje se da bi pojave uzgajanja, preprodaje, rasturanja i uživanja narkotika mogla
poprimiti zabrinjavajuće razmjere posebno ako Unprofor u ostane duži vremenski period
što bi negativno utjecalo na zdravlje mladih a onda i obrambene mogućnosti Rsk. Predlaže
se zavođenje republičke akcije kojom bi bili precizirani zadaci školstva, zdravstva, pravosuđa,
unutrašnjih poslova i dr. službi i državnih institucija.
Severni deo opštine Glina (od Gline do Kupe) je ne naseljen ali znatno pošumljen teren
i kao takav pogodan za ubacivanje diverzantsko-terorističkih grupa verovatno od strane
lica koja potječu s tog područja. Osim toga Glina je kao administrativni centar regije
interesantno neprijateljskoj strani kao objekat političke, vojne i bezbednosne destabilizacije.
U proteklih godinu dana na području Gline izvršeno je više diverzantsko-terorističkih akcija,
a posledice su 17 poginulih lica, preko 20 ranjenih oštećenje putničkog voza i vodovoda.
Radi sprečavanja, otkrivanja a i neutralisanja ovakvog vida dejstva neprijatelja neophodno
bi bilo osposobljavanje antiterorističke jedinice do 30 lica (posebne jedinice milicije i vojne
policije) koja bi prema proceni ugroženosti bila stacionirana na određenom području i
duži vremenski period preduzimala operativno-preventivne mere. Pored toga neophodna
je saradnja vojne, državne i javne bezbednosti na kontroli lica i teritorija te prikupljanju
obavještenja koja će uspješno okončati sve dosadašnje slučajeve.
sekretar
Nikola Bjelac

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.
361
 134
1994., svibanj 23.
Knin
Analiza pojave kriminala na području SUP-a Knin i prijedlog mjera za poboljšanje rada
SUP-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KNIN
Broj: 08-01-1189/1-94.
Knin, 23. 05. 1994.g.
MINISTARSTVU UP-a RSK
K N I N
Predmet: Analiza pojavnih oblika kriminalnih događanja na području SUP-a i predlog
mjera za poboljšanje rada
– Analizirajući po strukturi ukupnu krivičnu problematiku u prvom tromjesečju o.g. kao
i prethodnih godina na području SUP-a Knin najviše je evidentirano K. D. teške krađe i
krađe, a prosjek otkrivenosti ovih K. D. je dobar.
– Učestala je pojava K. D. razbojništva i to naročito nad pripadnicima UNPROFOR-a
i drugih međunarodnih organizacija, a predmet K. D. su vozila od istih kao i oduzimanje
novca. Otkrivenost ovih K. D. je dobra.
– Na području SUP-a nedozvoljena trgovina nije toliko izražena kao na drugom području,
ali je također prisutna, a pojavljuje se u tom obliku neplaćanje poreza zbog postojanja
mnogo privatnih poduzeća koja uvoze robu na područje RSK, te istu ne prijavljuju i ne
evidentiraju u svojim poslovnim knjigama i tako izbjegavaju plaćanje obaveza i poreza. Na
graničnom prelazu “Grab” – Strmica pregledavaju se sva vozila sa kojima se roba uvozi na
naše područje a robe bez popratnih dokumenata se oduzima i vrši se krim. obrada.
– Pojava falsificiranih stranih novčanica na području SUP-a je stalna i može se reći da je
u blagom porastu, ali ne u velikim količinama.
– K. D. iz problematike opojnih droga nisu u većem broju evidentirana u ovom SUP-u,
što ne znači da ta problematika nije izražena na ovom području. Naprotiv, problematika i broj
K. D. iz oblasti opojnih droga je vrlo velik što se da zaključiti na više načina i iz više izvora.
– Zabrinjavajuća pojava na području SUP-a je veliki broj samoubistava, kao i stradanja
od minsko-eksplozivnih sredstava (kako na borbenoj liniji tako i u unutrašnjosti teritorija),
a naročito je to istaknuto na području Opštine Benkovac.
– Od 29. 03. o.g. tj. od potpisivanja Sporazuma o prekidu vatre nema ubacivanja
neprijateljskih DTG na naše područje.
– Stanje JRiM na području SUP-a je zadovoljavajuće i nema učestalog narušavanja JRM,
kao ni u većem obimu, a pojedinačni slučajevi se brzo i efikasno rješavaju, a odgovarajuće
prijave (prekršajne ili krivične) se podnose blagovremeno.
Kadrovskim promjenama na nivou MUP-a, kao i SUP-a došlo je do bitnih izmjena
u rukovodećoj strukturi SUP-a i SJB, što je izazvalo određene zastoje u kontinuiranom
radu. Popunjavanje mjesta adekvatnim licima nastavlja se rad u svim segmentima službe, a
naročito po krivičnoj problematici.
362
 – Analizom evidentiranih K. D. odnosno krivične problematike dolazi se do zaključka da
je kriminalitet u opadanju u većini pojavnih oblika.
– Glavni operativni radnici iz MUP-a će obići sekretarijat i u dogovoru sa radnicima
SUP-a, a zaduženi po istoj djelatnosti izvršit će analizu rada, kao i sačiniti plan za poboljšanje
rada i rezultata rada.
– U krim. obradi više puta javljala se potreba za upotrebom poligrafa za testiranje koji
bi nam umnogome pomogao, pa je neophodna njegova nabavka i osposobljavanje radnika
koji će sa njim raditi.
– Smanjivanje broja K. D. krađe i teške krađe je evidentno, ali treba izvršiti još bolju
preventivnu aktivnost sa pozorničko-patrolnom službom, kao i otkrivačku djelatnost.
– Kod K. D. razbojništva treba zadržati dobar trend otkrivačke djelatnosti, kao i povećati
preventivne mjere naročito saobraćajnom kontrolom vozila.
– K. D. iz oblasti nedozvoljene trgovine treba sprečavati najprije sa kontrolama i u prvom
redu na graničnom prelazu “Grab” u Strmici kao i sa iznenadnim dubinskim kontrolama
na čitavom području. G. P. “Grab” treba organizovati tako da funkcionište besprijekorno
tj. postavljanjem O. S. L. koji su besprijekorno službeni i nepodmitljivi, kao i češće
mjenjati dio sastava, radnika. Od komandira prelaza tražiti njegovu prisutnost na prelazu u
najfrekventnije vrijeme i da kontroliše rad radnika na prelazu.
Na prelazu je potrebna češća prisutnost, a po mogućnosti i stalna prisutnost radnika
drugih državnih organa nadležnih za odobrenje i kontrolu ulaska robe na teritoriju RSK
(financijske policije i carina).
Također treba staviti pod kontrolu ostale sporedne puteve koji povezuju teritorije RSK
i RS.
Treba operativno prikupljati podatke o eventualnoj pojavi šverca između građana RSK
i RH na čitavom teritoriju što je moguća pojava, jer je već bilo takvih pojava u manjem
obliku.
– Financijska policija bi trebala da na osnovu popratne dokumentacije i uvida u stvarno
stanje robe na graničnom prelazu naknadno utvrde da li su plaćene sve obaveze za robu koja
je uvežena.
– Krivična problematika vezana za falsifikovane novčanice trebala bi se rješavati
sistematizovano, odnosno na nivou MUP-a i to da se napravi analiza navedene problematike,
odredi rukovodilac koji će koordinirati akciju na nivou cijele teritorije RSK. Po planu bi
se putem sredstava javnog informisanja upoznali građani o pojavi određenih falsifikovanih
novčanica, te uzimanje osnovnih podataka od lica koja mjenjaju strane novčanice. Sve
organizacione jedinice službe (SJB i SM) bi trebali dostaviti spisak lica sa svog područja
koja bi mogla doći u obzir za rasturanje takvih novčanica (bilo da su stalno nastanjena na
tom području ili da su porijeklom sa tog područja, a žive na drugom području – naročito
u SR Jugoslaviji – stvaranje MOS evidencija). Takva lica bi trebalo operativno pokrivati, a
naročito kad dolaze na teritorij RSK. Po ovoj problematici treba ostvariti tijesnu saradnju sa
organima MUP-a Srbije i MUP-a RS.
– Teret problematike i rešavanje oko opojnih droga treba da u prvom redu podnese i
organizira SUP-a u okviru svojih org. jedinica, a u suradnji sa susjednim SUP-om, zato
što još nemamo saznanja da se na teritoiji RSK distribuiraju i proizvode teže droge, pa tu
nemamo organizirane jake kriminalne grupe koje traže organizaciju na nivou MUP-a.
Na nivou SUP-a treba izraditi plan rada po ovoj problematici, a u planu zadužiti
organizacione jedinice da prikupljaju podatke, te analizom prikupljenih podataka doći do
polazišta za provođenje obrade. Kad se dođe do podataka da opojne droge i sredstva dolaze
363
preko G. P. treba u suradnji sa radnicima koji budu zaduženi za ovu problematiku u SUP-a
vršiti detaljne pretrese vozila, lica i stanova radi pronalaska droge.
– Radi što boljeg i efikasnijeg rada svih radnika, a naročito onih koji rade u krim. obradi
trebalo bi da rukovodilac može iste nagrađivati sa određenim novčanim sredstvima (lični
dohodak uvećan do 20%). Zbog veće discipliniranosti i jačeg uvida u rad radnika iz krim.
obrade, kao i rad krim. obrade po org. jedinicama SUP-a izveštaji neposrednom rukovodiocu
treba da budu u pismenom obliku i što češćem vremenskom periodu (najmanje jednom
sedmično prema SUP-a, a radnici svom pretpostavljenom svakodnevno.
Glavni operativni radnici u MUP-a treba da su što češće u kontaktu sa načelnicima za
kriminalitet u SUP-a radi što jače i tješnje suradnje i koordinacije.
SEKRETAR:
M.P. Vujko Slobodan [v.r.]485

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 2.

135
1994., svibanj 24.
Knin
Izvješće novog upravitelja Okružnog zatvora Knin o problemima i uvjetima rada u zatvoru

Republika Srpska Krajina

OKRUŽNI ZATVOR KNIN
broj: 111/94
Knin, 24. 05. 94. god.
– Predsjedniku RSK
– Predsjedniku Vlade RSK
– Ministarstvu za pravosuđe i upravu RSK
– Predsjedniku Okružnog suda Knina
Predmet: Izvještaj
Obavještavam vas da sam postavljen za upravnika Okružnog zatvora Knin 28. 03.
1994. godine zbog nagomilanih problema i otežanih uslova rada te radne nediscipline u
Okružnom zatvoru.
Tadašnji ministar za Pravosuđe i upravu obećao mi je svu pomoć i dao puna ovlaštenja
odnosno odrešene ruke kako bi se stanje u zatvoru dovelo u red i počelo normalno raditi.
Napomenuti mi je da sam u prvim kontaktima sa radnicima osjetio da bi moglo biti
problema u radu i opstrukcije od određenog broja radnika zbog smjene dotadašnjeg
upravnika Ljubojevića.486
Međutim to me nije iznenadilo jer se tako nešto moglo i očekivati.

485
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.
486
Nikola.

364
 Prvi problemi nastaju prvim mojim čvršćim stavom prema nedisciplini i neradu u
zatvoru. Naime tadašnji ministar je pokušao da utiče ne samo raspoređivanje radnika unutar
zatvora što nisam prihvatio.
Međutim, ipak problemi nastaju dolaskom novog ministra gospodina Funduka Uroša.
Naime, zbog interesa službe a u cilju uspostavljanja discipline u radu i održanje reda u
zatvoru udaljio sam četvoricu stražara sa posla. Odmah po takvoj mojoj odluci stvara se
klima neodrživosti te odluke i da će se isti radnici vratiti na posao. Od tada određena grupa
radnika koristi bolovanje i koristi ga i dan danas, odnosno na taj način vrše opstrukciju rada
u zatvoru.
Odmah po preuzimanju dužnosti upravnika preuzeo sam određene radnje za prijem
novih radnika (stražara pripravnika).
Zatražio sam i provjere preko državne bezbednosti. Nakon dobijenih provjera poslao sam
pozive svim kandidatima radi obavljanja sistematskih pregleda. Međutim isti dan kad sam
ja slao pozive za preglede meni se uručuje dopis od ministra, kojeg je potpisao netko drugi
za ministra, da će ubuduće, radnike primati i raspoređivati ministar pravosuđa i uprave i da
im se dostavi sva dokumentacija ukoliko sam u toku prijema.
Sljedeća stvar koju mi pripremiše od dolaska gospodina Funduka za ministra je da
su raspisali natječaj za zapovjednika i dva nadzornika a da mene nisu ni konsultovali ni
obavijestili. Za natječaj saznajem iz priča radnika i na ulici. Napominjem da je postavljanje
i prijem novih radnika, po zakonu u nadležnosti upravnika. Dalje, gospodin Ljubojević se
počeo mješati i u samo raspoređivanje zatvorenika za rad.
Poslije mojih saznanja o ovakvim problemima tražio sam 23. 05. 1994. godine prijem i
razgovor kod ministra i njegova sekretarica mi je rekla da će me pozvati kad ministar bude
slobodan da me primi. Međutim, izgleda da, ministar za razgovor sa mnom nema vremena.
Sada u ovoj situaciji je došlo do toga da zatvorom rukovodi netko drugi iz Ministarstva
za pravosuđe i upravu a da ja kao upravnik figuriram kao dežurni krivac. Napominjem da
je zbog takve situacije koja se stvorila i stvara i danas ponašanje pojedinaca iz ministarstva
nezdrava klima te je popustila radna disciplina u zatvoru a mogli bi doći i do težih neželjenih
posledica u zatvoru ako se ne preduzmu hitno određene mjere u cilju stvaranja normalnih
uslova za rad.
U cilju rješavanja nastalih problema predlažem da Predsjednik RSK i Predsjednik Vlade
RSK organizuju sastanak na kojeg bi bilo pozvani još ministar za Pravosuđe i upravu,
ministar za Unutrašnje poslove, Predsjednik Okružnog suda, i upravnik zatvora.
Na tom sastanku bih upoznao prisutne sa svim problemima u zatvoru u detalje te iznio
svoje predloge i uslove za daljnji rad u zatvoru. Napominjem da je ovo potrebno što hitnije
da se obavi jer u suprotnom stvarno bi moglo doći do haosa u zatvoru.
UPRAVNIK:
Gulić Velimir

Preslika, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/113-091.

365
 136
1994., svibanj 24.
Knin
Zapisnik s 4. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 4. sjednice Vlade RSK održane dana 24. 05. 1994.
god. u Kninu s početkom u 12.10 časova.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Sjednici prisustvuju svi članovi Vlade.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g. Borislav Mikelić.
Za sjednicu je predložen slijedeći:
D N E V N I R E D:
1. Informacija o sjetvi;
2. Informacija o daljnjim pregovorima sa Republikom Hrvatskom;
3. Inicijativa za pokretanje krivičnih postupaka protiv počinioca krivičnih dijela protiv
čovječnosti i međunarodnog prava nad srpskim stanovništvom (Tuđman,487 Šeks,488
Mesić,489 Merčep,490 Bobetko,491 Glavaš492 i dr.);
4. Ministarstvo finansija;
4.1. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Službi za platni promet i
finansijsku kontrolu;
4.2. Uredba o kontnom planu i računovodstvenim iskazima za banke i druge finansijske
organizacije;
4.3. Usvajanje teksta Protokola o regulisanju jedinstvenog carinskog i spoljno-trgovačkog
sistema na području SRJ, RS i RSK;
4.4. Osnivanje JP “Državna lutrija RSK”;
4.5. Imenovanje v.d. direktora JP “Državna lutrija RSK”;
5. Ministarstvo pravosuđa i uprave;
5.1. Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi;
5.2. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi;
5.3. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima;
5.4. Informacija o oduzetim vozilima kroz carinski, prekršajni i sudski postupak;
6. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;
6.1. Nacrt zakona o platama;

487 �
Franjo.
488 �
Vladimir.
489 �
Stipe.
490 �
Tomislav.
491 �
Janko.
492 �
Branimir.

366
 6.2. Nacrt Zakona o socijalnoj zaštiti i socijalnoj sigurnosti građana;
6.3. Odluka o korištenju poslovnih prostorija i obavljanje zajedničkih poslova za
republičke inspektore rada;
6.4. Kratkoročne mjere socijalne politike u RSK za 1994. god.;
7. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;
7.1. Nacrt Zakona o građevinsko-urbanističkoj inspekciji;
7.2. Odluka o osnivanju Zavoda za ispitivanje materijala RSK;
7.3. Rješenje o imenovanju direktora Zavoda za ispitivanje materijala RSK;
8. Ministarstvo za saobraćaj i veze;
8.1. Davanje dozvole za prelaz kroz teritorijalne vode RSK (zahtjev “Dunav-agenta”);
8.2. Davanje saglasnosti za povećanje vrijednosti boda naknade za puteve;
8.3. Rješenje o imenovanju direktora JP “Željeznica Krajine” Knin;
8.4. Inicijativa za izmjenu Uredbe o plaćanju poreza na promet;
8.5. Davanje saglasnosti za realizaciju dijela državnog projekta PTT;
8.6. Informacija o radovima na mostu “Strug”;
9. Ministarstvo trgovine i turizma;
9.1. Nacrt Zakona o spoljno-trgovačkom poslovanju;
9.2. Uredba o zabrani prodaje određenih proizvoda;
9.3. Uredba o organizovanju djelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji SRJ i RS;
10. Ministarstvo za zdravlje;
10.1. Informacija o stanju u zdravstvu i zahtjev za dodatnim sredstvima;
10.2. Odluka o učešću osiguranika u troškovima zdravstvene zaštite;
11. Ministarstvo energetike i rudarstva;
11.1. Informacija o radu Komisije za kontrolu poslovanja JP “NIK” Mirkovci;
12. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
12.1. Rješenje o postavljenju pomoćnika ministra za privredni razvoj;
13. Ministarstvo kulture i vjera;
13.1. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Srpskom narodnom
pozorištu RSK;
14. Sekretarijat Vlade RSK;
14.1. Pravilnik o visini, uslovima i načinu isplate naknada materijalnih troškova
zaposlenih u državnim organima;
14.2. Odluka o iznosu dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo;
15. Ministarstvo prosvjete;
15.1. Odluka o upisivanju studenata u prvu godinu studija šk. god. 1994/95. na
univerzitetu “Nikola Tesla”;
16. Republičko javno pravobranilaštvo;
16.1. Informacija o isplatama naknada šteta porodicama poginulih boraca i ranjenicima;
17. Ministarstvo odbrane;
17.1. Program obezbjeđenja vode za stanovništvo u 1994. godini;
18. Narodna banka RSK;
18.1. Informacija o aktima donesenim od strane guvernera Narodne banke RSK;
19. Verifikacija Odluka;
19.1. Odluka o odobrenju službenog puta u inostranstvo;
19.2. Odluka o davanju na korištenje Ministarstvu odbrane prostora i materijalno-
tehničkih sredstava bivših sekretarijata za narodnu odbranu.
367
 i izmjenjen i dopunjen sa:
4.6. Imenovanje upravnika carinarnice Vukovar;
11.2. Informacija v.d. direktora “NIK-a”;
17.2. Donošenje Odluke o visini dnevnice za rezervni sastav SVK;
19.3. Zahtjev grupe novinara za put u Grčku;
20. Oprema ministarstva;
21. Informacija o posjeti biskupa Badurine493;
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
AD-1
Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je ministar Simo Šijan. On je članovima Vlade
predočio izvještaj o stanju sjetvenih radova (Prilog br. 1).
Nakon što je obrazložio izvještaj i situaciju na terenu po regijama i opštinama ministar
Šijan je na kraju svog izlaganja konstatovao da možemo biti zadovoljni rezultatima proljetne
sjetve.
Potom je ministar Milivoj Krička govorio o osiguranju goriva za sjetvu i pripremama za
obezbjeđenje potrebnih količina goriva za žetvu.
U raspravi su još učestvovali predsjednik Mikelić i ministri: Babić,494 Veselinović,495
Tanjga496 i Prijić,497 a po završetku rasprave usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj ministra Šijana uz konstataciju da je realizirano 95,5% od planiranog
što je vrlo dobar rezultat. Ministar Šijan zadužuje se da pripremi informaciju za javnost.
Sutra ujutro, vezano za pitanje pšenice u Republičkoj direkciji za robne rezerve održaće se
sastanak sa direktorom Draganom Božićem kojem će još prisustvovati predsjednik Mikelić
i ministri Šijan, Bosnić.498 Krička i Petrović.499
AD-2
Informaciju o daljnjim pregovorima sa Republikom Hrvatskom podnio je ministar
Milan Babić. On je istaknuo da sa kopredsjednicima konferencije o bivšoj Jugoslaviji nismo
postigli dogovor oko mjesta održavanja pregovora. Vlada ostaje kod svojih stavova i tu nema
odstupanja.
U međuvremenu se predsjednik Martić500 sastao sa g. Agiljarom501 koji bi trebalo da
posreduje kod g. Akašija.502 Sve je dakle u fazi mirovanja i čeka se odgovor na inicijativu
koja je išla preko Agiljara. Potom je ministar Ilija Prijić obavjestio članove Vlade da je
održan sastanak centralnih komisija u Turnju kojem je predsjedavao general Delaprel.503 On

493 �
Srećko.
494 �
Milan.
495 �
Ratko.
496 �
Rade.
497 �
Ilija.
498 �
Mile.
499 �
Branko.
500
Milan.
501 �
Enrique Aguilar.
502 �
Yasushi Akashi.
503
Bertrand de Sauville de La Presle.

368
je dao izuzetno povoljnu ocjenu za nas što se tiče povlačenja i ta ocjena otišla je do Butrosa
Galija.504
Nakon izvještaja ministra Prijića o bezbjedonosnoj situaciji govorio je predsjednik
Mikelić. On je istaknuo da Hrvatsku uopšte ne interesuju ekonomski pregovori jer
oni žele da rješe političko pitanje i pokušaće sve da nas u naredna tri mjeseca natjeraju
na reintegraciju milom ili silom. Mi ne odustajemo od svog pristupa i ne smije doći do
opuštanja. Na Vrhovnom savjetu odbrane moraćemo razmotriti mogućnost služenja vojnog
roka – 2. godine.
Potom je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija uz konstataciju da Vlada ostaje kod svojih stavova vezanih za
pregovore sa RH.
AD-3
Uvodno izlaganje po ovoj tačci podnio je sekretar Vlade Savo Štrbac. Govorio je o
aktivnostima i saznanjima Komisije za razmjenu zarobljenika i “VERITASA”. Nekoliko
dokumenata “VERITASA” otišlo je u Svijet i došlo do međunarodnog suda osnovanog od
strane Savjeta bezbjednosti za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Milicija, sudovi i
tužilaštva bi morali odraditi svoj posao vezano za krivično gonjenje hrvatskih političara nad
srpskim stanovništvom.
Ministar Uroš Funduk – nema razloga da mi ne sudimo zločince ovdje kod nas. To
je trebalo davno uraditi, još od Koranskog mosta gdje je naša milicija iz Vojnića trebala
podnijeti prijavu jer je imala sve podatke. Za sada se nebi trebalo obraćati međunarodnim
sudovima, već da to rade naši sudovi.
Ministar Rade Tanjga – tu mora biti zajednička koordinacija MUP-a, Ministarstva
odbrane i Ministarstva pravosuđa.
Ministar Ilija Prijić – ja ću odrediti čovjeka, a neka odredi i ministarstvo odbrane i
pravosuđa.
Ministar Borivoj Rašuo – stav da ne priznamo sud u Hagu jer ne prizna on nas je nerealan.
To je redovni sud koji postoji i njima bi morali da se obratimo, a drugo je specijalni sud
osnovan od strane Savjeta bezbjednosti. Imamo priliku da dodatno internacionalizujemo
cijelu stvar.
Potom je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Za sada treba voditi postupak pred našim sudovima, a da li ćemo se obratiti
međunarodnom sudu odlučiće se naknadno. Nosioci ovog zadatka su: MUP, Ministarstvo
odbrane i Ministarstvo pravosuđa. Treba započeti sa prijavama nadležnim tužilaštvima koji
će zahtjevati pokretanje istrage.
AD-4
4.1. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o službi za platni promet i financijsku kontrolu (Prilog
br. 2) koji će se shodno Poslovniku uputiti u Skupštinsku proceduru.
4.2. Donesena je

Boutros Boutros Ghali.

504 �

369
 UREDBA
o kontnom planu i računovodstvenim iskazima za banke i druge financijske organizacije
(Prilog br. 3)
4.3. Donesena je
ODLUKA
o usvajanju teksta Protokola o regulisanju jedinstvenog carinskog i spoljnotrgovinskog
sistema na području SRJ, RS i RSK (Prilog br. 4) s tim da se za realizaciju zadužuje ministar
Veselinović i direktor carina Svetozar Vinčić.
4.4. Nakon obrazloženja ministra Veselinovića donesena je
ODLUKA
o osnivanju javnog poduzeća Državna lutrija Republike Srpske Krajine (Prilog br. 5)
4.5. Donesena je
ODLUKA
o imenovanju v.d. direktora Državne lutrije RSK (Prilog br. 6)
4.6. Dana je saglasnost Vlade na
RJEŠENJE
o imenovanju upravnika Carinarnice Vukovar (Prilog br. 7)
AD-5
5.1. skinuta za iduću sjednicu Vlade
5.2. Nakon rasprave u kojoj su učestvovali predsjednik Mikelić, ministri Vojnović,505
Bolić,506 Rašuo, Petrović, Krička, Prijić, Perić, Tanjga, Veselinović i sekretar Štrbac utvrđen
je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama zakona o Vladi (Prilog br. 8) koji će se uputiti u skupštinsku
proceduru.
5.3. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima obrazložio je
sekretar Vlade Savo Štrbac. Nakon toga otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali ministri
Bakić,507 Tanjga, Petrović, Šijan i Bolić, a po završetku rasprave utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima (Prilog br. 9) koji će se uputiti u
skupštinsku proceduru.
5.4. Informaciju o oduzetim vozilima kroz carinski, prekršajni i sudski postupak podnio
je najprije direktor carine Svetozar Vinčić koji je istakao da u carini nema takvih vozila.
Ministar Ratko Veselinović – međunarodni osiguravajući zavod potražuje od nas 10 miliona
dolara štete za ta vozila. Moramo vidjeti da li su vozila carinjena u skladu sa propisima.
Predsjednik Mikelić – u vrijeme rata 1992. i 1993. mnoga su vozila ukradena u Evropi
i uvezena u Jugoslaviji. U Vukovaru su vožena na registraciji, a jedan dio u Vojnić tako
da najveći dio tih vozila ima registracije, ova dva grada. Otežavajuća je okolnost što
međunarodni osiguravajući zavod na ime ošteta potražuje od nas deset miliona dolara.
Svetozar Vinčić – predlaže da se za kola uvezena iz vana izvrši revizija saobraćajnih dozvola
jer se zna procedura kako se ona izdaje.

505 �
Milivoj.
506 �
Dragutin.
507 �
Ranko.

370
Potom je ministar Vojnović ispričao slučaj u Glini gdje su dvojici građana Gline hrvatske
nacionalnosti, koji godinama žive u Glini, bez ikakvog razloga oduzeta vozila i do danas im
nisu vraćena. Založio se za pokretanje odgovornosti onih struktura vlasti koje su dovele do
ovoga i to ne samo za navedeni slučaj u Glini već općenito.
Potom je na prijedlog ministra Veselinovića usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuje se Republička uprava carina da dostavi informaciju o poslovanju carinarnice
Vukovar gdje će se specificirati sve radnje, dokumentacija vozila, kao i lica na koja se vozila
registrovana. Po dobijanju informacije konkretizaciju će nastaviti MUP RSK koji se mora
povezati MUP-om Srbije.
Vezana za slučaj u Glini koji je naveo ministar Vojnović zadužuje se MUP i ministar
Prijić da se vozila vrate vlasnicima.
AD-6
6.1. Nakon što je ministar Slobodan Perić ukratko obrazložio radni materijal Zakona o
platama (prilog br. 10) i kratke rasprave u kojoj su učestvovali ministri Krička i Veselinović,
te predsjednik Mikelić usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Zatražiti mišljenje ministarstva pravosuđa – resor za zakonodavstvo u Iloku i po dobijanju
mišljenja kao nacrt zakona uputiti ga na javnu raspravu shodno Poslovniku Vlade.
Nosilac je ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja.
6.2. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o socijalnoj zaštiti i socijalnoj sigurnosti građana (Prilog br. 11) koji će se uputiti u
Skupštinsku proceduru.
6.3. Nakon kratkog obrazloženja ministra Perića usvojen je slijedeći
ZA K L J U Č A K
Vlada će uputiti zahtjev da im se ustupi taj prostor do definitivnog rješenja ovog pitanja.
Zahtjev će napisati ministar Perić, a potpisat će predsjednik g. Mikelić.
6.4. Ministar Perić obrazložio je kratkoročne mjere socijalne politike u RSK za 1994.
god. (prilog br. 12) i napomenuo da će ministarstvo za iduću sjednicu pripremiti prijedlog
mjera za konsolidaciju fonda penzionog osiguranja.
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Usvajaju se kratkoročne mjere socijalne politike u RSK za 1994. god.
AD-7
7.1. Usvojen je prijedlog
ZAKONA
o građevinsko – urbanističkoj inspekciji (Prilog br. 13) koji će se uputiti u Skupštinsku
proceduru.
7.2. Donesena je
ODLUKA
o osnivanju Zavoda za ispitivanje materijala RSK (Prilog br. 14)
7.3. Donesena je
ODLUKA
o imenovanju direktora Zavoda za ispitivanje materijala RSK (Prilog br. 15)
371
 AD-8
8.1. Skinuto sa dnevnog reda.
8.2. Skinuto sa dnevnog reda.
8.3. Skinuto sa dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.
8.4. Skinuto sa dnevnog reda.
8.5. Prijedlog za davanje saglasnosti za realizaciju dijela državnog projekta PTT (Prilog
br. 16) obrazložio je ministar Pađen508.
U raspravi su potom učestvovali predsjednik Mikelić, te ministri Pađen, Krička, Tanjga
i Veselinović. U raspravi je učestvovao i pomoćnik ministra Boško Vitas. G-din Vitas osim
što je obrazložio dio državnog projekta PTT za koji se traži saglasnost Vlade i odgovarao
na pitanja ministara, zatražio je i saglasnost Vlade za realizaciju nabavke i ugradnje centrale
u Mirkovcima za koji je opština osigurala sredstva i prihvatila ponudu “Pupina”,509 ali mu
nedostaje saglasnost Vlade. Po završetku rasprave usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Daje se saglasnost Vlade za realizaciju dijela državnog projekta PTT, s tim da se vezano
za opremu zadužuje delegacija na čelu sa G-dinom Boškom Vitasom da u Beogradu obavi
razgovor sa predstavnicima “Pupina” i direktora PTT Srbije G-dinom Jakšićem.
O rezultatima razgovora za iduću sjednicu Vlade potrebno je pripremiti izvještaj.
Za iduću sjednicu potrebno je uraditi program za Pakrac i ostale opštine koje loše stoje
sa telefonima.
8.6. Nakon što je ministar Pađen pročitao informaciju vezanu za radove na mostu “Strug”
(Prilog br. 17) i dodatnog obrazloženja ministra Budića na prijedlog ministra Veselinović
usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Dio sredstava koja se traže zatvoriće se i sredstava JP “Putevi Krajine” budući se u to
preduzeće ulaže 35% od cijene nafte.
Određuje se JP “Putevi Krajine” za nosioca investicije za završetak mosta “Strug”.
AD-9
9.1. Skinuto s dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.
9.2. Nakon što je ministar Bosnić510 obrazložio Uredbu o zabrani prodaje određenih
proizvoda otvorena je rasprava u kojoj je učestvovala većina ministara, a po završetku
rasprave donesen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Uredba se uslovno prihvata budući se mora doraditi i to samo do stupanja na snagu
Protokola iz tačke 4.3.
Radnu grupu za doradu Uredbe sačinjavaju ministri Bosnić, Šijan i Veselinović, a zadatak
radne grupe je da precizira minimalne cijene ispod kojih se ne može vršiti kompenzacija. U
završnom dijelu Uredbe moraju se nabrajati deficitarne robe za RSK.
9.3. Donesena je
UREDBA
o organizovanju djelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji SRJ i RS (Prilog br. 18)

508 �
Milan.
509 �
Institut “Mihajlo Pupin.”
510 �
Mile.

372
 AD-10
10.1. Informaciju o stanju u zdravstvu i zahtjev za novčanim sredstvima (Prilog br. 19)
obrazložio je ministar Đurić.511
Ministar Veselinović – ovo ne možemo riješiti iz budžeta već jedino povećanjem stope
doprinosa. Trebalo bi dostaviti izvještaj o poslovanju fonda zdravstva. Dali smo nalog za
ispitivanje poslovanja svih fondova. Moramo prisiliti banke da zbog neravnomjernog priliva
prate fondove, a među njima i fond zdravstva.
Potom je uz Zaključak da se dostavi izvještaj o radu fonda zdravstva donesena
ODLUKA
o odobravanju sredstava Republičkom fondu zdravstva Knin (Prilog br. 20)
U sklopu ove tačke ministar Đurić zatražio je davanje ovlaštenja ministru za raspored
zdravstvenih radnika jer ima područja gdje je izuzetno teška situacija sa zdravstvenim
radnicima, a na drugoj strani ima sredina gdje se pojavljuje višak.
Vezano za to donesen je
ZAKLJUČAK
Ovo je izuzetno važan problem i trebamo pristupiti oprezno. Jedini način za sada je
raspored na radnu obavezu preko ministarstva odbrane.
Ministar Đurić potom je upoznao Vladu o štrajku radnika Doma zdravlja Beli Manastir
koji traže smjenu direktora. Imenovanje direktora je u nadležnosti opštine, a ministarstvo
daje saglasnost. Vezano za naprijed navedeno usvojen je
ZAKLJUČAK
Vlada se neće miješati u navedeni slučaj budući je on u nadležnosti opštine Beli Manastir.
10.2. Nakon što je ministar Đurić obrazložio Odluku o učešću osiguranika u troškovima
zdravstvene zaštite (Prilog br. 21) usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se prijedlog Odluke i uputiti će se u Skupštinsku proceduru budući se radi o
problematici iz nadležnosti Skupštine.
Nakon ovog sjednica je prekinuta u 23.30 časova i zakazan nastavak za sutra u 9.00
časova.
NASTAVAK 4. SJEDNICE VLADE RSK 25. 05. 1994. god. s početkom u 9.40 časova
AD-11
11.1. Ministar Krička podnio je informaciju o radu Komisije za kontrolu poslovanja
“NIK-a”. (Prilog br. 22.)
Potom je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija.
Zadužuje se ministar Tanjga da se demobiliše gosp. Rkman512 koji je imenovan za člana
Komisije.
Zadužuje se ministar finansije da angažuje stručne radnike za reviziju materijalno
finansijskog poslovanja “NIK-a” (Velebit Nikola i Bijelić Čedo) i podnesu izvještaj Komisiji.
AD-12
12.1. Doneseno je

Stevan.
511 �

Branko.
512 �

373
 RJEŠENJE
O poslovanju pomoćnika ministra za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
(Prilog br. 23)
AD-13
13.1. Skinuto s dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.
AD-14
14.1. Nakon što je sekretar Vlade Savo Štrbac dao kratko obrazloženje usvojen je
PRAVILNIK
o visini, uslovima i načinu ispalte naknade materijalnih troškova, zaposlenih u državnim
organima (Prilog br. 24)
ODLUKA
o iznosu dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo (Prilog br. 25)
AD-15
15.1. Donesena je
ODLUKA
o upisu studenata u prvu godinu studija školska god. 1994/95 na Univerzitetu “N. Tesla”
(Prilog br. 26)
AD-16
Informaciju o isplatama naknade šteta porodicama poginulih boraca i ranjenicima
(prilog br. 27) podnio je Republički javni pravobranilac Radovan Majski. Potom je otvorena
rasprava, a po završetku rasprave usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministarstvo za rad, ministarstvo odbrane i Republičko javno pravobranilaštvo
da razvode varijante rješenja ovog problema i sa prijedlogom iziđu na iduću sjednicu Vlade.
Nosilac zadatka je ministarstvo odbrane.
AD-17
17.1. Program obezbeđenja vode za stanovništvo u 1994. god. (prilog br. 28) obrazložio
je načelnik RŠCZ Sava Milović.
Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Usvaja se program uz zaduženje RŠCZ odnosno ministarstvu odbrane da napravi
operativni plan i prijedlog odluka. Uz navedeno potrebno je za iduću sjednicu dostaviti
program snabdjevanja stanovništva vodom u ratu i proširiti ga na oblasti Baranje, Korduna
i Zapadne Slavonije tj. da bude obuhvaćen cijeli teritorij RSK.
17.2. Nakon obrazloženja ministra Tanjge i kratke rasprave u kojoj je učestvovao ministar
Veselinović donesena je
ODLUKA
o visini dnevnice za rezervni sastav SVU (Prilog br. 29)
Pod ovom tačkom ministar Tanjga je zatražio devizna sredstva za naredbu ometača
neprijateljskih veza, te je nakon toga donesena
ODLUKA
O odobrenju deviznih sredstava (Prilog br. 30)

374
 AD-18
Skinuto sa dnevnog reda.
AD-19
19.1. Verifikovana je
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava (Prilog br. 31.) i donesen
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministar Veselinović da za iduću sjednicu dostavi izvještaj o broju putovanja
u inostranstvo i utrošenim deviznim sredstvima za tu svrhu u zadnjih godinu dana.
19.2. Verifikovana je
ODLUKA
o davanju na korištenje ministarstvu odbrane prosta i materijalno tehničkih sredstava bivših
sekretarijata za narodnu odbranu (Prilog br. 32)
19.3. Nakon što je pročitan zahtjev grupe novinara i mišljenje ministra informisanja
(prilog br. 33) donesena je
ODLUKA
o odobrenju službenog puta u inostranstvo (Prilog br. 34) uz slijedeći
ZAKLJUČAK
Gorivo za put obezbjedit će ministarstvo informisanja, a Srpsko narodno pozorište
ustupit će grupi novinara kombi
AD-20
Donesene su slijedeće odluke:
ODLUKA
o odobravanju narudžbe osnovnih sredstava za potrebe opremanja kancelarija Ministarstva
fizičke kulture i sporta (Prilog br. 35)
ODLUKA
o odobrenju adaptacije kancelarijskog prostora (Prilog br. 36)
ODLUKA
o kupovini sredstava za rad (Prilog br. 37) uz slijedeći
ZAKLJUČAK
Za iduću sjednicu pripremiti pregled potraživanja ministarstava.
Pod ovom tačkom ministar Pađen obrazložio je zahtjev DP “Željeznice Krajine” za
osiguranje 2 000 lit. nafte dnevno za potrebe prevoza učenika vozom na svim linijama.
Potom je na prijedlog ministra Veselinovića usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Za iduću sjednicu pripremiti zakonsko rješenje kako bi se ovaj problem trajno rješio i
to na način da se cijene naftnih derivata 25% izdvaja za JP “Putevi Krajine”, a 10% za JP
“Željeznica Krajine”.
AD-21
Informaciju o posjeti Šibenskog biskupa Srećka Badurine podnijeli su ispred MUP-a
Nebojša Parković i ispred DIC-a “Veritas” Savo Štrbac koji je u svojstvu predsjednika
navedenog udruženja bio u sastavu delegacije koja se sastala sa biskupom Badurinom.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali predsjednik Mikelić, sekretar Štrbac
i ministri Bolić, Perić, Funduk, Rašuo, Tanjga i Krička, a po završetku rasprave usvojen je
slijedeći
375
 ZAKLJUČAK
Ovakav slučaj se ubuduće ne smije desiti bez znanja i odobrenja nadležnog ministarstva
i Vlade.
Predsjednik Mikelić upoznat će sa ovakvim stavom Vlade predsjednika Martića.
Prije završetka sjednice predsjednik Mikelić pročitao je izvještaj v.d. direktora JP “NIK”
Mirkovci (prilog br. 38) nakon čega je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
S obzirom da je prolongiran rok za predaju deviza bez provjere do 01. 07. 1994. god.
obaveza “NIK-a” je da devizna sredstva vrati preduzećima, a ona da ili zamjenu za dinare jer
će im u protivnom devize biti oduzete.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završena s radom u 13.20 časova.
SEKRETAR VLADE M.P.513 M.P.514 PREDSJEDNIK
SAVO ŠTRBAC, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]
BROJ: 06-5-601/94. BROJ: 05-5-317/94.
KNIN, 24. 05. 1994. KNIN, 24. 05. 1994.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

137
1994., svibanj 25.
Knin
Zapovijed Okružnog suda u Kninu za izdavanje potjernice za hrvatskim časnicima,
vojnicima i stranim dragovoljcima u redovima HV-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

OKRUŽNI SUD KNIN
NAREDBA
Istražni sudija Okružnog suda u Kninu, Lalić Željko, u krivičnom predmetu protiv okr.
JANKA BOBETKA i dr. zbog kriv. djela iz čl. 161 KZJ –u, čl. 141 KZJ-u, čl. 174. st. 2 KZ
RSK u vezi s čl. 23 st. 2. KZJ, čl. 142 st. 1 KZJ-u, i čl. 143 KZJ-u, postupajući po čl. 551
st. 1 i 2 ZKP-a, dana 24. maja 1994. g.
n a r e d i o j e:
Ima se izdati p o t j e r n i c a za okr.
ad 1. Janka Bobetka, generala – zbora, komadanta GS HV,
ad 2. Tomislava Merčepa, generalbojnika, komadanta spec. jedinica MUP-a RH,
ad 3. Mirka Norca, pukovnika, komadanta 9. brigade “Vukovi Like”,
ad 4. Agima Krsnićija,515 pukovnika, NŠ iste jedinice,

513 �
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
514 �
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
515
Načelnik stožera 9. gbr. bio je Agim Çeku.

376
 ad 5. Biće Ćanića, pukovnika,
ad 6. Štefa Škrinjarića, satnika,
ad 7. Steve Pražića, natporučnika,
ad 8. Ante Došena, natporučnika,
ad 9. Mikija Karića, satnika svih iz sastava k.-de 9. gbr.
ad 10. Josipa Krmpotića, natporučnika, zapovednika izviđ. diverz. satnije u 9. gbr.
ad 11. Johannes Tildera, poručnika, zamenika k-dira te satnije
ad 12. Miša Pettija, poručnika,
ad 13. Marijana Kušlana, stožernog vodnika,
ad 14. Ivice Jurkovića, satnika,
ad 15. Dane Šopa, poručnika,
ad 16. Tonija Stilinovića, poručnika,
ad 17. Jandre Grgorića, zastavnika,
ad 18. Mladena Vrginčeka, stožernog vodnika, te vodnika iz sastava izviđačko diverzantske
satnije 9. gbr.,
ad 19. Safeta Sadikua,
ad 20. Jare Lovrića,
ad 21. Drage Puljka,
ad 22. Luke Barišića,
ad 23. Kreše Krešimira,
ad 24. Nenada Jelušića,
ad 25. Nike Poplašena,
ad 26. Nikole Grgorića,
ad 27. Franje Grgorića,
ad 28. Jose Brleke,
ad 29. Ivana Škeca,
ad 30. Borisa Dmitrovića,
ad 31. Brice Đenanovića,
ad 32. Roka Zorića, zv. “Bjeli vuk”
ad 33. Milana Rajića, zv. “Okac”, i stranih plaćenika u HV, Mađarskog državljanina i
pripadnika vojske RH,
ad 34. Elijas Lasla,516 Njemačkog državljanina,
ad 35. Harmuta Laliga,517 Holandskog državljanina,
ad 36. Rika Gravverta,518 rođ. u Dem Halveru,
ad 37. Raumond Van Der Linden,519 rođ. u Roosendaalu,
ad 38. Andre Van Der Aart, po. u Rissenu,
ad 39. Mark Molenaar, rođ. u Amsterdamu,
ad 40. Advin Hoovens,520 rođ. u Venlo,
ad 41. Martin De Orres,521
ad 42. Joost Van Dijk, rođ. u Den Bosch, Američkog državljanina,

516
Elias Laszlo.
517
Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.
518 �
Rick Grauwen.
519 �
Raymond Van Der Linden.
520 �
Edwin Hoovens.
521 �
Martin de Peres.

377
 ad 43. Toma Chittoma,522 rođ. U Vhoopaki Lake, Sudanskog državljanina.
Okrivljenim Janko Bobetko i dr., nakon pronalaženja biće privedeni Okružnom sudu u
Kninu.
Potjernicu ima raspisati Sekretarijat Unutrašnjih poslova Knin.
O b r a z l o ž e n j e:
Pred ovim sudom u toku je istraga protiv okr. Janka Bobetka i dr. zbog kriv. djela iz čl.
161 KZJ-u, čl. 141 KZJ, čl. 174 st. 2 KZ RSK,u vezi s čl. 23 st. 2 KZJ-u, čl. 142 st. 1 KZJ-u
i čl. 143 KZJ-u.
Protiv okr. Janka Bobetka i dr. rješenjem ovog suda Posl. br. Ki-90/94, od 24 maja 1994.
g. određen je pritvor iz razloga predviđenih po čl. 191 st. 1 ZKP-a.
Kako se protiv navedenih okrivljenika vodi kriv. postupak zbog kriv. djela za koje se goni
po službenoj dužnosti i za koje se može izreći kazna zatvora preko 3 godine, te kako se okr.
nalaze u bijegu i protiv istih je određen pritvor ispunjeni su zakonski uslovi za izdavanje
potjernice.
Obzirom na izloženo na osnovu čl. 551 st. 1 i 2 ZKP-a odlučeno je kao u izreci.
U Kninu, 25. 05. 1994. g. M.P.523 ISTRAŽNI SUDIJA
Lalić Željko, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 23., kut. 24.

138
1994., svibanj 25.
Korenica
Plan mjera i zadataka za poboljšanje službe SUP-a Korenica upućen MUP-u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.524

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KORENICA
Broj: 08-02/626/94.
Korenica, 25. 05. 1994.
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KNIN
Predmet: Plan mjera i zadataka u cilju
poboljšanja službe, dostavlja se.
U prilogu akta dostavljamo vam gore navedeni plan.
Prilog: Kao u tekstu.

522
Tom Chittum.
523
Okrugli pečat: RSK, Okružni sud Knin.
524
Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin; primljeno 30. 5. 1994., org. br. 08/1-2598-1/94.

378
 M.P.525 SEKRETAR
Nikola Tepavac, [v.r.]
PLAN
MJERA I ZADATAKA U CILJU POBOLJŠANJA SLUŽBE
UVOD:
Problemi koji su do sada uočeni u redovnom obavljanju poslova, odnosno radnih
zadataka po organizacionim jedinicama SUP-a Korenica, još uvijek su prateći, a to su:
– nedostatak materijalno tehničkih sredstava,
– nepopunjenost adekvatnim kadrovima (brojno i stručno)
– slabe komunikacije, kao i saobraćajnice kojima su povezane organizacione jedinice,
– nedovoljan broj zakonskih propisa i instrukcija koje su prilagođene uslovima rata zbog
jednoobraznog postupanja.
U cilju poboljšanja funkcionisanja svih segmenata službe SUP-a Korenica, kako bi se
postigli što bolji rezultati, predlažemo po službama slijedeće:
I ODJELJENJE MILICIJE
1. U svim organizacionim jedinicama popuniti neophodna radna mjesta,
2. Na nivou MUP-a organizirati seminare,
3. Uspostaviti sistem veza na nivou SUP-a i MUP-a
4. U SJB D. Lapac i Plaški postaviti teleprintere i “specijale”,
5. Postaviti “specijale” u OM: Plitvice, L. P. Selo, Vrhovine, Udbina i Teslingrad i to
prema sjedištu SUP-a Korenica,
6. Postaviti “specijal” u OM Medak u vezu sa SJB Gračac,
7. Postaviti “specijal” u OM Nebljusi i Srb u vezu sa SJB D. Lapac,
8. Telefonski ili na drugi način uvezati:
– granični prelaz Markovac sa OM Vrhovine,
– granični prelaz Vojnovac sa SJB Plaški,
– granični prelaz Medak sa OM Medak,
9. Opremiti službu dovoljnim brojem motornih vozila i potrebnom količinom goriva
kako bi ista bila mobilna i u svakom momentu na vrijeme izašla na teren i poduzela sve
neophodne mjere i radnje,
10. Mobilisati i istrajati na animiranju pripadnika milicije da izvršavaju zadatke iz PPD,
kontrole saobraćaja i drugim akcijama od interesa službe,
11. Poboljšati u svakom pogledu saradnju sa civilnim i vojnim organima, boljim
komuniciranjem putem depešnog sistema, obaveznog izvještavanja i dostavljanja podataka
od interesa za službu.
12. Rad odsjeka za pogranične poslove manifestuje se najviše kroz operativno praćenje
i prikupljanje podataka u pograničnim područjima, izvještavanju o prolazu humanitarnih
konvoja, te prelazu robe i putnika preko teritorije RSK,
13. Saobraćajna preventiva zastupljena je svakodnevnom postupanju, ali ne u mjeri
i obimu u kome bi se trebalo djelovati preventivno, jer su tehničke mogućnosti veoma
skromne,

525
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Korenica.

379
 Raspolaže se sa malim brojem službenih vozila, uređaji za kontrolu brzine (radari) se ne
koriste uslijed nemogućnosti naplate novčane kazne na licu mjesta jer nedostaju mandatni
blokovi.
Kontrola i regulisanje saobraćaja uglavnom se vrši punktovno, a manje u pokretu sa
vozilima zbog ograničenih količina goriva kao i nedostatka vozila. U narednim ljetnim
mjesecima, kontrola će biti vršena i motociklima zbog veće efikasnosti i bolje preventive.
II ODJELJENJE ZA SUZBIJANJE KRIMINALITETA
Zbog povećanja kriminaliteta u ovoj godini prioritetan zadatak svih organizacionih
jedinica je slijedeći:
1. Poduzeti mjere i radnje kako bi se poboljšao rad operativne službe, te suzbio očekujući
kriminalitet. Prioritet se daje otkrivanju krivičnih djela protiv imovine i to teškim krađama
i krađama, koje čine znatan procenat ukupnog kriminaliteta.
2. Poduzeti opširne akcije u cilju sprečavanja i otkrivanja ratnih profitera u svim
segmentima,
3. Pripremiti provedbene planove i prikupiti obavještenja o aktivnostima pojedinaca koji
žele onemogućiti otkrivanje privrednog kriminala,
4. Opremiti kriminalističko-tehničku službu potrebnim tehničkim i drugim sredstvima
koja su neophodna za obavljanje iste,
5. Održati bar jednom polugodišnje sastanak sa javnim tužiocem i pravosudnim
organima kako bi se komuniciranjem i razmjenom mišljenja otklonili određeni nedostaci u
sastavljanju krivičnih prijava i drugih eventualnih nejasnoća,
6. Popunjavati Odjeljenje sa stručnim kadrom koji je još uvijek deficitaran. Potrebno
je istaći da veći dio ovih poslova obavljaju radnici sa srednjom stručnom spremom, tj.
milicionari bez ranijeg praktičnog iskustva na operativnim poslovima.
7. Sljedeći izraženi problem je koordinacija operativnog rada između Odjeljenja SUP-a i
SJB, a naročito slabosti sistema veza, pa se često dešava da odjeljenje nije upoznato sa radom
SJB, a linijski je nadređen pa često dolazi do preklapanja poslova, što predstavlja objektivnu
teškoću.
III ODJELJENJE ZA UPRAVNE I DRUGE UNUTRAŠNJE POSLOVE
U zakonitom postupanju Odjeljenja po organizacionim jedinicama uočeni su problemi
koji su od uticaja na uspješan rad u predmetu podnesenih zahtjeva od strane građana i
drugih fizičkih i pravnih lica. Obim poslova je vrlo velik, posebno poslovi određivanja
JMBG, izdavanja ličnih karata, vozačkih i saobraćajnih dozvola, zatim poslovi oružja i
putnih isprava iz razloga velikog broja izbjeglica i raseljenih lica koje su po raznim osnovama
ostale bez ličnih dokumenata.
U gore pomenutim službama ne raspolažemo dovoljnim brojem zakonskih propisa
i autentičnim tumačenjima koji bi bili prilagođeni novonastaloj situaciji, zbog čega nije
moguće jednoobrazno postupanje niti ekspeditivno postupanje sa svim strankama.
Izražen je nedostatak svih obrazaca i formulara koji se koriste u upravi, a za kojima je
uporedo iskazana potreba zajedničkoj službi MUP-a, što predstavlja otežavajuću okolnost u
radu. Također je navedeno odjeljenje još u prošloj godini trebovalo pečate za ovjeru javnih
isprava, a iste nismo dobili, te još uvijek koristimo pečat SUP-a Knin, što nije u skladu sa
zakonskim propisima.
Za odsjek analitike i informatike neophodno je izraditi jednoobrazne obrasce za
prikupljanje podataka iz oblasti:
380
 1. Poslovi suzbijanja kriminaliteta
– podaci i informacije o prijavljenim krivičnim djelima,
– podaci o prijavljenoj osobi kao izvršiocu krivičnih djela,
– lični opis učinioca krivičnog djela,
– legitimirane sumnjive osobe,
– podaci o centralnim i lokalnim potjernicama, i objavama za licima,
– podaci o raspisanim centralnim i lokalnim objavama o ukradenim, izgubljenim ili
nađenim predmetima,
– licima pod pojačanim nadzorom,
– određenim krajinskim i stranim državljanima.
2. Poslovi bezbjednosti saobraćaja
– podaci i informacije o vozilima na motorni pogon, priključnim vozilima i vlasnicima,
– podaci o saobraćajnim nezgodama.
3. Poslovi protupožarne zaštite
– podaci i informacije o požarima i eksplozijama,
4. Upravni poslovi
– podaci i informacije o oružju i vlasnicima oružja, nevažećim putnim ispravama,
određenim kategorijama stranaca, te prijavi boravištu stranaca u prolazu (turisti),
5. Kadrovski poslovi
– podaci i informacije o radnicima SUP-a Korenica.
6. Materijalno financijski poslovi
– podaci o ličnim dohocima radnika SUP-a,
– podaci o osnovnim sredstvima.
7. Zajednički poslovi
– evidencija opreme.
U vezi izloženog neophodna je saradnja sa svim SUP-ovima na područjima RSK kao i
Ministarstva unutrašnjih poslova u cilju definisanja istih.
Izraditi snimak postojećeg stanja koji bi bio osnovica za elektronsku obradu podataka.
Izraditi idejni projekt u kojem se predlažu rješenja konkretnog problema mjerama EOP-a
na osnovu čega bi se išlo na realizaciju.
Izraditi programske zahtjeve programerima.
Propisati načine obrade.
Propisati metode prikupljanja i unosa podataka za indirektne izvršioce.
IV ODJELJENJE ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE
Analizom stanja po pitanju tehnike i materijalne opremljenosti, došli smo do pokazatelja
koji govore o nedovoljnoj i materijalnoj opremljenosti prevoznim sredstvima, sredstvima
veze, opremom i ostalim tehničkim pomagalima.
Slijedeći izražen problem jeste odgovarajući radni prostor u smislu uređenja kancelarija i
postavljanja funkcionalnog namještaja, jer bez tehničke i materijalne opremljenosti od iste
ne možemo očekivati efikasan i profesionalan rad.
U prvom redu potrebno je kupiti specijalno vozilo “Marica” za svaku SJB, a isto tako
kupiti gume i rezervne dijelove za postojeći vozni park koji je u vrlo lošem stanju.
Sredstva veze neophodno je opremiti sa bar još jednim teleprinterom.
381
 S obzirom na ustavnu odredbu, da je službeno pismo ćirilica, za potrebe Sekretarijata,
potrebno je kupiti još najmanje 4 (četiri) ćirilične mašine, a isto tako od velikog značaja je i
uvođenje opreme za AOP (kompjuteri).
U okviru Sekretarijata potrebno je osposobiti kantinu za koju imamo adekvatan prostor
koju je nužno opremiti odgovarajućim tehničkim sredstvima kao i osposobljavanje parking
prostora za službena vozila Sekretarijata.
Što se tiče kadrova, Sekretarijat je još uvijek deficitaran sa stručnim kadrom, a naročito
kadrom sa visokom stručnom spremom, što je prioritetan zadatak prilikom zapošljavanja
istih na odgovarajuća radna mjesta.
ZAKLJUČAK
Na osnovu iznesenog, a sve u cilju poboljšanja službe SUP-a Korenica, po svim
Odjeljenjima i organizacionim jedinicama neophodno je poduzeti slijedeće:
– povećati količine goriva,
– obezbediti nabavku rezervnih dijelova, ulje za vozila i antifriza za predstojeću zimu,
– obezbediti jednoobrazne obrasce za sve službe i organizacione jedinice,
– obezbediti jednoobraznu uniformu,
– obezbediti određen broj prostorija i to proširenjem zgrade SUP-a Korenica kao i ostalih
organizacionih jedinica,
– staviti u funkciju kantinu SUP-a,
– centralu sa kojom raspolaže ovaj SUP prilagoditi potrebama istog, jer postojeća nije
adekvatna i ne može pokriti teren s obzirom na veliku dislokaciju.
M.P.526 S E K R E T A R
Nikola Tepavac, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 2.

139
1994., svibanj 26.
Kostajnica
Zahtjev Odsjeka Sisak – Caprag Ministarstva obrane RSK za osiguranjem smještaja
stanovništva u slučaju evakuacije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO ODBRANE
ODSEK SISAK-CAPRAG
Broj 23/7-23 INT
26. 05. 1994. god.
OPŠTINSKI ŠTAB C.Z.
KOSTAJNICA

526
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Korenica.

382
Predmet: Smještaj stanovništva u slučaju evakuacije 2 stepena
Molimo Vas da nam obezbedite smještaj za stanovništvo u slučaju evakuacije drugog
stepena koja je predviđena u koliko dođe do probijanja obrambenih linija naše vojske, koja
bi se morala povući na rezervne položaje u dubinu teritorija. Prema prethodnom dogovoru
stanovništvo bi bilo smješteno u sela Umetići, Knezovljani, Borojevići, Komogovina.
Evakuisalo bi se:
– trudnica – 21
– majke i djeca do 10 god. – 693
– djeca od 10-14 god. – 145
– stari i iznemogli – 395
M.P.527 NAČELNIK ŠTABA:
Očigrija Milisav, [v.r.]
Dostavljeno:
1x Naslov
1x Arhiva

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-DASK, 599., kut. 2.

140
1994., svibanj 30.
Beograd
Obavijest direktora poduzeća “Inox Krajina” iz Beograda Ministarstvu prosvjete RSK o
organizaciji ljetovanja u Grčkoj za djecu iz osnovnih škola RSK

INOX KRAJINA
EXPORT – IMPORT
PREDUZEĆE ZA PROIZVODNJU,
PROMET I POSLOVE SA P.O. BEOGRAD
11070 BEOGRAD, Karađorđeva 91/1
TELEFON: 011/658-004, 011/640-959
TELEFAX: 011/688-443
ŽIRO –RAČUN: 60812-601-179289 SDK BGD.
Vaš znak:
Naš znak: N/L. D/Đ.
Datum: Beograd, 30. 05. 1994.
MINISTARSTVO ZA PROSVETU R.S.K.
KNIN
N/R Gosp. Jovana Tošića
FAX: 0780/60-217

527
Okrugli pečat: RSK, Opštinski štab CZ, Sisak-Caprag.

383
Poštovana gospodo,
Obavještavamo Vas, da sam u toku realizacije i organizovanja ljetovanja djece Osnovnih
škola Krajine u Grčkoj. Grci su voljni prihvatiti određeni broj djece Krajine, o svom trošku
a prema svojim mogućnostima iz humanitarnih i zbližavanja dvaju pravoslavnih naroda
razloga.
Da bi ovo sproveli u djelo tražim Vašu saradnju i koperativnost. Moja zamisao i želja da
pod parolom “Ratna djeca Krajine”, iz rubnih sela Krajinske granice i to: Osnovna škola
ĐEVRSKE, VARIVODE, BRATIŠKOVCI i BRIBIRSKE MOSTINE, otputuju na
desetodnevno ljetovanje u Grčku.
– Ukupan broj djece 150 do 200 i to: treći, četvrti i peti razred osnovne škole.
– Sa djecom mogu putovati samo po jedan nastavnik iz svakog razreda ili na dvadeset djece
jedan nastavnik.
– Troškove prijevoza djece od Beograda do Grčke snosi moja firma.
Očekujem od Grčkih organizatora zvanični dokument koji ću Vam proslijediti čim ga
dobijem.
Srdačan pozdrav.
M.P.528 GENERALNI DIREKTOR
Neven Ležaić, [v.r.]

Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 17.

141
1994., svibanj 31.
[Benkovac]
Zaključci proširenog predsjedništva SO Benkovac o političko-sigurnosnoj situaciji na
području općine

Na osnovu člana 12. Statuta opštine Benkovac, prošireno Predsjedništvo Skupštine opštine
Benkovac uz učešće predsjednika IS SO Benkovac, poslanika u Skupštini RSK sa područja
opštine Benkovac, zamjenika komandanta 92. MT brigade, komandanta 3. pješadijske
brigade, pomoćnika komandanta za pozadinu 7. Korpusa, načelnika SJB Benkovac i drugih
najodgovornijih oficira SV RSK u jedinicama na području opštine Benkovac na svojoj 2.
sjednici održanoj 31. aprila 1994. godine donosi sljedeće
ZAKLJUČKE
o političko-bezbednosnoj situaciji na području opštine Benkovac
1. Predsjedništvo Skupštine opštine traži da se hitno pristupi inženjeriskim radovima
radi utvrđivanja linija odbrane. Radi izvođenja navedenih radova i utvrđivanja linija prvog,
drugog i trećeg reda potrebno je hitno osposobiti svu inženjerisku mehanizaciju, obezbjediti
određena novčana sredstva i određenu količinu goriva. Predsjedništvo skupštine opštine

528
Okrugli pečat: Preduzeće za proizvodnju nameštaja, brodske opreme i okova, transport i export-import
poslova sa P.O., Inox Krajina, Beograd.

384
traži od Glavnog štaba SV RSK, Predsjednika republike i Vlade da se hitno za navedene
radove obezbjede određena novčana sredstva i potrebna količina goriva. Precizni podaci o
potrebnom gorivu i novčanim sredstvima potrebnim za inženjeriske radove dostavit će se
nadležnim organima naknadno.
2. Predsjedništvo Skupštine opštine konstatuje da je moral boraca na benkovačkom
frontu zabrinjavajuće loš. Na to svakodnevno utiču brojni nerješeni problemi boraca, vojnih
invalida i porodica poginulih boraca. Posljednji događaji oko isplate novačnih naknada
zaoštrili su stanje do takvih razmjera da cjele jedinice postavljaju ultimatume o napuštanju
položaja, međusobno se razračunavaju i sl. Predsjedništvo Skupštine opštine Benkovac
smatra da je nedopustivo da borac na prvoj borbenoj liniji ima daleko najmanju plaću od
svih zaposlenih radnika danas u RS Krajini, da nema adekvatnu uniformu, da nema cigarete
i da je najvećim djelom prepušten sam sebi. Sve to drastično pogoršava borbenu gotovost i
zato se traži:
a) isplata novčanih naknada svim pripadnicima SV RSK koji su trenutno mobilisani po
sistemu tri dinara na dan za sve dane u mjesecu bez obzira dali je borac bio na položaju ili
na redovnom odmoru,
b) isplata novčanih naknada ratnim invalidima i porodicama poginulih boraca po
sistemu kao i borcima na frontu sve dok se njihov status ne rješi kod nadležnog organa za
boračko-invalidsku zaštitu,
c) brže i efikasnije rješavanje invalidskih i porodičnih penzija i drugih prava ratnih
invalida i porodičnih penzija,
d) donošenje Zakona o uvođenju ratnog poreza ili raspisivanje zajma za odbranu RSK
čiji bi cilj bio sistemsko rješavanje statusa boraca na način da Srpskom borcu i njegovoj
porodici mora biti obezbeđen egzistencijalni minimum i da se obezbjede sredstva za punu
borbenu gotovost SV RSK za odbranu od agresije. Polazeći od činjenice da je odbrana
zemlje prvi i bezuslovni cilj opštinski organi u Benkovcu su donijeli odluku o uvođenju
ratnog doprinosa. Međutim ubrzo se pokazalo da opština ne raspolaže sa mehanizmima
za realizaciju navedene odluke i jedino rješenje je donošenje zakona za cjelo područje
RSK. Neodrživo je stanje da npr. lica koja pružaju prevodilačke usluge UNPROFORU,
iznajmljuju stambeni prostor i sl. primaju naknadu i po 600 – 700 DM mjesečno ili vlasnici
privatnih radnji zarađuju visoke dobiti, a da borac u rovu istovremeno od novembra prošle
godine do danas primi svega 45 din. ili da inženjeriska jedinica nema minimalnu količinu
goriva za utvrđenje položaja,
e) pravno regulisanje imovine bivše JNA na način da se o navedenoj problematici donose
Zakon kojim bi se sva imovina bivše JNA prenijela na SV RSK. Pored ostalog to bi bilo
značajno za vojno-stambenu oblast jer su vojni stanovi uglavnom nasilno useljeni a oficiri SV
RSK, borci, invalidi rata i porodice poginulih boraca su stambeno nerješeni. Donošenjem
Zakona SV RSK bi postala vlasnik navedenih stanova i time bi se stvorila pravna osnova
da vlasnik pokrene zakonite postupke za ispražnjenje nelegalno useljenih stanara i njihovu
dodjelu pripadnicima SV RSK.
3. Potpisivanjem tzv. “Zagrebačkog sporazuma” pripadnici UNPROFOR-a iznose
tumačenja da su dobili neograničenu slobodu djelovanja na našim prostorima. Po
ponašanju UNPROFOR-a evidentno je da su oni predvodnici specijalnog rata protiv RSK
koji je inteziviran prekidom oružane borbe. Zato Predsjedništvo SO Benkovac traži da se
na republičkom nivou sve preduzme da se pripadnici UNPROFOR-a izmjeste iz dubine
385
teritorije RSK i u potpunosti rasporeda na linije razgraničenja, da se reguliše pitanje naplata
putarine, korištenja objekata i sl.
4. Predsjedništvo najenergičnije traži da se sve poduzme da se izvrši revizija linije
razgraničenja na području opštine Benkovac, a posebno se to odnosi na strateški važne kote
kao što je Petrim te selo Stabanj i Kakma te da selo Smoković i srpska naselja koja gravitiraju
selu Smoković u cjelosti budu unutar zaštićene zone. Predsjedništvo traži da netko od
učesnika tzv. Zagrebačkog sporazuma dođe na zakazanu sjednicu Skupštine opštine 6.
06. 1994. godine kako bi odbornicima neposredno izložio odredbe toga Sporazuma, po
mogućnosti Aco Drača koji najbolje poznaje područje opštine Benkovac,
5. Hitno je potrebno temeljito obezbjediti granicu RSK kako bi se sprečio ulazak sa
hrvatske strane. Naime u zadnji mjesec dana zabilježena su dva potpuno slobodna i
neometana ulaska u Benkovac građana Hrvatske nacionalnosti sa teritorije Hrvatske. Po
istom sistemu sasvim je moguće da uđu i terorističke grupe i izazovu tragične posljedice.
Također potrebno je i po dubini teritorija uspostaviti kontrole, obezbjediti vitalne objekte
i sl.
6. Predsjedništvo SO traži da se odmah zabrane i onemoguće susreti naših građana sa
Hrvatima na graničnim linijama koji su i na Benkovačkom području u zadnje vrijeme
učestali. Smatramo da su ti susreti na kojima se vrši nedozvoljena razmjena roba i trgovina
višestruko štetni za RSK.
7. Predsjedništvo SO traži objašnjenja od nadležnih vojnih vlasti za smjene nekih oficira
SV RSK u 92. MT Brigadi i 3. pješadijskoj brigadi čija je zona odgovornosti na području
opštine Benkovac. Također traži se objašnjenje u vezi nedavnog pokušaja premještanja
određenog broja tenkova i druge borbene tehnike sa područja opštine Benkovac.
8. Pokreće se inicijativa za efikasniji rad pravosudnih organa u cilju jačanja borbenog
morala srpskih boraca i ukupnog jačanja borbene gotovosti SV RSK. Posebno se traži
efikasniji rad pravosudnih organa po pitanju krivičnog gonjenja i osude dezertera, raznih
ratnih profitera i lopova.
9. Osniva se delegacija Skupštine opštine Benkovac u sastavu: Dr Stevan Vukša,
predsjednik SO i poslanik, Rajko Ležaić, dipl. ing. predsjednik IS SO i poslanik, Marko
Atlagić, prof. poslanik, Mirko Gagić, dipl. ing., poslanik, ppuk. Bajat Velimir, komandant
3. pješadiske brigade, ppuk. Uzelac Mirko, komadant 92. MT Brigade, Gagić Bogdanom,
načelnik SJB Benkovac i Boško Dražić, komadant spec. jedinica. Zadatak pomenute
delegacije je da traži prijem kod predsjednika RSK, komadanta GŠ SV RSK, predsjednika
Vlade RSK, ministra odbrane i ministra finansija u Vladi RSK, ministra unutrašnjih poslova
i ministra za pravosuđe i upravu, te da usmeno izlože navedene zaključke i traže njihovu
realizaciju.
10. Ovi zaključci sastavljeni su u broju _____ primjeraka i imaju oznaku strogo
povjerljivog dokumenta.
PREDSJEDNIŠTVO SKUPŠTINE OPŠTINE BENKOVAC
Broj: 01-89/2-94. M.P.529 Predsjednik:
Benkovac, 31. 05. 1994. godine Dr Stevan Vukša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., SO Benkovac, kut. 1.

Okrugli pečat: RSK, SO Benkovac.

529 �

386
 142
1994., lipanj 2.
Knin
Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti američke delegacije području
bivše Jugoslavije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
RESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08/2-615/94.
Knin, 02. 06. 1994.
– PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
– PREDSJEDNIK VLADE RSK
– MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK
Predmet: UNA – USA delegacija, posjeta područjima bivše Jugoslavije.-
Dana 05. 06. 1994. godine (nedjelja) Knin će posjetiti delegacija UNA – USA. Delegacija
predstavlja organizaciju SAD pri UN u Nju Jorku530, a sačinjena je od visokih funkcionera
različitih profila, eksperata za politička, vojna, tehnička i ekonomska pitanja. Radi se o
ljudima sa možda najvećim uticajem na formiranje budžeta za mirovne operacije UN.
Program posjete obuhvata prije svega radni sastanak 03. 06. 1994. godine sa ambasadorom
Hrvatske, Bosne i Srbije i Makedonije sa visokim zvaničnicima UN. Delegacija je prethodno
obišla mirovne misije u Kambodži, Somaliji, Salvadoru i na Golanskoj visoravni. Prvi radni
dan na području bivše Jugoslavije je u Zagrebu u susretu sa predstavnikom Generalnog
Sekretara UN Jasuši Akašija531 i komandantom UNPROFOR-a De La Prelom532, te večera
sa domaćinom ambasadorom Galbrajtom533. Prvi zvanični sastanak sa predstavnicima iz
vlasti bivše Jugoslavije je planiran za 05. 06. 1994. godine u Kninu sa predstavnicima RSK,
uz posjetu Kenijskom i Kanadskom bataljonu u Medačkom džepu, a isti dan i večera sa
predstavnicima Vlade RH u Zagrebu.
Dana 06. 06. 1994. godine delegacija ide u Sarajevo na sastanak i večeru sa zvaničnicima
“Bosanske Vlade”. Zavisno od mogućnosti namjeravaju isti dan posjetiti Mostar, ako ne
bude moguće, vraćaju se u Zagreb.
Dana 08. 06. 1994. godine delegacija ide u posjetu BJR Makedoniji i ima razgovor i radnu
večeru sa njihovim zvaničnicima.
Dana 09. 06. 1994. godine delegacija ide u Beograd gdj će imati sastanak sa licima koja im
organizuje koordinator Civilnih poslova u Beogradu. Poslije podne istog dana se vraćaju u
Zagreb na završne razgovore sa Akašijem i ostalim UN zvaničnicima, a 10. 06. 1994. godine
ujutro putuju iz Zagreba za Beč.
Napominjemo da se radi o ljudima sa izuzetno visokim uticajem u UN i sa uticajem na
odluke, te da imaju VIP (veoma važne ličnosti) tretman.

530
New York.
531
Yasushi Akashi.
532
Bertrand de Sauville de La Presle.
533
Peter Galbraith.

387
Prilog: spisak članova delegacije.534
Za NAČELNIK RESORA
Drača Aco
M.P.535 [………, v.r.]536

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

143
1994., lipanj 2.
Vukovar
Zahtjev Republičkog javnog tužiteljstva iz Vukovara Općinskom javnom tužiteljstvu u
Korenici za informacije o nezakonitim radnjama u NP “Plitvička jezera”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

REPUBLIČKO JAVNO TUŽILAŠTVO M.P.537
VUKOVAR
Broj: KTR-20/94.
Vukovar, 2. juna 1994. god.
OPŠTINSKO JAVNO TUŽILAŠTVO
KORENICA
Predmet: obaveštenje,
traži se
Požurujemo dopis od 16. maja 1994. broj KTR-20/94. koji glasi:
Ovo tužilaštvo dobilo je informaciju o vršenju pljačke objekata i postrojenja, vlasništvo DP
“Plitvice” od strane raznih subjekata. Takođe je dobilo informaciju da je DP “Plitvice” o
tome upoznalo OJT Korenica i SUP. Sledom gore navedenog, potrebno je da nam HITNO
dostavite informaciju o tome što je učinjeno da se spreče nezakonite radnje odnosno, da bi
se zaštitilo uništavanje Nacionalnog parka Plitvička jezera.”
Traženu informaciju dužni ste dostaviti u roku od 8 dana.
REPUBLIČKI JAVNI TUŽILAC
Trošić Milorad, [v. r.]
Dostaviti: M.P.538
1. OJT Korenica
2. Predsedniku RSK Knin – lično
3. Ministarstvu unutrašnjih poslova RSK Knin
4. SUP Slunj

534 �
Priređivači su izostavili popis delegacije.
535
Okrugli pečat: MUP RSK, Resor državne bezbjednosti, Knin.
536
Potpis nečitak.
537
Prijemni pečat: RSK, Služba Predsednika Republike, Knin; primljeno 14. 6. 1994., broj: 03-2-553/94.
538
Okrugli pečat: RSK, Republičko javno tužilaštvo, Privremeno sedište u Vukovaru, Knin.

388
5. SUP Plaški
6. Arhiva – ovde.

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 261.

144
1994., lipanj 3.
Knin
Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku i ministru unutarnjih
poslova RSK o djelovanju stranih organizacija u Zapadnoj Slavoniji

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
RESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08/2 – 629/94.
Knin, 03. 06. 1994.
– PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
– MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK
Predmet: Aktivnosti stranih organizacija na području Zapadne Slavonije.-
Na području Zapadne Slavonije ponovo oživljavaju aktivnosti u okvirima raznih
takozvanih programa za socijalni i ekonomski razvoj vođenih od strane Biroa UN u Beču kao
i do sada. Također se u sklopu istih programa ponovo pojavljuje humanitarna organizacija
“Care” (Briga) kao i prošlog ljeta. Biro UNOV iz Beča je odnedavno počeo raditi anketu
u okviru programa “100 kuća”, te dijeliti zahtjevne formulare za dodjeljivanje kredita za
obnovu kuća. U formularima se od podnosioca zahtjeva traže sledeći podaci:
– generalije
– status zaposlenosti i plaća u DM
– eventualna zarada od poljoprivrede
– broj uzdržavanih članova porodice
– adresa kuće i tko je sad koristi
– kategorija oštećenja(1-4)
– način otplate (gotovina, materijal, rad)
– najvažniji radovi na kući
Osim ovih podataka podnosilac je dužan zahtjevu priložiti i sledeće dokumente:
– iskaznica (vrsta i broj)
– potvrda ličnog dohotka
– potvrda procjene štete
– potvrda o broju članova obitelji
– specifikacija materijala
– potvrda vlasništva (ili zamjena dokumenata iz opštine)
389
Na kraju formulara je napomena da kredit neće biti isplaćivan u gotovini već u kuponima
za materijal i stručnu pomoć. U potpisu formulara je “Pakrac grad u obnovi”. Nosilac ove
akcije uz UNOV – Biro Beč je i organizacija “CARE” za Austriju.
Ove akcije se predstavljaju kao humanitarne akcije, a izvode ih dobrovoljci iz više zapadnih
zemalja. Do sada su već učestvovali (uglavnom na hrvatskoj strani) dobrovoljci iz Belgije,
Kanade, Njemačke, Velike Britanije, Holandije, Italije, Španije i Švicarske, a očekuje se
uključivanje dobrovoljaca i iz drugih zemalja.
Dobrovoljci su starosti od 19 do 47 godina, raznih zanimanja, a ostaju 2 do 3 nedjelje, neki
i duže. Među dobrovoljcima se pojavljuje i Tomi Metju Varga,539 Kanada, koji je ostvarivao
kontakte sa Veljkom Džakulom i Josipom Manolićem i u njegovoj pratnji je dobrovoljac iz
Beograda Pavlović Zoran o kome za sada nemamo nikakvih saznanja.
Od strane građana RSK u akciji su uključeni Mladen Kulić i Veljko Džakula sa svojim
saradnicima. Nedavno je grupa švicarskih državljana zatražila dozvolu za posjetu srpskom
dijelu Pakraca na kraće vrijeme da bi razgovarali sa Veljkom Džakulom koji za to ima
odobrenje Vlade RSK isposlovano posredstvom izvršnog savjeta Pakrac Obrada Ivanovića.
Grupa švicarskih državljana broji jedanaest članova mahom pripadnika raznih švicarskih
humanitarnih i mirovnih organizacija, te članova švicarskog Parlamenta.
Ovakva aktivnost je višestruko opasna. Osim klasičnog obavještajnog rada, zadatak ovakvih
“humanitarnih organizacija” je da na perfidan način navikavaju stanovništvo na suživot uz
stalna obećanja o velikoj materijalnoj pomoći koju je Zapad spreman isporučiti ako dođe
do trajnog mira u Zapadnoj Slavoniji.
NAČELNIK RESORA
M.P.540 Drača Aco, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

145
1994., lipanj 3.
Plitvička Jezera
Osvrt generalnog direktora DP-a “Plitvice” na izvješće UNESCO-a o NP-u “Plitvička
jezera” kao dijelu svjetske baštine, upućen Vladi RSK i SO Korenica

DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”

PLITVIČKA JEZERA
Generalni direktor
Broj: 1114/94. Pl. Jezera, 03. 06. 1994.
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
SKUPŠTINI OPŠTINE KORENICA
KORENICA

539
Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.
540
Okrugli pečat: RSK, MUP, Resor državne bezbednosti, Knin.

390
Osvrt na Izvještaj Komisije UNESCO-a o stanju prirodnog
fenomena Plitvičkih jezera kao dijela svjetske baštine
Nakon pola godine dobili smo preko UNPROFOR-a Izvještaj Komisije UNESCO-a o
pregledu lokaliteta (i objekata) Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Za poslovodstvo i službu zaštite, Izvještaj je, što se tiče zaštićenosti i očuvanosti Nacionalnog
parka kao dijela svjetske baštine, u najmanju ruku tendenciozan.
Očito je da je Komisija UNESCO-a više brinula o politici nego o zaštiti Nacionalnog parka.
O tome nedvosmisleno govore paralelni razgovori na nivou Republike Hrvatske i nivoa
Republike Srpske Krajine, a onda i na nivou kvazi uprave u Zagrebu (u “egzilu”) i uprave
DP “Plitvice”.
Pri tome jednak tretman dat je poslovodstvu DP “Plitvice” i kvazi upravi u Zagrebu koja
nema nikakvu obavezu, a praktično ne može ni imati, prema zaštiti prirodnog fenomena i
komercijalno – turističkih objekata te infrastrukturi Nacionalnog parka.
Međutim, Komisiji visoke asocijacije Ujedinjenih nacija “rukovodstvo” u egzilu u Zagrebu
sugerira i na posredan način određuje odnos UNESCO-a prema stvarnim problemima i
potrebama zaštićenog područja Plitvičkih Jezera.
Tako su, na primjer, članovi Komisije sami ponudili izvjesnu financijsko-tehničku pomoć
Nacionalnom parku, ali je ona izostala zbog protivljenja kvazi Uprave Nacionalnog parka u
Zagrebu. To Komisija navodi i u svom nesistematiziranom tekstu, koji je zapravo pribilješka,
a ne Izvještaj.
S druge strane Izvještaj ne polazi od objektivne realnosti i od mjera koje su organi vlasti
RSK i služba zaštite u Nacionalnom parku konkretno učinile i čine u zaštiti prirodnog
fenomena ovog lokaliteta svjetske baštine.
Sav je Izvještaj podređen političkim interesima prema kojima se negira stvarnost RSK i
njen suverenitet na ovom dijelu njenog teritorija, pa su zato izostali argumenti o očuvanosti
prirodnog fenomena Plitvičkih jezera (dok nasuprot tome štampa u svijetu ne rijetko, na
osnovu navodne ugroženosti i navodnog miniranja Plitvičkih jezera, širi odiozu prema
srpskom narodu kao zločinačkom narodu. To navodno miniranje Čorkove uvale Komisija
ne propušta naglasiti.)
Iz Izvještaja, zaista, dade se samo zaključiti da devastacija prirodnog fenomena nema,
odnosno da je stanje, u odnosu na 1992. godinu, nepromijenjeno. Istina je, međutim, da
je prirodni fenomen ne samo očuvan, već da je stanje zaštite bolje i uspješnije, a pogotovo
objekata i infrastrukture na lokalitetima Parka nego 1992. godine. Valjda se tu konkretno
dokazala stvarna i politička vlast RSK, na ovom prostoru pa i konkretna briga DP “Plitvice”
za Plitvička jezera.
Iznenađuje, stoga, da se Park ponovno stavlja u kategoriju NAJUGROŽENIJIH subjekata
svjetske baštine iako su vlast RSK i DP “Plitvice” u svim vitalnim segmentima zaštitile ovaj
svoj prostor. (Pa ako Plitvice spadaju u kategoriju “najagresivnijih”, zašto su izostale mjere
financijske i tehničke pomoći?).
Naime, po očuvanosti svog prirodnog fenomena, organizacije zaštite, te odnosu stanovništva,
državnih organa, vojske i milicije, prostor Nacionalnog parka spada u najsigurnije i
najzaštićenije ratom zahvaćene prostore bivše Jugoslavije. (Zar to ne govori i o visokom
stepenu kulture i stanju kod ovdašnjeg srpskog stanovništva i ne pobija zlonamjerne napise
u svjetskoj štampi).
391
Ovakve, samo asocijativne konstatacije Izvještaja, a pogotovo izbjegavanje da se dade istina
o stanju prirodnog fenomena Plitvičkih jezera, šteti, ne samo Plitvicama kao ekonomskom
i turističkom subjektu, već i položaju i ugledu RSK.
Da li je to ili nešto drugo bio cilj ove Komisije i Izvještaja?!...
Kao i do sad, za svaki, eventualni “pregled” Nacionalnog parka, pridržavat ćemo se uputstava
naše Vlade i surađivati sa organima matične opštine Korenica.
Sa uvažavanjem.
Generalni direktor
M.P.541 Dr. Ilija Drakulić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

146
1994., lipanj 4.
Knin
Obavijest Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti američke delegacije Kninu i
Gračacu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA ŠIFRIRANO-DX
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
BROJ: 08/3-1-1-2667-1/94.
KNIN, 04. 06. 1994. GODINE
SUP – K N I N
SUP – K O R E N I C A
SJB – G R A Č A C
DOSTAVLJENO DEŽURNOJ SLUŽBI MUP-A RSK542
DANA 05. 06. 1994. G U POSJET RSK DOĆI ĆE DELEGACIJA SAD. POSJETA
DELEGACIJE SAD ĆE SE ODVIJATI PREMA SLEDEĆEM REDOSLJEDU.
DELEGACIJA U KNIN STIŽE HELIKOPTEROM UN U JUŽNU KASARNU
U KNINU. IZ JUŽNE KASARNE ĆE AUTOMOBILIMA U 10,30 KRENUTI
U REZIDENCIJALNI PROSTOR NA TVRĐAVI U KNINU GDJE ĆE IH
PRIMITI PREDSJEDNIK RSK MILAN MARTIĆ, PREMIJER BORISLAV
MIKELIĆ I MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA MILAN BABIĆ S NAJBLIŽIM
SARADNICIMA. RAZGOVOR ĆE TRAJATI DO 12,30. ČASOVA KADA SE
DELEGACIJA SAD VRAĆA PONOVNO U JUŽNU KASARNU U KNINU ODAKLE
HELIKOPTEROM KREĆE U GRAČAC. DOLASKOM U GRAČAC DELEGACIJA
SAD ĆE AUTOBUSOM NASTAVITI U MEDAK GDJE JE PREDVIĐEN SUSRET SA

541
Prijemni pečat: “Plitvice”, javno preduzeće za zaštitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
građevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju p. o., Plitvička jezera 1.
542
Dopisano rukom.

392
SRPSKIM IZBJEGLICAMA SA PROSTORA, “MEDAČKOG DŽEPA” U VREMENU
OD 13,30-14,30 ČASOVA.
OD 14,30-16,00 ČASOVA PREDVIĐEN JE OBILAZAK PODRUČJA “MEDAČKI
DŽEP”. U 16,00 PREDVIĐEN JE POVRATAK ZA GRAČAC, A U 16,30 ČASOVA JE
PREDVIĐEN JE POVRATAK HELIKOPTEROM U ZAGREB.
ZA VRIJEME BORAVKA DELEGACIJE NA PODRUČJU GRAČACA ISTOJ
ĆE SE PRIDRUŽITI SAVA ŠTRBAC, PREDSJEDNIK DOKUMENTACIONO-
INFORMATIVNOG CENTRA “VERITAS” I ZDRAVKO VUJINOVIĆ ISPRED
KABINETA PREDSJEDNIKA RSK.
DELEGACIJA SAD BROJI 13. ČLANOVA.
SUP-A KNIN DUŽAN JE IZVRŠITI OBEZBEĐENJE ZA VRIJEME KRETANJA I
BORAVKA DELEGACIJE U KNINU, A SUP – KORENICA – SJB GRAČAC TREBA
IZVRŠITI OBEZBEĐENJA ZA VRIJEME BORAVKA DELEGACIJE NA PODRUČJU
GRAČACA.
O VREMENU DOLASKA I ODLASKA DELEGACIJE SA SVOG PODRUČJA
OBAVJESTITI DEŽURNU SLUŽBU MUP-A RSK NA TEL. BR. 185.
NAČELNIK
NEBOJŠA PAVKOVIĆ M.P.543

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 8.

147
1994., lipanj 6.
Knin
Zahtjev Ministarstva obrane RSK Vladi RSK i Ministarstvu financija RSK za dodatnim
novčanim sredstvima

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO ODBRANE
Broj: 1536-3
Knin, 06. 06. 1994.
VLADA RSK
MINISTARSTVO FINANCIJA
BUDŽET –
Zahtev za dodatna novčana sredstva za isplatu
v/o, pripadnika civilne zaštite i službe o i o
– dostavlja –
Po odobrenju v/s od strane Vlade RSK, n/s za isplatu koja su dodeljena nisu bila dovoljna
da pokriju potrebe koje su prikazale jedinice SVK, CZ i službe O i O.

543
Prijemni pečat: primljeno 4. 6. 1994. u 15,20; obrađeno i predano 4. 6. 1994. u 16,20., br. 1352.

393
Iz toga razloga moralo se u jedinicama SVK smanjiti prijavljeno brojno stanje, a pripadnicima
CZ i službe O i O nisu vršene nikakve isplate, a ukupno nedostaje 415.913,00 novih dinara
po jedinicama:
75. POB nedostaje 4.000,00 ND
7. K nedostaje 225.000,00 “
15. K nedostaje 30.500,00 “
21. K nedostaje 81.644,00 “
18. K nedostaje 28.830,00 “
REP. ŠTAB nedostaje 45.939,00 “
UKUPNO: 415.913,00 “
NAPOMENA: Ovime zahtevom stavlja se van snage zahtev br. 1536-2 od 01. 06. 1994.
god.
DOSTAVITI:
– Naslovu M I N I S T A R
– Arhiva P u k o v n i k
Dr. Rade Tanjga, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/ 192-108.

148
1994., lipanj 6.
Slunj
Službena zabilješka SJB Slunj o pljačkanju, maltretiranju i prijetnjama Hrvatima od
strane pripadnika 21. dobrovoljačko-diverzantskog odreda SVK

SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 06. 06. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj a u vezi obraćanja
MOČILAC JOSIPA, sin Mije, rođen 14. 02. 1933. godine u Donjem Popovcu, sa stalnim
prebivalištem Lumbardenik kbr. 78, SO Slunj, koji prijavljuje da su mu 24. 05. 1994.
godine došle za njega nepoznate osobe po imenu i prezimenu ali ih od ranije poznaje jer
su isti kod njega dosada navraćali oko desetak puta te mu iz njegove kuće odvezli skoro sve
vrednije stvari i da je iste morao sam utovarivati pod prijetnjom oružja.
Takodjer je 03. 06. 1994. godine oko 16,30 sati u ovaj SJB pristupio FLANJAK LOVRE,
iz Slunja J. Modrušana kbr. 4, koji prijavljuje da su mu provalili u njegovu obiteljsku kuću
i na vratima napisali “ZAUZETO” Dević Dušan 21. Dobrovoljačko – diverzantski odred”,
a iz kuće mu je otuđen jedan tranzistor i ključ od jednih vrata.
U razgovoru sa komšijama srpske nacionalnosti koji stanuju u neposrednoj blizini
Lovrine kuće dođeno do saznanja da su isti Flanjak Lovru maltretirali, prijeteći mu da će ga
ubiti ili objesiti nazivajući ga raznim pogrdnim riječima.
U oba napred navedena slučaja uključeni su pripadnici 21. Dobrovoljačko-diverzantskog
odreda.
394
 Ovakve pojave su u poslijednje vrijeme učestale od strane pripadnika 21. Dobrovoljačkog
odreda ali građani hrvatske nacionalnosti ne smiju prijavljivati jer se boje da će ih ponoći
doći ubiti što im i usmeno prijete prilikom njihova posjeta. Pretnje se sastoje ukoliko prijave
miliciji SJB Slunj da će biti likvidirani.
Ovlašteno sl. lice:
Bošnjak Dragić, [v. r.]

Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1248.

149
1994., lipanj 6.
Slunj
Službena zabilješka SJB Slunj o informativnom razgovoru s Matom Barićem u vezi krađe
njegove stoke

SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 06. 06. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj a u vezi prijave krađe
stoke iz podruma BARIĆ MATE iz Čamerovca, a stoka je bila vlasništvo Barić Mate.
Dana 05. 06. 1994. godine oko 12,30 sati u SJB pristupio je Barić Mate iz Čamerovca
kbr. 144, koji prijavljuje da mu je dana 04. 06. 1994. godine u noćnim satima iz podruma
odvedena jedna krava i jedan junac a da su mu prije tjedan dana točnije nedjelju na noć
odvedene dvije krave iz istog podruma.
U njegovom podrumu ostalo je jedno tele staro mjesec dana dok mu je majka krava
odvedena a isto tele nema sa čime hraniti odnosno nema mlijeka pa isto stalno riče, te
zamoljava da se isto na bilo koji način odvede i preda na klaonicu. Pored teleta još je ostalo
jedno žensko june staro oko godinu dana.
Prije nekoliko dana kod Barić Mate dolazio je da kupi krave Rončević Dane iz K.
Ljeskovca ali se nisu sporazumjeli jer Mate nije želio prodati svoju stoku.
U 2. mjesecu 1994. godine kod Barić Mate u njegovoj kući bila su tri naoružana vojnika
te su istog zatražili da im peče meso i nosi rakiju, nakon čega su ga pretukli a Mate je tada
pobjegao od kuće Iz tih razloga Mate više ne smije spavati u svojoj kući jer se boji da će ga
opet zateći u istoj da će ga pretući.
Prema dosad prikupljenim informacijama sumnja se da su u 2. mjesecu 1994. godine
kod Barić Mate bili Ćuić Milorad zv. “Bekrija”, Tepavac Nenad, sin Đure oba iz Broćanca i
Delač Nikola iz Videkić Sela.
Pošto se napred navedeni nalaze u pograničnoj jedinici u Bogovolji predpostavlja se da
su isti dogovorili sa Muslimanima te oterali stoku od Barić Mate i prodali Muslimanima,
što bi najvjerovatnije morao neko znati od starješina na pograničnom dijelu na području
Bogovolje.
Patrola ove SJB otišla je kod Ćuić Milorada zv. “Bekrija” ali isti nije pronađen kod kuće
već se nalazi na području – položaju u mjestu Bogovolja.
Ova bilješka se dostavlja radi daljnje obrade.
395
 Ovlašteno sl. lice:
Bošnjak Dragić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 6044.

150
1994., lipanj 6.
Knin
Dopis predsjednika RSK predsjedniku Vlade RSK o neslaganju s ministrom informiranja
RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

PREDSJEDNIK REPUBLIKE M.P.544
VLADA RSK
Predsjedniku Vlade
gosp. Borislavu Mikeliću
Knin
Poštovani gospodine Mikelić,
Skrećem Vam pažnju da je član Vlade, čiji ste Predsjednik, ministar za informisanje gosp.
Boro Rašuo 03. juna 1994. godine, u više dnevnih listova u Saveznoj Republici Jugoslaviji
(Borba, Večernje novosti, Politika) zatražio da položim račune za navodno ograničavanje
prava na slobodu informisanja.
Uvjeren sam da je u pitanju neprimjeren napad na instituciju Predsjednika države.
Molim Vas da ovaj problem iznesete na slijedećoj sjednici Vlade, te da me obavijestite da
li je istup ministra Bore Rašuo imao podršku ostalih članova Vlade.
Ujedno Vam skrećem pažnju da smo obavezni eventualne nesuglasice rješavati u okviru
institucija kojima rukovodimo, a u krajnjem slučaju pred Parlamentom. Posebno, ako je
izlazak, prije toga, pred javnost višestruko štetan, kao u ovom slučaju.
Knin, 06. juna 1994.g.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Martić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

544
Prijemni pečat: RSK, Vlada RSK, Knin; primljeno 6. 6. 1994., broj: 05-5-148/94.

396
 151
1994., lipanj 7.
Turanj
Pravila UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova u zoni razdvajanja na osnovi
sporazuma o prekidu vatre

UNPROFOR
UNITED NATIONS PROTECTION FORCE
PRAVILA ZA OBAVLJANJE MILICIJSKIH POSLOVA U ZONI
RAZDVAJANJA NA OSNOVU SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD
29. MARTA 1994. DONEŠENA NA TURNJU 7. JUNA 1994
KOJA SE SPROVODE OD 0800 ČASOVA 14. JUNA 1994.
Obe strane se moraju u potpunosti pridržavati slova i duha tačke 4 (četiri) Sporazuma
o prekidu vatre i Tačke 9 (devet) Aneksa B istog sporazuma, te ovde navedenih pravila i
Operativnih uputstava koje je izdao šef civilne policije UN (u daljem tekstu: CIVPOL).
Svi zahtevi za pojašnjenjima koja se odnose na tumačenje ovih pravila i/ili Operativnih
uputstava moraju biti upućeni šefu CIVPOL-a koji ima puno diskreciono pravo i isključiva
ovlašćenja u rešavanju takvih pitanja.
Originalni dokumenat sačinjen je na engleskom, sa prevodima na hrvatski i srpski jezik.
Engleska se verzija smatra originalnom.
1. UNPROFOR ima isključivu kontrolu nad dejstvima svih pripadnika POLICIJE/
MILICIJE unutra Zone razdvajanja.
Prema tome, POLICIJA/MILICIJA će morati strogo da se drže uputstava koja će im dati
posmatrači CIVPOL-a.
2. Svi pripadnici POLICIJE/MILICIJE ulaze u Zonu razdvajanja samo uz odobrenje i u
pratnji CIVPOL-a. Za čitavo vreme svog boravka u Zoni razdvajanja ostaće pod pratnjom
CIVPOLA-a. Pripadnici POLICIJE/MILICIJE u Zoni razdvajanja moraju uvek nositi
identifikacione kartice koje su izdane od strane CIVPOL-a. Ulazak u Zonu razdvajanja
dozvoljava se samo na prelazima UN-a, koji su navedeni u Aneksu A Sporazuma o prekidu
vatre osim ako UNPROFOR i strana o kojoj se radi ne dogovore drugačije.
3. CIVPOL će vršiti kontrolu rada svih pripadnika POLICIJE/MILICIJE u Zoni
razdvajanja. Ta kontrola uključuje uputstva pripadnicima POLICIJE/MILICIJE u vezi
prirode i obima poslova za koje je odgovorna POLICIJA/MILICIJA. Svako hapšenje i/ili
privođenje unutar Zone razdvajanja može da se izvrši pod uslovom da je zakonito i nužno.
CIVPOL-u je potrebno dati razumno i prihvatljivo objašnjenje.
4. Prisustvo POLICIJE/MILICIJE u Zoni razdvajanja mora da bude privremene prirode.
Ovo ne isključuje mogućnost patrolisanja bilo koje strane u bilo koje vreme pod uslovom da
je CIVPOL za to dao odobrenje. Niti jedna od strana ne sme da osnuje stalne ili privremene
milicijske stanice unutar Zone razdvajanja.
5. Unutar Zone razdvajanja, svaka od strana ograničiće svoje patrole i vršenje milicijske
delatnosti na područja dogovorena između pojedine strane i šefa CIVPOL-a u sektoru.
6. Strane moraju da osnuju u svakom sektoru Policijski odbor koji će se sastojati od po jednog
predstavnika svake strane i šefa CIVPOL-a u sektoru koji će vršiti dužnost predsedavajućeg.
397
Ovaj Policijski odbor razmatraće i nastojati da reši sva pitanja u vezi obavljanja milicijske
delatnosti u Zoni razdvajanja. Pitanja koja Policijski odbor ne bude u stanju da reši biće
upućena direktno šefu CIVPOL-a koji će da ih uputi Zajedničkoj komisiji na centralnom
nivou. Ako strane ne mogu da postignu dogovor, predsedavajući Zajedničke komisije ima
puno diskreciono pravo i ovlašćenje da donese konačnu odluku. Bilo koja od strana kao i šef
CIVPOL-a u sektoru mogu da zatraže sazivanje sastanaka Policijskog odbora.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 23., kut. 15.

152
1994., lipanj 7.
Turanj
Naputci UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova u zoni razdvajanja

UNPROFOR
UNITED NATIONS PROTECTION FORCE
OPERATIVNA UPUTSTVA
ZA OBAVLJANJE MILICIJSKIH POSLOVA
U ZONI RAZDVAJANJA NA OSNOVU SPORAZUMA O PREKIDU VATRE
OD 29. MARTA 1994. DONEŠENA NA TURNJU 7. JUNA 1994
KOJA SE SPROVODE OD 0800 ČASOVA 14. JUNA 1994.
• Obe strane se moraju u potpunosti pridržavati slova i duha Tačke 4 (četiri) Sporazuma o
prekidu vatre i Tačke 9 (devet) Aneksa B istog sporazuma, te ovde navedenih pravila.
• Svi zahtevi za pojašnjenjima koja se odnose na tumačenje ovih pravila moraju biti upućeni
šefu CIVPOLA-a, koji ima puno diskreciono pravo i isključiva ovlašćenja u rešavanju takvih
pitanja.
• Ovaj dokumenat moći će se menjati samo kada UNPROFOR to oceni potrebnim.
• Oba Operativna uputstva zamenjuju “Osnovna operativna pravila za Zone razdvajanja”,
prema Tački 10 Aneksa B Sporazuma o prekidu vatre, kako su dogovorena 23. aprila 1994.
DEFINICIJE POJMOVA
a. Pojam “POLICIJA/MILICIJA” odnosi se na hrvatsku/srpsku policiju;
b. Pojam “STRANE” odnosi se na srpske i hrvatske vlasti;
c. Pojam “ŠEF CIVPOL-a U SEKTORU” odnosi se na lica koja je šef CIVPOL-a imenovao,
a koja su u operativnom/administrativnom smislu odgovorna za rad policije UN-a u
sektorima Sever, Jug, Istok i Zapad.
d. Kratica “ZR” odnosi se na Zonu razdvajanja.
1. KONTROLA U ZONI RAZDVAJANJA
a. UNPROFOR ima potpunu i isključivu kontrolu nad svim pripadnicima “POLICIJE/
MILICIJE” koji ulaze i dejstvuju u ZR. POLICIJA/MILICIJA će se stoga strogo pridržavati
uputa koje će im dati posmatrači CIVPOL-a.
398
b. Svi pripadnici POLICIJE/MILICIJE ulaze u ZR samo uz odobrenje i pod pratnjom
CIVPOL-a.
c. CIVPOL će kontrolisati rad svih pripadnika POLICIJE/MILICIJE u ZR. Ova kontrola
uključivaće uputstva POLICIJI/MILICIJI što se tiče prirode i obima poslova za koje je
POLICIJA/MILICIJA odgovorna.
d. Pripadnici POLICIJE/MILICIJE u ZR moraju uvek da nose identifikacione kartice koje
izdaje CIVPOL.
e. Zajednička komisija na centralnom nivou dogovoriće maksimalni broj pripadnika
POLICIJE/MILICIJE kojima će da bude dozvoljen ulaz i rad unutar ZR. Ovaj broj biće
naznačen u Aneksu A ovog dokumenta.
f. Ni policija ni milicija ne smeju da uspostavljaju ni stalne ni privremene policijske stanice
unutar ZR.
2. BEZBEDNOST
a. UNPROFOR je jedini odgovoran za bezbednost unutar ZR. CIVPOL i vojne snage
UNPROFOR-a u tu će svrhu da patrolišu.
b. Patrole POLICIJE/MILICIJE biće dozvoljene samo u područjima koja UNPROFOR
proglasi bezbednima od mina.
c. Ulaz u ZR biće dozvoljen samo stanovnicima ZR (licima koja žive u ZR) i licima koja
imaju važeću dozvolu UNPROFOR-a.
d. Nikakvo naoružanje, sem onog koje nose ovlašćeni pripadnici POLICIJE/MILICIJE i
UNPROFOR-a neće biti dozvoljeno unutar ZR. CIVPOL može da zatraži od POLICIJE/
MILICIJE pomoć u razoružavanju svih ostalih naoružanih pojedinaca unutar ZR.
Konfiskovano naoružanje biće dato na čuvanje POLICIJI/MILICIJI.
3. ULAZAK, IZLAZAK I RAD UNUTAR ZR
a. Ulazak u ZR dozvoljen je samo na prelazima UN-a, koji su navedeni u Aneksu A
Sporazuma o prekidu vatre, sem ako se strana o kojoj se radi i CIVPOL drugačije ne
dogovore.
b. CIVPOL će po svom nahođenju uspostaviti svoje pod-stanice u ZR.
c. Pripadnici POLICIJE/MILICIJE ne smeju ni pod kojim okolnostima da uđu u ZR
bez prethodnog odobrenja CIVPOL-a, te bez CIVPOL-ove pratnje tokom celog boravka
unutar ZR.
d. CIVPOL će pozivati POLICIJU/MILICIJU na vlastitu inicijativu ili će, na zahtev strana,
dozvoliti pripadnicima POLICIJE/MILICIJE ulazak i rad u ZR.
e. Strane moraju CIVPOL-u 24 časa unapred da dostave zahtev za patrole unutar ZR.
CIVPOL će odrediti broj i učestalost patrola unutar ZR.
f. U hitnim slučajevima, strane i CIVPOL moraće da reaguju što je brže moguće. CIVPOL
će hitnim slučajevima dati prioritet.
g. Obe strane će svoje patrole i dejstovanje unutar ZR ograničiti na područja dogovorena
između pojedine strane i šefa CIVPOL-a u sektoru.
h. Ako i kad se radi o spornim područjima, ni policiji ni miliciji ne će biti dozvoljen ulaz
u ta područja bez prethodno postignutog sporazuma između UNPROFOR-a i pojedine
strane. U međuvremenu, u spornom području milicijsku delatnost obavljaće CIVPOL, a
patrolu UNPROFOR.
i. Ako u spornom području bude počinjen teški zločin, šef CIVPOL-a u sektoru odrediće
stranu koja će da sprovede istragu i pokrene krivični postupak.
399
 4. HAPŠENJE I PRIVOĐENJE
a. Stanovnici ZR imaće punu slobodu kretanja unutar ZR. Nijedan stanovnik ZR ne sme
da bude priveden ili uhapšen samo na osnovu toga što se nalazi unutar ZR.
b. Obe strane obavezuju se da će da poštuju međunarodno prihvaćene standarde poštivanja
ljudskih prava.
c. Hapšenja i/ili privođenja unutar Zone razdvajanja može da se izvrši pod uslovom da su
zakonita i nužna. CIVPOL-u je potrebno dati razumno i prihvatljivo objašnjenje.
d. CIVPOL mora da bude u potpunosti obaveštavan o svim postupcima koje provodi
POLICIJA/MILICIJA unutar ZR a koji bi mogli da dovedu do pokretanja sudskog
postupka. CIVPOL-u također mora da bude dozvoljen neograničen pristup svim takvim
postupcima, te svoj relevantnoj dokumentaciji.
5. ISTRAGA I SUCI
a. Kada POLICIJA/MILICIJA to smatra potrebnim, ona može od CIVPOL-a da zatraži
dozvolu za ulazak istražnog suca ili milicijskog stručnjaka u ZR. U tim se slučajevima
POLICIJA/MILICIJA mora direktno povezati s CIVPOL-om što se tiče (A) izdavanja
dozvola CIVPOL-a, i (B) pratnje CIVPOL-a za suca/istražitelja tokom njihovog boravka u
ZR.
b. Kada se u ZR provodi istraga, CIVPOL mora da bude redovno informisan o toku istrage,
te mora da dobije puni izveštaj o rezultatu istrage. Primerci svih relevantnih izveštaja i
dokumentacije moraju da se dostave na zahtev CIVPOL-a.
c. U slučaju da CIVPOL odobri ulazak u ZR milicijskim stručnjacima (kriminalističkim
tehničarima, pirotehničarima i dr.), ukupan broj pripadnika POLICIJE/MILICIJE unutar
ZR, uključujući te stručnjake, ne sme da pređe broj naznačen u Aneksu A ovog dokumenta.
6. PREVODIOCI
a. CIVPOL po vlastitom nahođenju određuje broj prevodioca koji smeju da prate pripadnike
CIVPOL-a unutar ZR. Strane moraju da omoguće tim prevodiocima istu slobodu kretanja
i ličnu bezbednost kao i pripadnicima CIVPOL-a.
7. INFORMISANJE
a. Šefovi policije/milicije obe strane moraju šefu CIVPOL-a u sektoru da dostave dnevni
izvještaj o radu, patrolama i akcijama koje su poduzeli pripadnici POLICIJE/MILICIJE
unutar ZR. Taj će se izvještaj dostavljati svakog jutra.
8. KOMUNIKACIJE
a. Između šefova POLICIJE/MILICIJE i šefa CIVPOL-a tog sektora moraju da se uspostave
telekomunikacione veze.
9. VEZA
a. Šefovi CIVPOL-a u sektorima odrediće područja za koja će strane da imenuju oficire za
vezu POLICIJE/MILICIJE. Uloga tih oficira biće da održavaju redovne veze između strana
i UNPROFOR-a.
10. PITANJA U VEZI OBAVLJANJA MILICIJSKE DELATNOSTI U ZR
a. Zvanična pitanja u vezi obavljanja milicijske delatnosti u ZR dostaviće se u pismenom
obliku šefu CIVPOL-a u sektoru na razmatranje i eventualnu akciju.
b. Strane moraju u svakom sektoru da uspostave Policijski odbor (u daljem tekstu: PO) koji
će se sastojati od po jednog predstavnika svake strane i šefa CIVPOL-a u sektoru koji će da
vrši dužnost predsedavajućeg odbora.
400
c. Policijski odbor (PO) razmatraće i nastojati rešiti sva pitanja u vezi obavljanja milicijske
delatnosti unutar ZR. Pitanja koja PO ne bude mogao da reši biće upućena direktno šefu
CIVPOL-a koji će takva pitanja da prosledi Zajedničkoj komisiji na centralnom nivou na
rešavanje. Ako strane ne mogu da postignu dogovor, predsedavajući Zajedničke komisije na
centralnom nivou ima diskreciono pravo i ovlašćenje da donese konačnu odluku.
d. Šef CIVPOL-a u sektoru ili njegov delegat vodiće zapisnik na sastancima PO koji će biti
podeljen stranama.
e. Sastanak PO može da zatraži bilo koja od strana ili može biti sazvan na inicijativu šefa
CIVPOL-a u sektoru.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 23., kut. 15.

153
1994., lipanj 8.
Trst
Dopis o. Ilije Ivića predsjedniku Vlade RSK o suradnji Italije i RSK

o. Ilija Ivić
Trst – Italija, 08. jun 1994.
Vlada RSK
Predsjednik B. Mikelić
Po ovlaštenju grupe istaknutih poslanika Aleanza Nazionale i Forza Italija koji su dobili
izbore i sastavili italijansku vladu, ovlašten sam da prenesem sljedeće:
– U nedelju 12. juna sprovešće se italijanski izbori za Evropski parlament, a potom će
grupa poslanika italijanskog i Evropskog parlamenta u zvaničnoj delegaciji posjetiti Knin,
sa ovlaštenjem političkih organa državne koalicione vlasti da prizna RSK. U sinoćnem
telefonskom razgovoru sa prof. dr. Đakomelijem545 iz Trsta, jednim od uticajnih političara
pokrajine Friuli – Venecija – Đulija546 još jednom je potvrđeno i dato mi je ovlaštenje da
zvaničan ovakav stav italijanske delegacije, koji će on predvoditi, prenesem Vladi RSK i
njenom predsedniku gosp. B547. Mikeliću. Zatim sam izvješten o pripremama posjete
državne delegacije RSK Italiji o čemu će se uskoro dogovoriti i odrediti datum posjeta.
Narednih dana očekuje se posjeta privrednika Italije Krajini.
Uz izraze dubokog poštovanja
o. Ilija Ivić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

Hrvatski informativni centar, A/157-002.

545
Giacomelli. Priređivači nisu utvrdili ime.
546
Giulia.
547
Borislav.

401
 154
1994., lipanj 8.
Vojnić
Obavijest Odsjeka za pogranične poslove SUP-a Vojnić MUP-u RSK o dopuštenju za
prijelaz granice konvoju kamiona iz AP Zapadna Bosna

Rsk – mup
Sup – Vojnić
Odsjek za pogranične poslove M.P.548
Broj:08-03/1-1-16-12/959-94.d.d.
Vojnić, 8. 6. 1994. godine
Ministarstvo unutrašnjih poslova
(Odsjek za pogranične poslove)
Dana 6. 6. 94.godine na osnovu usmenog dogovora predsjednika vlade Bore Mikelića i
ministra up Rsk gospodina Ilije Prijića dozvoljen je prelaz preko teritorija Rsk konvoju od
16 (šesnaest) kamijona Ap Zapadna Bosna, te odlazak u Republiku Hrvatsku radi prevoza
roba ekonomskog tipa, koji konvoj se dana 7. 6. 1994. godine u R. Hrvatskoj djelomično
razdvojio, na način da su se četiri auto cisterne vratile sa teretom u Ap Zapadna Bosna a
ostali dio konvaja ostao u Hrvatskoj na utovaru roba.
Dana 7. 6. 1994. godine od Ap Zapadna Bosna dobili smo dodatni zahtjev za prelazak
gore navedene 4 cistrene, koje bi se pridružile ostalom djelu konvoja u Hrvatskoj, te
kompletno zajedno vratili u Ap stoga vas molimo da nam izdate odobrenje za prolaz 4 auto-
cisterne preko područja Rsk na relaciji Maljevac-Turanj i obratno.
šef odsjeka:
Devetak Dušan M.P.549

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

155
1994., lipanj 8.
Knin
Zapisnik s 5. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 5. redovne sjednice Vlade RSK održane
dana 08. 06. 1994. godine u Kninu s početkom u 9.00 časova

548
Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin; primljeno 9. 6. 1994., broj: 08/3-1-2795-1/94.
549
Prijemni pečat: primljeno 8. 6. 1994. u 10,40.

402
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.
Sjednici prisustvuju svi članovi Vlade.
Sjednici kao gosti prisustvuju: Mirjana Milanović, Veljko Korolija, Pavao Marjanović,
Sretko Petković i Boško Vitas.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.
Za sjednicu je predložen slijedeći
DNEVNI RED
1. Verifikacija zapisnika sa prethodnih sjednica (od 1. – 4. sjednice)
I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima
3. Ministarstvo finansija
3.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o bankama i drugim finansijskim organizacijama
3.2. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o kreditnim poslovima sa inostranstvom
3.3.  Utvrđivanje Prijedloga Zakona o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i
spoljnotrgovinskog poslovanja
3.4. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom
porezu i posebnoj republičkoj taksi koji se plaćaju za vrijeme ratnog stanja i
neposredne ratne opasnosti
3.5. Prijedlog kriterijuma i elemenata za zaključivanje novih ugovora o depozitu po
viđenju
3.6. Donošenje odluke o izdavanju obveznica za finansiranje RSK za 1994. godinu
3.7. Donošenje Odluke o ustupanju dijela ostvarene razlike u cijenu (marže) JP “NIK”
Mirkovci od prodanih naftnih derivata vojsci RSK
4. Ministarstvo odbrane
4.1. Zahtjev za dodatna novčana sredstva za isplatu v/o pripadnika civilne zaštite i
službe ONO
4.2. Operativni plan realizacije Programa snabdjevanja vodom u 1994. godini
5. Ministarstvo pravosuđa i uprave
5.1. Uredba o načinu vršenja poslova ministarstava i posebnih organizacija van njihovog
sjedišta
6. Ministarstvo trgovine i turizma
6.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju
6.2.  Donošenje Odluke o uređenju prometa roba i usluga sa SRJ, RS i bivšim
jugoslavenskim republikama (sa uputstvom)
6.3. Donošenje Uredbe o malograničnom prometu sa AP Zapadna Bosna
7. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
7.1. Informacija o proljetnoj sjetvi
7.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o nacionalnim parkovima
8. Ministarstvo informisanja
8.1. Informacija o stanju u informativnom sistemu RSK
9. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja
9.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata
9.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o pravima vojnih invalida i porodica palih boraca
9.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o društvenoj brizi o djeci
9.4. Donošenje Odluke o ukidanju Odluke Vlade o finansiranju javnih kuhinja
9.5. Donošenje Odluke o poništavanju Odluke o oslobađanju uplate doprinosa
403
10. Republički zavod za statistiku i informatiku
10.1. 
Prijedlog osnovnih ekonomskih indikatora za praćenje sprovođenja Programa
rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka RSK
II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJU PO SKRAĆENOM POSTUPKU
11. Donošenje Odluke o osnivanju komisije za hartije od vrijednosti
12. Donošenje Odluke o imenovanju sekretara Komisije za hartije od vrijednosti
13. Donošenje rješenja o imenovanja člana Republičke komisije za popis i procjenu ratne
štete
14. Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o mreži vaspitno – obrazovnih ustanova
RSK
15. Donošenje rješenja o imenovanja savjetnika Predsjednika Vlade za ekonomska pitanja
16. Donošenje Odluke o imenovanju potpisnika žiro-računa Sekretarijata Vlade RSK u
Kninu i Beogradu
17. Donošenje Odluke o kupovini fotokopirnog aparata za potrebe Sekretarijata Vlade
RSK
18. Donošenje rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora Republičkog zavoda za
tržište rada
19. Donošenje rješenja o imenovanju Upravnog odbora fonda PIO RSK
20. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava fondu PIO
21. Davanje saglasnosti na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta u Srpskom narodnom pozorištu
22. Donošenje Odluke o finansiranju kataloga “RSK – korijeni državnosti i nastanak”
III MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE
23. Informacija o Programu socijalne obnove na području opštine Pakrac
24. Informacija inicijativnog odbora za obnovu i razvoj srpskih pravoslavnih sela Kašića,
Islama Grčkog, Islama Latinskog, Smokovića i Murvice
25. Informacija o štrajku zdravstvenih radnika u Domu zdravlja Beli Manastir
26. Zauzimanje stava Vlade po pitanju dokumentarnog filma “Republika Srpska Krajina”
i izmjenjen i nadopunjen sa
2.2. Sporazum Vlade i UN o statusu zaštitnih snaga UN-a
2.3. Donošenje Odluke o osnivanju Agencije za angažiranje lokalnih lica i poslovne
saradnje sa Međunarodnim organizacijama
2.4. Ministarstvo za saobraćaj i veze
Informacija o razgovorima sa predstavnicima “Pupina” i PTT Srbije
3.8. Utvrđivanje prijedloga Zakona o posebnom porezu na promet za finansiranje SVK
7.3.  Donošenje Odluke o obaveznom veterinarsko-sanitarnom pregledu svinja na
području RSK zbog pojave trihineloze
Tačka 8.1. dijeli se na
8. a) Određivanje Vlade prema prepisci Rašuo550 – Martić551
8. b) Kadrovske promjene na RTV RSK
8. v) Zahtjev za finansiranje “Ljetne škole novinarstva”
9.6. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava fondu PIO (točka 20. iz skraćenog
postupka)

550
Borivoj.
551
Milan.

404
 10.2. Informacija o problemima Republičkog Zavoda za statistiku i informatiku
10. a) Ministarstvo energetike
Donošenje Odluke o načinu izrade bilanca potražnje naftnih derivata u RSK
10. b) Ministarstvo zdravlja
Donošenje Odluke o preuzimanju osnivačkih prava DZ u Belom Manastiru
Donošenje Odluke o razrješenju i imenovanju v.d. direktora DZ u Belom

Manastiru
10. v) Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo
Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Republičkog

geodetskog zavoda
Donošenje Odluke o prihvatanju ponude GP “Radnik”
10. g) Donošenje Odluke o finansiranju kataloga “RSK – Korjeni državnosti i nastanak”
(tačka 22. iz skraćenog postupka)
20. u skraćenom postupku
Donošenje Odluke o štampanju radnih knjižica
22. u skraćenom postupku
Davanje saglasnosti na Rješenje direktora uprave carina o razrješenju i postavljenju
upravnika carinarnice u Vukovaru
22. a) u skraćenom postupku
Donošenje Rješenja o imenovanju pomoćnika ministra trgovine
Nakon ovih izmjena i dopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Verifikovani su zapisnici od 1. – 4. sjednice Vlade s tim da su usvojene primjedbe
slijedećih ministarstava:
Ministar Veselinović552 – U zapisniku sa 4. sjednice Vlade održane 24. 05. 1994. godine
u tački 9.2. drugi stav zaključka, treba da glasi: “Radnu grupu za doradu Uredbe sačinjavaju
ministri Bosnić,553 Šijan554 i Veselinović, a zadatak radne grupe je da precizira minimalne
cijene ispod kojih se ne može vršiti kompezacija. U završnom dijelu Uredbe moraju se
nabrojati deficitarne robe za RSK.”
Ministar Krička555 – U zapisnika sa iste sjednice u zaključku pod tačkom 11.1. treba
da stoji “gosp. Rkman”,556 a u stavu 3. istog zaključka umjesto Veleht Nikola treba da stoji
“Velebit Nikola”
U zapisniku sa 2. sjednice Vlade održane 28. 04. 1994. na kraju zapisnika treba da stoji:
“Na prijedlog predsjednika Mikelića doneseno je
RJEŠENJE
o postavljenju sekretara Vlade”
Naprijed navedene primjedbe usvojene su kao što je već rečeno i izvršit će se korekcija
zapisnika sa 2. i 4. sjednice.

552
Ratko.
553
Mile.
554
Simo.
555
Milivoj.
556
Branko.

405
 Ad-2
2.1. Predsjednik Mikelić informisao je članove Vlade o razgovorima vođenim u Ruskoj
ambasadi u Beogradu sa gospodinom Ćurkinom.557 Osim predsjednika Mikelića s naše
strane pozvani su predsjednik Martić i ministar Babić.558 Razgovaralo se o realizaciji 1. faze
Zagrebačkog sporazuma i konstatovano je da hrvatska strana nije izvršila svoje obaveze.
Mi ćemo uputiti zahtjev UNPROFOR-u i hrvatskoj strani da se hrvatska vojska povuče
iz tampon zone. U protivnom naše snage će se vratiti na položaje odakle su se povukle.
Drugi dio razgovora je bio posvećen nastavku pregovora o ekonomskim pitanjima sa RH.
Mi smo rekli da ako se sprovede do kraja 1. faza sporazuma o povlačenjima i razdvajanju
snaga da onda možemo nastaviti pregovarati o ekonomskim pitanjima s čim se gospodin
Ćurkin složio. On nam je rekao da je stav međunarodnih faktora da se pregovori moraju
voditi na teritoriji RH ili RSK, na što smo mi odgovorili da se moramo konsultovati sa
našom Vladom i Parlamentom. U nedjelju popodne obavješteni smo da se ide u Ženevu i
predsjednik Martić je rekao da će se ići u utorak i da s njim ide ministar Babić. Predsjednik
Martić je otišao u Ženevu s gospodinom Jarčevićem559 i dobili smo informaciju da su
pregovori da su pregovori sa hrvatskom stranom vezano za ekonomska pitanja zakazani za
16. i 17. 06. 1994. godine na Plitvicama.
Potom je ministar Babić informisao članove Vlade o razgovorima sa gospodinom
Miloševićem. On je obećao da će pokušati obezbjediti preko gospodina Stoltenberga560
prethodne konsultacije između nas i hrvatske strane, s tim što smo konstatovali da Knin
i Plitvice ne dolaze u obzir za nastavak pregovora. Na kraju je ministar Babić predložio da
se o ovome više ne diskutuje dok ne dobijemo potpunu informaciju iz Ženeve. Potom je
otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri, a po završetku rasprave usvojen
je
Z A K LJ U Č A K
Našu delegaciju u razgovorima predvodit će predsjednik Mikelić i ministar Babić, a po
potrebi će se uključiti i drugi resorni ministri. Zadužuju se svi ministri da kandiduju pitanja
za ekonomske pregovore iz svojih resora i sutra ujutro ih dostave predsjedniku Vlade.
2.2 Ministar Babić i zamjenik ministra Petković561 ukratko su obrazložili odrede
Sporazuma između Vlade Republike Srpske Krajine i Ujedinjenih nacija o statusu Zaštitnih
Snaga Ujedinjenih nacija (prilog br. 1.)
U raspravi koja je potom otvorena učestvovali su ministri Petrović,562 Veselinović,
Tanjga563 i Šijan a po završetku rasprave usvojen je
Z A K LJ U Č A K
Prihvata se Sporazum kojeg će ispred Vlade RSK potpisati predsjednik Mikelić a ispred
UN-a potpis bi trebao dati generalni sekretar Butros Gali.564
2.3. Donesena je

557
Vitaliy Churkin.
558
Milan.
559
Slobodan.
560
Thorvald Stoltenberg.
561
Sretko.
562
Branko.
563
Rade.
564
Boutros Boutros Ghali.

406
 ODLUKA
o osnivanju Agencije (prilog br. 2)
Pod ovom tačkom primljene su na znanje informacije o zahtjevu Ede Katić (prilog br. 3.) i
informacija o. Ilije Ivića (prilog br. 4)
2.4. Ministar Pađen565 obavijestio je članove Vlade o razgovorima vođenim s
predstavnicima “Pupina” i PTT Srbije shodno zaključku sa zadnje sjednice. On je istakao da
su “Iskrine” centrale atestirane i provjerene, a kod “Pupina” je nešto drugo. Kod “Iskre” je
rok isporuke kraći i jeftinije su od “Pupina”.
Potom je gospodin Vitas izložio cijene “Iskre” i “Pupina” i konstatovao da je “Pupin”
skuplji za oko 30%.
Nakon toga ministar Pađen je rekao da je stav ministarstva da je bolje i prihvatljivija
ponuda “Iskre”, a na Vladi je da odluči. U raspravi su još učestvovali predsjednik Mikelić i
ministar Vojnović,566 Tanjga, Veselinović i Petrović.
Po završetku rasprave usvojen je slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Daje se suglasnost Vlade na izbor “Iskre” za opremu telefonskih centrala u Kninu, Korenici,
Vojniću i Petrinji. (prilog br. 5.)
Ad-3
3.1. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o bankama i drugim finansijskim organizacijama (prilog br. 6.) koji će se proslijediti u
Skupštinsku proceduru.
3.2. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o kreditnim poslovima sa inostranstvom (prilog br. 7.) koji će se uputiti u Skupštinsku
proceduru.
3.3. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja koji će se proslijediti
u Skupštinsku proceduru. (prilog br. 8.)
3.4. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu i posebnoj republičkoj taksi koji se
plaćaju za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (prilog br. 9) koji će se uputiti
u Skupštinsku proceduru.
3.5. Donesena je
ODLUKA
o zaključivanju novih ugovora o dedepozitu po viđenju (prilog br. 10)
3.6. Donesena je
ODLUKA
o izdavanju obveznica Republike Srpske Krajine u periodu juli-decembar 1994. godine
(prilog br. 11)

565
Milan.
566
Milivoj.

407
 3.7. Donesena je
ODLUKA
o ustupanju dijela ostvarene razlike u cijeni (marže) JP “NIK” Mirkovci od prodanih naftnih
derivata budžetu RSK (prilog br. 12)
3.8. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o posebnom porezu na promet za finansiranje Srpske Vojske Krajine (prilog br. 13)
Ad-4
4.1. Donesena je
ODLUKA
o naknadama licima u rezervnom sastavu SVK (prilog br. 14) i
ODLUKA
o odobravanju dodatnih novčanih sredstava za isplatu plata v/o (prilog br. 15) te
Z A K LJ U Č A K
Izvršiti kontrolu blagajni finansijera po brigadama.
Najkasnije za deset dana održat će se tematska sjednica Vlade posvećena pitanju i
problemima odbrane.
4.2. Nakon što je ministar Tanjga obrazložio operativni plan realizacije Programa
snabdijevanja vodom u 1994. godini s informacijom o stanju i mogućnostima snabdijevanja
stanovništva vodom u ljetnoj sezoni za Kordun, Baniju i Zapadnu Slavoniju, te prijedlog
zaključaka (prilog br. 16) usvojen je slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Izvještaj dopuniti sa programom obezbjeđenja vode za opštinu Pakrac i dostaviti za iduću
sjednicu Vlade.
Ad-5
Skida se s dnevnog reda.
Ad-6
6.1. Skinuto s dnevnog reda.
6.2. Skinuto s dnevnog reda.
6.3. Donesena je
UREDBA
o malograničnom prometu sa AP Zapadna Bosna (prilog br. 17)
Ad-7
7.1. Informaciju o proljetnoj sjetvi (prilog br. 18) kao i program mjera, akcija za žetvu
(prilog br. 19) podnio je ministar Šijan. Nakon toga, razmotrena je informacija o mogućim
rješenjima finansiranja otkupa pšenice roda 1994. godine (prilog br. 20). Potom je otvorena
rasprava, a po završetku rasprave usvojen je slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Sredstva za otkup pokušati osigurati na način da se traži da SRJ preko svog bankarstva
osigura jedan dio sredstava, jedan dio preko banaka u RSK, a jedan dio preko dirigovanih
sredstava (5 miliona mjesečno).
408
 Informacija Narodne banke treba da se dopuni.
Pod ovom tačkom donesena je
ODLUKA
o formiranju operativnog tijela na nivou RSK za nesmetano odvijanje žetve (prilog br. 21)
7.2. Skinuto s dnevnog reda.
7.3. Donesena je
ODLUKA
o obaveznom veterinarsko-sanitarnom pregledu svinja na području RSK zbog pojave
trihineloze (prilog br. 22)
Ad-8
8. a) Na početku je predsjednik Mikelić upoznao članove Vlade sa prepiskom ministra
informisanja i predsjednika Republike, a kao podloga za raspravu poslužili su materijali
(prilog br. 23) koji su podijeljeni svim članovima Vlade na početku sjednice.
U raspravi su učestvovali svi ministri, osim ministra Šijana i Ratković, a po završetku
rasprave usvojen je
Z A K LJ U Č A K
Komunikacija između pojedinih struktura vlasti ne smije biti izložena javnosti prije
nego se stvari iskristaliziraju unutar struktura vlasti. Vlada u konkretnom slučaju predlaže
ministru informisanja i predsjedniku Republike da prekinu praksu komuniciranja preko
javnosti.
8. b) Informaciju o kadrovskim promjenama na RTV RSK, nakon uvodnog izlaganja
ministra Rašue podnio je gosp. Drago Kovačević.
Potom je otvorena rasprava u kojoj je učestvovala većina ministara, predsjednik i sekretar
Vlade, a po završetku rasprave usvojen je
Z A K LJ U Č A K
Potrebno je pozvati odgovorne ljude sa TV Beli Manastir i dogovoriti da se spomenuti
TV centar stavi u funkciju.
Donesena je u cilju uspostave jedinstvenog informativnog sistema u RSK
ODLUKA
o odobrenju 10. 000 dinara za repetitore Ćelavac i Plješevica (prilog br. 24)
8. v) Vezano za ljetnu školu novinara (prilog br. 25) donesena je
ODLUKA
o odobrenju 5. 000 dinara (prilog br. 26)
Pod tačkom ministarstva informisanja vezano za imenovanje pomoćnika ministra
usvojen je
Z A K LJ U Č A K
Pomoćnika ministra treba predložiti sa teritorija RSK.
Ad-9
9.1. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o zaštiti civilnih žrtava rata (prilog br. 27) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
9.2. Utvrđen je prijedlog
409
 ZAKONA
o pravima vojnih invalida i porodica palih boraca (prilog br. 28)
9.3. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o društvenoj brizi o djeci (prilog br. 29) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
9.4. Donesena je
ODLUKA
o ukidanju Odluke Vlade o finansiranju javnih kuhinja (prilog br. 30)
9.5. Donesena je
ODLUKA
o poništavanju Odluke o oslobađanju uplate doprinosa (prilog br. 31)
9.6. Vezano za zahtjev za dotaciju sredstava fondu PIO RSK za isplatu penzija za mjesec
maj (prilog br. 32) otvorena je rasprava. Polemika je uglavnom vođena između ministra
Perića567 i ministra Veselinovića, a po završetku je usvojen
Z A K LJ U Č A K
Budući da nema novaca i ne mogu se usaglasiti resorna ministarstva rješenje će se pokušati
naći sutra ujutro na sastanku sa predsjednikom Vlade.
Ad-10
10.1. Donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju osnovnih ekonomskih indikatora za praćenje sprovođenja Programa
rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka Republike Srpske Krajine
(prilog br. 33)
10.2. Skida se s dnevnog reda.
10. a) Nakon što je ministar Krička dao obrazloženje o načinu izrade bilanca naftnih
derivata (prilog br. 34) donesena je
ODLUKA
o načinu izrade bilansa potrošnje naftnih derivata u RSK (prilog br. 35)
10. b) Skinuto s dnevnog reda.
10. v) Donesena je
ODLUKA
o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Rep. geodetskog Zavoda (prilog br. 36) i
ODLUKA
o prihvatanju ponude GP “Radnik” iz Benkovca za izvedbu temelja i podloga montažnih
objekata na lokaciji Senjak (prilog br. 37)
10. g) Vezano za zahtjev i odluku o finansiranju kataloga “RSK – korjeni državnosti i
nastanak” (prilog br. 38) za riječ se javio ministar Babić koji je istaknuo da se ne slaže da se
zahtjevu udovolji budući da je ova Vlada donijela Odluku o prihvatanju idejnog projekta
za izradu monografije RSK. Vezano za to članovima Vlade podijeljen je Zapisnik (prilog br.
39). Nakon izlaganja ministra Babića usvojen je
Z A K LJ U Č A K
Ne može se udovoljiti zahtjevu za finansiranje kataloga “RSK – korjeni državnosti i
nastanak”.

567
Slobodan.

410
 Ad-11
Donesena je
ODLUKA
o osnivanju komisije za hartije od vrijednosti (prilog br. 40)
Ad-12
Donesena je
ODLUKA
o imenovanju komisije za hartije od vrijednosti (prilog br. 41)
Ad-13
Doneseno je
R J E Š E NJ E
o imenovanju člana Rep. komisije ta popis i procjenu ratne štete (prilog br. 42)
Ad-14
Donesena je
ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke Vlade o mreži vaspitno-obrazovnih ustanova (prilog br. 43)
Ad-15
Doneseno je
R J E Š E NJ E
o postavljanju savjetnika (prilog br. 44)
Ad-16
Donesena je
ODLUKA
o deponovanju potpisa (prilog br. 45)
Ad-17
Donesena je
ODLUKA
o kupovini opreme (prilog br. 46)
Ad-18
Doneseno je
R J E Š E NJ E
o imenovanju članova Upravnog odbora Rep. zavoda za tržište rada (prilog br. 47)
Ad-19
Doneseno je
R J E Š E NJ E
o imenovanju članova Upravnog odbora Rep. zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje
(prilog br. 48)
Ad-20
Donesena je
ODLUKA
o štampanju radnih knjižica RSK (prilog br. 49)
411
 Ad-21
Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u Srpskom
narodnom pozorištu RSK (prilog br. 50)
Ad-22
Dana je saglasnost Vlade na
R J E Š E NJ E
o poništenju Rješenja o imenovanju Petrović Stevana za upravnika carinarnice u
Vukovaru (prilog br. 51) i
R J E Š E NJ E
o imenovanju upravnika carinarnice u Vukovaru (prilog br. 52)
Ad-22-a
Doneseno je
R J E Š E NJ E
o postavljenju pomoćnika ministra trgovine (prilog br. 53)
Shodno zaključku sa 4. sjednice Vlade verifikovana je
UREDBA
o zabrani prodaje određenih proizvoda (prilog br. 54)
Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su slijedeći materijali:
Ad-23
Informacija o Programu socijalne obnove na području opštine Pakrac (prilog br. 55)
Ad-24
Informacija Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj srpskih pravoslavnih sela Kašića, Islama
Grčkog, Islama Latinskog, Smokovića i Murvice. (prilog br. 56)
Ad-25
Nije bilo pisanog materijala i raspravit će se na idućoj sjednici Vlade.
Ad-26
Informacija o dokumentarnom filmu “Republika Srpska Krajina” (prilog br. 57)
Sjednica je završila s radom u 00.15 časova.
SEKRETAR VLADE PREDSJEDNIK VLADE
SAVO ŠTRBAC, [v.r.] M.P.568 Borislav Mikelić, [v.r.]
BROJ: 06-5-602/94. BROJ:05-5-318/94.
KNIN, 08. 06. 1994. KNIN, 08. 06. 1994.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 12.

568
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

412
 156
1994., lipanj 8.
Knin
Suglasnost Ministarstva prosvjete RSK za školovanje učenika iz općine Pakrac u Subotici i
Somboru

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO PROSVJETE
Broj: 04-16-172/1-94.
Knin, 08. 06. 1994. godine
SEKRETARIJATU ZA DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
PAKRAC
Na osnovu zahtjeva Sekretarijata za društvene djelatnosti opštine Pakrac od 06. 06.
1994. godine za školovanje učenika srednjoškolskog uzrasta sa područja opštine Pakrac,
Ministarstvo prosvjete Republike Srpske Krajine d a j e
SAGLASNOST
za školovanje učenika srednjoškolskog uzrasta sa područja opštine Pakrac u srednjim
školama u Subotici i Somboru.
MINISTAR
za Ratković Stevan, prof.,
Dušan Badža [v.r.]569
M.P.570

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 35.

157
1994., lipanj 8.
Knin
Obavijest Komesarijata za izbjeglice RSK općinskim povjerenicima da su u Republici Srbiji
određene osobe za međuopćinsku suradnju s RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

KOMESARIJAT ZA IZBEGLICE
Broj: 01-572/1-94
Knin, 8. 06. 1994. god.

569
Dopisano rukom.
570
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo prosvjete.

413
 OPŠTINSKIM POVERENICIMA
KOMESARIJATA ZA IZBEGLICE
Obaveštavamo vas da su određeni koordinatori u Republici Srbiji koji će biti nosioci
međuopštinske saradnje sa opštinama u Republici Srpskoj Krajini.
I. REGIJA: DALMACIJA Koordinator: NOVI BEOGRAD
1. Drniš – Zemun, Dečani
2. Benkovac – Ćuprija, Đakovica
3. Obrovac – Sombor, Glogovac
4. Knin – Novi Beograd, Obilićevo
II. REGIJA: LIKA Koordinator: RAKOVICA
5. Donji Lapac – Apatin, Istok
6. Gračac – Odžaci, Kosovska Mitrovica
7. Korenica – Rakovica, Prizren
8. Plaški – Palilula, Lipljani
III. REGIJA: KORDUN Koordinator: KOSOVO POLJE
9. Slunj – Despotovac, Brdo Novo
10. Vojnić – Kosovo Polje, Senta
11. Vrginmost – Vrnjačka Banja, Kosovska Mitrovica
12. Krnjak – Inđija, Kačanik
IV. REGIJA: BANIJA Koordinator: VALJEVO
13. Glina – Valjevo, Vitina
14. Petrinja – Vrbas, Štrpci
15. Dvor – Baljevac, Zvečane
16. Kostajnica – Bela Crkva, Zubin Potok
V. REGIJA: ZAPADNA SLAVONIJA Koordinator: SMEDEREVO
17. Sisak/Caprag (sedište Gradusa) – Smederevo
18. Okučani – Veliko Gradište, Tutin
19. Podravska Slatina – Bujanovac
20. Daruvar – Preševo
21. Pakrac – Žabari, Lebane
VI. REGIJA:ISTOČNA SLAVONIJA,
ZAPADNI SREM I BARANJA Koordinator: ČUKARICA
22. Tenja – Stara Pazova, Gora
23. Beli Manastir – Bačka Topola, Uroševac
24. Mirkovci – Šid, Mladenovac
25. Vukovar – Čukarica, Bela Palanka
26. Dalj – Sremski Karlovci, Sremčica
Za sve informacije obratite se Komesarijatu za izbeglice RSK na telefon: 0780 – 60-373,
ili pismeno na adresu Komesarijata za izbeglice RSK na adresu Trg Save Bjelanovića 11,
Knin.
POMOĆNIK KOMESARA
Jovica Knežević, [v.r.]
414
M.P.571 M.P.572

Izvornik, strojopis, ćirilica

Hrvatski informativni centar, A/075-26.

158
1994., lipanj 9.
Knin
Prijedlog Državne komisije za ratne zločine i zločine genocida RSK Vladi RSK za obnovu
Memorijalnog parka Petrova gora

Državna komisija za ratne i zločine genocida M.P.573

Br. 32/94
Knin, 9. juna 1994.
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
Dostavljam vam, po treći put, prijedlog revitalizacije Memorijalnog parka Petrova gora,
a vezano s time i stvaranje uslova za sadržajniji rad Državne komisije za ratne i zločine
genocida RSK.
Napominjem, da sam početkom 1992. godine uputio dva prijedloga Opštini Vojnić. Dobio
sam pismeni odgovor, da to nije moj problem i da će Opština to riješiti. U međuvremenu je
nastavljeno daljnje uništavanje objekata, inventara, knjiga, muzejske i arhivske građe.
Na dva upućena prijedloga revitalizacije Memorijalnog parka Petrova gora vladama Zdravka
Zečevića i Đorđa Bjegovića nisam dobio odgovor. Znam da postoji nacrt odluke ministarstva
za kulturu koji nije nikada stavljen na dnevni red.
Upozoravam, da su u pitanju velike kulturno-istorijske i materijalne vrijednosti. Sve je izloženo
propadanju / originalni objekti Centralne partizanske bolnice, muzejski eksponati, arhiva
neprocjenjive vrijednosti o žrtvama srpskog naroda, Spomenik Petrova gora, Omladinski
prihvatni centar i strogo zaštićeni predjeli prirode, knjige, kancelarijski inventar i dr.
Ovaj memorijal je uspomena na antifašizam, na žrtve, krv i kosti srpskog naroda, a ne
komunjarske firme, kako su nedavno objavile novine Milke Ljubičić. Memorijalni park
Petrova gora je oduvijek bio kulturno-istorijska institucija republičkog-državnog ranga i
značaja, pa bi i sada trebao biti. Sramotno je gledati i kroz ne brigu […]574
Današnja borba je nastavak otpora srpskog naroda istoj politici viđenoj u dva svjetska rata,
kojom se htjelo porobiti, fizički likvidirati i politički uništiti srpski narod.
Osmišljenim istorijskim povezivanjem i prezentacijom prošlosti i sadašnjosti, Petrova
gora može ponovo biti bastion pravedne borbe i slobodarstva srpskog naroda u uslovima
evropskog i hrvatskog fašizma, u uslovima političkih manipulacija i sadašnje borbe za
definitivno oslobođenje.

571
Prijemni pečat: primljeno 9. 6. 1994. u 12,30; br. 01-572/1-94.
572
Okrugli pečat: RSK, Komesarijat za izbjeglice, Knin.
573
Prijemni pečat: Sekretarijat Vlade RSK, br. 06-5522/94., primljeno 9. 6. 1994.
574
Nečitko.

415
Predlažem da Vlada RSK donese odluku o nastavku rada ili ponovnom formiranju
Memorijalnog parka Petrova gora. Može se kombinovati i raniji prijedlog /privremeni/, da
se u prostorije Memorijalnog parka smjesti Državna komisija za ratne i zločine genocida /
jer u Kninu do sad nije dobila radni prostor. Po ranijem prijedlogu Ministarstva za kulturu
predsjednik Državne komisije, raniji direktor Memorijalnog parka, bio bi postavljen i za vd
direktora Memorijalnog parka. To bi trebalo trajati do punog oživljavanja rada i uvođenja u
posao nekog mlađeg istoričara.
Od bivših radnika trebalo bi zaposliti one koji su zbog rata ostali bez bilo kakvog zaposlenja,
a koji po stručnim sposobnostima mogu obavljati planirane poslove. U početku treba
računati sa sljedećim radnim mjestima: administrator, knjigovođa, dva priučena radnika za
popravke oštećenja i čistačica.
Osnovni zadaci bi bili: zaštita od daljnjeg propadanja i otuđivanja imovine, inventarizacija
imovine i stvaranje uslova da Memorijalni park Petrova gora preraste u Muzej područja
Republike Srpske Krajine koji bi sadržavao orijentaciono sljedeće istorijske cjeline:
arheološku, etnografsku, dopunu srpskog etnografskog prostora u seobama, Vojnu krajinu,
genezu punu nacionalne ravnopravnosti između srpskog i hrvatskog naroda kroz vjekove,
period 1. svjetskog rata i solunski dobrovoljci, područje današnje RSK u Kraljevini SHS i
Kraljevini Jugoslaviji, period borbe i zločinstva u 2. svjetskom ratu, period države SFRJ,
mirnodopski vidovi etničkog čišćenja, stradanja na Golom otoku, raspad SFRJ-e, secesija
Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i muslimana, borba srpskog naroda RSK za vlastitu državu
na putu svesrpskog ujedinjenja 1990/94.
Što se tiče izdvajanja sredstava s nivoa Republike, ona bi bila minimalna, jer postoje velike
mogućnosti za ostvarivanje vlastitih prihoda, posebno s osnove zakupa funkcionalnih
prostora koji su u vlasništvu Memorijalnog parka.
S poštovanjem,
Dostavljeno :
1. predsjedniku Vlade RSK Predsjednik Državne komisije za
2. sekretaru Vlade RSK M.P.575 ratne i zločine genocida RSK
3. ministru za kulturu RSK Mr. Mile Dakić [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/ 159-010.

159
1994., lipanj 9.
Knin
Izvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK o problemima i incidentima u
sigurnosnim zonama

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJI POSLOVA

575
Okrugli pečat: nečitko u izvorniku.

416
KNIN
Broj: 08-01-1399/1-94.
Knin, 09. 06. 1994.
MINISTRU UP-a RSK
KNIN
Predmet: Problemi i incidenti u zonama bezbednosti, izvještaj
dostavlja se.-
Na području SUP-a Knin u zoni bezbednosti nalazi se više naselja i sela u kojima su
živjeli ili žive građani RSK i to:
1. Opština Obrovac
– M. Z. Zaton, manji dio (sada je to područje nenaseljeno, a bilo je naseljeno Hrvatima)
– M. Z. Kruševo, manji dio (sada je to područje nenaseljeno, a bilo je naseljeno Hrvatima)
2. Opština Benkovac
– M. Z. Islam Grčki, M. Z. Kašić, M. Z. Smoković (srpska sela koja su se nalazila pod
kontrolom HV, a sada su po zagrebačkom sporazumu pod našom kontrolom)
– M. Z. Gornji Zemunik (Goleš, Potkosa i Banići)
– M. Z. Kakma i Stabanj
– M. Z. Pristeg (pola sela, jer ostali dio naseljen Hrvatima je bio uvijek pod kontrolom
HV).
3. Opština Knin – područje koje pokriva SM Kistanje
– M. Z. Čista Mala, manji dio
– M. Z. Prokljan
– M. Z. Gračac, mali dio – Smolići
– M. Z. Velika Glava – zaseoci Travice, Pozderi, Vujci i Zjalići
– M. Z. Plastovo – zaseok Gardijani
– M. Z. Laškovica – zaseoci Rogovo i Roški Slap
Područje koje pokriva SMON – KNIN
– M. Z. Velušić – zaseok Manojlović
4. Opština Drniš
– M. Z. Žitnić – zaseoci Kašići, Asanovići, Ercegovci, Beaderi i Vukašini – stanovnika 43,
– M. Z. Kričke – zaseoci Bitunjci, Kunci, Perišići i Vukašini – stanovnika 90,
– M. Z. Ružići – zaseok Lunići – stanovnika 20
Područje Knina koje pokriva SM Vrlika
M.Z. Maljkovo–sada napušteno i nenaseljeno a bilo nastanjeno hrvatskim stanovništvom.
Za rad u području zona bezbednosti akreditaciju od UNPROFOR-a dobilo je 37 radnika
SUP-a Knin.
U većinu sela idu naše patrole i patrole CIVILPOL-a po ustaljenoj praksi, a po povratku
patrole sastavljaju izvještaje o zapažanjima. Do sada nismo bili bili u Smokoviću radi
odbijanja CIVILPOL-a da nije bezbedno radi mina koje nisu otklonjene. Problemi i
incidentne situacije u vezi rada u zonama bezbednosti najčešće se pojavljuju na području
opštine Benkovac i to:
– Sela Kašić, Islam Grčki, Smoković i sela Medačkog džepa su bili pod kontrolom HV, a
po zagrebačkom sporazumu su potpali pod kontrolu naše strane, odnosno postali sastavni
dio teritorije RSK. Takva odluka nije u pismenom obliku unešena u zagrebački sporazum
i to nam stvara velike poteškoće, jer CIVILPOL je dozvolio hrvatskoj policiji da zajedno
sa njima patrolira u navedenim selima što je za nas neprihvatljivo i to smatramo velikim
417
prekršajem. Zbog toga smo više puta intervenisali i pismeno protestirali kod CIVILPOL-a
sektora Jug, te u zadnji 15-ak dana HP ne ulazi u navedena sela.
Problem sela Kakma i Stabanj je također specifičan gdje je dolazilo u više navrata do
incidentnih situacija. Od samog potpisivanja zagrebačkog sporazuma stanovništvo sela je
ispoljilo veliki revolt zbog zbog takve odluke a stav naših najvećih predstavnika (MUP-a,
Vlade i Predsjednika) je da se ne pristaje da ta sela uđu u zonu bezbednosti. Na osnovu
takvih stavova sa predstavnicima UNPROFOR-a tj. Komandom Kanadskog bataljona
i komandom sektora JUG dogovoren je poseban modalitet rada u tim selima, međutim
niži oficiri kanadskog bataljona postupaju suprotno dogovoru što dovodi do incidentnih
situacija.
Od početka primjenjivanja Zagreb. sporazuma o režimu rada u zonama bezbednosti, na
području SUP-a Knin bilježimo događaje:
– Ulazak dvojice hrvatskih vojnika u Islam Grčki i njihovo lišenje slobode i privođenje u
zatvor Knin
– Ulazak dvojice građana Njemačke i jedne građanke RH sa vozilom preko Pristega, te su
lišeni slobode i privedeni suce za prekršaje,
– Ulazak jednog građanina RH preko Kakme na naše područje lišen slobode i priveden
sucu za prekršaje,
– Lišenje slobode građanina RH na G.P. Maljkovo – Vrlika sa autobusom vlasništvo
poduzeća “PROMET” Makarska koji je prevozio pripadnika UNPROFOR-a. Isti je
lišen slobode, priveden sucu za prekršaje, a autobus oduzet.
– Oduzimanje službenih pištolja dvojici milicionera SJB Benkovac koji su zatečeni u
Kašiću a nisu bili najavljeni ni u pratnji CIVILPOL-a, slučaj evidentiran kao prekršaj od
strane (naše), oružje istima vraćeno.
– Oduzimanje službenih pištolja dvojici milicionera SJB Benkovac koji su zatečeni u
Pristegu, a nisu bili u pratnji CIVILPOL-a. Događaj evidentiran kao prekršaj sa naše
strane, a postupak oko vraćanja oružja je u toku.
– Oduzimanje pištolja vlasništvo našeg građanina u selu Kakma koji je provocirao pripadnike
UNPROFOR-a. Slučaj zaveden kao prekršaj od naše strane, a pištolj naknadno vraćen
istom od strane, a pištolj naknadno vraćen istom od strane CIVILPOL-a Benkovac.
Stav Vlade i MUP-a RSK je da dio zone bezbednosti koji se proteže od krajnje linije
položaja naše vojske do bivše linije dodira naše vojske i HV kontroliše milicija zajedno
sa CIVILPOL-om, te da se bivša linija dodira ne prelazi, a isto tako da se ne dozvoli HP
da u pratnji CIVILPOL-a prelazi na našu stranu. Iz ovog pravila izuzeta su sela Kašić,
Islam Grčki, Smoković i sela Medačkog džepa koji su po ZG sporazumu potpala pod našu
kontrolu, a isto tako sela Škabrnja opština Benkovac koje se nalazilo pod našom kontrolom
predato je Hrvatskoj strani. Sva lica koja od strane RH pređu bivšu liniju dodira i pređu na
našu stranu u zoni bezbednosti se lišavaju slobode i privode sucu za (Uputstvo na osnovu
Uredbe Vlade o režimu ulaska i kretanja u zoni bezbednosti).
Takve instrukcije su u pismenom obliku date svim rukovodiocima organizacionih
jedinica SUP-a Knin i oni po istima postupaju.
SEKRETAR
Vujko Slobodan, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 1.

418
 160
1994., lipanj 9.
Knin
Dopis SUP-a Knin Stanicama javne sigurnosti Kistanje, Drniš i Vrlika sa zapovijedi
ministra unutarnjih poslova RSK o mjerama praćenja djelatnosti UNPROFOR-a

SUP – Knin
Broj: SP – 3 – 94.
Knin, 9. 06. 1994.
SJS – Kistanje, Drniš, Vrlika
Na sastanku sa ministrom unutrašnjih poslova dogovoreno je da kompletna evidencija,
kontrola, informacije i dr. od interesa o Unproforu spada u nadležnost operativnog radnika
za borbene pripreme.
Iz istog razloga ministar je naredio:
Svaka SJB za svoje područje sačinite karte, omjer 1: 25000 i ucrtati sve o Unproforu.
Na karti:
Ucrtati sve lokacije un, kasarne baze, objekte, punktove, i dr. broj pripadnika, odaklen
su, jačina i sastav i dr. naoružanje, opremu, vozila i dr.
Otvoriti za važnija lica, komandante i druge važnije pripadnike UN dosije sa svim
podacima i informacijama od koristi o njima.
Sve evidencije voditi zasebno i pregledno u obliku priloga 1 i 2 i više, uz stalno ažuriranje,
a sve korisne informacije iz dosijea i druge dostaviti operativnom radniku SUP-a za
obrambene pripreme.
Također sve pravovremeno ažurirati i izvještavati prilikom smjena dolaska i odlaska
rukovodioca SJB i SUP-a ući u njih “operativno” kroz službene kontakte, sastanke i dr.,
kao i na druge načine, sve dostaviti pravovremeno, posebno izdvojene korisne informacije.
Sve ovo voditi kroz prilog i kartu i za pripadnike civ pol, ez, posmatračke misije, crveni
krst, međunarodni crveni krst i dr. na način kako je gore navedeno.
Također u posebnom prilogu sačiniti evidenciju lica zaposlenih angažovanih kod un,
civ pol i dr. lica kod kojih su smješteni prevodioci i dr. Napominjemo da sve mora biti
maksimalno obrađeno sa svim generalijama svih onih koji su zavedeni u bilo koju evidenciju.
Načelnik:
Jelić Đorđe, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 1.

161
1994., lipanj 9.
Knin
Izvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK o sigurnosnom stanju na području
SUP-a Knin

419
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
Broj: /94.
Knin, 09. 06. 1994. god.
MINISTRU UNUTRAŠNJIH POSLOVA – RSK
PREDMET: Bezbedonosno stanje na području SUP-a Knin
Analizirajući bezbedonosnu situaciju u posljednje vrijeme na području SUP-a Knin može
se konstatirati da je ona zadovoljavajuća. Na području SUP-a Knin nema težih krivičnih
djela koja bi bila zabrinjavajuća. Tačno je da su se u posljednje vrijeme dogodila dva ubistva
građana srpske nacionalnosti i jedno na području Oćestova – Knin i jedno prije nekoliko
dana na području Benkovca, ali se na tim ubistvima intenzivno radi radi rasvjetljavanja
počinioca ovih dijela. Tako postoji mogućnost da se otkrije počinilac ubistava na području
Benkovca jer se osnovano sumnja za lice koje je izvršioc i ono se sada nalazi u pritvoru,
po našem osnovu i nad njim se radi intenzivna krim. obrada. Može se konstatirati da je u
većem porastu događaji samoubistava i ona se događaju najčešće na području Benkovca i
Drniša. Razlog ovog su događaja su dosadašnjom analizom posljedice rata i psihička stanja
tih lica koja su izvršila samoubistvo.
Krivična djela protiv ličnosti i morala nisu u posljednje vrijeme evidentirana na području
SUP-a Knin.
Krivična djela protiv imovine su najbrojnija kriv. djela na području SUP-a Knin, a to su
krađe i teške krađe.
Ako analiziramo ta djela u proteklih nekoliko mjeseci onda možemo reći da su i ona u
vidnom opadanju. Ako samo usporedimo 4 i 5. mjesec ove godine može se zaključiti da je
u 5. mj. na području SUP-a Knin evidentirano 73 kriv. djela, dok je u 4. mj. evidentirano
šest kriv. djela više.
Kada usporedimo otkrivačku djelatnost evidentiranost kriv. djela onda možemo da
konstatiramo da je otkrivačka djelatnost zadovoljavajuća pa tako je postotak otkrivačke
djelatnosti u 4. mj. bio 70%, dok je u 5. mj. bio 73,8%.
Budući da nam je veći broj operativaca – inspektora u posljednje vrijeme radio na
području drugih SJB možemo zaključiti da je otkrivačka djelatnost nadprosječna, s obzirom
na brojno stanje operativaca, odnosno nosioca ovih aktivnosti.
Što se tiče JRiM, također se može zaključiti da nema narušavanja JRiM u većem obimu.
Najveći broj podnešenih prekršajnih prijava iz te domene je rad ugostiteljskih objekata od
dužeg dozvoljenog radnog vremena.
Što se tiče problema i incidenata u zoni bezbednosti može se konstatirati da oni postoje
tako što pripadnici hrvatske policije povremeno prelaze crtu razgraničenja i tako povređuju
teritoriju RSK. To se događa najčešće na području Benkovca i to Kašića, Islama Grčkog
i Kakme. Isto tako pripadnici UNPF, Kanadskog bataljona izazivaju incidente tako što
odbijaju kontrolu našoj miliciji na graničnom prelazu Zemunik.
SEKRETAR
Vujko Slobodan, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 23., kut. 1.

420
 162
1994., lipanj 9.
Okučani
Izvješće SUP-a Okučani MUP-u RSK o sigurnosnom stanju na području SUP-a Okučani

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
OKUČANI
Broj: 08-05/1-38/1-94 str. pov.
Okučani, 09. 06. 1994. godine
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KNIN
PREDMET: Procjena stanja bezbjednosti na području SUP-a Okučani. –
Područje Zapadne Slavonije, odnosno zona odgovornosti SUP-a Okučani uvučeno
je duboko u prostor Hrvatske. Područje sa dvije, a na pojedinim mjestima i sa tri strane
graniči sa teritorijem neprijateljske Hrvatske, te sa južne strane dvjema vodenim preprekama
rijekom Savom i kanalom Strug.
Veliki dio prostora je pokriven šumom, a na pojedinim mjestima i močvarnim
predjelima. Treba naglasiti da područjem prolazi auto-put Zagreb – Beograd, željeznička
pruga, dalekovod, naftovod i telefonska linija, te plovni put rijekom Savom. Teritorijem
prolaze i ceste koje povezuju Staru Gradišku – Okučani – Pakrac, cesta od sela Gređani i
Rajića koja preko mosta Mostine spaja područje Mlake i Jasenovca sa Okučanima.
Na pojedinim područjima uz komunikacije nailazimo na veći broj porušenih, oštećenih
ili napuštenih hrvatskih kuća i sela koja su uglavnom povezana sa šumovitim predjelima, što
ih čini pogodnim za ubacivanje DTG grupa.
Osiguranje granice na pojedinim predjelima nije na zadovoljavajućem nivou, a naročito
u posljednje vrijeme nakon sprovođenja Zagrebačkog sporazuma. Srpska vojska RSK se
na pojedinim mjestima povukla u dubini čak od 2-2,5 km (Donja Šumetlica na području
opštine Pakrac, a koje područje je širine oko 10 km, te veći dio pokriven šumom. Inače je na
sadašnjim novim prednjim linijama smanjen broj vojnika, a pogotovo na području Donje
Varoši gdje na prostoru širine oko 4 km ima ukupno na položaju svakodnevno svega 15-ak
vojnika.
U zoni bezbednosti ispred ovih vojnih linija, na ovom dijelu, u posljednje vrijeme ne
zalaze pripadnici UNPROFOR-a, a na suprotnoj strani prema raspoloživim podacima češće
se grupišu ustaše. Također u predjelu mjesta Bijela Stijena jedan dio terena u širini oko
20-ak km pokriven je za sada samo vojnim patrolama, a radi se o pretežno šumovitom
području, te nasuprot istog je “muški bunar”, od kuda se još nisu povukle hrvatske snage.
Šumoviti dio uz auto-put prema Novskoj, širine oko 10-ak km, a u pravcu sela Mlaka
pokriven je također samo povremenim vojnim patrolama.
Pripadnici UNPROFOR-a na ovim kao i na ostalim područjima Zapadne Slavonije u
zonama bezbednosti ne vrše neke vidljive aktivnosti u smislu dobrog osiguranja bezbednosti,
421
a naročito po noći uopšte ne zalaze u nenaseljena mjesta, uz obrazloženje da u tim zonama
noću njihovi pripadnici nisu bezbedni.
Pripadnici milicije su, za sada, uskraćeni da permanentno vrše službu u zoni razdvajanja,
s obzirom da Civilna policija UNPROFOR-a nema dovoljno svojih službenih lica za
pratnju, pa se tako služba svakodnevno u ovim zonama vrši samo po par časova i ponekad u
večernjim časovima, dok preko noći momentalno nismo u mogućnosti da ulazimo na ovaj
teren.
Primjećena je, naročito u posljednje vrijeme pojava sve većeg broja lica koja u zonama
bezbednosti komuniciraju sa građanima iz područja Hrvatske. Direktno se susreću na Liniji
dodira, primaju i šalju pakete i pisma, pripadnici UNPROFOR-a im pomažu na način što
im dozvoljavaju kontakte pa čak i sami ilegalno prevoze i uručuju pakete i dr. poštu. Na taj
način postoji velika mogućnost otjecanja važnijih podataka na neprijateljsku stranu.
Na području Opštine Pakrac u zoni ispred Pakraca za sada se ne primjenjuje Zagrebački
sporazum, UNPROFOR ne zabranjuje prisustvo milicije bez akreditacija do same linije
dodira. Inače na području opštine Pakrac ima veći broj izbjeglica, te veliki broj žena i
djece, velika je gustoća naseljenosti, a u slučaju eventualnog napada od strane neprijatelja
procjenjuje se da bi bilo vrlo otežano sklanjanje i zbrinjavanje civilnog stanovništva. Na
ovom prostoru postoji opasnost i od ubacivanja DTG grupa, pošto je primjećeno da
čak javno određeni pripadnici Hrvatske prelaze na naš teritorij i šeću uz Liniju dodira u
cilju provokacije. Za očekivati je da bi DTG grupa bila potpomognuta sa unutrašnjim
neprijateljem i pojedinim pripadnicima UNPROFOR-a simpatizerima hrvatske strane.
Na našem prostoru živi i određeni broj građana hrvatske nacionalnosti od kojih se može
također očekivati oslonac ubačenim DTG grupama, a takvih stanovnika se nalazi u selima
Paklenica, Borovac, Gornji i Donji Varoš, Mlaka, Medari, Bijela Stijena, Okučani i Pakrac.
Još uvijek nije za zanemariti aktivnost pojedinih političkih struja koje zagovaraju politiku
protivnu interesima srpskog naroda i vodeće politike naše države.
Imajući u vidu sve napred navedene podatke kao i činjenicu da je Zapadna Slavonija
od velikog strateškog značaja za Hrvatsku, može se konstatirati da postoji opravdana
opasnost od ugrožavanja područja i stanovništva u pojedinim zonama u blizini granice
prema Hrvatskoj, a također u dubinskom dijelu teritorije, od strane ubačene DTG grupe ili
otvorene agresije od strane neprijateljske Hrvatske.
U SUP-u Okučani postoji plan poduzimanja mjera u slučaju ubacivanja DTG grupe ili
drugih neprijateljskih formacija, a kroz redovnu službu svakodnevno se preventivno djeluje
na terenu u cilju podizanja nivoa bezbednosti
v. d. S E K R E T A R – a
M.P.576 Relić Miladin, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 10., kut. 71.

576
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.

422
 163
1994., lipanj 10.
Knin
Zabilješka Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku Milana Babića i Enriquea
Aguilara, koordinatora za civilne poslove UNPROFOR-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO ZA INOSTRANE POSLOVE
SEKRETARIJAT
Broj: 23-5-34/94.
Knin, 10. 06. 1994.
Z A B I LJ E Š K A
sa sastanka dr Milana Babića, ministra inostranih poslova Republike Srpske Krajine sa
gospodinom Enrike Agiljarom,577 šefom civilnih poslova Jug UNPROFOR-a,
održanog dana 10. 06. 1994. godine sa početkom u 12,5 časova
Sastanak je održan u kabinetu dr Milana Babića, ministra inostranih poslova Republike
Srpske Krajine.
Prisutni: Goran Stanić, sekretar Ministarstva, Boško Popac, direktor Agencije RSK za
poslovne odnose s Međunarodnim organizacijama, prevodilac gospodina Agiljara.
Nakon izražene dobrodošlice gostima od strane dr Babića, šef civilnih poslova sektora
Jug UNPROFOR-a gospodin Enrike Agiljar krenuo je u izlaganje razloga svog dolaska pri
čemu je kao dominantna istakao dva pitanja:
1. Osnivanje pri centralnoj i sektorskim komisijama oformljenim zbog realizacije
Sporazuma o prekidu vatre i razdvajanju zaraćenih strana podkomisija koje bi sačinjavali
po dva predstavnika koje bi delegirala svaka strana, a koje bi raspravljale o civilnim
humanitarnim pitanjima.
2. Razmatranje tehničkih pitanja oko posjete ambasadora SAD gospodina Galbrajta578
Kninu i njegove želje za susretom sa gospodinom Babićem.
Gospodin Agiljar je upoznao dr Milana Babića sa više puta iskazanom željom gospodina
Galbrajta da se susretne sa dr Babićem, pri čemu je gospodin Galbrajt zatražio da ga u
njegovom posjetu Kninu uz desetak novinara najvećih svjetskih televizijskih i novinskih
kuća prate i najeminentniji hrvatski novinari.
Dr Babić je izrazio želju za susretom sa gospodinom Galbrajtom napominjući da se
radi o funkcioneru američke administracije poznatom po pristranosti prema hrvatskim
interesima, ali odbio bilo kakvu mogućnost dolaska hrvatskih novinara u Knin prije
postizanja Sporazuma o miru i konačnog političkog rješenja.
Gospodin Agiljar je upoznao dr Babića da će gospodin Galbrajt u utorak posjetiti Knin
i razgovarati sa dr Babićem.
Nakon rasprave o tehničkim aspektima vezanim za susret dr Babića sa ambasadorom
Galbrajtom gospodin Agiljar je u kratkim crtama obrazložio potrebu za osnivanjem
podkomisija pri centralnoj i sektorskim komisijama napominjući kao glavne razloge

577
Enrique Aguilar.
578
Peter Galbraith.

423
efikasnije rješavanje civilnih i humanitarnih pitanja lica u zoni razdvajanja što bi dovelo do
stvaranja klime većeg povjerenja.
Dr Babić je istakao da je nadležnost centralne i sektorskih komisija isključivo realizacija
Sporazuma o prekidu vatre i razdvajanju zaraćenih strana, a ne bilo kakav razgovor o
civilnim i humanitarnim pitanjima.
Nakon upornog inzistiranja gospodina Agiljara na predloženim rješenjima, dr Babić
je skrenuo pažnju gospodinu Agiljaru na predstojeće pregovore Republike Srpske Krajine
i Hrvatske koji će započeti 16. juna 1994. godine u vili Izvor na Mukinjama, a gdje će
se razmatrati između ostalih i pitanja koja predlaže gospodin Agiljar te da bi aktiviranje
lokalnih komisija u ovom momentu napravilo zbrku u odnosima Republike Srpske Krajine
i Hrvatske. Dr Babić je predložio u nastavku svog odgovora gospodinu Agiljaru da se pitanja
koja se u međuvremenu pojave rješavaju bilateralno: vlasti Krajine – UNPROFOR.
Dr Babić je isto tako upoznao gospodina Agiljara da je Vlada RSK na svojoj prošloj
sjednici prihvatila inicijativu Ministarstva za inostrane poslove da se u svakom sektoru
formira odjeljenje Ministarstva koje će moći da direktno kontaktira sa svim strukturama
UNPROFORA, što je naišlo na veliko razumijevanje gospodina Agiljara.
U nastavku svog izlaganja dr Babić je upoznao gospodina Agiljara da je Vlada RSK
usvojila Sporazum o statusu Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija koji precizno reguliše
odnose između Ujedinjenih nacija i Republike Srpske Krajine te osnovala Agenciju za
poslovne odnose sa Međunarodnim organizacijama za čijeg je direktora imenovan Boško
Popac. Zbog svega toga dr Babić predlaže jedan sastanak sa temom odnosa UNPROFOR-a
i vlasti u Krajini što je gospodin Agiljar prihvatio.
Boško Popac je istakao niz otvorenih pitanja koje treba u najkraćem roku riješiti kao
što su smještaj, poreske obaveze..., a što treba da uslijedi nakon prihvaćanja Sporazuma od
strane UNPROFOR-a.
Nakon toga su precizirana određena tehnička pitanja vezana za predstojeće pregovore
Republike Srpske Krajine i Hrvatske kao što su objekat u kojem će se pregovarati, prisustvo
novinara i ostala tehnička pitanja.
Nakon inzistiranja gospodina Agiljara da pregovorima od početka budu prisutni i
hrvatski novinari dr Babić je isključujući tu mogućnost istakao da će to biti radni sastanak
na kojem će se dogovoriti i o praćenju pregovora od strane sredstava informisanja.
Na kraju sastanka gospodin Agiljar se zahvalio dr Babiću na prijemu.
Sastanak je završen u 13, 35 časova.
SEKRETAR MINISTARSTVA
Goran Stanić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

164
1994., lipanj 10.
Knin
Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK zamjeniku supredsjedatelja Međunarodne
konferencije o bivšoj Jugoslaviji o pregovorima Vlada RSK i RH

424
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ZA INOSTRANE POSLOVE
Broj: 23-5-38/94.
Knin, 10. 06. 1994.
ZAMJENIK KOPREDSJEDNIKA MEĐUNARODNE
KONFERENCIJE O BIVŠOJ JUGOSLAVIJI
GOSPODIN KAJ EIDE579
Poštovani gospodine
Podsjećam Vas na stavove Vlade Republike Srpske Krajine koje sam Vam imao čast prenijeti
tokom sastanka na Plitvicama, održanog 1. juna 1994. godine, a koji se sastoje u slijedećem:
– Prihvataju se pregovori o ekonomskim pitanjima između Vlade Republike Srpske
Krajine i Vlade Republike Hrvatske.
– Pregovori mogu početi 16. juna 1994. godine u 10,00 časova u hotelu “Jezero” na
Plitvicama.
– Pregovore će u ime Vlade Republike Srpske Krajine voditi premijer gospodin Borislav
Mikelić i ministar inostranih poslova dr Milan Babić sa saradnicima.
– Vlada Republike Srpske Krajine očekuje dolazak najviše pet (5) predstavnika Vlade
Republike Hrvatske uključujući u taj broj i tehničko osoblje.
– Vlada Republike Srpske Krajine 16. juna 94. godine neodobrava dolazak hrvatskih
novinara niti drugih državljana Republike Hrvatske.
– Poslije završenog susreta 16. juna 94. godine hrvatska delegacija je dužna napustiti
teritoriju Republike Srpske Krajine.
– Dolazak i odlazak hrvatske delegacije za utvrđeni datum inzistiramo da se obavi
helihopterom, a u izuzetnim okolnostima odobrava se prolazak Turanj-Plitvice vozilima
UNPROFORA pod pratnjom UN-a i MUP-a RSK.
– Vlada Republike Srpske Krajine zauzela je stav da dnevni red dvije delegacije utvrde na
samom početku sastanka.
– Mjesto i vrijeme budućih susreta, te sastav delegacija i eventualno praćenje od sredstava
informisanja, delegacije će utvrditi na prvom susretu.
Ekselencijo
Nakon našeg susreta na Plitvicama, obavijestio sam Vladu o prijedlozima koje ste Vi iznijeli
i ona koja smo ostavili za usaglašavanje. Ovlašten sam od strane premijera Vlade gospodina
Borislava Mikelića i ministra inostranih poslova gospodina dr Milana Babića da Vam
prenesem da Vlada Republike Srpske Krajine insistira na stavovima koji su navedeni na
početku ovoga pisma i nije u mogućnosti da prihvati bilo kakve izmjene.
Ekselencijo
Dr Milan Babić, ministar inostranih poslova Republike Srpske Krajine spreman je da Vas
primi u nedjelju 12. juna 94. godine, ukoliko smatrate da su potrebne dodatne konsultacije
u vezi sa predstojećim sastankom na Plitvicama.
Koristim priliku da izrazim svoje lično poštovanje.
ZAMJENIK MINISTRA
INOSTRANIH POSLOVA

579
Kai Aage Eide.

425
 M.P.580 Sretko Petković, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

165
1994., lipanj 11.
Bajina Bašta
Poruke i stavovi s gospodarsko-stručnoga skupa o rijeci Drini kao stupu srpske ekonomije

PRIVREDNI STRUČNI SKUP

“DRINA – KIČMENI STUB PRIVREDE SRPSTVA”
PORUKE I STAVOVI
Dana 10. i 11. VI. 1994. godine u Bajinoj Bašti u organizaciji Udruženja Srba iz BiH u
Beogradu i Regionalnih privrednih komora Užica, Bijeljine, Valjeva i Doboja, održan je
PRIVREDNI STRUČNI SKUP
“DRINA – KIČMENI STUB PRIVREDE SRPSTVA”
Osnovni cilj Skupa opredijeljen je samim njegovim nazivom, a organizator je bio
motiviran često javno isticanom idejom da Drina treba biti rijeka spajanja i jedinstva kao
i ocjenom da u izmijenjenim okolnostima i granicama ta rijeka, treba i može, umjesto
perifernog zauzeti centralno mjesto privrednog razvoja.
Skupu su prisustvovali predstavnici: privrede, banaka, opština i Komora iz SRJ i RS,
učesnici izrade Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka
Jugoslavije i predstavnici Udruženja Srba iz BiH u SRJ, Drinskog Korpusa Vojske RS i
sredstava javnog informisanja.
Dvodnevni rad se odvijao kroz predloženi i usvojeni program:
– Konkretno upoznavanje sa Programom rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog
oporavka Jugoslavije putem predstavljanja Programa i njegovih glavnih komponenti od
strane nekih od njegovih autora;
– Razgovor o konkretnim oblicima saradnje privrede, s obe strane Drina – razrada praktičnih
dostignuća, isticanja ograničenja;
– Sistemska pitanja kojima se dospijeva u mogućnost da Drina bude “Kičmeni stub” Srpske
ekonomije;
– Obavljanje konkretnih dogovora i aranžmana između preduzeća, banaka i organa vlasti o
povezivanju privrednih subjekata s obe strane Drine.
Osnovne postavke Programa postignute rezultate u njegovoj realizaciji i potrebne
sistemske pretpostavke koje i omogućile da Drina bude kičmeni stub srpstva, izložili su:
Dr. Božidar Raičević, jedan od autora izrade Programa i Dr. Ratko Banović, vice guverner
Narodne banke Jugoslavije.
Jedinstvena je ocjena da je Program u dosadašnjoj realizaciji ispunio, pa čak i premašio
očekivanja privrede i omogućio znatno stabilnije privređivanje, zbog čega mu je data puna

580
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

426
podrška i istaknut zahtjev za njegovom dosljednom daljom primenom, posebno u fazi
oživljavanja proizvodnje u svim Srpskim zemljama.
Preporučeno je da se Vlade Srpskih zemalja kroz dalju međusobnu suradnju angažiraju
na donošenju jedinstvenog sistemskog i privrednog zakonodavstva:
– Jedistvenost carinskog sistema i ekonomskih odnosa sa inostranstvom (unificirani režimi
uvoza i carina);
– Jedinstvenog poreskog sistema u najvećoj mogućoj mjeri, imajući u vidu različitu javnu
potrošnju i rat koji se vodi na prostoru bivše BiH;
– Infrastrukturno povezivanje (Elektroprivreda, PTT, drumski i željeznički saobraćaj i dr.)
– Stručna suradnja i školstvo u funkciji pokretanja proizvodnje i privrednog razvoja.
Također je istaknuto da bi do realizacije ideje o jedinstvenom državnom prostoru Srpskih
zemalja, trebalo otkloniti postojeća ograničenja i smetnje za brži protok roba i ljudi na
graničnim prelazima:
– Ukinuti Uredbu o zabrani prodaje određenih proizvoda u Republici Srbiji i za preostali
dio roba;
– Ukinuti obavezu podnošenja kompezacionih ugovora prilikom razmjene između
preduzeća iz Srpskih zemalja;
– Utvrditi bilanse i na osnovu njih prema potrebi utvrđivati kontigente;
– Dogovoriti nadležnost i podjelu poslova između Ministarstva i Komore, u kom smislu
izdavanje kontigenata prenijeti u nadležnost Komorama.
Osnovna poruka skupa i preporuka Vladama Srpskih zemalja je da donesu Odluke o
zajedničkoj izradi, finansiranju i nosiocima izrade “Studije o mogućnostima i pravcima
razvoja drinskog sliva”, koristeći do sada urađene Studije i stručne radove na ovu temu, kako
bi Drina stvarno i postala “Kičma Srpske ekonomije”.
Bajina Bašta, 11. VI. 1994. god.
RADNA GRUPA:
1. Milan Lugonjić, preda. PKR Bijeljina,
2. Ljubisav Cvetković, sekr. RSK Užice
3. Vojislav Radišković. pred.PKR Doboj
4. Dragan Kratić, sekretar RSK Valjevo

Prijepis, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/124/104.

166
1994., lipanj 11.
Knin
Dopis Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima RSK o suradnji sa SVK u privođenju
vojnih obveznika koji su počinili krivična djela ubojstva

RSK – MUP
UJB
427
BROJ: 08/3-2830/94. M.P.581
KNIN, 11. 06. 1994.
SUP –A – RSK – SVIMA
N/R SEKRETARA
NA NEDAVNO ODRŽANOM SASTANKU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SA
VOJNIM I CIVILNIM VLASTIMA U TOPUSKOM I KASNIJE BELOM MANASTIRU
A NA TEMU FUNKCIONISANJA PRAVNOG PORETKA U RSK, KAO JEDAN
OD OSNOVNIH I VELIKIH PROBLEMA ISTAKNUTA JE POJAVA VELIKOG
BROJA LJUDI KOJI SU IZVRŠILI KRIVIČNO DJELO UBISTVA ILI VIŠESTRUKIH
UBISTAVA, A NALAZE SE NA SLOBODI, BILO DA SU PUŠTENI NAKON
OKONČANJA ISTRAŽNOG POSTUPKA ILI UOPŠTE NISU OBUHVAĆENI
KRIVIČNIM POSTUPKOM.
JEDAN OD ZAKLJUČAKA TOG SASTANKA ISTAKNUT KAO HITAN
I OBAVEZAN JE LIŠENJE SLOBODE SVIH TIH LJUDI I ODVOĐENJA
U USTANOVU ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA, A SVE U CILJU
FUNKCIONISANJA GENERALNE I SPECIJALNE PREVENCIJE KRIMINALITETA.
ZADATAK U IZVRŠENJU JE DAT ORGANIMA GONJENJA ODNOSNO
MUP-A, MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I VOJNIH ORGANA.
U CILJU REALIZACIJE OVOG ZADATKA VOJNI ORGANI SU U OKVIRU
SVOJIH NADLEŽNOSTI DUŽNI IZVRŠITI POTREBNE PRIPREME RADI
LIŠENJA SLOBODE LICA KOJA SU KAO V/O POČINILI OVAKVA DJELA.
RADI POTPUNOG IZVRŠENJA OVOG ZADATKA SEKRETARIJATI SU DUŽNI
IZVRŠITI LIŠENJE SLOBODE I OSTALIH LICA KOJI NISU V/O ILI DJELA NISU
POČINILI KAO (V/O) TAKVI A SADA SU NA SLOBODI.
U CILJU REALIZACIJE OVOG ZADATKA ODMAH STUPITI U NEPOSREDNE
KONTAKTE S ORGANIMA BEZBEDNOSTI U KOMANDAMA KORPUSA I
BRIGADA I DANA 12/13. 06. 1994. GODINE ZAJEDNO S ORGANIMA VOJNE
POLICIJE IZVRŠITI HAPŠENJA SVIH LICA-IZVRŠIOCA KRIVIČNOG DJELA
UBISTVA.
SVA LICA PO LIŠENJU SLOBODE POD PRATNJOM SPROVESTI U
CENTRALNI ZATVOR STARA GRADIŠKA, A ZADATAK REALIZIRATI U
SURADNJI SA KOMANDAMA KORPUSA.
O IZVRŠENJU ZADATKA ODMAH I POTPUNO IZVJESTITI OVO
MINISTARSTVO, POZIVOM NA BROJ GORNJI DEPEŠE.
NAČELNIK
NEBOJŠA PAVKOVIĆ

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 10., kut. 71.

581
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac; primljeno 14. 6. 1994., br. 02-05/1-1351/1-94.

428
 167
1994., lipanj 12.
Drniš
Izvješće SJB Drniš SUP-u Knin o incidentu s pripadnicima UNPROFOR-a u Žitniću

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA K N I N
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI DRNIŠ
Broj: 08-01-1-92/94.
Drniš, 12. 06. 1994.
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
– za s e k r e t a r a
KNIN
PREDMET: Incident na graničnom prelazu Žitnić –
i z v j e š t a j.-
Dana 12. 06. 1994. godine u 07,30 časova na granični prelaz Žitnić iz pravca Drniša
došlo je vozilo registarske oznake UN-7405 te stalo ispred spuštene rampe.
Milicionar – rezervista, radnik SJB Drniš, prišao je vozilu u namjeri da izvrši pregled
putnika i prtljage. Na zahtjev da putnici u vozilu, a bila su dvojica, vozač i suvozač, pokažu
ident. karticu što su isti odbili, kao što su odbili da otvore prtljažni prostor radi pregleda
unutrašnjosti vozila. Pošto su na navedenom punktu trebala biti i dva vojna policajca, ali u
službu nisu došli iz nepoznatih razloga, milicionar na rampi otišao je u kućicu neposredno
do rampe da pozove pomoć drugog milicionara, u tom momentu vozač gore pomenutog
vozila samovoljno je otvorio rampu i udaljio se u pravcu Šibenika.
Istog dana u 14,25 časova iz pravca Šibenika naišlo je isto vozilo sa dva člana, vozač i
suvozač, i na zahtijev milicionara da pokažu ident. karticu i otvore prtljažni prostor nisu
željeli već su vozilom stali na sred ceste tako da je bio onemogućen prolaz ostalim vozilima.
O događaju pomenuti su milicionari postojećom vezom – žičanom vezom obavjestili
vojnu komandu u Žitniću, komandanta kapetana Veljka Subotu koji je rekao milicionarima
da se iz kola istjeraju pripadnici UNPROFOR-a da se isti zadrže, a kola maknu sa ceste
radi nesmetanog prolaska ostalih vozila. Pošto su i dalje moljeni da se pomaknu u stranu,
isti su to kategorički odbili, našto je milicionar – rezervista Manojlović Dražen repetirao
pištolj, istjerao članove UNPROFOR-a iz vozila, i vozilo makao pored ceste. Pripadnici
UNPROFOR-a zadržani su kratko vreme do dolaska kapetana Subote i prevodioca, te u
razgovoru rečeno je pripadnicima UNPROFOR-a da svi koji prelaze punkt sa jedne na drugu
stranu milicionarima na punktu moraju pokazati identifikacionu karticu te specifikaciju o
prevozu robe i omogućiti pregled robe koja se prevozi u vozilu, isti su pokazali ident. karticu,
ali nisu dozvolili da se izvrši pregled robe nakon čega su vraćeni nazad prema Šibeniku.
Uvidom u ident. kartice jedna nosi oznaku MCPL-HAMILTON-CJ AC 23842 na ime
vozača i CPL-TURNER, DA AC-23557. – suvozač – canadski bat.
O incidentu je obavještena komanda CIVPOL-a u Drnišu kao i predstavnici komande
75 mtbr, također u Drnišu.
429
 M.P.582 Komandir:
Matić Milan, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 35.

168
1994., lipanj 13.
Knin
Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK predsjedniku RSK o posjeti američkoga
veleposlanika Petera Galbraitha RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

The REPUBLIC OF Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foregin Affairs
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADE
TEL. 011-235-16-72 TERAZIJE No 3/1
0780-60-126/079-719-023 TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346
FAX: (011) 235-16-72 FAX: (011) 3224-573
REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINA
YUGOSLAVIA
Broj: 23-5-40/94.
Knin, 13. 06. 1994.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
SLUŽBA PREDSJEDNIKA
Povodom posjete američkog ambasadora akreditovanog u Republici Hrvatskoj gosp.
P.583 Galbrajta Republici Srpskoj Krajini i dopisa Službe predsjednika Republike broj: 03-2-
538/94., u kojem se posjeta gosp. Galbrajta Republici Srpskoj Krajini utvrđuje kao “radna
posjeta”, Ministarstvo za inostrane poslove je mišljenja:
– Gospodin P. Galbrajt je ambasador Sjedinjenih Američkih Država akreditovan u
Republici Hrvatskoj čiji rad i djelovanje ograničeno za teritorij Republike Hrvatske.
– Obzirom da gosp. Galbrajt nema akreditiv od Republike Srpske Krajine, njegova posjeta
RSK ne može imati karakter radne posjete, već se takva posjeta smatra isključivo privatnom
posjetom.
– Kako se ipak radi o visokom službeniku Američke administracije, MIP smatra da
uvaženog gosta treba primiti u svojstvu službenika Sjedinjenih Američkih Država.
Zahvaljujemo na saradnji!

582
Okrugli pečat: RSK, MUP, SJB Drniš.
583
Peter Galbraith.

430
 P/O MINISTRA:
M.P.584 ZAMJENIK MINISTRA
Sretko Petković, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

169
1994., lipanj 13.
Knin
Bilješka Službe predsjednika RSK o najavljenoj posjeti američkoga veleposlanika Petera
Galbraitha RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Broj: 03-2-538/94.
Knin, 13. 06. 1994. g.
Protokol
B I LJ E Š K A
o najavljenoj posjeti Ambasadora SAD-a Petera Galbraitha Republici Srpskoj
Krajini dana 14. juna 1994. godine.
Na poziv Predsjednika Republike Srpske Krajine Martić Milana, Ambasador SAD-a u
Republici Hrvatskoj Peter Galbraith sa delegacijom, 14. juna o.g. dolazi u radnu posjetu
Kninu, Republici Srpskoj Krajini.
U američkoj delegaciji su:
– Ambasador Peter Galbraith
– Mr Stephen Klemp – Political Officer
– Mr Tom Mittnacht – Political Officer
– Mr Rick Holtzapple – Political Officer
– Ms Susan Hovanec – Public Affairs Officer
U pratnji ove delegacije su i dvojica američkih novinara.
– Ms Carol Williams, LA Times UN Accreditation # 2564
– Mr David Ottaway, Washington Post
U delegaciji Republike Srpske Krajine koja će primiti Ambasadora SAD-a su:
– Martić Milan, predsjednik RSK
– Mikelić Borislav, predsjednik Vlade RSK
– Babić Milan, ministar vanjskih poslova
– Prijić Ilija, ministar unutrašnjih poslova
– Tanjga Rade, ministar odbrane
– Novaković Mile, general

584
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

431
– Štrbac Savo, sekretar Vlade RSK
– Kužet Radomir, Šef kabineta Predsjednika RSK
Dolazak Ambasadora i početak razgovora na Tvrđavi u Kninu je predviđen od 10,30 –
12,30 časova.
Odlazak kolima na područje Benkovca i obilazak kule Janković Stojana i srpskog groblja
u Kašiću je planiran u vremenu od 13,45 – 14,45 časova.
Ručak u hotelu “Kamen” u Benkovcu je planiran za 15,30 časova, poslije čega se završava
radna posjeta ambasadora Galbraitha, te isti napušta teritorij RSK.
Na ručak u Benkovcu, osim gore navedenih delegacija, pozvani su i Predsjednik SO
Benkovac i Komandant 92. brigade.
Troškovi ručka za gore navedene delegacije, kao i nekolicinu Šefova iz UN u neposrednoj
pratnji Ambasadora, padaju na teret Službe Predsjednika Republike.
Dostavljeno:
– Generalnom sekretaru Službe Predsjednika
– Šefu kabineta
– Sekretaru Vlade RSK
– Arhiva – ovdje
ŠEF PROTOKOLA
Grčić Momčilo
– U delegaciji je ambasadora 6 članova delegacije i 4 novinara + 1 novinar iz Makedonije.
(Branka Kostovac)585

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR–HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

170
1994., lipanj 14.
Glina
Izvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o privođenju osoba u KPD Stara Gradiška

R s k – M u p
S u p – Glina
Broj: strogo pov.27/94. M.P.586
Glina, 14. 06. 1994. god.
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Knin
Predmet: privođenje određenih lica u Kpd – Stara Gradiška,
– izvještaj, –
Veza: vaša depeša br. 08/3-3830/94. od 11. 06. 1994. godine

585
Dopisano rukom.
586
Prijemni pečat: RSK, MUP, primljeno 15. 6. 1994., broj: 08/3-1-2830-8/94.

432
 U vezi vaše depeše broj i datum gornji obavještavamo vas da smo zajedno sa vojnim
organima bezbednosti 39. korpusa, dana 12/13. 06. 1994 god, priveli u Kpd Stara Gradiška
sledeća lica:
1. Ponedeljak Zoran . . . . . . . . . . ubistvo
2. Lončar Radovan . . . . . . . . . . . dvostruko ubistvo
3. Katić Branko . . . . . . . . . . . . . dvostruko ubistvo
4. Delja Gagarin . . . . . . . . . . . . . ubistvo
5. Ramić Jovo . . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
6. Lazić Vasilj . . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
7. Simić Đorđe . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
8. Borojević Dušan . . . . . . . . . . . dvostruko ubistvo
9. Momić Đuro . . . . . . . . . . . . . ubistvo
10. Slavilj Mirko . . . . . . . . . . . . ubistvo
11. Borota Dalibor . . . . . . . . . . . višestruka djela izazivanje opšte opasnosti
12. Janković Leonardo . . . . . . . . višestruka djela izazivanje opšte opasnosti
13. Čavić Dragan . . . . . . . . . . . . ubistvo, više pokušaja ubistva
14. Zgonjanin Miroslav . . . . . . . pokušaj ubistva
15. Stambolija Đuro . . . . . . . . . . pokušaj ubistva
16. Puzić Ranko . . . . . . . . . . . . . ubistvo, više pokušaja ubistva
17. Brdar Teodor . . . . . . . . . . . . pokušaj ubistva
18. Ćorković Lazo . . . . . . . . . . . pokušaj ubistva
19. Tešinić Veljko . . . . . . . . . . . . ubistvo
20. Grubić Mirko . . . . . . . . . . . . pokušaj ubistva
21. Lisov Dragoslav . . . . . . . . . . ubistvo
22. Lisov Saša . . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
23. Golub Pero . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
24. Žica Dragan . . . . . . . . . . . . . ubistvo
25. Suminja Stanko . . . . . . . . . . pokušaj ubistva
26. Vidak Milenko . . . . . . . . . . . ubistvo
27. Vranešević Dragomir . . . . . . ubistvo
28. Japranin Dragan . . . . . . . . . . ubistvo
29. Birač Ilija . . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
30. Perenčević Dragan . . . . . . . . dvostruko ubistvo
31. Gvozden Predrag . . . . . . . . . ubistvo
32. Milješić Milan . . . . . . . . . . . ubistvo
naknadno su lišeni slobode:
33.[...]587 b����������������������������������� ubistvo niz drugih kd
34. Marić Milan . . . . . . . . . . . . . pokušaj ubistva
Lica pod rednim brojem 1-8 (ukupno 8) premještena su iz okružnog zatvora Glina u
Kpd Stara Gradiška iz razloga bezbednosti (uznemiravanja javnosti, begstva, uslovi boravka
i rada s obzirom na smeštaj i kategorije pritvorenih lica – istraga, pritvor, zatvor, disciplinske
mere i dr). Ostala lica lišena su slobode po organima bezbednosti (ukupno 26.)
Napominjemo da okružno javno tužilaštvo Glina vodi postupak još za 38 lica koja su
u protekle dvije i pol godine izvršila ista kd. To znači da je primenjena selekcija prema

587
Nečitko.

433
kategorijama društvene opasnosti: bezobzirnost i motiv izvršenja kd, begstva, uznemirenost
javnosti i dr.
Protiv jednog lica raspisana je potraga (Mutić Slobodan).
sekretar
Nikola Bjelac M.P.588

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 6044.

171
1994., lipanj 15.
Drniš
Dopis SJB Drniš MUP-u RSK i SUP-u Knin o okupljanju Hrvata u Pakovu Selu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI – DRNIŠ
BROJ: 08-01-1-94/94.
DRNIŠ, 15. 06. 1994.
MUP – KNIN
SUP – KNIN
DANA 15. 06. 1994. GODINE U 07.15 ČASOVA PUTEM TELEFONA OD
STRANE KOMANDE ČETE U ŽITNIĆU DOBILI SMO DOJAVU DA SE U MJESTU
PAKOVO SELO, TAČNIJE NA MJESTU GDJE SE TREBAO ODRŽATI SASTANAK
LOKALNIH KOMISIJA PREDSTAVNIKA UNPROFOR-A, VOJSKE I CIVILNE
MILICIJE, NALAZI SKUPINA OKO 80 CIVILA HRVATSKE NACIONALNOSTI
ČIJE NAMJERE NISU POZNATE.
SA ISTIM UPOZNATA JE I KOMANDA 75. MTBR, KAO I ŠEF CIVPOL-A U
DRNIŠU. PREDPOSTAVKA JE BILA DA NAVEDENA SKUPINA CIVILA ŽELI
PJEŠICE DA IDE PREMA DRNIŠU PREKO GRANIČNOGA PRELAZA ŽITNIĆ.
JEDINICA 75. MTBR KOJA SE NALAZI U ŽITNIĆU STAVLJENA JE U STANJE
PRIPRAVNOSTI, TE 7 RADNIKA-MILICIONARA SJB-DRNIŠ STAVLJENI SU
STANJE PRIPRAVNOSTI U SLUČAJU POTREBE DA SE SPRIJEČI PRELAZAK
HRVATSKIH CIVILA NA TERITORIJ RSK.
NA LICE MJESTA U 11,10 ČASOVA IZIŠAO JE KOMANDANT KENIJSKOG
BATALJONA STACIONIRAN U PAKOVU SELU, KAO I ŠEF CIVPOL-A U DRNIŠU.
U 11,10 ČASOVA ŠEF CIVPOL-A U DRNIŠU, DOŠAVŠI U PROSTORIJE OVE SJB
IZVJESTIO NAS DA SE CIVILNO STANOVNIŠTVO RAZIŠLO A KAKO REČE
RAZLOG OKUPLJANJA JE BIO DA SE UTIČE NA KOMISIJU ŠTO SKORIJEGA

Prijemni pečat: primljeno 14. 6. 1994. u 15,25.

588 �

434
SUSRETA RAZDVOJENIH PORODICA KOJI BI TREBAO DA SE ODRŽI U
PAKOVU SELU/NAVODNO/.
IZ RAZLOGA KAKO JE NAVEDENO NIJE ODRŽAN SASTANAK LOKALNE
KOMISIJE KOJI JE ODGOĐEN DO DALJNJEG.
MJERE PRIPRAVNOSTI SU PRESTALE I SITUACIJA JE U NAJBOLJEM REDU.
NAČELNIK
LUKAVAC MILAN
PREDAO: ČENIĆ DANA 15. 06. 1994. GODINE U 23,10
PRIMIO: OPAČIĆ VRATI N

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 35.

172
1994., lipanj 16.
Knin
Zapisnik sa 6. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 6. redovne sjednice Vlade RSK održane
15. i 16. 06. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Ratković Stevo, Bolić Dragutin i Vojnović Milivoj.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Jakšić Nebojša i Vinčić Svetozar.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Borislav Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 16.40 časova.
Za sjednicu je predložen slijedeći
DNEVNI RED
1. VERIFIKACIJA ZAPISNIKA
I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. INFORMACIJA O NASTAVKU PREGOVORA O EKONOMSKIM PITANJIMA
SA RH
3. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
3.1. Donošenje Odluke o osnivanju opštine Vrhovine
3.2. Donošenje Odluke o promjeni naziva naseljenih mjesta
3.3. Informacija o pitanju rada zatvora u Kninu
4. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
4.1. Informacija o hapšenjima
435
5. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
5.1. Pregled mjera i aktivnosti za uspješno obavljanje žetve i otkupa
5.2. Donošenje Uredbe o visini naknade za izdavanje i produžavanje uvjerenja o
zdravstvenom stanju životinja
6. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAČKA I SOCIJALNA PITANJA
6.1. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava Fondu PIO
6.2. Donošenje Odluke o utvrđivanju osnovice za obračun i isplatu materijalnih troškova
za 6/94
7. MINISTARSTVO ZA ZDRAVLJE
7.1. Razmatranje stanja u Domu zdravlja u Belom Manastiru sa prijedlogom mjera
a) Donošenje Odluke o preuzimanju osnivačkih prava nad Domom zdravlja u
Belom Manastiru
b) Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju v.d. direktora
c) Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju Upravnog odbora
d) Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju Nadzornog odbora
8. MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I
GRAĐEVINARSTVO
8.1. Zaključak o raspisivanju natječaja i prikupljanju ponuda za obnovu Vukovara
8.2. Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o plaćanju radova na nasipu Strug
9. MINISTARSTVO FINANSIJA
9.1. Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o ustupanju dijela marže JP “NIK”
od prodaje naftnih derivata budžetu RSK
10. REPUBLIČKA UPRAVA CARINA
10.1. Donošenje Odluke o oslobađanju plaćanja carine i ostalih uvoznih dažbina DP
Fabrika šećera “Beli Manastir”
II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU
11. Donošenje Odluke o odobrenju dinarskih i deviznih sredstava za službeni put u Grčku
12. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika MIP
III MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE
10. Informacija državne komisije za ratne i zločine genocida
11. Informacija Crvenog Krsta o problemu uskladištenja robe iz humanitarne pomoći
12. Obrazloženje uz prijedlog Odluke Komesarijata za izbjeglice o preuzimanju lica koja
rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica i raseljenih lica, a nalaze se na platnoj listi Štaba
civilne zaštite
13. Upoznavanje Vlade sa programom savjetovanja “Informatizacija RSK”, Knin 20-21.
06. 1994. godine
Dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-2
Informaciju o ekonomskim pregovorima sa RH podnio je predsjednik Vlade Borislav
Mikelić. Na početku svog izlaganja predsjednik je pročitao saopštenje HINE vezano za
nastavak pregovora. Nakon toga je sekretar Vlade g-din Štrbac589 pročitao pismo upućeno

589
Savo.

436
generalnom sekretaru UN-a Butrosu Galiju590 od strane predsjednika Republike, a vezano
za realizaciju prve faze zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre.
Potom je predsjednik Mikelić informisao članove Vlade o jutrošnjim razgovorima
s g-dinom Eidom591 vezano za pregovore zakazane sutra na Plitvicama. Naš je stav da
delegacije broje po 5 članova. Na čelu hrvatske delegacije se nalazi Hrvoje Šarinić, a on je
savjetnik za nacionalnu bezbjednost, što nema veze sa ekonomskim pregovorima. Hrvati su
tražili da dođe 5 njihovih novinara, a naš stav je da se poštuje reciprocitet, dakle da može
biti onoliko hrvatskih novinara koliko je naših išlo u Zagreb, a to je jedan. Gospodin Eide
je otputovao u Zagreb na razgovore sa hrvatskom stranom i očekujemo odgovor u toku
popodneva hoće li hrvatska strana pristati sutra da pregovara u Plitvicama. Naš zadatak
je da nakon što dobijemo odgovor od gospodina Eida damo saopštenje za javnost. Očito
je namjera sutrašnjih razgovora da mi damo vodu Zadru i Biogradu, a onda da se nastave
razgovori o humanitarnim pitanjima. Mi smo naglasili da se sutra mogu samo kandidovati
pitanja, a nikako odlučivati.
Potom je ministar Prijić592 govorio o pripremama za obezbjeđenje pregovora na Plitvicama
i rekao da su sve radnje izvršene i što se tiče obezbjeđenja pregovori mogu započeti sutra.
Ministar Babić593 – mi ćemo postaviti pitanje ovlaštenja članova hrvatske delegacije, tj.
koga oni predstavljaju. Svako pitanje treba dobro prostudirati. Pitanje vode treba tretirati
kao pitanje trgovine.
Ministar Babić sugerisao je članovima Vlade da proanaliziraju materijale koji su im od
strane MIP-a podjeljeni vezano za ovu tačku dnevnog reda. (prilog br. 1)
Nakon izlaganja ministra Babića o definisanju tema za razgovore sa hrvatskom stranom
iz područja energetike govorio je ministar Krička Milivoj (prilog br. 2)
Potom je o snabdjevanju vodom, hrvatskim i našim potraživanjima, te o prijedlogu teza
platforme (prilog br. 3) govorio gosp. Jakšić Nebojša.
U raspravi su još učestvovali ministri Perić,594 Petrović,595 Veselinović596 i Pađen,597 a po
završetku rasprave usvojen je
Z A K LJ U Č A K
Ministri koji nisu dostavili teze za razgovore dužni su to učiniti sutra ujutro. Mora biti
uvezan stav predsjednika Republike, predsjednika Vlade i ministarstva inostranih poslova
kad su u pitanju međunarodni pregovori.
Nakon što resorni ministri dostave teze za ekonomske razgovore zadužuju se ministar
Petrović i sekretar Štrbac da ih uvežu u cjelinu i naprave platformu za razgovore.
Nakon ovog sjednica je prekinuta u 22.00 časova i zakazan nastavak sutra ujutro u 9.00
časova.
Nastavak 6 sjednice Vlade 16. 06. 1994. g. u 12.00 časova.

590
Boutros Boutros Ghali.
591
Kai Aage Eide.
592
Ilija.
593
Milan.
594
Slobodan.
595
Branko.
596
Ratko.
597
Milan.

437
 Ad-2
Na početku sjednice predsjednik Vlade gosp. Mikelić pročitao je “Poruku za slanje”
(prilog br. 4) koju smo noćas dobili od gospode Ovena598 i Stoltenberga,599 a nakon toga
je sekretar Štrbac pročitao pismo predsjednika Martića600 koje je kao odgovor na “Poruku”
upućen navedenoj gospodi (prilog br. 5).
Razmotrena je i Platforma za ekonomske pregovore sa RH (prilog br. 6) koju su shodno
zaključku sa jučerašnje sjednice uradili ministar Petrović i sekretar Štrbac.
Potom je usvojen
Z A K LJ U Č A K
Vlada u cjelosti podržava saopštenje predsjednika Martića i verifikuje Platformu za
pregovore sa RH koja će kao radni materijal poslužiti za internu upotrebu članovima
pregovaračkog tima.
Ad-3
3.1. Nakon što je ministar Funduk obrazložio historijat Zahtjeva ZMZ Vrhovine (prilog
br. 7) donesena je
ODLUKA
o osnivanju opštine Vrhovine (prilog br. 8)
3.2. Donesena je
ODLUKA
o promjeni naziva naseljenih mjesta (prilog br. 9)
3.3. Informaciju o problemima rada zatvora u Kninu podnio je ministar Funduk Uroš.
Prema Zakonu tamo gdje postoji Okružni sud mora biti i zatvor. Mi tako imamo 3 zatvora
u Glini, Kninu i Belom Manastiru. Za izdržavanje pravomoćne osude formiraju se KP
Domovi i takve imamo u Glini i Gradišci. Zatvor u Kninu silom prilika smješten je u staru
bolnicu u centru grada. Ima oko 60-100 pritvorenika, a oko 20 bi trebalo ići u KP Dom jer
su pravomoćno osuđeni. Zatvor treba preseliti iz centra grada iz više razloga: nema ogradnog
zida, građani kontaktiraju sa zatvorenicima, unutarnja vrata su od šperploče i mogu se lako
provaliti, nema prostora za šetnju zatvorenika itd. S opštinom Knin je dogovarano da se
zatvor premjesti na lokaciju 2 km izvan grada. Radi se o površini od 110 hektara, ima sva
infrastruktura i mišljenje ministra pravosuđa je da bi se uz ne velika sredstva to moglo brzo
uraditi.
Potom je usvojen
Z A K LJ U Č A K
Zadužuje se ministarstvo za urbanizam da odredi nekog od stručnjaka koji će zajedno
s ministrom pravosuđa obići lokaciju i podijeliti informaciju na idućoj sjednici Vlade o
kakvoj i kolikoj se investiciji radi.
Ad-4
4.1. Informaciju je podnio ministar Ilija Prijić. Na sastanku koji je organizovao
predsjednik Republike u Topuskom i B.601 Manastiru od strane predsjednika opštine je
ukazano na potrebu privođenja lica koja trebaju biti lišena slobode. Po naredbi predsjednika

598
David Owen.
599
Thorvald Stoltenberg.
600
Milan.
601
Beli.

438
Republike akciju su sproveli MUP i Vojna bezbjednost. Privedeno je 148 lica i nalaze se u
Staroj Gradiški. Akcija je pozdravljena od strane javnosti izuzimajući reakciju pravosuđa
koje je formalno u pravu. Ova lica su upravo sada dostupna pravosuđu, a do sada nisu bila.
Dobro je i što je napokon aktiviran KP Dom Stara Gradiška koji ima kapacitet 600 mjesta.
Sada tamo može biti upućeno na izdržavanje kazne oko 100 lica pravomoćno osuđenih.
Danas na sastanku kod predsjednika Republike kojem je prisustvovao i ministar Funduk
utvrđen je dio formalne metodologije. Sutra će se održati sastanak u Okučanima kojem
će prisustvovati predstavnik MUP-a, ministar pravosuđa i predsjednici okružnih sudova i
tužioci, gdje će se razmatrati lista svih lica i zaključiti ko će ostati, ko će se prebaciti na drugo
mjesto, a ko može na slobodu.
Ministar Funduk – postavlja se pitanje zašto se zaobišlo ministarstvo pravosuđa.
Priznajem da su mnogi bili na slobodi neosnovano, ali su ovom akcijom privedeni i nevini.
Privedeni su čak i svi iz pritvora u Glini što se ne bi desilo da se sarađivalo sa nama.
Ovo se nije smjelo desiti jer je napravljena racija koja ne ide u prilog pravnoj državi.
Međutim, što je učinjeno, učinjeno je i tu popravka nema. Zato sutra u Okučanima treba
popraviti što se da popraviti i pustiti na slobodu greškom privedene jer ima i takvih.
U raspravi su još učestvovali predsjednik Mikelić, sekretar Štrbac i ministar Krička,
Petrović, Bosnić, Perić i Babić, a po završetku rasprave usvojen je
Z A K LJ U Č AK
Prihvata se stav dogovoren jutros kod predsjednika Republike da se sutra u Okučanima
održi sastanak relevantnih faktora uz konstataciju da Vlada stoji na stanovištu da ubuduće
ovakve i slične akcije ne smiju ići bez znanja i saradnje sa ministarstvom pravosuđa.
Ad-5
5.1. O prijedlogu mjera i aktivnosti za uspješno obavljanje žetve i otkupa (prilog br. 10)
govorio je ministar Simo Šijan. Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali pored
ministra Šijana, predsjednik Mikelić, ministar Veselinović, ministar Krička, Petrović i
Bosnić.602
Po završetku rasprave usvojen je slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Svi oni koji su imali i dobili gnojivo moraju po hitnom postupku izvršiti plaćanje prema
“NIK-u”. U protivnom treba izvršiti blokadu računa dužnicima.
Za iduću sjednicu Vlade potrebno je pripremiti sve što je ograničavajuće oko plasmana,
dio oko zaštitnih cijena, obaviti kontakte sa direktorima banaka u SRJ (Mikelić, Veselinović)
i izvršiti usaglašavanje sa Srbijom. Inače Vlada će pratiti žetvu sa D-2 i pustiti brašno iz
robnih rezervi svima koji su zainteresovani.
5.2. Donesena je
UREDBA
o visini naknade za izdavanje i produžavanje uvjerenja o zdravstvenom stanju životinja
(prilog br. 11)
Ad-6
6.1. Nakon što je ministar Perić zatražio donošenje Odluke o odobrenju sredstava Fondu
PIO za penzije usvojen je slijedeći

602
Mile.

439
 Z A K LJ U Č A K
Zadužuju se predsjednik Mikelić i ministri Perić i Veselinović da iznađu način izvora
sredstava za ovu kategoriju osiguranika. Kao jedan od načina treba razmotriti i mogućnost
vraćanja ovih osiguranika na budžet SRJ.
6.2. Donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju osnovice za obračun i isplatu materijalnih troškova za juni 1994. g. (prilog
br. 12)
Ad-7
7.1. Na prijedlog i uz obrazloženje ministra Đurića603 radi prevazilaženja stanja nastalog
u DZ u B. Manastiru donesena je
a) ODLUKA
o preuzimanju osnivačkih prava nad Domom zdravlja u Belom Manastiru (prilog br. 13)
b) R J E Š E NJ E
o razrješenju i imenovanju v.d. direktora (prilog br. 14)
v) R J E Š E NJE
o razrješenju i imenovanju Upravnog odbora (prilog br. 15)
g) R J E Š E NJE
o razrješenju i imenovanju Nadzornog odbora (prilog br. 16)
Ad-8
8.1. Na prijedlog i uz obrazloženje ministra Budića604 donesen je
Z A K LJ U Č A K
o raspisivanju natječaja i prikupljanju potpisa za obnovu grada Vukovara (prilog br. 17)
8.2. Donesena je
ODLUKA
o plaćanju izvedenih radova na sanaciji nasipa za kanal “Strug” (prilog br. 18)
Ad-9
Na prijedlog i uz obrazloženje ministra Veselinovića donesena je
ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke o ustupanje dijela ostvarene razlike u cijeni (marže) J.P. “NIK”
Mirkovci od prodanih naftnih derivata budžetu RSK (prilog br. 19)
Ad-10
Skinuto s dnevnog reda.
Ad-11
Donesena je
ODLUKA
o odobrenju dinarskih i deviznih sredstva (prilog br. 20)
Ad-12
Doneseno je
R J E Š E NJE
o razrješenju pomoćnika ministra prosvjete (Dušan Badža) (prilog br. 21)

603
Stevan.
604
Ljubiša.

440
 R J E Š E NJE
o postavljenju pomoćnika ministra inostranih poslova (Dušan Badža) (prilog br. 22)
R J E Š E NJE
o postavljenju pomoćnika ministra inostranih poslova (Sretko Petković) (prilog br. 23)
Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su slijedeći materijali:
Ad-13
INFORMACIJA
državne komisije za ratne i zločine genocida (prilog br. 24)
Ad-14
INFORMACIJA
Crvenog krsta RSK o problemu uskladištenja robe iz humanitarne pomoći (prilog br. 25)
Ad-15
O B R A Z L O Ž E NJ E
uz prijedlog Odluke Komesarijata za izbjeglice o preuzimanju lica koja rade na poslovima
zbrinjavanja izbjeglica i raseljenih lica, a nalaze se na platnoj listi Štaba civilne zaštite (prilog
br. 26)
Ad-16
INFORMACIJA
o programu savjetovanja “Informatizacija RSK”, Knin, 20-21. 06. 1994.g. (prilog br. 27)
Sjednica je završila s radom u 20.00 časova.
SEKRETAR VLADE M.P.605 PREDSJEDNIK VLADE
SAVO ŠTRBAC, [v.r.] M.P.606 Borislav Mikelić, [v.r.]
BROJ: 06-5-603/94. BROJ: 05-5-319/94.
KNIN, 16. 06. 1994. KNIN, 16. 06. 1994.

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 4., kut. 12.

173
1994., lipanj 16.
Kostajnica
Obavijest Sekretarijata za upravu Općine Kostajnica o podjeli nafte od strane
UNPROFOR-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

OPŠTINA KOSTAJNICA
Sekretarijat za upravu
Broj: III-01-1-266/94.
Kostajnica, 16. 6. 1994. godine

605
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
606
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

441
 PREDSJEDNIKU MJESNE ZAJEDNICE
PREDSJEDNIK SO-e
PREDMET: Obavijest o podjeli nafte od UNPROFOR-a
Obavještavamo Vas da smo 15. 6. 1994. godine u 11 sati na sastanku predstavnika
UNPROFOR-a kod Predsjednika SO-e dogovorili da će se podjela nafte za Mjesne zajednice
sa područja MK Mečenčani organizirati u Mečenčanima dana 17. 6. 1994. godine (petak)
u vremenu od 8,30 prema sledećem rasporedu:
8,30 do 11,00 Lovča, Komogovina, Borojevići, Mečenčani
11,00 do 13,30 G. Kukuruzari, Bj. Kostreši,607 D. Bjelovac,608 G. Bjelovac,609 D.
Kukuruzari610
13,30 do 16,00 Umetići, Knezovljani, Prevršac, B. Rijeka611
Mole se predsjednici MZ da u cilju bolje organizacije za svoje stanovništvo učine sledeće:
1. Obavijeste stanovništvo sa svoga područja da će podjela biti navedenog dana u
Mečenčanima u tačno zakazanom terminu prema prikazanom rasporedu.
2. Da će podjela biti u količinama od 8 litara po spisku koji je napravljen po evidenciji
izdanih “Zemljišnih kartona”.
3. Svi koji nemaju “Zemljišni karton” u okviru jednog domaćinstva u kome žive, trebaju
se javiti naknadno u Opštinu Kostajnica kod Kovačević Nikole u sobu br. 28 i izvršiti
prijave.
Za sve naknadno prijavljene nakon redovne podjele u petak, izvršit će se analiza svih
naknadno prijavljenih pa će se na osnovu dogovora sa predstavnicima UNPROFOR-a
dogovoriti novi termin, mjesto i način podjele po naknadnom spisku o čemu ćemo Vas
naknadno obavijestiti.
4. Moli se svaki predsjednik MZ da bude prisutan pri podjeli u terminu kada je na
rasporedu njegova mjesna zajednica, kako bi zajedno sa službenim osobama koje če pratiti
spisak pomogao pri raspodjeli.
5. Svaki građanin treba donijeti Zemljišni karton i ličnu kartu ili drugi dokumenat za
legitimisanje kako bi na spisak mogao dati svoj identifikacioni broj isprave i potpis.
Zahvaljujem na saradnji.
SEKRETAR:
Jakšić Dragomir, dipl. ing. , [v.r.]
M.P.612

Izvornik, strojopis, latinica

HR-DASK-SCPE-612, kut. 5.

607
Kostrši Bjelovački.
608
Donji Bjelovac.
609
Gornji Bjelovac.
610
Donji Kukuruzari.
611
Babina Rijeka.
612
Okrugli pečat: nečitko.

442
 174
1994., lipanj 17.
Glina
Izvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni granica RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA NARODNA OBRANA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN DRŽAVNA TAJNA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA GLINA
BROJ: str. pov. 24/94.
Glina, 17. 06. 1994.
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
K N I N
PREDMET: Procjena bezbednosti granice RSK
A) SNAGE NEPRIJATELJA
Nakon sporazuma u Zagrebu snage neprijatelja nisu se potpuno i u skladu sa sporazumom
povukle. Dio snaga zadržavaju čak i u zoni bezbjednosti u civilu ali naoružane. Granicu
čuvaju uglavnom domobranske jedinice sastavljene od mještana i izbjeglica. Uz granicu
prema opštini Glina locirana je jedna profesionalna jedinica jačine bataljona čija je jedna
četa uvjek na granici a u svom sastavu ima izviđačku jedinicu čiji su zadaci praćenje stanja i
preduzimanja izviđačko-diverzantskih akcija koristeći slabosti naših snaga. Područje Gline
je naročito interesantno za neprijatelja s obzirom da je administrativni centar i činjenicu da
je dio Opštine od rijeke Gline do Kupe ne naseljen i pošumljen te podesan za izviđačke i
diverzantsko-terorističke akcije.
Dio tehnike neprijatelj je sakrio od snaga UN uključujući i teška artiljerijska oruđa i
tenkove. Tako se raspolaže sa podatkom da je na pravcu Petrinje prikriveno devet haubica
cal 203 mm. Također iz više izvora došlo se do podataka da ustaške snage ne dozvoljavaju
kretanje vojnih posmatrača od Zagreba prema Kravarskom, Letovaniću i Nebojan, a niti
kontrolu i nadzor oružja i oruđa koja su nakon sporazuma povukli na određene lokacije.
Mogući napadi i pravci ugrožavanja teritorija RSK su: iz pravca Pokupskog, Šišinca, Glinske
Poljane, Mokrica, Mošćenica, Komareva i Sunje.
B) NAŠE SNAGE
Nakon sporazuma u Zagrebu jedinice SVK na novim linijama nisu pristupile utvrđivanju,
tj. izradi zaklona, rovova, bunkera i osmatračnica na organizovan i sistematičan način iako
je to planirano. Također nisu preduzete mjere zaprečavanja, odnosno obnove starih minskih
polja koja su za upotrebu i postavljanja novih. Ljudstvo na novim linijama nema skloništa
već se zadržava i sklanja u napuštene kuće koje su najčešće ne adekvatne svrsi s obzirom da
su porušene i na ne adekvatnim lokacijama.
Profesionalizacija vojske ne ide ni približno u skladu s utvrđenom dinamikom. Interes je za
sada slab tako da je Ugovor za sada potpisao samo dio starješinskog kadra.
Odaziv vojnih obveznika na položaje kreće se u prosjeku od 70 do 80%. Preostali dio odnosi
se na bolovanja, lica koja kao privatnici plaćaju svoj ne odlazak na položaj i druge uglavnom
ne opravdane razloge. Stanje popunjenosti u cjelini uglavnom zadovoljava naročito nakon
naredbe da će lica koja se ne odazovu odlasku na smjenu biti upućena na druga ratišta
443
ali je nezadovoljstvo i dalje prisutno zbog privilegovanog položaja pojedinaca s obzirom
na rodbinske veze, plaćanje privatnika da ne idu na položaj, bogaćenje pojedinaca i slabe
ishrane.
Artiljerijska oruđa, tenkovi i druga tehnika povučeni su u dubinu negdje i više od dozvoljene
daljine i razvučeni uglavnom na neadekvatne položaje. Sama oruđa su u zadovoljavajućem
stanju ali je problem vučnih vozila zbog dotrajalosti, nedostatka akumulatora i drugih
djelova. Oprema jedinice veze i inžinjerije je zastarjela.
Vojna policija je kadrovski neekipirana, neobučena i nedovoljno stručna za obavljanje
vojnih i policijskih zadataka.
Izviđačko-diverzantske jedinice egzistiraju praktično samo na papiru i nemaju aktivnosti.
Obuka nije planski vršena već u pojedinačnim slučajevima i samo za neke specijalnosti.
Odjeća nije unificirana, a lično naoružanje zaslužuju tehnički pregled zbog upotrebe u ratu
i slabog čišćenja i održavanja.
Linija odbrane prema Cazinskoj Krajini na području Opštine Glina ne postoji, a na granici
se na podesan način zadržavaju vojnici u civilu i u uniformi ali ne nose dugo naoružanje.
U slučaju izbijanja snaga tkz. armije BiH na ovom djelu granice RSK vojno i bezbjednosno
stanje bi se znatno pogoršalo na štetu naših snaga. Linije odbrane na području SO Dvor
prema Cazinskoj Krajini postoje jer se na tom djelu prema granici RSK nalaze snage tkz.
armije BiH.
U jedinicama naših snaga zabrinjavaju i pojave kriminalne aktivnosti. U posljednje vreme
od strane vojnih organa bezbjednosti lišena je slobode jedna grupa lica koja je vršila krađu
goriva iz tenkova i druga grupa koja je vršila prodaju oružja muslimanskim snagama na
području Cazinske Krajine.
Linija komandovanja i rukovođenja u skladu sa vojnim propisima se ne poštuje i ne
funkcioniše naročito na nižim nivoima.
C) SNAGE UN
Prema do sada utvrđenim slučajevima, podacima i zapažanjima neosporna je činjenica da se
dio pripadnika UN bavi obavještajnim radom te da se na teritoriju RSK provodi intenzivna
obavještajna aktivnost.
Podaci se prikupljaju za neprijateljsku stranu, za službe UN, a pripadnici pojednih zemalja
vjerojatno isključivo rade za interese vlastite zemlje.
Raspored snaga UN, brojnost te činjenica da su pripadnici pojedinih zemalja izrazito
pristrani upućuju na zaključak da snage UN ne mogu biti garancija bezbjednosti niti u
zonama bezbjednosti niti u slučaju agresije širih razmjera na RSK.
Prilog: Karta rasporeda snaga UN.
S E K R E T A R
M.P.613 Nikola Bjelac, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 9.

613
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Glina.

444
 175
1994., lipanj 18.
Okučani
Priopćenje za javnost Srpske radikalne stranke o neuspjelim pregovorima RSK i RH

SRPSKA RADIKALNA STRANKA

OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA
Okučani, 18. 06. 1994. god.
Na redovnoj sednici Glavnog odbbora SRS-e za Zapadnu Slavoniju održanoj dana 18.
06. 1994. godine za javnost izdaje sledeće
S A O P Š T E NJ E
Glavnog odbora SRS-e za Zapadnu Slavoniju, povodom neuspelih pregovora RSK-e sa
Republikom Hrvatskom na Plitvicama 16 Juna – smatra da zbog interesa našeg naroda,
mnogi žrtava koje su pale za našu otadžbinu te zbog njenog ugleda prema svetu kod
budućih pregovora sa Republikom Hrvatskom je potrebno zauzeti čvršće i nepokolebljive
stavove i to:
1. – Da se svi naredni pregovori sa Republikom Hrvatskom moraju voditi na teritoriji neke
treće zemlje a nikako na prostorima RSK-e ili RH-e. Ovakav stav smo zauzeli iz razloga
što hrvatska strana pokušava da teritorij RSK-e tokom pregovora tretira kao svoj teritorij.
2. – Da svi pregovori sa Hrvatskom moraju biti na paritetnoj osnovi a to znači, Presednik
sa Presednikom, resorni ministri sa resornim ministrima itd.
3. – U koliko bi se u buduće pod pritiskom međunarodnih faktora ipak moralo pristati na
pregovore na prostoru RSK-e u prostoru gde se pregovori budu odvijali moraju vidno
biti istaknuti državni simboli, grb i zastava RSK-e vrlo bitni elementi naše državnosti.
4. – Srpska radikalna stranka nije zadovoljna sa zagrebačkim sporazumom a pogotovo kad
se tiče prostora Zapadne Slavonije i propusta koji su učinjeni potpisivanjem karata, na
kojima ne postoji ucrtana linija radvajanja za hrvatsku stranu. Smatramo da je na ovakav
način ostavljen veliki manevarski prostor hrvatskoj strani koja i te kako vidno koristi pod
okriljem UNPROFORA.
5. – U daljnjim pregovorima učiniti sve da se mirnim putem integrišu ostala srpska područja
u sastav RSK-e tu pre svega mislimo na područje Daruvara, Podravske Slatine, Grubišnog
Polja, Pakraca i ostalih delova srpskog teritorija koji su trenutno pod okupacijom RH-e.
GLAVNI ODBOR SRS-e
M.P.614 ZAPADNE SLAVONIJE

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 42., kut. 8.

614
Okrugli pečat: RSK, Srpska radikalna stranka, Oblasni odbor Okučani, SAO Zap. Slavonija.

445
 176
1994., lipanj 21.
Beli Manastir
Dopis SUP-a Beli Manastir načelniku Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s podacima
Baranjske divizije o sigurnosnom stanju na “granicama” RSK prema Hrvatskoj i Mađarskoj

SUP Beli Manastir

Broj:08-07-01-sp-50/5-50/94. M.P.615
Beli Manastir, 21. 06. 1994.g.
Ministarstvo unutrašnjih poslova
-načelniku Uprave javne bezbednosti-
Knin
veza: vaša depeša broj: 08/3-2-1-66/94. od 17. 6. 1994. g.
Prema podacima dobivenim iz komande baranjske divizije, a u vezi vaše depeše broj gornji,
dajemo sledeće podatke:
1. Obezbeđenje državne granice prema Republici Hrvatskoj i NR Mađarskoj, vrše granične
jedinice baranjske divizije u zagraničnom pojasu dubine 100m od granične linije. kontrolu
teritorija i dubinsko obezbeđenje granice vrše radnici ovog sekretarijata.
2. Vojno-mobilizacijske procene za obranu granice prema Republici Hrvatskoj i NR
Mađarskoj izvršene su temeljno od strane komande baranjske divizije za vojsku i jedinice
Sup-a od strane ovog sekretarijata.
3. Inžinjerijsko uređenje odbrane teritorije prema Republici Hrvatskoj i NR Mađarskoj
izvršeno je u potpunosti i pruža zaštitu III stepena i stalno se nadograđuje. Planovi
inžinjerijskog uređenja odbrane postoje u komandi divizije.
4. Komanda baranjske divizije u saradnji sa sekretarijatom up Beli Manastir izvršila je
procene mogućih pravaca ubacivanja i napada na vitalne objekte na teritoriju Baranje i
sačinjeni su adekvatni planovi i ostvareno sadejstvo između komande divizije i sekretarijata.
5. Prema “zagrebačkom sporazumu” došlo je do razdvajanja snaga vojske RSK i RH i
prema dogovoru 14 milicionera ovog sekretarijata je akreditovano i vrše kontrolu tampon
zone. Vojska RSK je na liniji razgraničenja prema postignutom sporazumu duž cele granice
prema Republici Hrvatskoj.
Sve ostale tražene podatke možete dobiti od Glavnog štaba Srpske vojske RSK, sa sedištem
u Kninu.
Radnici SM za granične poslove rade na proceni državne granice, o čemu će sačiniti izveštaj
koji će dostaviti do 1. 7. 1994. g. kako je dogovoreno s ministarstvom za pogranične
poslove, Babić Milić.
s e k r e t a r M.P.616
Đorđević V. Nikola

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 9.

615
Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin.
616
Prijemni pečat: primljeno 21. 6. 1994. u 10,35.

446
 177
1994., lipanj 22.
Okučani
Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o sigurnosnoj procjeni
državne granice RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
OKUČANI
Broj: 08-05/1-2-1-str.pov. – 42/1-94.
Okučani, 22. 06. 1994. godine
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
KNIN
VEZA: Vaša depeša broj 08/3-2-1-66/94 od 17. 06. 1994. godine
PREDMET: Dostava bezbjednosne procjene državne granice Republike Srpske
Krajine prema Republici Hrvatskoj za područje zone odgovornosti SUP-a
Okučani-Zapadna Slavonija. –
Na osnovu Vaše depeše broj i datum gornji dostavljamo Vam bezbjednosnu procjenu
državne granice Republike Srpske Krajine prema Republici Hrvatskoj za područje zone
odgovornosti SUP-a Okučani sačinjenu na bazi bezbjednosnih procjena komandira
organizacionih jedinica SUP-a Okučani, te na bazi segmenata procjena Centra državne
bezbjednosti i 18. korpusa SV RSK.
Državna granica Republike Srpske Krajine prema Republici Hrvatskoj odnosno područje
odgovornosti SUP-a Okučani ocrtavaju slijedeće karakteristike:
– Linije državne granice RSK na ovom području se poput klina zabija u prostor Republike
Hrvatske,
– Prostor Zapadne Slavonije je sa 2, a na pojednim mjestima sa 3 strane okružen
neprijateljem, te sa južne strane dvema vodenim preprekama rijekom Savom i kanalom
Strug prema Republici Srpskoj,
– Na navedenom prostoru postoji niz vitalnih objekata od posebnog značaja za odbranu
RSK kao što su skladišta naoružanja i opreme, objekti raznih državnih institucija. Jedan od
vodećih problema je što pojedina skladišta naoružanja i MES-a smještena u gusto naseljenim
mjestima (kao što su skladišta locirana u Okučanima i Rajiću, čija eventualna eksplozija bi
mogla izazvati nesagledive posljedice civilnom stanovništvu i MTS).
Mogući objekti napada DTG- a u zoni odgovornosti SUP-a Okučani su:
– Most na rijeci Savi – Stara Gradiška
– Mostovi na Strugu, Mostinama i Rogoljici,
– Objekt KPD Kula Stara Gradiška,
– Objekt Silos (sušara u Okučanima),
– Objekt Komande Korpusa s Centrom veza, objekat SUP-a i objekti njegovih
organizacionih jedinica s objektom SDB,
– Objekt vodovoda u Gornjoj Šumetlici i Okučanima,
447
– Objekt infrastrukture vlasti teritorije (Oblasno Vijeće, Opština, Pošta i dr.)
– Skladišta oružja i opreme,
– Objekat Buk i Ivanovac,
– Skelska mjesta prelaska u Mlaci i Jasenovcu,
– Objekat KPD Cage i dr..
Prostor Zapadne Slavonije izuzetno je frekventan, te na njemu po Zagrebačkom sporazumu
postoje 3 granična prelaza prema Republici Hrvatskoj, od toga 2 na autoputu Zagreb-
Beograd (Paklenica autoput i Dragalić) i 1 na bivšoj Mađarskoj magistrali (Čaglić – Lipik).
Navedeni granični prelazi su najisturenije tačke prema Republici Hrvatskoj i gotovo sva
3 granična prelaza su neadekvatno sa bočne strane neosigurana jer se sa desne strane od
graničnog prelaza Paklenica auto-put nalazi samo minska polja, dok je sa lijeve strane do
kanala Strug prostor fizički neobezbjeđen.
Granični prelaz Dragalić je također sa bokova fizički neobezbijeđen tako da sa lijeve strane
prema selu Dragalić postoji praznina, odnosno udaljenost do prvog punkta vojske RSK je
4,5 km zračne linije, a sa desne strane prema mjestu Donji Bogićevci je oko 2 km do punkta
SV RSK, osim postavljenih minskih polja.
Granični prelaz Čaglić je sa lijeve i desne strane neadekvatno obezbijeđen uglavnom
patrolama od SV RSK i minskim poljima.
Osim navedenih graničnih prelaza na granici između RSK i RH postoji nekoliko punktova
milicije na lokalnim putevima i punktova na putevima kojima samo UNPROFOR ima samo
svoje punktove, te postoje putevi koje UNPROFOR kontroliše samo svojim patrolama.
Kontrolni punktovi prema RH koje kontroliše milicija su kontrolni punkt Paklenica selo i
kontrolni punkt Gavrinica.
Kontrolni punktovi koje kontroliše samo UNPROFOR svojim kontrolnim punktovima su
punktovi u selu Medari na putu Okučani-Nova Gradiška i u Bročicama na putu Jasenovac-
Novska.
Lokalni putevi koje kontroliše samo UNPROFOR patrolama, a vode prema Republici
Hrvatskoj su:
– Paklenica-Pujče617
– Rađenovci-Gornji Kovačevac,
– Rajčići-Kućerina,
– Čaglić-Subotska.
Navedene puteve neke bočno kontroliše vojska položajima, neke po dubini, te neke
patrolama.
Tampon zona po Zagrebačkom sporazumu između Republike Srpske Krajine i Republike
Hrvatske je definirana na prostoru SO Okučani, dok na sjeveroistočnom i zapadnom dijelu
SO Pakrac nije definisano niti se hrvatska policija povuklana određenu udaljenost, već je na
sjevernom dijelu SO Pakrac čak povećala snage, dok se SV RSK na tom prostoru uglavnom
povukla na propisanu udaljenost.
Pripadnici UNPROFOR-a u zonama bezbednosti ne vrše neke vidljive aktivnosti u smislu
dobrog osiguranja odnosno bezbednosti, a naročito po noći uopšte ne zalaze u naseljena
mjesta uz obrazloženje da u tim zonama noću njihovi pripadnici nisu bezbjedni.

617
Vjerojatno se radi o zaseoku Pujić.

448
Pripadnici milicije su za sada uskraćeni da permanentno vrše službu u zoni razdvajanja s
obzirom da Civilna policija UN-a nema dovoljno svojih službenih lica za pratnju, pa se
tako služba svakodnevno u ovim zonama vrši samo po par časova i ponekad u večernjim
časovima, dok preko noći nismo momentalno u mogućnosti da ulazimo na ovaj teritorij.
Na području opštine Pakrac se ne poštuje kako je već naznačeno Zagrebački sporazum i UN
ne zabranjuje prisustvo milicije bez akreditacije do same linije dodira.
Na području SO Pakrac na mjestu Gavrinica ima veliki broj civila i djece, jer je tu
smješten veliki broj izbjeglica, a udaljenost između djela Pakraca pod kontrolom Republike
Hrvatske i dijela pod našom kontrolom je oko 30 metara, pa čak i manje, odnosno civilno
stanovništvo s ove strane je naseljeno do samog punkta UNPROFOR-a, što predstavlja
problem kontinuiranog obezbeđenja, jer je navedni prostor gootvo nemoguće obezbjediti s
bezbednosnog aspekta, jer postoji velika mogućnost DTG grupa na tom prostoru.
Navedeni prostor zbog gustoće stanovništva u slučaju agresije može biti vrlo ugrožen jer
je smanjena mogućnost sklanjanja u slučaju artiljerijskog napada i isto tako zbog velike
blizine i u slučaju pješadijskog napada procjenjuje se da bi moglo biti veliki broj žrtava na
navedenom području.
Jedan od gorućih problema na području SO Pakrac je iseljenje određenog broja izbjeglica
sa ovog područja u Baranju, istočnu Slavoniju RS što je posljedica neriješenih političkih i
ekonomskih problema, što je izraženo u posljednjih nekoliko mjeseci, a očekuje se odlazak,
iseljenje još jedne grupe izbjeglica, nastavnika završetkom školske godine što znatno slabi
odbrambenu moć navedenog prostora i izaziva nesigurnost ostalom stanovništvu, a ujedno
slabi i odbrambena moć prostora zbog iselenja i određenog broja vojnih obveznika s ovog
prostora.
Na području SO Okučani povlačenjem SV RSK na propisanu udaljenost stvaranjem tampon
zona prema RH izgubili smo strateški važne položaje kao što je kota KREMENDUK u selu
Paklenica prema Novskoj i Gorice prema Novoj Gradiški, dok je hrvatska strana zadržala
svoje dominatne položaje.
Minska polja u tampon zonama su uklonjene samo na mjestima prolaska UN i njihovih
kontrolnih punktova, dok je veći dio minskih polja ostao u području tampon zone.
SV RSK kontroliše tampon zonu izviđanjem ljudi u civilu sa sakrivenim oružjem, pa je na
istočnom dijelu SO Okučani prema Novoj Gradiški situacija u tampon zoni zadovoljavajuća,
jer je u tom dijelu tampon zone nastanjeno preko 500 lica, dok je nezadovoljavajuća situacija
u tampon zoni prema Paklenici jer tu živi samo preko dana 9 familija, dok se preko noći
zbog straha uglavnom povlače van tampon zone zbog nesigurnosti.
U posljednje vrijeme se u tampon zoni pojavljuje sve veći broj lica koja u zonama bezbjednosti
komuniciraju sa građanima iz područja RH. Direktno se susreću na liniji dodira, mijenjaju
i šalju pakete i pisma, a pripadnici UN-a im u tom pomažu na način da im dozvoljavaju
kontakte, pa im čak i sami ilegalno prenose pakete i pisma, te na taj način postoji velika
mogućnost otjecanja informacija na neprijateljsku stranu.
Između sela Paklenica i Rajića postoje 3 naseljena hrvatska sela između kojih se prema
sjeveru protežu šumski predjeli, što je idealno područje za upad DTG grupa.
Prostor tampon zone u selu Jasenovac odnosi se na područje uz samo naselje tako da na
ovom području tampon zone nitko ne stanuje.
Navedeno mjesto osim šumske ceste prema Okučanima koja je često izložena poplavama i
skelskog prelaza na rijeci Savi prema Republici Srpskoj nema nijedne druge prometne veze
s područjem RSK i RS.
449
Područje tampon zone na istočnom dijelu SO Okučani uz planinu Psunj je pokriveno
šumom i nenaseljeno, što predstavlja pogodno mjesto za ubacivanje DTG grupa, jer se
državna granica na cijelom području naše zone odgovornosti obezbeđuje od strane SV
RSK sa jednom trećinom ljudstava, kontrolnim punktovima i patrolama, te postavljenim
minskim poljima, a prema procjeni situacije Komanda 18. korpusa aktivirat će se prema
potrebi i ostali dio raspoloživog ljudstva.
Inženjerijski radovi kopanja rovova na drugoj liniji odbrane su u toku, te smatramo da je
za sada granica još uvijek neadekvatno obezbijeđena pošto je veći dio graničnog područja
pokriven šumskom površinom što je teško kontrolisati, pa postoji velika mogućnost upada
DTG na ovom području, jer je ovo područje veoma interesantno za agresora, odnosno
Republiku Hrvatsku, jer navedenim prostorom prolazi autoput Zagreb-Beograd, pruga
istog pravca i naftovod, te je također na ovom prostoru smješten veći dio vitalnih objekata
od interesa za odbranu, pa tako područje sa svim navedenim karateristikama predstavlja
presjecanje prometne žile kucavice Republike Hrvatske.
Značajno je napomenuti da na ovom prostoru živi i određeni broj hrvatskog stanovništva
koji mogu biti ataci i oslonci DTG, a takvo stanovništvo se nalazi u selima Donji i Gornji
Varoš, Okučani, Bijela Stijena, Pakrac i Medari.
Slijedeći problem jeste teško naoružanje i tehnika još uvijek locirana u skladištima pod
kontrolom UNPROFOR-a, pa je potreban određeni vremenski period da se naoružanje i
tehnika izvuku iz skladišta do linije koja je na pojedinim mjestima dosta udaljena.
Najugroženije odbrambene linije u ovoj zoni odgovornosti su na području SO Pakrac:
– odbrambena linija od Bijele Stijene do Čaglića,
– odbrambena linija Skenderovci-Šeovica-Gavrinica,
– Zabrdske Kričke-Planinarski dom-Omanovac.
Stvaranjem tampon zone na području istočnog dijela SO Okučani najugroženiji pravac na
komunikaciju Okučani-Gradiška, jer je obrastao uglavnom šumom i na tom prostoru se
nalazi napušteno naselje Novi Varoš, a SV RSK se povukla u blizini same komunikacije i
to je jedina komunikacija koja povezuje prostor Zapadne Slavonije preko mosta na Savi sa
Republikom Srpskom.
Najvjerojatniji pravci agresije na naš prostor su pravac Širinci, Bijela Stijena, Kućerina, jer
je navedeni pravac pokriven šumskom površinom i pogodan je za napredovanje pješadije,
a na tom je mjestu širina našeg prostora oko 6 km vazdušne linije, te bi ovladavanjem ovog
pravca neprijatelj zauzeo dominantne kote i razdvojio područje Okučana od područja SO
Pakrac.
Drugi najvjerojatniji pravac agresije pogodan za napredovanje i tehnike i pješadije je uz
autoput Zagreb-Beograd.
Mogući načini ubacivanja DTG:
– sagledavajući stanje prvih linija SV RSK koje su još uvijek nedovoljno popunjene na
pojedinim mjestima, ugroženost područja od DTG grupa je moguć na slijedeći način:
– ubacivanjem DTG grupa saobraćajnicama kroz naseljena mjesta uz pomoć
UNPROFOR-a,
– ubacivanjem DTG grupa u sastave konvoja u građanskim odijelima uz pomoć
krivotvorene dokumentacije registarskih tablica vozila,
– ubacivanje DTG u sastavu konvoja lica nesrpske nacionalnosti koja tranzituje preko naše
zone odgovornosti,
450
– ubacivanje DTG kroz otvore na linijama SV RSK, pogotovo na šumovitim močvarnim
predjelima, te kroz napuštena odnosno nenaseljena hrvatska mjesta (sela),
– ubacivanje DTG plovnim putem rijeke Save, te helikopterima i eventualno uz upotrebu
motornih vozila.
Cilj i pravci djelovanja DTG grupa:
– napadi na vozila UN-a kako bi bila optužena srpska strana,
– napad na pripadnike vojske i milicije vršenjem zarobljavanja i likvidacije značajnih
ličnosti,
– vršenjem diverzija na objekte od vitalnog interesa za odbranu,
– glavni cilj DTG grupa je unošenje nemira i nespokojstva među građane, pripadnike
vojske i milicije, te stvaranjem pravne i socijalne nesigurnosti.
Mogući pravci ubacivanja DTG grupa:
a) šumski predio Novska-Mlaka-Stara Gradiška
b) Virovitica-Psunj-Okučani
c) Nova Gradiška-Prašnik-Stara Gradiška
d) Širinci-Bijela Stijena-Kućerina
e) Hrvatska-Mađarska-Jugoslavija-RS-Most na rijeci Savi
a) Šumski predio Novska-Mlaka-Stara Gradiška mogući podpravci:
– Novska-Košutarica-Mlaka
– Novska-Kućerina-Rađenovci-Bijela Stijena
– Novska-Paklenica-Roždanik
b) Virovitica-Psunj-Okučani mogući podpravci:
– Širinci-Čaprginci-Rogolji
– Bučje-Gornja Šumetlica
– Kusonje-Brusnik
– Lipik-Mačkovac-Čaglić
– Lipik-Bukovčanska ulica-Skenderovci
– Subotska-Čaglić
– Kričke-Bijela Stijena
c) Nova Gradiška-Prašnik-Stara Gradiška mogući podpravci:
– Pivare-Prašnik-Stara Gradiška
Imajući u vidu sve naprijed navedene podatke procjene kao i činjenicu da je Zapadna
Slavonija od velikog strateškog značaja za Hrvatsku, može se konstatirati da postoji
opravdana opasnost od svih vidova neprijateljskog djelovanja DTG grupa i agresije na ovo
područje, te ugroženost stanovništva u blizini granice prema Hrvatskoj, pa je potrebno
poduzeti adekvatne mjere da se granica na ovom području što bolje obezbjedi.
Za v. d. S E K R E T A R-a
Relić Miladin, [v.r.] 618

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 10., kut. 74.

618
Potpis nečitak.

451
 178
1994., lipanj 23.
[Drniš]
Zapisnik sa sjednice predsjednika RSK i tijela vlasti općine Drniš

ZAPISNIK
sa zajedničke sjednice Predsjednika RSK Milana Martića organa vlasti i predsjednika
opštine Drniš
Sastavljen: 23. 06. 1994. g.
Početak sjednice: 11,00 sati
Prisutni: Predsjednik RSK Milan Martić, Komandant Korpusa Vukosavljević,619 Ministar
MUP-a Ilija Prijić, sekretar MUP-a Vujko Slobodan, Komandant 75. mtbr Davidović
Vladimir
Predstavnici opštinske vlasti: Goran Krasić predsjednik SO Drniš, Nataša Kalinić,
podpredsjednik SO Drniš, Boris Raketić predsjednik Izvršnog savjeta, Đorđe Popac sekretar
SO Drniš, Branko Bibić poslanik opštine Drniš.
Predstavnici radnih organizacija: Travica Trivun direktor PKD, Drago Rajić v.d. direktor RZ
“Promina”, Vukašin Obren upravnik PTT Drniš, Vojin Vukašin direktor DP “Drništrans”
Drniš.
Tema razgovora je bila stanje privrede opštine Drniš i mogućnost njenog oživljavanja i
vraćanje otuđenih sredstava.
– Goran Krasić: Drniška opština je zbog pljačke i odnošenja sredstava u jednoj teškoj
situaciji. Izdvajanjem srpskih mjesnih zajednica iz opštine Drniš i pripajanjem opštini Knin,
broj stanovnika je pao na samo 3600. Danas je u opštini Drniš zaposleno oko 220 radnika.
Mogućnosti drniške privrede su daleko veće, ali nam treba financijska i kadrovska pomoć.
Ratna dejstva, javašluk, nefunkcionisanje pravne države, nizak lični i društveni standard,
imali su za posljedicu iseljavanje stanovništva i to posebno iz sela Baljci, Mirlović Polja,
Žitnić, Kričke, Razvođe, sa stajališta odbrane RSK važnih strateških mjesta.
Posebno se iselio i neophodan broj kadrova. Imovina opštine Drniš otuđena je i nalazi se u
raznim preduzećima u Krajini i ne vraćaju se, smatraju se ratnim plijenom.
Danas se pljačka imovine nastavlja i odnosi se iz Drniša, a milicija ne funkcioniše i ne
sprečava pljačke.
Od Drniša treba […]620 bedem prema Hrvatima, jer samo jaki Drniš je garant opstanka
Knina u RSK. Drniško područje je dobro pokriveno sa hrvatskim TV signalom, a srpski
program se na velikom dijelu opštine ne može gledati.
Hrvatski radio Unešić se također dobro čuje sa svojom propagandom. Zato se oprema
radio Drniša treba vratiti i staviti u funkciju srpski radio Drniš da bi se pariralo njihovoj
propagandi.
– Boris Raketić: stanje prije rata u opštini Drniš bilo je zaposleno 3600 radnika na području
sadašnje opštine Drniš. Tvornice su bile moderne sa savremenom tehnologijom. Radilo se
za izvoz. Pet tvornica izgrađeno je u periodu od 1981-85 godine, što govori da je industrija
mlada. Infrastruktura je bila dobro rješena.

619
Slobodan.
620 �
Nečitko u izvorniku.

452
Stanje danas: zaposleno je oko 200 radnika, a aktivno radi PKD i Drništrans. Nedavno je
formirano javno komunalno preduzeće. U dogovoru sa Kningipsom, radi se na pokretanju
proizvodnje u Mikrosiveritu. Nastojimo pokrenuti proizvodnju u Drnišplastu i TOF-u.
Problemi koji se javljaju kod tih firmi je problem otuđenih sredstava. Jedan od ozbiljnijih
problema za industriju i stanovništvo je problem vode jer je izvor Čikole ostao na hrvatskoj
strani. U zadnje vrijeme situacija se još više iskomplicirala, zatvaranjem vode na Žitnić,
koji su vodu imali cijelog rata. Daljnji problem je prevoz stanovništva i učenika, posebno
za područje Prominskog kraja. Elektroopskrbljenost isto nije zadovoljavajuća, jer su vodovi
dotrajali, a selo Baljci još uvijek nemaju struju. PTT veze su jako loše, ovih pet linija koje
imamo najčešće su u prekidu.
– Branko Bibić: Podsjetio je Predsjednika države na Odluku Vlade RSK iz 1993 god. o
povratu svih materijalnih sredstava, oduzetih iz opštine Drniš. Međutim do realizacije te
odluke nije došlo, pa molimo gospodina Predsjednika da uloži svoj autoritet kako bi došlo
do realizacije ove odluke.
Vojo Vukašin: Govorio je o funkcionisanju DP “Drništrans”. Istakao je problem povrata
sredstava, vozila, strojeva, stanica za tehnički pregled vozila. Sklopili smo ugovor sa trgovinom
papira iz Drvara, što nam omogućava da zaposlimo više radnika ako bi se povratila sredstva.
Budući da se nalazimo u istoj zoni, bilo bi poželjno da budemo oslobođeni republičkih
poreza i dadžbina. Jedino sigurno snadbjevanje vodom bi bilo povezivanje vodovodne
mreže do izvora Manojlovac.
Travica Trivun: govorio je o radu PKD-a
– PKD treba da bude glavni nosilac razvoja opštine Drniš.
– Farma radi sa 15% kapaciteta vinogradi su dobro obrađeni i nose dobro urod.
– Vinarija je kapaciteta 300 vagona, prerađujemo vino i ocat.
– Zaposleno je 162 radnika i oko 60-80 sezonaca.
– Imamo kvalitetno vino, bili smo na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.
– Treba da napravimo saradnju sa Gavrilovićem i sa Okučanima, a imamo i dobru saradnju
sa P. K. Benkovac, kombinatom iz Nove Topole, kao i sa nekom firmama u Srbiji.
Obren Vukašin: govorio je o problemu telefonije na području opštine Drniš.
– U periodu Mart/1994.g. iznošeni su dijelovi iz centrale u Drnišu koja je najsavremenija
u RSK, pa je neophodno ući u trag odnošenih dijelova iz centrale, jer može bez te opreme
koja je iz uvoza, neće moći raditi telefonski sistem.
– TV repetitor na Promini ne radi, potrebno ga je opremiti kako bi se sa TV signalom u
svrhe televiziji pokrilo cijelo područje. Također je potrebno vratiti opremu radio Drniša
koja se nalazi u Radio – Kninu.
Drago Rajić: Istakao je problem života u Prominskom kraju.
– Pokreće se PZ kako bi se zaposlilo što više ljudi i tako ostati živjeti na tom području kako
očuvanje granice n atom području.
– Zbog slabog čuvanja otuđeno je veliki dio opreme iz Prominskog kraja.
Nataša Kalinić: Istakla je problem obrazovanja.
Osnovna škola radi ali bez mnogih tehničkih pomagala, knjižnog fonda. Nedostaje potreban
broj nastavnika, učila, knjiga u biblioteci. Ali ne sve nedostatke, Osnovna škola je ispunila
cijelokupni plan i program nastave.
– Ove godine se pokreću prva odjeljenja srednje škole, usmjerenje poljoprivrede i elektro
struke.
453
Goran Krasić: naglasio je problem otcjepljenja MZ iz Drniške opštine i neophodnost
povratka tih MZ iz opštine Drniš.
Komandant Korpusa Vukosavljević: Istakao je problem odbrane ovog kraja, što je na
povlačenje tehnike dosta smanjena.
– Posebno problem je prisustvo Hrvata na ovim područjima, da bi se zaštitio ovaj pravac
potrebno je naseliti Drniš i Vrliku izbjeglicama.
– Potrebno je da razne firme budu sponzori oživljavanja i učvršćivanja zone odbrane.
Komandant 75. mtbr V. Davidović: Svi problemi koji su istaknuti na prethodnim
izlaganjima, reflektiraju se na problem odbrane, cijelo područje nema ljekarske zaštite,
koliko je naneseno štete ovom području linijom razdvajanja.
Sve se mora angažovati na inžinjeriskom obezbeđenju ovog područja.
Ministar MUP-a Ilija Prijić: treba da se pripremi elaborat ekonomskog i političkog stanovišta
opravdanosti ostanka izdvojenih MZ u Opštinu Knin ili njihovom ponovnom vraćanju u
opštinu Drniš.
Problem funkcionisanja SJB Drniš su politički potencirati. Odluke Vlade iz 1993. g. o
povratu sredstava pravno ne vrijedi, jer postoji sudske odluke o dodjeli tih sredstava.
Treba da se pripremi temeljito gdje se nalaze sredstva i potrebe za njihovo vraćanje.
Predsjednik RSK Milan Martić: U samom startu rata nije bilo razmišljanja da će Drniš
ostati pod našom vlašću. Potrebno je izdvojena sela vratiti u opštinu Drniš, jer politička
situacija je sada sasvim drugačija. Treba da se ovaj problem dobro pripremi za Skupštinu
RSK.
– Sazrelo je shvatanje da Drniš mora ostati u RSK i ne može se vratiti u Hrvatsku.
– Sva rubna područja treba da jačaju u ekonomskom i vojnom smislu.
– Sredstva otuđena iz opštine Drniš se moraju vratiti, ali na jedan razuman način bez
ikakvih konfrontacija, za to imate moju podršku. Morate se u vezi toga problema pripremiti
za sastanak sa predsjednikom Vlade RSK.
– Biograd će dobiti vodu onda kada je dobije Drniš i Teslingrad.
– Treba da smognete snage da se prazni stanovi i kuće brzo nasele izbjeglice.
– Vlada RSK treba financijski pomoći razvoj ovog kraja.
– Ovaj kraj može hraniti ne samo vas, nego i kninsku opštinu.
– Treba stvoriti tim ljudi koji će raditi na izdradi elaborata za razvoj i oporavak drniške
privrede. Da se već na idućoj sjednici Skupštine RSK ide na elaborat za razvoj i oživljavanje
drniške privrede.
– Sve probleme treba riješiti zajednički pametno – imate moju podršku.
Sjednica je završila sa radom u 13,00 sati.
Broj: 751/1-94.
Drniš, 23. 06. 1994.g.
Zapisničar Predsjednik SO Drniš
Đorđe Popac Goran Krasić

Preslika, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 2., SO Drniš, kut. 3.

454
 179
1994., lipanj 23.
[Kostajnica]
Zapisnik sa sjednice predsjedništva Srpske radikalne stranke u Kostajnici

Zapisnik
Sa sjednice predsjedništva Srpske Radikalne Stranke održane u Kostajnici dana 23. 6. 94.
god s početkom u 10h.
Prisutni članovi: Milešević Gojko Đuka Georgije Šorak Čedo Rađun Stevo Petrović Vlada
Risojević Mile
Za sjednicu se predlaže sledeći:
Dnevni red:
1. Pripreme za predstojeću sjednicu
2. Ostala pitanja
1. Predsjednik stranke je otvorio sastanak, pozdravio sve prisutne i počeo je dogovor
Za sledeće je dogovoreno
Čedo Šorak: Dok ovako bude vođena Srpska Radikalna Stranka niko njoj neće pristupiti.
Stevo Rađun: U Dubici su ljudi zainteresirani ali ne vide motiv zašto da idu u stranku.
Đuka Durman: Sjednica se mora održati pa kako bilo da bilo Đuka je spreman odgovarati
za svoje propuste i iznijeti izvještaj.
Stevo: Izvještava da je u Beogradu u Generalštabu podignuta neka roba i da je potpisano
6 ljudi iz Radikalne stranke. Radi se o uniformama i nekim materijalnim sredstvima. Ima
riječi i o makinacijama i profiterstvu radikalne stranke u Poljoprivrednoj zadruzi u Dubici.
Sve je to uticalo u nepovjerenje ljudi u Srpsku radikalnu stranku. I u Živaji se sve razvodnilo
i ništa ne štima. Smatra da bi odbor trebao proći i objasniti narodu šta se to dešava.
Davidović ima pismeni dokaz za opremu koja je podignuta iz Beograda. To treba ili dokazati
ili demantovati. Ljudi se ne znaju ponašati, nemaju informaciju, postoji strah od vlasti.
Đuka: Ako se ne radi ovdje ne može se ništa napraviti ni na terenu.
Stevo: Davidović maše sa tim pozivom za robu iz zadruge koja je podignuta (kukuruz i
ostalo). Mi smo zakazali sa svim svojim aktivnostima.
Đuka: Po tom ispada da se tu nešto događa. Đuka nije za to da se napadaju druge stranke.
To sve ne vodi dobru. Predlaže da se s njima održi jedan razgovor.
Vlada: Mora se sve to demantirati ako to nije istina.
Đuka: Da li se taj sastanak može uopšte može održati na ovakav način?
Vlada: Sa Torbicom se nismo ništa dogovorili. Ali njega danas nema. Činjenica je da je
njegova stranka u Živaji dosta masovna.
Đuka: Ako u tome svemu nešto ima onda bi se to trebalo provjeriti, jer kako nešto
demantovati ako neznamo pravu istinu. Molim da se to izjavi naglas da se to zna.
Milešević: Treba ići na demant na Radio Kostajnicu.
Čedo: Obaviti razgovor sa Davidovićem i onda izaći na Radio Kostajnicu sa demantom.
Đuka: Imam jedan predlog. Preuzimam na sebe da stupim u kontakt sa potpredsjednikom.
Sa Vujanićem treba obaviti razgovor. Stranka je upala u jednu monotoniju. Ne vidi se
nikakav tračak svjetlosti u stranci. Mislim da ja ne radim protiv ove države. Pokušavam da
pomognem ovoj stranci i ovoga trenutka treba ostati čovjek.
455
Milešević: Kada ćemo razgovarati sa Davidovićem?
Stevo: Stranka treba imati neki imidž. Nije bitan broj ljudi nego kvalitet.
M. Risojević: Ima ljudi koji bi radili u stranci, ali traže smjenu nekih ljudi.
Stevo: Koordinacije nema nikakvih. Treba biti povezan sa ostalim radikalima. Treba biti
radikalno opredjeljen.
Vlada: Treba dati demant na priče Davidovića. Ima jedno četiri člana Glavnog odbora koji
su otišli. Treba predložiti neke ljude u glavni odbor.
Milešević: Zvaćemo ljude i simpatizere stranke.
Milešević: Trokut, Hrastovac, Krčevo, Bjelovac.
Stevo: Dubica, Uštica, Šaš
Čedo: Prevršac, Mečenčani
Đuka: Kostajnica, Panjani, Rosulje
Jovan: Živaja.
Sastanak srijeda 29. 6. 94. u 9h. Napraviti saziv za sastanak.

Izvornik, rukopis, latinica

HR-HMDCDR, 42., kut. 8.

180
1994., lipanj 24.
Gračac
Zahtjev SJB Gračac SUP-u Korenica za osiguravanjem nogometne utakmice koja bi se
trebala odigrati u Gračacu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KORENICA
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI GRAČAC
M.P.621
Broj: 08-02-1/3-513/94.
Gračac, 24. 6. 1994. god.
SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KORENICA
PREDMET: Osiguranje nogometne utakmice, snage i sredstva
– traže se. –
Dana 26. 6. 1994. god. u 17,30 sati u Gračacu odigrat će se nogometna utakmica između
fudbalskih klubova “Bratstvo” Gračac i “Dinarka” Knin, a također istog dana sa početkom
u 16 sati na istom nogometnom stadionu odigrat će se utakmica između veterana Knina i
Gračaca kojom prilikom po prikupljenim podacima i procjeni se očekuje veći broj gledaoca.

621
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Korenica, primljeno: 24. 6. 1994., broj: 08-01/1 783/1.

456
 Sagledavajući ekcese i narušavanje javnog reda i mira koji su se dogodili u Kninu kod
zadnje utakmice gdje su također igrali napred pomenuti klubovi gdje je bilo do fizičkih
obračuna između navijača oba kluba i narušavanja javnog reda i mira u većem obimu. Zbog
sigurnosno bezbednosne situacije i sprečavanja narušavanja javnog reda i mira tražimo
od Sekretarijata da nam pomogne u snagama i sredstvima kako bi smo uspješno mogli
osigurati utakmicu bez bilo kakvih ekcesa. U provedbenom planu kojega donosi SJB Gračac
proizlazi da se osiguranje može izvršiti sa 60 pripadnika milicije dok SJB Gračac u ovom
momentu može dati samo 30 pripadnika milicije, a od Sekretarijata tražimo da nam uputi
30 pripadnika milicije i 2 vozila zatvorenog tipa (marica) koji bi radnici sa sredstvima
trebali biti u SJB Gračac dana 26. 6. 1994. god. u 14 sati. Također vas obavještavamo da će
za veterane iz Knina igrati i ministar unutrašnjih poslova Prijić.622
Provedbeni plan osiguranja gde će biti prikazane snage i sredstva kao i procjenu situacije
tj. razne najave i pretnje od strane pojedinaca ili grupa u Opštini Gračac ćemo vam dostaviti
u toku dana tj. 24. 6. 1994.god.
M.P.623 N A Č E L N I K
Nikola Prica, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

181
1994., lipanj 26.
Knin
Dopis SUP-a Knin MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

OPŠTINA KNIN
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Broj: SP – 5 – 94.
Knin, 26. 06. 94. god.
MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
K N I N
Veza: Vaša depeša broj: 3084/94 od 22. 06. 94. godine
U prilogu dopisa dostavljamo vam Radnu kartu sa detaljnom legendom, pregledno po
SJB, sa tampon zonom, rasporedom snaga UN, te procjenu državne granice.
Prilog: 3624 Načelnik:
M.P.625 Jelić Đorđe, [v.r.]

622
Ilija.
623
Okrugli pečat: RSK, MUP, SJB Gračac.
624
Prilozi nisu pronađeni uz izvornik.
625
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

457
 PROCJENA DRŽAVNE GRANICE
Ispred granice koja obuhvata područje SUP-a Knin, rasporedjene su hrvatske snage i to:
112 brigada zadarska, 113 Šibenska, 141 Uneška, 142 Pakovska, 129 Sinjska i 4 Splitska
brigada, i još druge snage koje se dovode u potrebi. Poznato nam je iz obavještajnih podataka
da Hrvatska ima oko 220 hiljada uniformisanih lica od čega 110 hiljada profesionalne
vojske. Zbog same političke situacije u vrhovima Hrvatske, te naklonosti zapada prema
Hrvatskoj sve procjene upućuju na to da će Hrvatska pokušati izvršiti agresiju na RSK, jer
smatraju da je Krajina integralni dio Hrvatske i da ostanu Avnojevske granice.
Obezbeđenje – odnosno čuvanje naše granice vrše slijedeće brigade i to: Prva laka Vrlička,
75 Drniška, 2 Kistanjska, 3 i 92 Benkovačka i 4 Obrovačka. Brigade su većinom sastavljene
od rezervnog sastava sa malo aktivnog. Granica se obezbeđuje po sistemu 2 – 4, što znači
dva mjeseca na položaju i četiri u radnoj organizaciji. Ovaj sistem odbrane uveden je nakon
potpisivanja Zagrebačkog sporazuma. Moralno stanje u jedinicama nije na dovoljnoj razini.
Naime u zadnje vrijeme nezadovoljstvo u jedinicama posebno se manifestiralo zbog lošeg
materijalnog položaja, tako da su neke jedinice odbile da prime plaću, dok nije došlo do
osjetnog povećanja. Ima vojnh obaveznika koji nigdje ne rade na rubnim područjima
a žele da budu profesionalni vojnici – graničari za njih se kaže da nema novaca sada
momentalno za profesionalnu vojsku, nego samo za komandni kadar (ko, kv, kč i kom.
bat). Profesionalizaciji vojske vrši se veoma sporo i prijavljuje se mali broj kandidata, jer
većina njih ne žele da komanduju. Rijetkost je u bataljonu vidjeti aktivnog vojnog starješinu
pokoji se nađe u brigadi, a ostali su svi u korpusima i Glavnom štabu. Hoćemo reći da je
potrebno čim prije izvršiti profesionalizaciju vojske. Nezadovoljstvo kod vojske manifestira
se i koz opremljenost (odjeća, obuća, hrana i dr.).
Teško je sada reći kroz ovu procjenu kako je granica popunjena sa v/o. Naime imamo
slučajeva da nam v/o preko dana odlaze kućama i uvečer se vraćaju, jer su im sela kuće u
blizini granice, tako da preko dana na liniji ostaje mali broj v/o.
Duž cijele granice vrši se sa naše strane inžinjerijsko utvrdjivanje, kopaju se skloništa,
saobraćajnice, bunkeri, postavljaju nova minska polja, ali ne u dovoljnoj mjeri kako bi to
trebalo, uvijek se kaže da nema goriva.
Smatramo da bi više pažnje trebalo posvetiti v/o – koji su na prednjoj liniji u smislu
poboljšanja njihovog materijalnog položaja, opremanju, inžinjerijskom utvrđivanju, te
profesionalizaciji vojske.
Sa područja SUP-a Knin nije bilo masovnog iseljavanja stanovništva u zadnje vrijeme.
Isto tako podnešeno je zahtjeva za pasoš 160, a izdato ______.626
Za sada procjene upućuju na to da ukoliko bi Hrvatska izvršila agresiju na RSK da
vjerovatno to bi bili pravci Miljevci – Drniš, područje koje je naseljeno sa 80% hrvatskog
življa te Drniš – Promina zauzimanje repetitora. A vjerovatno da bi drugi pravac bio Zadar
– Benkovac te dalje Obrovac, te zauzimanje vitalnih objekata na ovim pravcima.
U vezi kontrole tampon zone za potrebe SUP-a Knin akreditirano je oko 37 milicionara.
Kontrola tampon zone do linije razgraničenja vrše se povremeno patrolama milicije i o svim
zapažanjima dostavljaju se izvještaju, službene zabilješke rukovodiocu organa.
Na osnovu prispjelih izvještaja informacija zapaženo je slijedeće:

626
Nečitko.

458
 Došlo je do povrede državne granice sastali su se naši i njihovi civili u Ceranjama kod
Unprofora. Isto tako u drugom navratu u Pristegu se okupilo oko 30 naših građana koji
su zahtjevali da kontaktiraju sa licima iz Hrvatske, što nije dozvoljeno. Zapaženo je i to
da ustaše ulaze u zonu gdje im to nije dozvoljeno Islam Grčki, dolaze u Oklaj – drniško
područje, utvrđuju se i kopaju rovove na liniji razdvajanja – područje SJB Drniš. Civpol UN
kada ulazi u tampon zonu sa našom patrolom ne dozvoljava pripadnicima patrole da koriste
dvoglede za osmatranje SJB – Drniš. U zadnje vrijeme došlo je do revolta stanovništva
Kakme, Stabnja, radi toga što isti ne žele biti u tampon zoni, a isto tako da se voda pitka ne
može dati suprotnoj strani bez njihove suglasnosti.
Na području SUP-a Knin od strane Unprofora stacioniran je Kenijski i Kanadski
bataljon. Sa Kenijskim bataljonom suradnja je na visokom nivou, a po svojim postupcima i
odnosima vidljivo je da je Kanadski bataljon naklonjen drugoj strani. Došlo je u par navrata
do određenih problema od strane Kanađana i to na graničnim prelazima Zaton – Obrovac,
Žitnić – Drniš, Miranje Donje – Benkovac, gdje isti nisu htjeli stati našoj miliciji, radi
utvrđivanja identifikacionih podataka, po njihovu izgovoru da oni nisu obavezni stati na
granici.

Izvornik, strojopis, latinca

HR-HMDCDR, 23., kut. 2.

182
1994., lipanj 27.
Knin
Prijedlog ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK o legalizaciji oružja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08/1-3200/94.
Knin, 27. 06. 1994. godine
VLADA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Predmet: Legalizacija oružja –
predlaže se. –
S obzirom da se u posjedu građana nalazi veoma veliki broj naoružanja, a koje nije do
sada nigdje evidentirano, predlažemo da Vlada RS Krajine jednim opštim aktom donese
odluku o legalizaciji oružja u posjedu građana u Republici Srpskoj Krajini.
S tim bi postigli da se na jedan optimalan i efikasan način izvrši uvid broja i vrste oružja
koje se nalazi u posjedu građana, te na osnovu toga na relativno brz način oformili evidencije
i kartoteke i tako uspostavili potpunu kontrolu nad istim.
Legalizacija oružja trebala bi se sprovesti u periodu kojeg biste odredili, a u skladu sa
odredbama Zakona o oružju i municiji /prijedlog je naredna tri (tri) mjeseca/.
459
 Ovo Ministarstvo se obavezuje da će organizaciju službe za registraciju oružja prilagoditi
postojećoj akciji legalizacije oružja, te službu učiniti maksimalno efikasnom.
MINISTAR
mr. Ilija Prijić, [v.r.]
M.P.627

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 2.

183
1994., lipanj 29.
[Bojna]
Dopis enklave Bojna Izvršnom vijeću SO Glina o stanju u selima s većinskim srpskim
stanovništvom u Općini Kladuša

M.P.628 IZVRŠNOM VIJEĆU

SKUPŠTINE OPŠTINE GLINA
PREDMET: ENKLAVA BOJNA
Sela sa većinskim srpskim stanovništvom koja se neposredno naslanjaju na Republiku
Srpsku Krajinu, a prije rata su bila u sastavu Opštine V.629 Kladuša su: Bojna, Gradina,
Bukovlje, Glinica i Poljana. Na ovom području bile su formirane dvije mjesne zajednice i
to: MZ Bojna i MZ Glinica. MZ Bojnu sačinjavala su sela Bojna i Gradina a MZ Glinicu
sela Bukovlje, Glinica i Poljana.
U toku 1992. godine svo srpsko stanovništvo je izbjeglo iz ovih sela. Veći dio je odselio
u selo Trnopolje Opština Prijedor, dok je preostali dio našao utočište na Baniji i Kordunu.
21. 09. 1992. god. muslimanskom ofenzivom tzv. 5. korpusa ova sela su okupirana i
nalaze se pod okupacijom sve do 26. 04. 1993. god. kada je veći dio ove teritorije oslobođen.
U novembru mjesecu potpisan je sporazum s APZB o demilitarizaciji ovog područja i
stavljanju istog pod nadzor UNPROFOR-a, s tim što je srpska strana zadržala pravo na 45
vojnika na nekoliko osmatračkih punktova prvenstveno u selu Gradina. Dogovorena granica
prema AP Zapadna Bosna je rijeka Glinica i to od ušća u rijeku Glina pa do ušća rijeke
Prosinje u Glinicu – Radića Most, zatim koritom rijeke Prosinje – postojećom granicom
izmedju sela Gradina i sela Zborište do Lipove Glave u šumi Grljevac. Selo Poljana iako
s većinskim srpskim stanovništvom ostalo je na suprotnoj strani. Bitno je napomenuti da
je prije drugog svijetskog rata postojalo oko devet sela s većinskim ili isključivo srpskim
stanovništvom preko rijeke Glinice kao što su sela Zborište, Stabandža, Crvarevac, Brezovo
Polje, Lajša i dr. S ovih prostora smo u mjestu Poljice ubijeno 2000 ljudi, žena i djece.
Poslije rata preostalo srpsko stanovništvo iseljeno je kolonizacijom i na druge načine, tako
da su ove prostore naselili muslimani.

627
Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.
628
Prijemni pečat: SO Glina, primljeno 29. 6. 1994., broj: a/a 346/1.
629
Velika.

460
 Struktura domaćinstava Enklave Bojna 1991. godine izgledala je ovako:
Bojna 219 domaćinstava, od toga srpskih 219
Gradina 233 -II- -II- 190
Bukovlje 80 -II- -II- 68
Glinica 95 -II- -II- 50
Poljana 42 -II- -II- 25
Ne raspolažemo tačnim podacima o broju srpskog stanovništva koje je živjelo prije rata
na ovom području, ali se procjena kreće od 2555 do 3000. U toku rata na ovom području
izgorjelo je ili razrušeno potpuno 145 kuća od toga 90% srpskih, dok su preostale kuće više
ili manje opljačkane iako je od oslobođenja ove teritorije prošlo više od godinu dana do sada
se na ovo područje vratilo oko 122 domaćinstva, dok dio ljudi povremeno dolazi i boravi
kraće ili duže vrijeme. S ovim ljudima sveukupno na ovom području živi ili povremeno
boravi oko 300 domaćinstava. Problemi s kojima se susreće ovo stanovništvo i koji u znatnoj
mjeri mjeri otežavaju povratak su:
1. Nerješen politički status:
Ovo područje do sada nije integrisano niti s Republikom Srpskom niti s Republikom
Srpskom Krajinom. Ovako neriješen status izaziva bojazan kod stanovništva, a što se ogleda
i kroz nefunkcionisanje vlasti i primjene pravnog poretka – primjera radi, u ovim selima u
toku 1992. godine izvršena su dva ubistva, iako se radilo o ubistvima s umišljajem počinioci
zato nisu odgovarali i nalaze se na slobodi. U zadnje vrijeme prisutni su i ostali vidovi
kriminala: krađe i sl. a što se ne otkriva prvenstveno zbog nefuncionisanja civilne policije.
2. Problem osposobljavanja kuća:
– zašto su potrebna odredjena materijalna ulaganja s kojima stanovništva ne raspolaže.
3. Nerješeno snabdjevanje ovog područja
– što se ogleda kroz nemogućnost nabavke goriva, repromaterijala i sl tako je vrlo teško i
skupo organizirati sjetvu, žetvu i sl.
4. Nerješeno pitanje školstva, zdravstva, penzionog osiguranja, struje, prevoza i sl.
U ovim selima škole su uglavnom demolirane, te se postavlja pitanje gdje i kako
organizirati pohađanje škole. Dio ljudi je imao penzije koje sada ne može ostvariti. Bitno
je napomenuti da je većina zaposlenih sa ovog područja pre rata bila na području Opštine
Kladuša, da je dio djece išao tamo u školu, da su sve evidencije, matične knjige, katastar,
registracija vozila i sl. vođene na području Opštine Kladuša. Sve ovo se ogleda kroz
nemogućnost dolaska građana do određenih podataka i isprava.
Napominjemo da smo uspjjeli dobiti matične knjige za srpsko stanovništvo koje je živjelo
do rijeke Glinice ali do danas nismo riješili pitanje tko da preuzme ove knjige.
Do sada je na ovom području kao lokalni organ vlasti funkcionisao odbor koji se sastojao
od devet članova. Međutim problemi oko organizacije i funkcionisanja vlasti su takođe teški
počev od nepostojanja prostorija, nezainteresiranosti dijela ljudi, nedostatka bilo kakvih
materijalnih sredstava, ne postojanja jasne predstave kao organizirati vlast, koje sve organe
formirati.
Posebno ističemo problem povratka domaćinstava iz sela Trnopolje koje ne odobravaju
tamošnji organi vlasti, a jedan dio i ne želi da se vrati. Ovakvu situaciju pojedini ljudi su
koristili bježakanjem s jednog područja na drugo zbog raznih interesa.
Polazeći od želje ovog naroda da se integriše s ostalim srpskim zemljama i dokazane
nemogućnosti daljnjeg života s muslimanima kao i prava ovog naroda da odluči s kim želi
461
da živi obraćamo se Vama kao organu vlasti najbliže srpske Opštine s molbom da sagledate
sveukupnu situaciju i probleme te da preduzmete sve što je u Vašoj moći u cilju organizacije
i funcionisanju normalnog života na ovim prostorima te integrisanju ovih prostora s ostalim
srpskim zemljama.
Dostavljeno:
1. IV SO Glina
2. IO SDS Glina Odbor enklave Bojne
[………., v.r.]630

Izvornik, strojopis, latinica

HR-DASK-644, kut. 37.

184
1994., lipanj 29.
Knin
Dopis Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova RSK o
sigurnosnoj procjeni državne granice

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-2-1
Knin, 29. 06. 1994. g.
Ministar
n/r mr Prijić631
Predmet: Procjena državne granice,
dostavlja se. –
Prilog: 1 – 7 – procjene svih Gt. op. rad. za obr. pripreme
SUP-ova sam. ins. Dražić Boško [v.r.]
Na osnovu naređenja Ministra izvršena je procjena državne granice i bezbednost
stanja na područjima koje obuhvaćaju SUP-ovi Knin, Korenica, Glina, Vojnić, Okučani,
Vukovar i Beli Manastir. Procjenu su sačinili operativni radnici za obrambene pripreme
po sekretarijatima a ista će služiti kao dio ukupne bezbedonosne procjene po Planu obrane
MUP-a RSK kao izvod. U izradi su sudjelovali sekretari SUP-ova, predstavnici službe DB,
organi Vojske i organa vlasti.
Nakon sastanka u Glini dana 23. 06. 1994.god., date su nove smjernice u vezi dopune
procjene, tako da će se konstantno sve procjene u obliku depeša slati pravovremeno na Min.
unu. poslova.
Na taj način ažurnost procjene će biti maksimalna.

630
Potpis nečitak.
631
Ilija.

462
 U cilju bolje preglednosti i kratke analize svih procjena, koje su u obliku izvještaja i
u prilogu ove procjene, bitno je istaći nekoliko zajedničkih crta koje se protežu kroz sve
navedene, a to su:
– Sve procjene u potpunosti ističu da RSK neće izvršiti agresiju na RH, ali politička
situacija i naklonjenost mnogih zemalja svijeta prema RH, su više nego garant da će to
učiniti prva RH prema RSK.
– Oko sporazuma u Zagrebu, bitno je istaći da se uglavnom poštuje sa obe strane da
nema mnogo incidentnih situacija, ali da odstupanja postoje obostrano uz napomenu da je
nešto značajnije na našem području i to u regiji Z. Slavonije.
– Tajni sastanci i kontakti stanovništva su izraženi na svim područjima i to obostrano, što
je zabrinjavajuće, jer je i to vid specijalnog rata, a isto tako metod prikupljanja podataka,
što RH sigurno planski vodi. Tome treba dodati SRJ i Mađarsku koje služe kao poligon za
sastajanje, te snage UN koje su kao produžene oči i uši R. Hrvatske na našim prostorima.
Svemu ovome daje još veću ozbiljnost i zabrinutost naša slaba organiziranost u usporedbi sa
maksimalnom profesionalnošću pripadnika UN, koji koriste sva moguća sredstva i metode
rada koji često prelaze okvire korektnosti i dozvoljenosti. Iz tog razloga potrebno je još više
pooštriti mjere za prekršitelje zabrane sastajanja sa drugom stranom.
– Popunjenost granica je slaba sa v/o, jer mnogi koriste dan za odlazak i rad kući, a noć za
odmor i spavanje nakon napornog rada u polju i sl. Rad je organiziran smjenski, tako da je
1/3 mobilisana u odnosu na ukupan broj v/o. Međutim od te 1/3 često nema ni 1/3 stvarno
prisutne na liniji, iz razno-raznih opravdanih i neopravdanih razloga.
– Utvrđenje granica je različito sprovedeno po regijama, što je znak stihijskog rada a ne
koordiniranog i planskog iz centra pr. novoizgrađenog skloništa iz “IGM” Benkovac koja su
trebala biti raspoređena po Korpusima, raspoređena su samo u Obrovac, Benkovac i Drniš.
– Ako uspoređujemo stanje prije Zgb. sporazuma i sadašnje, možemo konstatovati da
utvrđenost, zaprečenost i popunjenost granične linije sa minskim poljima je zasigurno
lošija, pogotovo u djelu gdje je došlo do izmještanja naše vojske za 1 km unazad.
– Profesionalizam se ne uočava, kao ni postojanje manevarskih jedinica koje bi bile stalno
u gotovosti za upotrebu na svim područjima RSK. Sve je svedeno na prostorno-teritorijalni
princip popunjavanja jedinica, što rezultira neposlušnošću, nedisciplinom, padom morala i
određenim strahom koji se sve više uvlači u ljude od bojazni iznenadnog napada RH. Nitko
ne vidi zaštitnu ulogu snaga UN, i oni nisu nikakva garancija bezbednosti, pogotovo što se
to više puta potvrdilo na raznim prostorima Krajine.
Možda su upravo posljedica toga, određeni pojavni oblici sa kojima se susrećemo u ova
međuratna vremena, kao što su:
zahtjevi za rad u inozemstvu, migracije iz “ugroženih” u “manje ugrožene” ali bogatije
zone i sl., šverc sa AP Zapadna Bosna, kontakti stanovništva sa srugom stranom, i
dodvoravanje pojedinaca koji su spremni sutra živjeti i u neprijateljskoj državi, profiterstvo
koje ne izuzima ni jednu kategoriju društva i mnogi drugi primjeri...
– Postojanje RSK i mnogih objekata od vitalnog, republičkog značaja, se ovako
ispresjecanom, pošumljenom i nedovoljno branjenom granicom, predstavljaju idealan
objekt napada za DTG. S obzirom da i ovaj dio rade planski, moguće je da su ga zamjenili
sa izviđačkim radom, što je korisnije za slučaj eventualne iznenadne agresije i postizanja
maksimalnog efekta iznenađenja.
Gore navedeni elementi su samo dio koji je obuhvaćen kroz procjenu, sve ostalo je
precizno izraženo u pojedniačnim procjenama SUP-ova, koji su u prilogu.
463
 Dopune koje će se slati redovno u obliku depeša priložiti će se ovoj procjeni, a eventualno
novi zahtjevi za drugim podacima također se mogu tražiti depešno, tako da se može
kvalitetno popunjavati i kompletirati globalna procjena.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 20., kut. 9.

185
1994., lipanj 29.
Korenica
Dopis SUP-a Korenica MUP-u RSK s osvrtom na provedbu akcije “Ugovor”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KORENICA M.P.632
Broj: 08-02/1-8-459-8/94
Korenica, 29. 06. 1994.
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK
– Upravi javne bezbednosti –
K N I N
U prilogu Vam dostavljamo Osvrt na provođenje akcije “Ugovor” na području ovog
Sekretarijata do zaključno sa 24. 06. 1994.
Iz osvrta je vidljivo:
– 1. Prisutnost Hrvatske vojske u tkz. Tampon zoni
– 2. Neodređenost i nedorečenost UNPROFOR-a u provođenju odredbi Sporazuma
kada je u pitanju ponašanje hrvatske vojske, te ne usklađenost stavova unutra pojednih
komandi UNPROFOR-a i Civilne policije kada je u pitanju držanje prema RSK.
Prednje Vam se dostavlja radi operativnog korištenja.
S e k r e t a r:
Nikola Tepavac, [v.r.]
M.P.633

SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA

ODSJEK ZA POGRANIČNE POSLOVE
KORENICA
Korenica, 24. 06. 1994.
OSVRT
na provođenje akcije “U g o v o r”
O problemima vezanim za određivanje linije razdvajanja na terenu izvješteno je naše
Ministarstvo ranije depešom SUP-a Korenica broj: 08-02/1-8-459/94. od 19. 04. 1994. godine.

632
Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, primljeno 30. 6. 1994.
633
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Korenica.

464
 U skladu sa Sporazumom, bezbjednosnoj zoni na području kojeg pokriva SUP Korenica,
organizirano se vrše patroliranja i drugi oblici operativnog pokrivanja bezbjednosne
zone od strane akreditiranih radnika Milicije. Patroliranje se vrši uz najavu Stanicama
UNCIVPOL-a, sa njima i bez njih. Kroz ovakvu aktivnost do sada je, između ostalog,
utvrđeno kako slijedi:
Područje M E D A K
– Dana 25. 04. 1994. g. patroliranjem na prostoru Čitluka i Divosela utvrđeno je
slijedeće:
• U hrvatskoj bezbjednosnoj zoni (unutar linije razdvajanja) osmatračnice hrvatske
vojske nalaze se na visovima Bešlinac, Vijenac, Krčevine, Mali Kraj, Veliki Kraj,
Podklisa, Poljari i Visoko Brdo.
• U mjestu Čitluk po tragovima na travi zaključilo se da taj prostor dolaze patrole
hrvatske vojske. Prikupljanjem obavještenja saznalo se da grupe hrvatske vojske
iz pravca Ornica i Visokog Brda zalaze u dubinu Čitluka na 500 m do kampa
UNPROFOR-a u Čitluškoj školi, što znači da zalaze 1 km unutar linije razdvajanja u
hrvatskoj bezbjednosnoj zoni.
• U Divoselu UNPROFOR ne dozvoljava prolaz dalje od Spomen-doma prema Malom
Kraju, Velikom Kraju i Poljarima iz razloga što se, kako kažu, hrvatska vojska nalazi na
Podklisi i može otvoriti vatru ako primjeti vozilo Milicije.
• Na cesti koja ide iz centra Čitluka u Velebit prema udolini Duliba, hrvatska vojska
je 300m prije linije razdvajanja (u njihovoj bezbjednosnoj zoni) minirala cestu i ne
dozvoljava UNPROFOR-u da se kreće dalje prema Velebitu.
– Dana 03. 05. 1994. g. pripadnici Jordanskog bataljona na području Sitnika sprečili su
dvojici naših civila dolazak na obradu njive koja se nalazi oko 200 m od linije razdvajanja
u našoj bezbjednosnoj zoni. Istog dana jordanski pukovnik Muhamed i jedan kanadski
pukovnik izjavili su da civili mogu ulaziti unutra zone razdvajanja radi obrade zemlje, ali
cestom kroz njihovu UN rampu. Međutim, dana 05. 05. 1994. g. jordanski oficir za vezu
poručnik Meteb izjavio je našoj Službi da je netko od jordanskih oficira krivo protumačio
kada je saopštio da je civilima dozvoljeno da mogu obrađivati zemlju unutar linije
razdvajanja.
– Dana 14. 05. 1994. g. u krugu Čitluške škole pripadnici Jordanskog bataljona pokušali su
uhapsiti komandira OM Medak koji se nalazio u zajedničkoj patroli sa Civilnom policijom
UN-a na prostoru Čitluka i Počitelja, iz razloga što je imao kratko naoružanje o pojasu.
Civilna policija je spriječila hapšenje objašnjavajući da je nošenje takvog naoružanja u
skladu sa potpisanim Sporazumom.
– Dana 19. 05. 1994. g. po ponašanju jordanskog majora Džasera zapaženo je da pripadnici
hrvatske vojske zalaze u Mali i Veliki Kraj i zaseok Poljari na prostoru “Medačkog džepa”
kod Divosela. Po našim radnicima toga dana nisu zapaženi.
– Dana 27. 05. 1994. g. utvrđeno je da je u Velikom Kraju, blizu linije razdvajanja sa
hrvatske strane, nedavno naišao na minu jedan hrvatski vojnik.
– Dana 06. 06. 1994. g. otvorena je rafalna vatra iz automatske puške sa visa Bešlinac u
vreme kada je milicijsko vozilo došlo u Čitluk. Naša patrola procjenjuje da se radi o davanju
signala ostalim pozicijama hrvatske vojske o našem pojavljivanju u tom prostoru. Ovakva je
procjena zbog urednog ponavljanja.
– Dana 09. 06. 1994. g. oko 09,15 časova od osmatračnice UNPROFOR-a na brdašcu
Bubaljka primjećen je pripadnik hrvatske vojske pored rova udaljenog između 200 i 250
465
m pored ceste u pravcu Ribnika. Promatrao je dvogledom osmatračnicu UNPROFOR-a,
odakle je po našem pripadniku primjećen. U to je njemu prišlo još 6 vojnika, koji su se
redali na dvogledu. Civilnoj policiji su pokazani ovi vojnici, a jordanski vojnici potvrdili su
da je to hrvatska vojska.
– Dana 15. 06. 1994. g. OM Medak najavilo se Civilnoj policiji sa potrebom ulaska u
bezbjednosnu zonu. Komandir stanice Civilne policije Gračac po imenu Lase odgovorio
je da zbog neriješenog političkog stanja na ovom prostoru od juče 14. 06. 1994. g. nije
dozvoljen ulaz Miliciji bez obzira na posjedovanje akreditacije. To da od 14. 06. 1994. g.
nije dozvoljeno ni srpskoj ni hrvatskoj strani. Tražeći dalje objašnjenje ovakvog stava Lase je
zamolio da mu se dozvoli da provjeri. Nakon jednog časa Lase je došao u OM Medak i rekao
da je provjerio u Komandi Jordanske čete te utvrdio da je razlog za ovakav stav incident koji
se dogodio 14. 06. 1994. g. u 14,30 časova, kada su pripadnici UNPROFOR-a (Jordanski
bataljon) primjetili četvoricu sumnjivih ljudi u Počitelju na pravcu između Memedova
brda i Njegovana. Ovi da su puzili po zemlji unutar linija razdvajanja od Njegovana prema
Memedovu brdu. Pripadnici Jordanskog bataljona presreli su tu četvoricu i uhvatili, te
utvrdili da se radi o srpskim vojnicima. Srpski vojnici vraćeni su tada izvan linije razdvajanja
na teritorij RSK, a oficir Jordanskog bataljona o tome da je upoznao komandanta 9.
motorizovane brigade SVK u Metku.
– Komandir OM Medak konstatuje da od dana 11. 06. 1994. g. Jordanski bataljon ne
dozvoljava ulaz našoj Miliciji unutar linija razdvajanja (naša bezbjednosna zona), jer da
imaju takvo naređenje od više Komande. Dana 11. 06. 1994. g. komandir OM Medak
izišao je u našu bezbjednosnu zonu zajedno sa Civilnom policijom iako mu je navedena
zabrana saopštena. Međutim, dana 15. 06. 1994. g. komandir stanice CIVPOL-a iz Gračaca
po imenu Lase saopštio je da i oni imaju naređenje da naša Milicija i hrvatska Policija ne
mogu više ulaziti u navedeni prostor. To da je naređenje pretpostavljene Komande jer da im
je šef sektora iznio da na tom području nema ljudi koji tamo žive i da zato nema potrebe za
ulazak.
Lase je dalje rekao da je Civilna policija UN-a uložila protest kod šefa sektora CIVPOL-a
jer da se nisu složili sa takvim obrazloženjem.
– Dana 10. 06. 1994. g. TV ekipa Srpske televizije Krajine, zatražili su da im se omogući
ulazak u tzv. “Medački džep” da bi napravili jednu reportažu. U vezi sa ovim traženjem
komandir OM Medak Tomaž Slavko obratio se Civilnoj policiji UN-a gdje je zatekao
zamjenika komandira Stanice Jon Klein Olsena. Olsen mu je rekao da ide odmah tražiti
dozvolu i obavijestiti jordanski bataljon da će ići u zajedničku patrolu u navedeno područje.
Kada se Olsen vratio rekao je Tomašu da Jordanski bataljon ima naređenje da srpska milicija
nema pravo ulaska unutar linije razdvajanja, a isto tako da ni hrvatska policija ne može
ulaziti unutar linije razdvajanja. Olsen je Tomaša tom prilikom uputio da pokuša proći kroz
kontrolni punkt u Sitniku. Tako je komandir OM Medak i postupio te je sa TV ekipom
prošao na kontrolnom punktu UN-a u Sitniku u prostor “Medačkog džepa” bez ikakvih
problema, tako da je TV ekipa obavila svoj dio posla. Međutim, kod spomen-doma u
Divoselu susreo ih je jordanski major Džaser i rekao da srpska milicija i hrvatska policija ne
mogu ulaziti unutra linija razdvajanja na tome prostoru.
Područje T E S L I N G R A D
– Dana 17. 05. 1994. g. u mjestu Ostrvica nenaoružano civilno stanovništvo preprečilo je
cestu svojim postavljanjem da bi onemogućili kretanje pripadnicima Jordanskog bataljona,
koji su htjeli uspostaviti određene punktove na prostoru Ostrvice, u našoj bezbjednosnoj
466
zoni. U rješavanje ove incidentne situacije uključile su se komande Ličkog korpusa i
UNPROFOR-a. Situacija je razriješena tako da su stanovništvu MZ-a Barlete, Ostrvica i
Široka Kula date garancije:
• da se na području Ostrvice i Basarić Drage neće uspostavljati propusni punktovi UN-a
na saobraćajnici prema Gračacu,
• da će se sa područja ovih mjesta udaljiti pripadnici Jordanskog bataljona kao vojni
promatrači,
• da će se patroliranje vršiti samo dnevno po patrolama Češkog bataljona,
• da na visovima u našoj bezbjednosnoj zoni ostanu osmatračke pozicije naše vojske.
– Kroz operativno kontaktiranje sa mještanima sela Ostrvica do 22. 06. 1994. g. OM
Teslingrad došlo je do sledećih saznanja:
Od kada je došao UNPROFOR na ovo područje vojne snage Hrvatske pomjerile su svoje
položaje ka granici razdvajanja sa RSK (linija dodira), na udaljenost od 1. km vazdušne linije
od rijeke Jadove u mjestu Vijača, locirane u brezovoj šumi nedaleko od Sastavaka. Izviđanjem
je zapaženo da svakodnevno hrvatska vojska na ovom prostoru izvodi inžinjerijske radove
kopanja i natkrivanja rovova. Radove izvodi 10-15 vojnika, a za to vreme prema položajima
RSK imaju isturene 2 stražarska mjesta sa po jednim stražarom. Do dolaska UNPROFOR-a
na ovom mjestu da nije bilo hrvatskih vojnih formacija. Teren koji razdvaja dvije strane
na navedenom prostoru vrlo je nepregledan, jer je pošumljen borovom šumom i obrastao
šipražjem, pa u koliko hrvatska pokuša izvršiti iznenadnu agresiju na RSK, postoji opasnost
da neprijateljske snage na tom prostoru dođu neprimjećeno, presijeku komunikacije (cestu)
Teslingrad – Vrebac, zauzmu pumpu za vodu na rijeci Jadovi, kao i strateški važna brda.
Borci naše karaule kod Vijače da su započeli kopanje rovova kako bi bili bezbjedniji u
slučaju napada, no u tome da su spriječeni po naređenju nadležnih starješina vojne komande
Teslingrad. Zapaža se da su mještani sela Ostrvica, od kojih su neki i borci, vrlo zabrinuti.
Ističu da je karaula Vijača udaljena od karaule kod brda Zubara preko 6 km i da im je selo
praktično nezaštićeno. Navode da u mjestu Vučijak ima dosta naših vojnika u pripremi, ali
da se ne vrše nikakva izviđanja niti daju kakve straže.
Područje V R H O V I N E
– Dana 11. 05. 1994. g. primjećena je grupa od 10-tak hrvatskih vojnika na oko 800
m od zaseoka Batinići u Podumu. Istog dana čula se pucnjava iz pješadijskog naoružanja u
predjelu Vrbovica (Glavace – Dabar).
– Dana 12. 05. 1994. g. primjećeno je da hrvatska vojska kopa rovove i nešto prave iza
punkta UNPROFOR-a u Podumu (Runjevica prema Otočcu).
– Dana 18. 05. 1994. g. oko 10,00 časova čulo se iz pravca Crnog jezera ispod Otočca,
20-tak detonacija. Prema prikupljenim informacijama na ovom prostoru nalazi se artiljerija
hrvatske vojske. UNCIVPOL je istog dana dao objašnjenje da je hrvatska vojska izvodila
obuku na brdu Vita iznad Prozora.
– Dana 24. 05. 1994. g. u 09,30 časova komandir stanice UNCIVPOL-a u Vrhovinama
Bo Ranger Johansson (Švedska) i Rakitin Boris (Rusija) došli su u OM Vrhovine povodom
pregleda vozila EZ prethodnog dana na graničnom prelazu Podum – Markovac.
Tom prilikom su, uz predočenu kartu bezbjednosnih zona prema Otočcu, pitali, da iz kog
se razloga naš punkt na graničnom prelazu nalazi usred bezbjednosne zone, a ne na našoj
liniji razdvajanja.
467
 Područje P L A Š K I
– Dana 18. 05. 1994. g. na području Kunića kroz kontakte sa mjesnim stanovništvom
došlo se do saznanja da su vršene provokacije od hrvatske vojske pucnjavom pješadijskim
naoružanjem sa područja Kapele u pravcu Klipine Drage, i to:
• dana 15. 05. 1994. g. oko 03,00 časova,
• dana 18. 05. 1994. g. oko 08,00 časova.
Podaci navedeni u ovom Osvrtu predočavani su Komandi Ličkog korpusa prema
dinamici pristizanja Izvještaja sa terena.
ŠEF ODSJEKA
Vukašin Puzić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 20., kut. 38.

186
1994., lipanj 29.
Knin
Zapisnik sa 7. redovne sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 7. redovne sjednice Vlade RSK održane 29. i 30. 06. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Milivoj Krička, Mile Bosnić
Sjednici prisustvuju po pozivu: Nebojša Mandinić, Lalić Zdravko, Milorad Ćulibrk, Mile
Horvat, Mile Traživuk, Savo Štrbac, Dragan Dragaš
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 12.00 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. VERIFIKACIJA ZAPISNIKA
2. PRIPREME ZA SJEDNICU SKUPŠTINE
I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
3.  MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I
INDUSTRIJU
3.1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduzećima
3.2. Donošenje Odluke o osnivanju Republičkog zavoda za standardizaciju, patente,
mjere i dragocjene metale
3.3. Zakon o važenju na teritoriji RSK propisa i upravnih akata iz oblasti industrijske
svojine, standardizacije i mjera
468
 3 .4. Razmatranje prijedloga pristupa za organizaciju rada privrede u uslovima rata i
neposredne ratne opasnosti
4. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
4.1. Prijedlog Zakona o nacionalnim parkovima
4.2. Prijedlog Zakona o zaštiti životne sredine
4.3. Donošenje Uredbi vezanih za žetvu
4.4. Elaborat o proizvodno-tehničkom stanju i mogućnostima i kapacitetu primarne i
finalne prerade drveta u RSK
5. MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I
GRAĐEVINARSTVO
5.1. Teze za izradu Zakona o stanovanju
5.2. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o obnovi RSK
5.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o državnom premjeru i katastru u upisima prava na
nepokretnostima
6. MINISTARSTVO ODBRANE
6.1. Revidirani program snabdijevanja stanovništva vodom za 1994. godinu
7. MINISTARSTVO FINANSIJA
7.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i
podsticanju razvoja grada Vukovara
7.2. Donošenje Uredbe o prestanku važenja propisa donesenih na osnovu Zakona o
deviznom poslovanju RSK
8. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
8.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o turizmu
8.2. Prijedlog Uredbe o izmjeni Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda
9. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
9.1. Donošenje Odluke o legalizaciji i registraciji svih vrsta oružja i municije
10. REPUBLIČKA UPRAVA JAVNIH PRIHODA
10.1. Donošenje Odluke o snabdijevanju gorivom područnih jedinica RUJP
11. REPUBLIČKA UPRAVA CARINA
11.1. Donošenje Odluke o oslobađanju plaćanja carine i ostalih uvoznih dadžbina DP
Fabrika šećera B. Manastir
11.2. Donošenje Uredbe o preuzimanju podzakonskih akata iz oblasti carinske regulative
SRJ
II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU
12. Zahtjev za iseljenje UNPROFOR-a iz Fabrike “RIK” Slunj
13. Davanje saglasnosti Kombinatu gume i obuće “Borovo” za osnivanje preduzeća u SRJ
14. Davanje odobrenja za korištenje dugoročnog kredita za sanaciju objekta preduzeća
IGM “Jelenovo” Sarvaš
15. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizacijii radnih
mjesta u Republičkoj geodetskoj upravi
16. Donošenje Odluke o nabavci osnovnih sredstava za potrebe Republičke geodetske
uprave
17. Donošenje Rješenja o imenovanju glavnog republičkog inspektora rada
18. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za organizaciju ljetovanja djece u Karinu
19. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama rezervnog sastava SVK u
miru i za vrijeme ratnog stanja
469
20. Donošenje Odluke o refundaciji novčanih sredstava za plate profesionalnih oficira na
službi u vojnopravosudnim organima RSK
21. Donošenje Odluke o imenovanju upravnog odbora JP državna lutrija RSK
22. Donošenje Odluke o imenovanju nadzornog odbora JP državna lutrija RSK
III MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE
23. Poruke i stavovi sa skupa “Drina – kičmeni stub privrede srpstva”
24. Informacija Narodne banke o efektima realizacije Programa rekonstrukcije monetarnog
sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije na području RSK
25. Informacija Komercijalne banke, a.d. Beograd
26. Obavijest o korištenju službenih vozila
i izmjenjen i nadopunjen sa:
3.5. Davanje odobrenja za korištenje dugoročnog kredita za sanaciju objekta preduzeća
IGM “Jelenovo” Sarvaš (tačka 14. iz skraćenog postupka)
6.2. Ratne sistematizacije
6.3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama rezervnog sastava SVK u
miru i za vrijeme ratnog stanja
(tačka 19. iz skraćenog postupka)
6.4. Donošenje Odluke o refundaciji novčanih sredstava za plate profesionalnih oficira na
službi u vojnopravosudnim organima RSK (tačka 20. iz skraćenog postupka)
Mijenja se naziv tačke 9.1. u:
Donošenje Odluke o legalizaciji i registraciji oružja i municije
11.3. Izmjene i dopune Zakona o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog
poslovanja
11.4. Utvrđivanje prijedloga Zakona o Narodnoj banci (davanje saglasnosti i mišljenja
Vlade)
22.a. Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju Upravnog odbora Republičkog zavoda
za zdravstveno osiguranje
27. Informacija o sastanku turističkih privrednika RSK
Za 30. 07. 1994. god. predviđen je slijedeći
DNEVNI RED
1. MINISTARSTVO ODBRANE
1.1. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje brašna TIP 850 iz republičkih robnih
rezervi
1.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SVK
Ad-1
Verifikovan je zapisnik sa 6. sjednice Vlade.
Ad-2
Nakon što je ministrima podijeljen dnevni red Skupštine (prilog br. 1) i Uredba sa
zakonskom snagom (prilog br. 2) otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali ministar
Šijan634, ministar Babić635 i predsjednik Mikelić.
Donesen je

634
Simo.
635
Milan.

470
 Z A K LJ U Č A K
Mišljenje Vlade je da do donošenja Zakona o nacionalnim parkovima gore navedenu
Uredbu treba ukinuti u dijelu koji se odnosi na nacionalni park “Plitvice” i preduzeće koje
njime gazduje. (prilog br. 3)
Ad-3
Članovima Vlade je podijeljeno mišljenje o usklađivanju propisa (prilog br. 4). Potom je
o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduzećima (prilog br. 5) govorio
ministar Branko Petrović. Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali ministri Babić,
Veselinović636 i predsjednik Mikelić.
Po završetku rasprave donesen je
Z A K LJ U Č A K
Zakon treba doraditi i dostaviti za sjednicu Vlade u utorak.
3.2. Skinuto s dnevnog reda.
3.3. Skinuto s dnevnog reda.
3.4. Ministar Petrović obrazložio je prijedlog pristupa za organizaciju rada privrede u
uslovima rata i neposredne ratne opasnosti (prilog br. 6), a potom je donesen
Z A K LJ U Č A K
Utvrđen je rok Ministarstvu odbrane (do 1. avgusta) da izradi plan i izađe sa spiskom
dobavljača SVK (imena preduzeća koja moraju raditi i imena ljudi koji su na položaju i koji
su u preduzećima)
3.5. Donesena je
ODLUKA
o sanaciji objekta preduzeća IGM “Jelenovo” Sarvaš (prilog br. 7)
Ad-4
4.1. Obrazloženje prijedloga Zakona o nacionalnim parkovima (prilog br. 8) dao je
ministar Šijan, a potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri i
sekretar ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mile Horvat.
Donesen je slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Vlada RSK se obavezuje da će izaći sa Uredbom o nacionalnim parkovima na slijedećoj
sjednici.
4.2. Članovima Vlade podijeljen je prijedlog Zakona o zaštiti životne stredine (prilog br.
9). U raspravi su učestvovali: Mile Horvat, Savo Štrbac, Stevan Đurić. Donesen je
Z A K LJ U Č A K
Zatražiti mišljenje Odbora za zakonodavstvo, razmotriti interresorski i dostaviti za
sjednicu Vlade za 15 dana.
4.3. Donesene su slijedeće Uredbe:
UREDBA
o izmirivanju poreza na prihod od poljoprivrede i šumarstva prodajom pšenice roda 1994.
godine (prilog br. 10)
UREDBA
o razmjeni pšenice za nabavku dizel goriva za žetvu pšenice roda 1994. god. (prilog br. 11)

636
Ratko.

471
 UREDBA
o razmjeni pšenice roda 1994. godine za sjemensku pšenicu i mineralna đubriva (prilog br.
12)
4.4. Predsjednik Vlade Borislav Mikelić je zamolio direktora Fabrike namještaja “Srem”
Milana Ćulibrka da objasni “Elaborat” (prilog br. 13). Nakon dužeg izlaganja gosp.
Ćulibrka i rasprave u kojoj su učestvovali ministar Babić, predsjednik Mikelić, ministar
Petrović donesen je
Z A K LJ U Č A K
Uz koordinaciju ostalih ministarstava nadopuniti i pripremiti “Elaborat” za slijedeću
sjednicu Vlade. Potrebno je razraditi troškovni i profitabilni dio “Elaborata”.U rad će se
uključiti pored gosp. Ćulibrka i ministarstvo poljoprivrede.
Ad-5
5.1. Skinuto s dnevnog reda.
5.2. Vezano za Zakon o obnovi RSK (prilog br. 14) nakon rasprave u kojoj su učestvovali
ministri Veselinović, Funduk637, Petrović i Đurić638 usvojen je slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Obaviti dodatne konsultacije, razmotriti interresorski i dostaviti za iduću sjednicu Vlade.
5.3. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o državnom premjeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima (prilog br. 15) koji će
se uputiti u skupštinsku proceduru.
Ad-6
6.1. Nakon obrazloženja ministra Tanjge639 u vezi programa obezbjeđenja stanovništva
vodom za 1994. godinu (prilog br. 16) donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za zaštitu od suše (prilog br. 17) +
6.2. Na prijedlog ministra Šijana donesen je
Z A K LJ U Č A K
Savjet odbrane da pošalje pismo Glavnom štabu i da se ljudi oslobode vojne obaveze radi
žetve.
6.3. Usvojen je
PRAVILNIK
o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama rezervnog sastava SVK u miru i za
vrijeme ratnog stanja (prilog br. 19)
6.4. Donešena je
ODLUKA
o refundaciji novčanih sredstava za plate profesionalnih oficira na službi u vojnopravosudnim
organima Republike Srpske Krajine (prilog br. 19)
Ad-7
7.1. O prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticaju razvoja
grada Vukovara (prilog br. 20) govorio je ministar Veselinović i donesen je slijedeći

637
Uroš.
638
Stevan.
639
Rade.

472
 Z A K LJ U Č A K
Ovaj Zakon važi dok se ne donese Zakon o obnovi RSK.
7.2. Donijeta je
UREDBA
o prestanku važenja propisa donesenih na osnovu Zakona o deviznom poslovanju RSK
(prilog br. 21)
Ad-8
8.1. Nakon objašnjenja pomoćnika ministra trgovine i turizma Zdravka Lalića u vezi
prijedloga Zakona o turizmu (prilog br. 22) donešen je
Z A K LJ U Č A K
Uz mišljenje Odbora za zakonodavstvo i Ministarstva finansija odlaže se za 15 dana.
8.1. Donijeta je
ODLUKA
o ukidanju Uredbe broj 05-2-160/1 od 08. 06. 1994. god. (prilog br. 23)
Ad-9
9.1. Donijeta je
ODLUKA
o legalizaciji oružja (prilog br. 24)
Ad-10
10.1. Donijeta je
ODLUKA
o snbdijevanju gorivom područnih jedinica RUJP (prilog br. 25) te
Z A K LJ U Č A K
Članovima Vlade izdavat će se tražene količine goriva uz predočenje legitimacije člana
Vlade, a svim ostalim korisnicima uz predočenje odgovarajućeg dokumenat čiji će oblik
propisati Ministarstvo energetike i JP “NIK” Mirkovci. (prilog br. 26)
Ad-11
11.1. Donijeta je
ODLUKA
o oslobađanju plaćanja carine i ostalih uvoznih dažbina DP Fabrika šećera B. Manastir
(prilog br. 27)
11.2. Skinuto s dnevnog reda.
11.3. Na prijedlog ministra Veselinovića utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog
poslovanja (prilog br. 28) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
11.4. Daje se
SAGLASNOST
na Aneks uz Zakon o Narodnoj banci RSK (prilog br. 29) i
M I Š LJ E NJ E
na prijedlog Zakona o Narodnoj banci RSK i Aneks uz Zakon o Narodnoj banci RSK
(prilog br. 30)
473
 Ad-12
Donijeta je
ODLUKA
o iseljenju UNPROFOR-a iz Fabrike “RIK” Slunj (prilog br. 31)
Ad-13
Donijeta je
ODLUKA
o davanju saglasnosti Kombinatu gume i obuće “Borovo” za osnivanje preduzeća u SR
Jugoslaviji (prilog br. 32)
Ad-14
Odrađeno pod tačkom 3.5. u redovnom postupku.
Ad-15
Članovima Vlade je podijeljen Pravilnik o unutarnjoj organizaciji radnih mjesta u
Republičkoj geodetskoj upravi (prilog br. 33)
i donijeta je
ODLUKA
o davanju saglasnosti (prilog br. 34)
Ad-16
Donijeta je
ODLUKA
o nabavci osnovnih sredstava za potrebe Republičke geodetske uprave (prilog br. 35)
Ad-17
Skida se s dnevnog reda.
Ad-18
Donijeta je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za organizaciju ljetovanja djece u Karinu (prilog br. 36)
Ad-19
Odrađeno pod tačkom 6.3. u redovnom postupku.
Ad-20
Odrađeno pod tačkom 6.4. u redovnom postupku.
Ad-21
Donijeta je
ODLUKA
o imenovanju upravnog odbora javnog preduzeća Državna lutrija RSK (prilog br. 37)
Ad-22
Donijeta je
ODLUKA
o imenovanju nadzornog odbora javnog preduzeća Državna lutrija RSK (prilog br. 38)
474
 Ad-22-a
Donešeno je
R J E Š E NJ E
o razrješenju privremenog Upravnog odbora Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje
(prilog br. 39) i
R J E Š E NJ E
o imenovanju privremenog Upravnog odbora Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje
(prilog br. 40)
Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su slijedeći materijali:
Ad-23
INFORMACIJA
o porukama i stavovima sa skupa “Drina – kičmeni stub privrede srpstva” (prilog br. 41)
Ad-24
INFORMACIJA
Narodne banke o efektima realizacije Programa rekontrukcije monetarnog sistema i
strategije ekonomskom oporavka Jugoslavije na području RSK (prilog br. 42)
Ad-25
INFORMACIJA
Komercijalne banke, a.d. Beograd (prilog br. 43)
Ad-26
OBAVIJEST
o korištenju službenih vozila (prilog br. 44)
Ad-27
INFORMACIJA
o sastanku turističkih privrednika RSK (prilog br. 45)
Sjednica Vlade je završila s radom u 00.30 časova.
NASTAVAK SJEDNICE VLADE 30. 06. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 15.00 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. MINISTARSTVO ODBRANE
1.1. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje brašna TIP 850 iz republičkih robnih
rezervi SVK
1.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SVK
Ad-1
1.1. Donijeta je
ODLUKA
o stavljanju na korištenje brašna TIP 850 iz Republičkih robnih rezervi SVK (prilog br. 46)
475
1.2. Nakon obrazloženja ministra Tanjge utvrđen je
ZAKON
o izmjeni i dopuni Zakona o SVK (prilog br. 47) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
Donijeta je
ODLUKA
o obezbjeđenju 1.000 T mazuta za potrebe finansiranja zdravstva RSK (prilog br. 48)
Sjednica je završila s radom u 16.30 časova.
SEKRETAR VLADE PREDSJEDNIK VLADE
Savo Štrbac, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]
BROJ: 06-5-621/94.640 BROJ: 05-5-340/94.641
KNIN, 05. 07. 1994. KNIN, 05. 07. 1994.

Izvornik, strojopis, ćirilica

HR-HMDCDR, 4., kut. 12.

187
1994., lipanj 30.
[Knin]
Izvješće Međunarodnog komiteta Crvenog križa o posjetu civilnom zatvoru u Kninu

MEĐUNARODNI KOMITET CRVENOG KRSTA

RADNI IZVJEŠTAJ
MKCK O POSJETI CIVILNOM ZATVORU U KNINU
(na dan 12. 05. 1994. g.)
Međunarodni Komitet Crvenog krsta (u daljnem tekstu MKCK), je u okviru svog
humanitarnog mandata posjetio Civilni zatvor u Kninu na dan 12. 05. 1994. g.
Prilikom ove posjete, delegati MKCK su se sastali sa upravnikom Civilnog zatvora,
gospodinom Velimirom Gulićem.
Ovaj povjerljivi Radni izvještaj sadrži glavna zapažanja, uočena od strane delegata MKCK,
vezana za uslove u zatvoru i tretman 19 zarobljenika koji su pod mandatom zaštite MKCK.
MKCK izražava zahvalnost nadležnim vlastima za dobru saradnju, što je omogućilo
delegatima da izvrše posjetu u skladu sa važećom procedurom MKCK.
Delegati MKCK su primjetili da su opšti uslovi u zatvoru i tretman zarobljenika, kao i
njihova zdravstvena zaštita zadovoljavajući.
Ipak, MKCK želi da skrene pažnju nadležnim vlastima na slijedeće:
1. OBAVIJEST O NOVIM ZAROBLJENICIMA
Delegati MKCK su dostavili Upravniku Zatvora kopiju pisma upućenog Ministarstvu
Pravosuđa (KNI 94/131, 08. 04. 94.), a tiče se slučaja jednog zarobljenika kojeg su zatvorske
vlasti skrivale od MKCK više od 4 mjeseca.

640
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
641
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin 1.

476
Upravnik Zatvora je naglasio da se ovaj slučaj dogodio prije nego je on imenovan
Upravnikom Civilnog zatvora. Međutim, od sada svaki zarobljenik koji je pod mandatom
zaštite MKCK, će biti pravovremeno prijavljen MKCK.
Preporuka MKCK.
MKCK podsjeća nadležne vlasti da svako lice zarobljeno u vezi sa konfliktom treba da bude
pravovremeno prijavljeno MKCK.
2. ODRŽAVANJE HIGIJENE
Higijenski uslovi u prostorijama za održavanje lične higijene su zabrinjavajući. Delegati
MKCK su primjetili da su kupatila prljava, nedostatak tekuće vode u zahodima, poplavljeni
pod u tuš-kabinama i nekoliko neispravnih slavina.
Delegati MKCK su izrazili bojazan da bi se kožne bolesti mogle lako proširiti.
Nekoliko zarobljenika, navodno, nisu imali mogućnost redovnog tuširanja.
Po riječima Upravnika higijenski uvjeti u zatvoru nisu zadovoljavajući zbog stare
infrastrukture zgrade i zbog nedostatka sredstava za čišćenje i dezinfekciju.
Preporuka MKCK
S obzirom da vode u zatvoru ima dovoljno, delegati MKCK su preporučili da se prostorije
za održavanje lične higijene čiste nekoliko puta dnevno, makar samo sa vodom, dok se ne
nabavi higijenski pribor i sredstva za čišćenje u dovoljnim količinama.
MKCK je preporučio da su u ovu svrhu dodijele odgovarajuća sredstva.
Delegati MKCK su naglasili da što se tiče lične higijene, svi zarobljenici – bez obzira na
njihovo porijeklo – bi trebalo da imaju mogućnost tuširanja.
3. MOGUĆNOSTI ZA ŠETNJU U ZATVORSKOM KRUGU
Zarobljenicima koji ne rade van zatvora, navodno, nije omogućeno da izađu na svakodnevnu,
30-minutnu šetnju u krugu zatvora.
Po riječima Upravnika Zatvora, stara infrastruktura i nedovoljan broj čuvara onemogućuju
ovu vrstu aktivnosti iz bezbjednosnih razloga. Ipak, zadovoljavajuće rješenje bi trebalo
pronaći u što skorije vrijeme.
Preporuka MKCK
Delegati MKCK su posredovali kod zatvorskih vlasti da poduzmu neophodne mjere kako bi
omogućili boravak na svježem vazduhu i aktivnosti van zgrade svim zarobljenicima.
4. POMOĆ MKCK
Zarobljenicima pod mandatom zaštite MKCK, su nakon posjete zatvoru, podijeljena
sredstva za higijenu, sapun i sredstva za dezinfekciju, kao i plahte. Lijekovi su obezbeđeni
za sve zatvorenike.
U Kninu, 30. 06. 1994. g.

Preslika, strojopis, latinica

Hrvatski informativni centar, A/ 113-090.

477
 KAZALO IMENA

A Babić Slavko, 246

Babić Željko, 79
Aart Andre Van Der, 377
Badinter Robert, 95
Abdić Fikret, 220
Badurina Srećko, 343, 344, 368, 375
Abramović Milan, 358
Badža Dušan, 127, 156, 181, 234, 265, 413,
Aco Drača, 59, 140, 388, 390
440, 441
Aguillar Enrique, 305, 321, 348, 349, 353, 368,
Bajačić Milan, 42
423, 424
Bajat Velimir, 386
Ahrens Geert Heinrich, 140, 146, 326, 328, 329
Bakić Dragica, 119, 122, 157, 174, 176-178,
Ajdinović Pero, 171-173
181, 191, 195, 212, 230
Akashi Yasushi, 150, 153, 185, 191, 193, 296-
Bakić Ranko, 157, 370
298, 305, 306, 320, 321, 322-326, 328,
Banda Mile, 42
329, 349, 368, 387
Bandur Nikola, 341
Akmadžić Mile, 75
Banović Ratko, 426
Alavanja Mladen, 230
Banjanac Veljko, 242
Albright Madeleine, 58
Baošić Branko, 161
Aleksić Gojko, 270
Barić Mate, 395
Aleksić Snežana, 239, 240
Barić Rodoljub, 139
Alfi All Hussein, 271
Barišić Luka, 377
Aluga Gligo, 357
Barović Nikola, 106
Amidžić Nada, 267
Baskin Mark, 81, 82
Amiridis Filipos, 205
Bašić Mićo, 86
Andrić Rajko, 44
Begović Milan, 358
Arbutina Dragan, 336
Beldar Zoran, 288
Arbutina Nebojša, 49, 118, 120, 121, 125, 174,
Berber Veselko, 230
176-178, 195, 197, 201, 217, 218, 220,
260, 262-264, 336 Beronja Đuro, 223
Atlagić Marko, 164, 166, 201, 275, 386 Bezbradica Radovan, 118, 125
Bibić Branko, 452, 453
Bibić Jovo, 44
B
Bingulac Zoran, 76
Babac Stevo, 74 Birač Ilija, 433
Babić Milan, 2, 3, 42, 75, 76, 79, 84, 92, 130, Bjegović Đorđe, 101, 108, 114, 115, 119, 120,
145, 246, 287, 296-298, 305, 320, 323, 122, 125, 128, 131, 154, 160, 161, 166,
324, 328, 348, 349, 354, 355, 356, 368, 172, 174, 176-178, 181, 182, 183, 191,
392, 406, 410, 423-425, 431, 437, 439, 193, 195, 198, 201, 202, 212, 219, 220,
446, 470, 471, 472 230, 233, 259, 262, 264, 267, 296, 297,
Babić Milić, 446 298, 415

479
Bjelac Nikola, 222, 293, 315, 346, 360, 361, Bunčić Željko, 70
434, 444 Bura Goran – Gaćo, 209
Bjelica Siniša, 180, 181 Bursać Dragan, 172
Bjelica Stanko, 76 Bursać Milan, 117
Bjelić Ilija, 180 Bursać Milorad, 267
Bjelinić Đorđe, 55
Bjeljac Ranko, 70 C
Boban Mate, 75
Canković Milan, 267
Bobetko Janko, 279, 366, 376, 378
Carić Ljubomir, 134
Bogunović Boro, 3, 245
Bojić Miloš, 180 Chittom Tomo, 378
Bolić Dragutin, 270, 287, 304, 370, 375, 435 Clinton Bill, 245
Boltzaple Rick, 58 Cot Jean, 151, 163
Bore Milanko, 229 Crnogorac Milka, 270
Borić Jovo, 244 Crnogorac Miomir, 120, 122, 154, 156, 157,
176-178, 181, 194, 212, 230, 261, 328,
Borjan Jelena, 44, 108
331
Borojević Dušan, 433
Cvetković Ljubisav, 427
Boromisa Ratko, 336
Borota Dalibor, 433
Borović Borivoje, 106
Č
Bosanac Pero, 105 Čavić Dragan – Rambo, 133, 134, 189, 190,
Bosanac Predrag, 103 433
Bosnić Mile, 170-172, 287, 307, 368, 372, 405, Čelebić Gojko, 206
439, 468 Čeleketić Milan, 72, 148, 151, 153, 164, 320
Boško Dražić, 154, 188, 347, 462 Čenić Radovan, 347
Bošković Mihajlo, 46 Čičić Dragan, 133, 134
Botić Milovan, 300 Čubra Milan, 164, 288
Bowman Laura, 58 Čulina Dragan, 43
Božić Dragan, 368 Čulina Marko, 139
Brdar Teodor, 433
Briquemon Francis, 76 Ć
Brkić Ivan, 300
Ćaćić Mane, 43
Brkljač Milan, 139
Ćanić Bićo, 377
Brleka Joso, 377
Ćorković Lazo, 433
Brnović Dmitar, 156, 157, 178, 194, 201, 219
Ćosić Rajko, 346
Brnović Mitar, 122, 154, 156, 157, 174, 230
Ćosić Vladimir, 81
Bubanja Radomir, 239, 240
Ćoso Stanko, 230
Budić Ljubiša, 117, 120, 174, 177, 178, 182,
212, 233, 287, 297, 298, 306, 308, 329, 330 Ćoso Stevan, 267
Budić Nebojša, 120, 174, 177, 178, 212, 297, Ćuić Milorad, 395
308, 330 Ćujo Bogdan, 288
Bulat Čedomir, 171, 172, 173 Ćulibrk Milan, 472
Bulatović Momir, 75, 76 Ćulibrk Milorad, 468
Buljević Nikola, 229 Ćupović Vlado, 336
Bunčić Stevo – Stiv, 133, 134, 189, 190, 224 Ćurkin Vitalij, 406

480
D Đ
Dakić Mile, 260, 265, 416 Đenanović Brico, 377
Damjanić Željko, 85 Đipalo Đuro, 170, 171, 173
Daraboš Željko, 46 Đomlija Nenad, 43
Davidović Vladimir, 452 Đorđe Lazić, 115, 119, 122, 124, 156, 195
Debić Rajko, 209 Đorđević Nikola V., 446
Delač Nikola, 395 Đujić Anđa, 117
Delja Gagarin, 433 Đukić Borislav, 110
Dereta Marko, 46 Đukić Dragan, 270, 347
Dević Dušan, 394 Đukić Milan, 3, 160
Dević Miloš, 42 Đukić Petar, 347
Devrnja Gojko, 347 Đumić Borislav, 342
Dijk Joost Van, 377 Đuričić Dejan, 336
Dmitrović Boris, 377 Đurić Branko, 42
Dmitrović Branko, 166 Đurić Stevan, 287, 326, 373, 440, 471
Dmitrović Vladimir, 156, 175, 193, 232 Đurković Boško, 164
Dobrić Dragan, 46
Dobrić Ratko, 46 E
Dobrijević Branko, 182, 264
Dobrojević Dragan, 75, 287 Ećimović Dušan, 85, 99, 100, 105
Dodoš Vlado, 336 Edberg Jan, 106
Došen Ante, 377 Egić Dragić, 172
Drača Aco, 59, 140, 388, 390 Eide Aage Kai, 146, 320, 324, 326, 329, 349,
Drača Radomir, 338 353, 437
Dragaš Dragan, 83, 468 Eraković Đuro, 209
Dragičević Marko, 183 Ernjaković Milan, 288
Dragić Bošnjak, 395, 396
Dragišić Milan, 347 F
Dragović Milan, 93, 94, 137, 138 Fadil Krupić, 75
Dragutin Bolić, 287, 435 Fićur Nikola, 225
Drakulić Ilija, 184, 186, 392 Filipović Branko, 131, 132
Drašković Vuk, 106 Fischer Gerald, 74
Dražić Boško, 151, 154, 188, 256, 347, 386, Flanjak Lovro, 394
462 Frederiksen Sven, 320
Drobnjak Jovan, 118 Funduk Uroš, 287, 298, 307, 332, 365, 369,
Dubroja Branko, 229 375, 438, 439, 472
Dukić Vlade, 53
Durman Đuka, 455, 456 G
Gagić Bogdan, 341, 342, 386
Dž Gagić Boško, 343
Džakula Veljko, 4, 99, 100, 105, 106, 390 Gagić Mirko, 386
Dželajlija Branko, 75 Gaica Simo, 342
Džodan Petar, 201, 287 Galbraith Peter, 58, 59, 81, 387, 423, 430, 431

481
Georgije Đuka, 455 J
Ghali Boutros Boutros, 96, 324, 369
Jajić Predrag, 229
Glavaš Vladimir, 366
Jaka Želimir, 55
Glušac Stevo, 85
Jakšić Dragomir, 442
Gnjidić Marko, 338
Jakšić Nebojša, 435, 437
Gnjidić Slobodan, 344 Jakšić Rade, 276
Godni Ratko, 286 Janković Leonardo, 433
Gojić Srđan, 244 Janković Milorad, 320
Golub Pero, 433 Janković Nedjeljko, 43
Gomirac Milan, 267 Janković Zdravko, 265
Gondi Ratko, 201 JanoševićMarijan, 134
Granić Mate, 76 Janjić Vaso, 44
Graovac Milan, 209 Japranin Dragan, 433
Grauwen Rick, 377 Jarčević Slobodan, 118, 120, 122, 154, 156,
Grey Thomas, 58 160, 174, 176-178, 181, 196, 197, 201,
Grgorić Franjo, 377 304, 305, 406
Grgorić Jandro, 377 Jarić Milojko, 139, 341-343
Grgorić Nikola, 377 Jelača Milan, 138
Grinberg Jacques, 321 Jelić Đorđe, 230, 341-343, 345, 419, 457
Grmuša Milan, 133, 188-190 Jelić Milan, 358
Grubić Mirko, 433 Jelušić Nenad, 377
Grubor Neđo, 345 Jergić Živojin, 288
Grujičić Milutin, 72, 73 Johansson Bo Ranger, 467
Gulić Velimir, 365 Jolić Mirko, 180
Gušavac Predrag, 44 Jošić Boško, 43
Gužvica Dragan, 229 Jovanović Boško, 270
Gvozden Predrag, 433 Jovanović Vladislav, 76, 298
Jovetić Darko, 42
H Jujić Slobodan, 358
Hadžić Goran, 3, 58, 59, 134, 176, 178, 193, Jurčević Nikola, 43
200, 218, 233, 245, 286
Hitler Adolf, 84 K
Holtzapple Rick, 431 Kablar Jovan, 239, 241
Horvat Mile, 468, 471 Kačar Savo, 85
Hovanec Susan, 431 Kalinić Nataša, 44, 80, 108, 452, 453
Hrnjak Branislav, 193 Kalinić Petar, 80
Hruščov Sergejević Nikita, 84 Karadžić Radovan, 75, 76, 83, 86, 105
Karapandža Milan, 358
I Kardum Mara, 107
Ilić Milan, 58 Kardum Marko, 107
Ivanić Vladimir, 46 Kardum Mate, 107
Ivanović Obrad, 273, 390 Kardum Pilip, 107
Ivić Ilija, 401 Kardum Stoja, 107
Ivišević Boško, 73 Kardum Tereza, 107

482
Karić Miki, 377 Kratić Dragan, 427
Karlović Ana, 54 Krešo Krešimir, 377
Karna Dragan, 256, 347 Krička Milivoj, 115, 119, 127, 156, 157, 176-
Katić Branko, 433 178, 194, 201, 218, 219, 230, 287, 306,
Katić Pero, 171, 172 327, 331, 368, 373, 405, 437, 468
Kesić Branko, 267 Krlić Dragan, 307
Klemp Stephen, 431 Krmpotić Josip, 377
Klipa Ljuban, 70, 170, 334 Krošl Dušanka, 242
Knežević Jovan, 209 Krsnići Agim, 376
Knežević Jovica, 414 Kukolača Milan, 46
Knežević Jovo, 267, 268 Kulić Mladen, 4, 85, 99, 105, 338, 390
Knežević Milan, 120, 122, 154, 156, 157, 174, Kušlan Marijan, 377
178, 181, 196, 208, 210, 217, 220, 230, Kuštrin Slobodan, 172
267, 268, 269, 342 Kutlić Perica, 85
Knežević Nikola, 209 Kužet Radomir, 124, 149, 162, 176, 177, 195,
Knežević Radovan, 209 218, 232, 263, 320, 432
Kobac Nikola, 171-173
Kojić Ilija, 346 L
Kojić Milena, 180
Lađević Gojko, 242
Kolar Dragomir, 44, 108
Lalić Zdravko, 468
Kolundžić Dragan, 75
Koljević Nikola, 84 Lalić Željko, 79, 80, 376, 378
Komazec Branko, 229 Lalig Harmut, 377
Komazec Lazar, 341 Laszlo Elias, 377
Komazec Milorad, 229 Latas Dušan, 102
Komljenović Milan – Daka, 360 Lazić Đorđe, 115, 119, 122, 124, 125, 154, 156,
157, 191, 195, 214, 235
Kontić Radoje, 298
Lazić Todor, 288
Korica Goran, 223
Korolija Veljko, 175, 301, 403 Lazić Vasilj, 433
Kosanović Mile, 267, 269 Leskovac Rade, 3, 92
Kosić Vladimir, 270 Letić Stanko, 76, 317, 319
Kostić Radoslav, 126, 197, 217, 346 Levis Daum, 58
Kostić Spiro, 115, 119, 122, 126, 174, 177, 178, Ležaić Neven, 384
197, 217, 220, 346 Ležaić Rajko, 386
Košević Gojko, 347 Ležajić Stevo, 164, 167, 201
Kovačević Drago, 46, 164, 165, 286, 288, 409, Linden Raymond Van Der, 377
442 Lisov Dragoslav, 433
Kovačević Jovan, 46 Lisov Saša, 433
Kozirjev Andrej, 305 Lončar Marinko, 229
Kozlica Gojko, 343 Lončar Radovan, 433
Kožul Damir, 338, 339 Lovrić Jaro, 377
Kraguljevac Veljko, 42 Lubovac Branko, 120, 162, 177, 178, 194, 195-
Krajčinović Željko, 224 197, 260, 263, 320, 325
Krasić Boško, 44, 108 Lugonjić Milan, 427
Krasić Goran, 44, 108, 236, 267, 452, 454 Lukač Dušan, 149, 150, 335, 336-338

483
Lukač Irena, 337 Matanić Rada, 267, 269
Lukač Ljiljana, 337 Matić Milan, 342, 430
Lukač Milan, 335, 336 Matijaš Radomir, 54
Lukač Radmila, 337 Matijević Milovan, 171, 172
Lukavac Anđelka, 80 McDonald Hugh, 131, 132
Lukavac Milan, 342, 435 McLeod Charles, 321
Lukić Milan, 158, 261 Medić Goran, 139
Medved Mijo, 300
Lj Merčep Tomislav, 366, 376
Mesić Stipe, 366
Ljubičić Milka, 415
Mesić Stipe, 279
Ljubinko Vukičević, 245
Mikelić Borislav, 2, 76, 219, 220, 276, 286-288,
Ljubojević Nikola, 364, 365
296-299, 303-306, 309, 319, 320, 324-326,
328-330, 335, 336, 353, 355, 366, 368-372,
M 375, 376, 392, 396, 401, 403, 406, 407,
MacInnis John Archibald, 310 409, 412, 425, 431, 435, 436-441, 468,
Macura Lazar, 274, 287, 297 470, 471, 472, 475, 476
Maćešić Mišo, 173 Milan Živković, 274, 317, 318
Mađarac Branko, 359, 360 Milanković Veljko, 73
Maljković Nikola, 86 Milanović Mirjana, 403
Maljković Radovan, 164, 286 Milanović Nikola, 219
Mandarić Miloš, 245 Milešević Gojko, 455, 456
Mandić Radoslav, 300 Milivoj Vojnović, 287
Mandinić Nebojša, 468 Milojević Boško, 85
Manojlović Dragomir, 171 Milorad Milanko, 229
Manojlović Milan, 44 Miloš Slaven, 267
Manojlović Petar, 267, 269 Milošević Slobodan, 75, 84, 105
Manolić Josip, 390 Milošević Veselin, 240
Marajnović Ljubomir, 85 Milošević Zoran, 54
Marčeta Nikola, 53 Milovanović Mirjana, 216
Marić Lepša, 308 Milović Sava, 178, 374
Marić Milan, 236, 433 Milješić Milan, 433
Marić Milica, 267 Miljević Nada, 336
Marjanović Ljubomir, 91 Mirić Dušan, 73
Marjanović Pavao, 124, 403 Mirić Ninko, 106
Marjanović Pavle, 307 Mirjanić Dragoljub, 206
Martić Milan, 45, 55, 56, 75, 76, 84, 126, 129- Mirković Boro, 55
131, 135, 148-150, 159, 164, 168, 169, Miščević Zoran, 75, 76
182, 185, 205, 216, 218, 244, 248, 257, Mišković Zdravko, 343
261, 263, 275, 276, 290, 297, 317-321, Mittnacht Tom, 431
326, 329, 376, 392, 396, 431, 438, 452, 454 Mladić Ratko, 134
Martić Siniša, 225 Mlinar Jovo, 338
Martin Peres De, 377 Mlinar Vasilj, 230
Martinović Mirko, 232, 233 Molenaar Mark, 377
Martinović Stanko, 46 Momić Đuro, 433

484
Mrđen Ante, 80 Peeters Pierre, 310, 320, 322
Mrzić Milan, 75 Perenčević Dragan, 433
Mutić Slobodan, 434 Perić Danko, 201, 288
Perić Krsto, 267, 269
N Perić Slobodan, 287, 371
Perišić Damir, 44
Nanić-Babić Branko, 347
Perišić Momčilo, 83
Norac Mirko, 376
Pešić Vesna, 106
Novaković Grujo, 338
Pešut Milan, 288
Novaković Kosta, 150
Petković Sretko, 82, 155, 156, 198, 403, 406,
Novaković Mile, 110, 182, 274, 297, 304, 315,
426, 431, 441
320, 431
Petojević Stevo, 347
Petrović Božidar, 58
O
Petrović Branko, 54, 218, 287, 307, 330, 368,
Obradović Konstantin, 4, 99, 100 370, 406, 407, 412, 437, 438, 439, 455,
Očigrija Milisav, 383 471, 472
Oehring George J., 162, 163 Petrović Vlada, 455
Olsen Klein Jon, 466 Petrović Zlatko, 54
Oluić Milorad, 342 Petti Mišo, 377
Olujić Anka, 169, 267, 269 Peurača Vojislav (Vojin), 52, 115, 119, 124, 154,
Olujić Branko, 229 166, 175, 196, 220, 307
Olujić Marko, 229 Pilja Ilija, 70
Olujić Nikola, 229 Pjevač Dragan, 288
Opačić Ilija, 267, 268 Pleš Slavko, 300
Opančar Milan, 54 Počuča Milan, 182, 207, 264
Ostojić Željko, 82 Počuča Nada, 267, 268
Ovanin Zlatko, 300 Ponedjeljak Zoran, 149, 150, 225, 336, 433
Owen David, lord, 96, 147, 300, 145, 349, 353, Popac Boško, 267, 423, 424
354, 438 Popac Đorđe, 45, 452, 454
Poplašen Niko, 377
P Popović Borivoje, 54, 106
Popović Nada, 54
Pađen Milan, 287, 332, 333, 372, 375, 407, 437
Popović Veljko, 202
Paič Miloš, 172
Poznanović Boro, 274
Pajić Tošo, 346
Pražić Stevo, 377
Pankretin Dmitrij, 246
Prečanica Dušanka, 81, 82, 238, 341, 357, 359
Paspalj Mile, 133, 144, 336
Prečanica Stanko, 336
Pavičić Ante, 161
Presle Sauville Bertrand de, 320, 322-324, 328,
Pavić Milorad, 236 329, 387
Pavković Nebojša, 107, 175, 184, 189, 190, Prica Nikola, 457
204, 211, 274, 286, 297, 303, 346, 393, 428
Prica Radmila, 267
Pavle, patrijarh srpski, 228, 235, 236 Prijić Ilija, 211, 259, 287, 296, 297, 304, 308,
Pavlović Dragan, 300 313, 314, 320, 323, 328, 330, 332, 346,
Pavlović Ivan, 300 347, 368-371, 402, 431, 437, 438, 452,
Pavlović Zoran, 390 454, 457, 460, 462

485
Prijić Slavko, 204 Rončević Dane, 395
Prodanović Milorad, 75 Rose Michael, 83
Pršo Dušan, 229 Rose Thlophilius, 58
Pucar Boško, 72 Rout Alain, 42
Puljko Drago, 377 Rubin James, 58
Pupavac Branko, 267
Puzić Ranko – Puza, 133, 189, 190, 433 S
Puzić Vukašin, 468
Sadiku Safet, 377
R Samardžić Milan, 242
Sanader Dragan, 224
Računica Ilija, 93
Savić Jovan, 172
Računica Kate, 93
Schelfler David, 58
Računica Milorad, 138
Sendić Savo, 267, 268
Rad Zijad, 321
Shocas Elaine, 58
Rade Šašo, 135
Simić Đorđe, 433
Radišković Vojislav, 427
Radmilo Sretko, 53 Simić Novica, 72
Radmilović Mirko, 230 Simić Ratomir, 72
Radošević Savo, 74, 83, 105 Simić Željko, 264, 298
Rađun Stevo, 455 Sinobad Mirko, 177
Raič Živko, 44 Skočić Petar, 94
Raičević Božidar, 426 Skorić Zorka, 79, 80
Rajić Drago, 452, 453 Slavilj Mirko, 433
Rajić Milan – Okac, 377 Slobodan Vujko, 309, 343, 346, 364, 418, 420,
Rajko Nikolić, 204 452
Rak Milan, 300 Sokolović Zoran, 106
Raketić Boris, 452 Solar Mićo, 336
Rakić Dušan, 71, 110, 162, 163, 176, 178, 182, Srebro Miloš, 53
211, 260, 264, 265, 285 Stambolija Đuro, 433
Rakitin Boris, 467 Stanar Rade, 189
Ramić Jovo, 433 Stanar Stevo, 189
Rastović Nikola, 346, 347 Stanić Goran, 353, 356, 423, 424
Rastović Ratko, 347 Stanimirović Branislav, 3, 245
Rašković Dušan, 342
Stanišić Đorđe, 46
Rašuo Borivoj, 287, 296, 304, 305, 308, 369,
Stilinović Toni, 377
370, 375, 396, 404
Stipetić Petar, 310, 322
Rašuo Jovan, 46, 329
Ratković Stevo, 75, 287, 298, 299, 306, 326, Stoisavljević Veljko, 234
409, 413, 435 Stojčić Đoko, 206
Ražnatović Željko – Arkan, 252 Stoltenberg Thorvald, 348, 353, 354, 406, 438
Relić Miladin, 78, 105, 153, 346, 422, 451 Subota Mirko, 44
Risojević Mile, 455 Subota Veljko, 429
Rnjak Gligorije, 338, 340 Subotić Rajko, 94, 335, 342, 345
Rodić Mirjana, 168, 203, 288 Suminja Stanko, 433

486
Š Tanjga Rade, 200, 287, 296, 297, 303, 304, 320,
328, 330, 368-370, 372-375, 394, 406-408,
Šantić Jelena, 106 431, 472, 476
Šaponja Dragan, 242 Tatalović Jovo, 267
Šarac Nada, 80 Tayyeb Ghazi, 185
Šarac Vlado, 80 Tepavac Nenad, 395
Šarengaća Bogdan, 85 Tepavac Nikola, 347, 379, 382, 464
Šarić Frano, 139 Tepšić Simo, 223
Šarić Nebojša, 44 Tesla Đuro, 81
Šarinić Hrvoje, 437 Tešinić Veljko, 433
Šašo Marijan, 133-135, 188-190 Tilder Johannes, 357, 377
Šegan Branko, 288 Tintor Pero, 223
Šeks Vladimir, 366 Todorović Dalibor, 54
Šešelj Vojislav, 3, 4, 83, 84, 92 Todorović Dušan, 43
Šijan Dragana, 267, 269 Tomaž Slavko, 466
Šijan Simo, 267, 287, 299, 303, 306, 327, 368, Tomić Milan, 242
370, 372, 405, 406, 408, 439, 470, 471 Travica Trivun, 452, 453
Škaljac Đuro, 346 Travorić Mirko, 242
Škec Ivan, 377 Traživuk Mile, 468
Škopelja Dragan, 347 Trbojević Dušan, 170
Škorić Branko, 157, 202, 232, 233, 261 Trbojević Predrag, 267
Škorić Dušan, 229 Trbulin Milan, 267, 268
Škorić Ljuban, 171, 173 Trifunović Aleksandar, 300
Škorić Milenko, 230 Trkulja Marko, 42
Škrinjarić Štef, 377 Trošić Milorad, 388
Škrobonja Mirko, 338 Trubić Stevo, 85
Šop Dane, 377 Tuđman Franjo, 76, 84, 130, 145, 277, 279,
Šorak Čedo, 373, 455, 456 325, 355, 366
Šorgić Dušan, 79 Tuličić Josip, 139
Špiro Miloš, 44
Štrbac Bosiljka, 181 U
Štrbac Niko, 85 Uzelac Mirko, 386
Štrbac Savo, 3, 159, 160, 164, 204, 299, 300, Uzelac Nedeljko, 46
309, 320, 329, 333, 357, 369, 370, 374, Uzelac Nikola, 244
375, 376, 393, 412, 436, 441, 468, 471, 476
Šuput Nedeljko, 42 V
Šuša Marko, 255
Vance Cyrus, 96
Varga Mathew Tomy, 390
T Vasiljević Vladan, 4, 99, 100
Talić Momir, 45 Veleht Nikola, 405
Talonin Vjačeslav, 129, 130, 131 Vergara Evergisto de, 151
Tanjga Mihajlo, 328 Veselinović Drago, 53
Tanjga Milena, 176-178, 181, 191, 206, 208, Veselinović Ljubiša, 342
218 Veselinović Marko, 53, 230

487
Veselinović Ratko, 175, 230, 287, 298, 299, Vukmirović Zdravko, 244, 252
306-308, 328, 330, 342, 368, 370-375, 405- Vuković Milka, 270
407, 437, 439, 440, 471, 472 Vuković Petar, 267
Vidak Milenko, 433 Vukša Stevan, 386
Vidić Vlado, 117, 262, 329 Vukšić Đorđe, 108
Viduka Ante, 139 Vuletić Nikola, 347
Vignjević Nebojša, 225
Vinčić Svetozar, 216, 235, 307, 308, 370, 435
W
Višić Dušan, 46
Vitas Boško, 219, 372, 403 Williams Carol, 431
Vitez Milutin, 73 Williams Michael, 320
Vlahović Jovica, 204
Vlaisavljević Dragan, 72, 74 Z
Vojin Milanko, 229
Zdjelarac Vanja, 319
Vojin Miodrag, 44
Zečević Špiro, 54, 55
Vojnica Branko, 132, 159, 164, 165, 202, 212,
237, 285, 319 Zečević Zdravko, 415
Vojnović Milivoj, 286, 298, 371, 407, 435 Zelenbaba Srećko, 163
Vraneš Branko, 102, 103 Zelić Vladimir, 230
Vranešević Dragomir, 433 Zgonjanin Miroslav, 433
Vranješević Mile, 300 Zinajić Petar, 128
Vrginček Mladen, 377 Zlatić Radoslav, 270
Vujaklija Boro, 223 Zoran Miščević, 75
Vujaklija Veljko, 228, 347 Zorić Roko – Bijeli Vuk, 377
Vujatović Miroslav, 117 Zornadis Lazaros, 205
Vujević Eda, 80 Zrakić Željko, 295
Vujić Ranko, 287 Zrnić Zlatka, 44, 108
Vujinović Zdravko, 393 Zuković Ljubomir, 206
Vujko Slobodan, 309, 341-343, 345, 346, 364,
418, 420, 452 Ž
Vukas Pero, 351
Vukašin Đorđe, 44 Žarković Krsta, 78, 187, 246
Vukašin Obren, 453 Žegarac Mirko, 343
Vukašin Vladimir, 44 Ženeva, 74, 75, 105, 141, 142, 264, 348, 349,
Vukašin Vojo, 453 353
Vukelić Veljko, 76 Žica Dragan, 433
Vukičević Ljubomir, 270 Žirinovski Vladimir, 83, 84, 248
Vukić Bruno, 139 Živković Milan, 243, 273, 274, 317, 318
Vukmirović Vaso, 320 Živković Nikola, 288

488
 KAZALO MJESTA

A Beli Manastir, 15, 30, 36, 54, 55, 109, 110, 112,
180, 181, 219, 253, 288, 337, 373, 404,
Albanija, 99
405, 409, 414, 428, 436, 438, 440, 446,
Aleksandrovac, 103 462, 469, 473
Amsterdam, 377 Benkovac, 11-19, 21, 22, 25, 26, 29-31, 33, 34,
Andrijevac 103 36, 37, 39, 83, 109, 110, 111, 167, 169,
Apatin, 414 198, 224, 237, 258, 259, 267, 269, 290,
Armenija, 98 335, 338, 339, 341, 342, 351, 352, 362,
Asanovići, 417 384-386, 410, 414, 417, 418, 420, 432,
Atena, 205 453, 458, 459, 463
Atlagića most, 344 Beograd, 26, 46, 49, 56, 62, 72, 73, 75, 82-85,
91, 92, 94, 95, 99, 100, 105, 106, 128, 129,
131, 141, 142, 153, 175, 183, 204, 209,
B 217, 219, 253, 260, 262, 264, 265, 266,
Babina Rijeka, 442 307, 327, 330, 331, 337, 345, 346, 372,
Bačka Topola, 414 383, 384, 387, 390, 404, 406, 414, 421,
Bajina Bašta, 426 426, 448, 450, 455, 470, 475
Baljci, 43, 452, 453 Bešlinac, 465
Baljevac, 414 Bihać, 72, 155, 160
Banići, 417 Bijela Stijena, 421, 422, 450, 451
Banovina, 4, 5, 84, 110, 111, 132, 134, 192, Bijeljina, 426, 427
195, 196, 203, 222-224, 226, 234, 240, Bitunjci, 417
251, 252, 254, 276, 279, 289, 299, 306, Bjelovac, 442, 456
318, 320, 328, 352, 408, 414 Blatuša, 170-173
Banja Luka, 26, 36, 49, 56, 64, 72, 73, 75, 89, Blinjski Kut, 303, 311
136, 172, 193, 198, 219, 260, 275, 343 Bogovolje, 60, 395
Bapska, 54 Borojevići, 383, 442
Baranja, 59, 84, 110, 155, 201, 256, 289, 329, Borovac, 120, 422
414, 449 Borovo, 46
Barlete, 467 Borovo naselje, 54, 58
Basarić Draga, 467 Bosna i Hercegovina, 4, 7, 61, 64, 66, 75, 76,
Basel, 196 77, 83, 95, 97, 98, 105, 129, 324, 387
Batinići, 467 Branjin Vrh, 54
Beaderi, 417 Bratiškovci, 342
Bela Crkva, 414 Brdo Novo, 414
Bela Palanka, 414 Brezovo Polje, 460
Belgija, 326, 329, 390 Broćanac, 395

489
Bršadin, 310 Daruvar, 75, 100, 260, 266, 414, 445
Brusnik, 83, 250, 451 Davor, 73
Bruška, 169, 225 Dečani, 414
Bubaljka, 465 Dem Halver, 377
Bučje, 272, 451 Den Bosch, 377
Bugarska, 73, 74, 98 Den Haag, 145, 369
Bujanovac, 414 Despotovac, 414
Bukovlje, 460, 461 Divoselo, 237, 297, 312, 465, 466
Bulić, 169 Dobanovci, 201
Doboj, 426, 427
C Donja Stupnica, 133, 189
Donja Šumetlica, 421
Caprag, 109, 110, 222, 227, 242, 273, 315, 382 Donje Jame, 251
Cazinska krajina, 4, 42, 60, 132, 134, 225, 266, Donji Bjelovac, 442
292, 306, 314, 361 Donji Čaglić, 235
Cerić, 310 Donji Kukuruzari, 442
Cerovačke pećine, 253 Donji Lalići, 335
Cetingrad, 66 Donji Lapac, 48, 109, 110, 313, 414
Crna Gora, 75, 95, 206, 285, 306, 328 Donji Miholjac, 272
Crno jezero, 467 Donji Popovac, 394
Crvarevac, 460 Donji Varoš, 422
Cvijanović Brdo, 171 Dragalić, 311, 448
Dragović, 93, 94, 138, 250
Č Drava (rijeka), 143
Čaglić, 448, 450, 451 Drniš, 4, 9, 11, 12, 14-19, 21, 22, 36, 38, 39,
Čamerovac, 395 43, 44, 80, 108-110, 155, 158, 161, 162,
199, 208, 231, 236, 237, 249, 258, 267,
Čaprginci, 451 269, 309, 342, 343, 344, 351, 352, 354,
Čatrnja, 333, 334 414, 417, 419, 420, 429, 430, 434, 452,
Čikola (rijeka), 453 453, 454, 458, 459, 463
Čista Mala, 335, 417 Drvar, 31
Čista Velika, 335 Dubica, 88, 90, 313, 455, 456
Čitluk, 312, 465 Duliba, 465
Čukarica, 414 Dunav, 143, 204
Dvor na Uni, 109, 110, 133, 134, 135
Ć
Ćelavac, 248, 253, 409 Đ
Ćuprija, 226, 414 Đakovica, 414
Đevrske, 54, 138
D
Dabar, 467 E
Dalmacija, 84, 110, 130, 138, 219, 239, 249, Engleska, 99
250, 254, 256, 268, 289, 327, 352, 414 Ercegovci, 417
Dalmacija, sjeverna, 57, 239, 247, 249, 254, 329 Erdut, 58, 59, 109, 110, 254, 313
Dalj, 109, 110, 112, 414 Europa, 83, 84, 197, 339, 370

490
F H
Francuska, 76, 326, 329 Hajtići, 46
Friuli, 401 Hrastovac, 90, 456
Hrvatska, 1-4, 7, 9, 13, 15, 30, 31, 69, 76, 77,
G 82-84, 95, 96-100, 129-131, 140-146, 152,
160, 193, 208, 222-224, 226, 238, 269,
Gavrinica, 102, 448, 449, 450 272, 277-282, 284, 292, 295, 301-303, 305,
Giulia, 401 310-313, 324, 329, 343, 349-356, 369, 386,
Glamoč, 53 387, 391, 402, 418, 421, 422, 424, 425,
Glavace, 467 430, 431, 446-451, 454, 458, 459, 463,
Glina, 5, 15, 36, 46, 61, 64, 65, 82, 106, 109- 464, 467
111, 133, 134, 149, 150, 155, 160, 174, Hrvatska Kostajnica, 86-90, 109, 110, 134, 222,
190, 192, 195, 203, 206, 207, 213, 217, 223, 455
220-225, 227, 248, 249, 251, 290-295, 299,
300, 302, 311, 314, 326, 327, 331, 335- I
338, 346, 359, 360, 361, 371, 414, 432,
433, 438, 439, 443, 444, 460, 462 Ilok, 270
Glinica (rijeka), 460, 461 Inđija, 209, 414
Glinska Poljana, 303, 311, 443 Islam Grčki, 248, 254, 297, 312, 313, 338, 339,
404, 412, 417, 418, 420, 459
Glogovac, 414
Islam Latinski, 339
Golanska visoravan, 387
Italija, 99, 390, 401
Goleš, 417
Ivanovac, 310, 311, 329, 448
Golubić, 69, 244
Gora, 46, 95, 414
Gorice, 311, 449
J
Gornja Glina, 43 Jadova (rijeka), 467
Gornja Stupnica, 189 Jasenovac, 1, 266, 279, 421, 448, 449
Gornja Šumetlica, 447 Jezerac, 42
Gornje Miranje, 106 Jugoslavija, 1-3, 5, 7, 8, 10, 67, 73, 83, 86, 95,
Gornji Bjelovac, 442 97, 100, 101, 120, 122, 132, 135-137, 165,
Gornji Kovačevac, 448 166, 175, 217, 219, 223, 226, 239, 241,
254, 262, 263, 277, 278, 280-285, 301,
Gornji Kukuruzari, 442
305, 323, 324, 336, 345, 346, 355, 369,
Göteborg, 192 387, 391, 426, 470, 475
Grabovac, 66
Gračac, 29, 53, 109-111, 138, 244, 249, 252,
K
267, 269, 335, 379, 392, 393, 414, 417,
456, 457, 466, 467 Kačanik, 414
Gradačac, 102, 103, 104 Kadina Glavica, 44
Gradina, 460, 461 Kakma, 30, 237, 297, 310, 329, 386, 417, 418,
Gradusa, 5, 222, 223, 242, 243, 273, 315, 319, 420, 459
414 Kalifornija, 77
Grčka, 3, 98, 99, 128, 204, 205, 213, 218, 383, Kambodža, 387
384 Kanada, 73, 390
Gređani, 250, 421 Kanjane, 44
Grljevac, 460 Kapela, 302, 312
Grubišno Polje, 100, 445 Karin Gronji, 12

491
Karlobag, 84 Kostajnica, 5, 85-90, 109, 110, 112, 134, 192,
Karlovac, 84, 109, 110 195, 222-225, 301, 313, 316, 319, 382,
Kašić, 248, 249, 254, 297, 312, 338, 339, 340, 414, 441, 442, 455, 456
404, 412, 417, 418, 420 Kostrši Bjelovački, 442
Kazahstan, 130 Košutarica, 250, 451
Kotaraši, 54
Kistanje, 11, 12, 14-17, 39, 79, 93, 94, 137,
Kovačić, 54
138, 163, 334, 335, 342, 344, 345, 417, 419
Kozarac, 104
Klipine Drage, 468
Kozjak, 46
Klobučak, 302, 311 Kraguj, 83
Knezovljani, 383, 442 Kragujevac, 248
Knin, 11-22, 25, 26, 28-30, 33, 34, 38, 39, 45- Kravarsko, 443
47, 49, 50, 52-56, 58, 59, 62, 68, 71, 77, Krčevine, 465
78-81, 83, 92-94, 98, 101, 104, 106, 107- Krčevo, 456
111, 113-115, 117, 118, 128, 129, 131, Kremen, 65
132, 136, 138-143, 147-150, 152-154, 159, Kričke, 44, 119, 194, 306, 331, 417, 451, 452
161-164, 168, 169, 174, 180-182, 184, 185, Krnjak, 67, 109-111, 414
188-191, 196, 198, 199, 203, 204, 206-208,
Kruševo, 31, 417
210-213, 215, 217, 219, 221, 223, 225-227,
Kućerina, 448, 450, 451
230, 236, 237, 239, 241, 245, 246, 248,
Kunci, 417
250, 252, 253, 257-259, 266, 267, 269,
Kunić, 468
270, 273, 274, 276, 285, 288, 289, 296,
Kupa (rijeka), 226, 361, 443
298-306, 309, 310, 313, 314, 320, 323,
326, 333, 334, 337, 341-346, 348, 351, Kuplensko, 173
353-359, 362, 364, 366, 367, 373, 376, Kusonje, 451
378, 380, 387, 388-390, 392, 393, 396,
401, 402, 404, 406, 407, 412-420, 423-425, L
427, 429-432, 434-436, 438, 441, 446, 452- Lajša, 460
459, 460, 462, 464, 468, 476, 477 Laškovica, 335, 417
Kobiljak, 134, 135, 189, 190 Lebane, 414
Komarevo, 302, 311, 443 Lepuri, 169
Komogovina, 383, 442 Letovanić, 443
Korana (rijeka), 42 Ličko Petrovo Selo, 379
Kordun, 57, 68, 70, 84, 110, 111, 134, 170, Lika, 31, 84, 110, 224, 239, 248-250, 253, 254,
172, 192, 195, 196, 203, 219, 234, 252, 256, 268, 289, 327, 352, 376, 414
256, 260, 266, 276, 279, 289, 298, 299, Lipljani, 414
328, 352, 374, 408, 414, 460 Lipova Glava, 460
Kordunski Ljeskovac, 60, 65 Lišane, 169
Korenica, 36, 42, 53, 55, 101, 102, 109, 110, Lončar, 219
111, 183-187, 219, 243, 244, 248, 267, Lovča, 442
269, 275, 288, 302, 312, 328, 347, 350, Lukar, 43
378, 379, 381, 382, 388, 390, 392, 393, Lunići, 417
407, 414, 456, 462, 464, 465
Korinta, 245 Lj
Kosovo, 95, 131, 414 Ljeskovac, 189, 395
Kosovo Polje, 414 Ljevaje, 79
Kosovska Mitrovica, 414 Ljubovo, 184

492
M N
Mačkovac, 451 Nadin, 37, 169
Mađarska, 280, 446, 448, 463 Nebojan, 443
Majur, 90 Nemetin, 300
Makedonija, 8, 95, 99, 328, 387, 432 New York, 96, 387
Mali Kraj, 465 Nizozemska, 390
Maljevac, 67, 402 Nova Gradiška, 100, 311, 448, 449, 451
Manojlovac, 12, 453 Nova Kršlja, 42
Marinci, 310 Nova Topola, 453
Markovac, 25, 302, 312, 379, 467 Novi Grad, 252
Martin Brod, 251 Novi Sad, 208
Maslenica, 1, 143 Novigrad, 13
Matijevići, 252, 313 Novo Tenje, 310, 311
Mečenčani, 442, 456 Novska, 100, 448, 451
Medački džep, 1, 254, 297, 302, 304, 312, 387, Nunić, 106, 107
393, 417, 418, 465, 466
Medak, 109, 302, 312, 379, 465, 466 Nj
Medare, 73
Njegovan, 466
Medari, 422, 448, 450
Njemačka, 65, 73, 171, 279, 326, 329, 390, 418
Medviđa, 12
Međeđa, 73
Mekeč, 252
O
Memedovo brdo, 466 Obilićevo, 414
Metak, 302, 312, 466 Obrovac, 11-16, 19, 21, 26, 29, 31, 33, 34, 36,
Mikleuš, 103 39, 109-111, 115, 121, 219, 229, 258, 259,
Miranje, 107, 159, 249, 459 325, 342, 343, 414, 417, 458, 459, 463
Miranje Donje, 459 Oćestovo, 420
Miranje Gornje, 107 Odžaci, 414
Mirkovci, 109, 110, 112, 119, 127, 220, 237, Oklaj, 12, 43, 352, 459
284, 310, 311, 326, 329, 331, 367, 372, Okučani, 72-74, 77, 78, 102-105, 109, 132,
376, 403, 408, 414, 440, 473 152, 180, 228, 235, 248-250, 268, 313,
Mirlović Polje, 43, 452 346, 414, 421, 422, 445, 447, 448-451, 462
Mladenovac, 414 Omanovac, 450
Mlaka, 72, 73, 421, 448 Orahovica, 272
Modrino selo, 219 Ornica, 465
Mokrice, 443 Osijek, 143, 300
Mokro Polje, 46 Ostrovo, 310, 311
Moskva, 130 Ostrvice, 466, 467
Mostar, 387 Otišić, 249
Mostine, 447 Otočac, 302, 312, 467
Mošćenica, 82, 238, 302, 303, 311, 314, 443 Ovčara, 58
Mratovo, 43
Mukinje, 42 P
Murvica, 339 Paklenica, 422, 448, 449, 451
Musapstan, 30 Pakrac, 73, 75, 77, 100, 102, 103, 109, 110,
Muškovci, 12 112, 193, 197, 198, 218, 228, 229, 235,

493
 250, 268, 271, 272, 372, 390, 404, 408, Prijedor, 102, 103, 104, 460
412-414, 421, 422, 428, 445, 448, 449, 450 Pristeg, 417, 418, 459
Palilula, 414 Prizren, 414
Panjani, 86, 456 Prokljan, 93, 94, 137, 138, 335, 417
Pavići, 54 Prokljansko jezero, 237
Pavlović Ćuprija, 314 Prosinje (rijeka), 460
Pedalj, 189 Prović, 169
Perišići, 417 Psunj, 450, 451
Peruča, 30, 144, 214, 325
Petrim, 237, 310, 386
R
Petrinja, 5, 46, 47, 56, 76, 81, 82, 109, 110,
112, 115-118, 121, 126, 133-135, 155, 158, Rača, 314
180, 181, 189, 192, 195, 219, 222-226, Radića Most, 460
237, 238, 243, 260, 266, 304, 316-320, Radučić, 78, 79
324, 325, 340, 341, 357-360, 407, 414, 443 Rađenovci, 448, 451
Petrova Gora, 56, 252
Rajići, 377, 421, 449
Pivare, 451
Rakovica, 414
Plastovo, 417
Raštević, 169
Plaški, 42, 101, 102, 109-111, 186, 206, 207,
213, 217, 219, 237, 267, 269, 275, 276, Ravni kotari, 13, 37, 219, 220, 237, 298
334, 349, 350, 379, 389, 414, 468 Razvođe, 44, 452
Plitvice, 66, 128, 132, 143, 155, 156, 160, 183, Republika Srpska, 1-5, 9, 10, 36, 43, 45, 48, 49,
185, 186, 219, 252, 253, 298, 334, 379, 50, 56, 57, 59, 70, 73, 76, 81, 82, 84, 86,
388-392, 406, 425, 437, 445, 471 91, 92, 95, 96, 97, 101, 105, 107, 110, 113,
Plitvička Jezera, 390-392 114, 119, 126, 129, 134-137, 148, 168,
Plješevica, 409 169, 174, 176, 191, 193, 204, 206-208,
Počitelj, 53, 312, 465 210, 217, 235-237, 239, 241, 242, 245,
Podklisa, 465 246, 251, 268, 273, 276-280, 282, 298,
301, 303, 305, 307, 313, 314, 317-320,
Podkozarje, 279
326, 328, 332, 337, 343-346, 351-355, 370,
Podravska Slatina, 73, 76, 84, 103, 260, 266,
391, 406, 407, 410, 413, 414, 416, 423-
272, 414, 445
425, 430, 431, 447, 448, 449, 459, 460, 472
Podum, 302, 312, 467
Ribnik, 466
Pokupsko, 443
Rissen, 377
Polača, 46, 169
Rogoljica, 447
Poljana, 460, 461
Poljari, 465 Rogovo, 335, 417
Popovići, 169 Roosendaal, 377
Portugal, 99 Rosulje, 456
Potkosa, 417 Roški Slap, 335, 417
Pozderi, 335, 417 Rovanjska, 30
Požega, 272 Rujevac, 189
Prašnik, 451 Rumunjska, 98
Prekopa, 359, 360 Runjevica, 467
Preševo, 414 Rusija, 83, 84, 98, 130, 183, 248, 305, 467
Prevršac, 442, 456 Ružić, 44
Pridraga, 13, 169 Ružići, 417

494
S Stabanj, 237, 310, 329, 386, 417, 418, 459
Stanišinca, 161
Salvador, 387
Stankovačko Brdo, 252
Sarajevo, 103, 105, 131, 349
Stara Gradiška, 72, 150, 151, 152, 248, 250,
Sava (rijeka), 28, 72-74, 83, 93, 105, 143, 190,
310, 428, 432, 433, 438, 439, 447, 451
282, 344, 414, 421, 447, 449, 450, 451
Stara Pazova, 414
Savezna Republika Jugoslavija, 2, 8, 136, 137,
Strmica, 12, 28, 30, 31, 39, 54, 313, 362, 363
345, 346
Strug, 152, 447
Senta, 414
Subotska, 448, 451
Sisak, 109, 110, 143, 340
Sunja, 237, 242, 243, 254, 315, 316, 317, 443
Sitnik, 465
Svilaja, 254
Siverić, 43, 80, 219
Sjedinjene Američke Države, 9, 58, 99, 107,
Š
210, 245, 387, 392, 393, 423, 430, 431
Skenderovci, 450, 451 Šabac, 64
Slavonija, 59, 74, 77, 110, 165, 228, 250, 268, Šamarica, 135, 337
408, 445, 449 Šaš, 85, 456
Slavonija, istočna, 3, 84, 289, 414 Šeovica, 450
Slavonija, zapadna, 72, 74, 75, 83, 84, 103, 105, Šibenik, 80, 161, 429
112, 132, 152, 188, 192, 195, 196, 201, Šid, 414
228, 233, 247, 251, 276, 287, 289, 297, Šikara, 187
304, 328, 329, 351, 352, 374, 389, 390, Širinci, 450, 451
414, 421, 445, 447, 448, 450 Široka Kula, 244, 467
Slovenija, 95 Šišinec, 443
Slunj, 42, 59, 60-70, 102, 109-111, 128, 170- Škabrnja, 169, 418
173, 186, 219, 298, 333, 334, 351, 352, Španjolska, 99, 390
388, 394, 395, 414, 469, 474 Štikovac, 209
Smederevo, 414 Štikovo, 80, 208, 209, 210
Smoković, 46, 297, 312, 338-340, 386, 404, Štrpci, 414
412, 417, 418 Šumetlica, 250
Smolići, 335, 417 Švedska, 467
Somalija, 387 Švicarska, 171, 196, 390
Sombor, 414
Sonković, 93, 138 T
Sotin, 46
Split, 80, 143 Temišvar, 98
Srbac, 73 Tenja, 46, 109, 110, 112, 329, 414
Srbija, 2, 3, 8, 36, 49, 57, 69, 72-74, 76, 96, Tepljuh, 80, 81
106, 134, 135, 178, 192, 193, 199, 205, Teslingrad, 109, 115, 121, 243, 244, 245, 279,
206, 213, 215, 217, 219, 239, 240, 241, 379, 454, 467
262, 264, 266, 277, 280, 281, 285, 328, Tiškovac, 31
338, 347, 351, 352, 363, 371, 372, 387, Topusko, 57, 82, 95, 109, 192, 195, 225, 297,
404, 407 326, 331, 346, 438
Sremčica, 414 Toronto, 55
Sremski Karlovci, 414 Trakija, 204, 205
Srijem, zapadni, 59 Travice, 335, 417
Stabandža, 460 Trbounje, 44

495
Trlo, 184, 187, 188, 250, 253 Visoko Brdo, 465
Trnava, 311 Vitina, 414
Trnopolje, 460, 461 Vladivostok, 340
Trokut, 456 Voćin, 103
Tržačka Rašetala, 60 Vojnić, 36, 56, 59-65, 68, 69, 103, 109, 110,
Tržić, 66 111, 126, 153, 170, 173, 192, 195, 203,
Tulove grede, 249 219, 227, 248, 252, 253, 300, 311, 333,
Turanj, 82, 296-298, 305, 310, 368, 397, 398, 334, 346, 347, 370, 402, 407, 414, 415, 462
402, 425 Vojnovac, 276, 302, 312, 379
Turić, 46 Vojvodina, 57, 73, 131
Turska, 99 Volinja, 90, 313
Tušilović, 42, 67, 354 Vrbas, 414
Tutin, 414 Vrbovica, 467
Vrebac, 467
U Vrginmost, 109, 110, 171, 173, 310, 360
Vrhovine, 46, 109, 354, 379, 435, 438, 467
Ugljevik, 219
Vrlika, 12, 14, 39, 342, 351, 352, 417, 418, 419
Ukrajina, 84, 98, 130
Umetići, 383, 442 Vrnjačka Banja, 161, 414
Unešić, 352 Vršac, 225
Uroševac, 414 Vujci, 335, 417
Uštica, 456 Vukašini, 417
Užice, 426, 427 Vukmirović, 244, 252, 320
Vukovar, 2, 3, 15, 30, 36, 46, 54, 55, 58, 77,
95, 109, 110, 112, 191, 192, 194, 197, 206,
V
207, 213, 218, 231, 233, 235, 245, 246,
Vaganac, 66 248, 270, 278, 288, 298, 305, 307, 308,
Valjevo, 414, 426, 427 325, 326, 330, 342, 347, 348, 368, 370,
Varoš, 44, 80, 450 371, 388, 405, 412, 414, 436, 440, 462,
Vatikan, 340 469, 472
Velebit, 249, 250, 252-254, 465 Vukšić, 108, 169
Velika Britanija, 99, 390
Velika Glava, 335, 417 W
Velika Kladuša, 460, 461 Washington, 83
Veliki Kraj, 465
Veliko Gradište, 414 X
Velušić, 44, 417
Veljun, 173, 310 Xanti, 128, 204, 205, 207
Venecija, 401
Venlo, 377 Z
Vhoopaki Lake, 378 Zabrdske Kričke, 450
Videkić Sela, 395 Zadar, 117, 127, 143, 144, 354, 458
Viduševac, 295 Zagorje, 66
Vijača, 467 Zagreb, 9, 83, 95, 129, 130, 131, 139, 141-143,
Vijenac, 465 147, 194, 199, 200, 212-214, 231, 237,
Virovitica, 76, 84, 170, 451 242, 260, 271, 298, 302, 303, 305, 311,

496
 321, 323, 325, 355, 387, 391, 418, 421, Zubin Potok, 414
437, 443, 448, 450, 463 Zvečane, 414
Zaječar, 103
Zaton, 31, 343, 417, 459 Ž
Zavišić, 252 Žabari, 414
Zborište, 460 Žegar, 12
Zemunik, 214, 300, 357, 417, 420 Ženeva, 74, 75, 105, 141, 142, 146, 264, 323,
Zjalići, 417 328, 348, 349, 353, 354
Zrenjanin, 225, 226 Žitnić, 30, 44, 80, 161, 176, 344, 417, 429,
Zrmanja (rijeka), 144 434, 452, 453, 459
Zubar, 467 Živaja, 455, 456

497
CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne
i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 820336
ISBN 978-953-7439-02-6 (cjelina)
ISBN 978-953-7439-47-7 (knj. 12)
ISBN 978-953-6659-75-3 (knj. 6)