Tri razine etičnog poslovanja

(Marina Škrabalo, MAP, za HRPSOR)

1. Pojedinac/ka - poslovni ljudi su i osobe!

Društvena odgovornost  osobne vrijednosti, moral, svjetonazor i etički izbori

poduzeća  odgovornost za vlastite stavove i postupke, radna etika,

usklađivanje poslovnih i osobnih prioriteta

2. Organizacija – vrijednosti informiraju

poslovnu politiku, prakse i odlučivanja!
 Definiranje i komuniciranje pravila ponašanja
 Pozitivni primjeri menadžera
 Stvaranje lojalnosti i kohezije
 Rješavanje etičkih problema u ranoj fazi
 Sankcioniranje neetičnog ponašanja
Osijek, 05.04.2017.
Doc.dr.sc. Julia Perić 3. Društvo - briga za odnose s dionicima
 Prilika za upravljanje odnosima s dionicima na dobrobit obje
strane
LITERATURA:
 Krkač, K., Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost  Odlučivanje s obzirom na različite interese i prioritete
 Jalšenjak, B., Krkač, K., Poslovna etika, korporacijska društvena odgovornost i
održivost
dionika
Poslovna etika_2015/2016.

UNDP je 2008. procijenio kako bi dodatni godišnji trošak kojim bi se riješili neki
Globalni izazovi i društveno odgovorno poslovanje od globalnih gorućih socijalnih problema u zemljama u razvoju bili:

78%
svjetskog stanovništva i dalje živi u siromaštvu, većina  Osnovna edukacija za sve: 6 milijardi US$
bez mogućnosti zadovoljenja osnovnih životnih potreba  Čista voda: 9 milijardi US$
28%  Reprodukcijsko zdravlje za sve žene: 12 milijardi US$
svjetske djece u dobi do 5 godina još je uvijek  Osnovno zdravstvo i prehrana za sve:13 milijardi US$
pothranjeno ________________________________________
5%  Ukupni godišnji trošak: 40 milijardi US$
svake godine umre od zagađivanja zraka od ukupnog
broja umrlih na svijetu

2011. deveta najtoplija godina na planeti od kada

su počela mjerenja 1850. godine

Preuzeto s: http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//menadzment%20-%202013/20131105%20-%20DOP.ppt.pdf

40 milijardi US$ vam se čini puno? Kriza kredibiliteta…

… to je otprilike
 2,5% troškova na naoružavanje 2007. godine
ili IZGUBLJENO
 4% bogatstva 200 najbogatijih ljudi na svijetu. POVJERENJE
 pohlepa
Ili  pretjerana moć
 10% koliko se potroši na lijekove u razvijenom  kratkoročni fokus
svijetu  neetičnost
 nebriga za dionike
ili  prijevare

 50% onoga što se potroši na alkohol u Europi.

Preuzeto s: http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//menadzment%20-%202013/20131105%20-%20DOP.ppt.pdf
Preuzeto s: http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//menadzment%20-%202012/20121106%20-%20DOP.pdf

1
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE - DOP Koncept društveno odgovornog poslovanja

Društvena odgovornost:
 Početkom 1960tih naglašava obvezu i odgovornost prema zajednici i
društvu
 Obveza managementa da odlučuje i poduzima
one aktivnosti koje mogu pridonijeti dobrobiti i Društveni odgovori:
interesima društva i pojedincima naglašava akcije i aktivnosti
 Odgovornost managementa za napravljeni Društvena performansa:
utjecaj na društvo
naglašava ishode, rezultate
 Trobilančni pristup: gospodarstvu (PROFIT),
društvu (LJUDI) i okolišu (PLANET)

Definicije… DOP – PUSH & PULL

PULL (unutarnji
 Društvena odgovornost je koncept prema čimbenici)
kojem poduzeća integriraju brigu za okoliš i  Zaštita reputacije
društvo u njihove poslovne operacije i njihove PUSH (vanjski  Stvaranje lojalnosti
interakcije sa stakeholderima, na čimbenici)  Zadržavanje motivirane
dobrovoljnoj osnovi. (Green paper, EU) Nazdzorni odbori radne snage
Pritisak potrošača  Poboljšanje sustava
 Stupanj do kojeg organizacije obavljaju upravljanja
aktivnosti koje štite i poboljšavaju društvo Briga za ljudska prava
 Zadržavanje strateškog
izvan služenja direktnim ekonomskim i Ekonomije znanja fokusa
tehničkim interesima organizacija Nova (globalna) tržišta  Privlačenje stranih
investicija

Vrijednost poduzeća Povijesni kontekst DOP-a

Proizvođač proizvoda i usluga Zadovoljiti potrebe tržišta

Ekonomski model – nevidljiva ruka tržišta štiti
Ekonomska jedinica Stvaranje i distribucija bogatstva interese društva
Društveni partner Održavanje i razvoj zdravog društva
Pravni model – zakon štiti interese društva
Modificiran ekonomski model
Organizator Razvoj i održavanje odnosa u društvu
(socioekonomski model):
 Filantropija
Stvaranje novih i boljih proizvoda, procesa, usluga za
Inovator cijelo društvo  Obveze prema zajednici

Tržišni partner Razvoj i održavanje cijelog gospodarstva

Poslodavac Stvaranje ponude i održavanje radnih mjesta

2
 EKONOMSKI vs. 5 faza do društvene odgovornosti poduzeća –
SOCIOEKONOMSKI MODEL preuzeto shttp://rasmmunsen.wordpress.com/2012/01/13/god-bless-america-god-bless-capitalism/

“Nije naš “Napravit “To je samo “To nam daje “Moramo se

Socioekonomski
Ekonomski model posao da to ćemo koliko posao” konkurentsku potruditi da
model naglašava: popravljamo” je potrebno” prednost” svi to rade”
naglašava:  kvalitetu života Radi se o Faza Management DOP se uvrštava Poduzeće u
 proizvodnju  očuvanje resursa defanzivnoj fazi poslušnosti u poduzeća u strategiju suradnji sa
 eksploataciju resursa  društvenu kontrolu u kojoj se kojoj poduzeće prepoznaje poslovanja. civilnim
tržišnih odluka (u nekim poduzeća odriču vrijednosti DOP kao Ovakav način društvom
 tržišno utemeljenje
područjima) svoje DOP-a vidi kao dugoročni cilj poslovanja ne preuzima
 ekonomski povrat resursa odgovornosti na trošak koji se ne vidi se kao aktivnu ulogu u
 ekonomski i društveni
zakonodavstvo i poslovanja te može trošak nego kao ostvarivanju
 individualne interese povrat resursa
praksu različitih kao nešto što zanemariti konkurentska DOP-a
 malu ulogu države  zajedničke interese zemalja. Ova je mora napraviti, zbog prednost.
 aktivnu ulogu države problematika ali ne vidi kratkoročnih
pitanje drugih, a dublju ciljeva.
ne samog vrijednost.
poduzeća.

Društveno odgovorno poslovanje prema Carroll B. Formula korporacijske društvene

odgovornosti
Odgovornost Društvena očekivanja Primjeri
Dobrotvorna
ekonomska
odgovornost odgovornost
Ekonomska Profitabilnost, maksimizirati prodaju, minimizirati
troškove, podići kvalitetu, osigurati konkurentnost,
zahtijevano efikasnost i dr.
+
pravna odgovornost Etička odgovornost
Pravna Poštovati i djelovati u skladu zakona, pravila, procedura; +
proizvoditi proizvode i usluge koje će barem minimalno
zahtijevano zadovoljavati zakone i norme. etička odgovornost
+
Etička Raditi ono što je ispravno, pošteno i pravedno; djelovati u
skladu s normama i smjernicama društva; ne dozvoliti dobrotvorna Pravna odgovornost
očekivano kompromise u rješavanju etičkih dilema; osigurati da su
etičke vrijednosti i norme inkorporirane u djelovanje odgovornost
poduzeća i više no što to zakon nalaže.
=
Diskrecijska Biti dobar korporativni građanin; uključivati zaposlenike i KORPORACIJSKA
(filantropska)
poželjno/ managere u volonterske aktivnosti; pomoći privatnim i
javnim obrazovnim institucijama, sudjelovati u DRUŠTVENA Ekonomska (poslovna)
očekivano projektima koji su nastali sa svrhom poboljšanja kvalitete
ODGOVORNOST odgovornost
življenja u zajednici

Formula korporacijske društvene

odgovornosti Temeljni i izvedeni zahtjevi za DOP
TEMELJNI ZAHTJEVI:
ekonomska 1. Proizvodi sigurne proizvode! (jer imaš obvezu prema
Kako interesni dionici promišljanju korporacijsku društvenu odgovornost kupcima)
odgovornost
+
Skupina interesnih dionika koje se tiču i na koju se utječu 2. Ne zagađuj tlo, zrak i vodu! (jer imaš obvezu ne nositi
Komponenta VLASNICI ZAPOSLENICI KOZUMENTI ZAJEDNICA OSTALI
štetu okolišu)
pravna odgovornost 3. Posluj zakonski! (jer imaš obvezu prema zaposlenicima i
EKONOMSKA 1 2 4 3 5
+ državi u kojoj posluješ)
PRAVNA 3 1 2 4 5
etička odgovornost
ETIČKA 4 2 1 3 5 IZVEDNI ZAHTJEVI
+
FILANTROPNA 3 2 4 1 5 1. Promoviraj poštenje kod radnika!
dobrotvorna
odgovornos 2. Drži se moralnih normi i zaštite na radnom mjestu!
= 3. Ne diskriminiraj ni pod kojim vidikom!
4. Recikliraj unutar kompanije!
KORPORACIJSKA
DRUŠTVENA 5. Nemaj dvojbenih aktivnosti!
ODGOVORNOST 6. Brzo reagiraj na probleme kupaca!

Preuzeto s: http://www.cbe.wwu.edu/dunn/rprnts.pyramidofcsr.pdf

3
 Povezanost DOP-a sa strateškim poslovanjem poduzeća CILJ I SREDSTVO
1. STUP- FILANTROPIJA
 Korporativna filantropija, donacije koje ne moraju nužno Poslovne vrijednosti
stvarati ekonomske povrate za poduzeća
 Npr. Coca-Cola izdvaja godišnje 88,1 milion US$ za  Liderstvo
različite udruge
 Kvaliteta
2. STUP– REINŽENJERING POSLOVANJA (lanca
vrijednosti)  Inovacija
 Jačanje poslovnih prilika i profitabilnosti uz istovremene
pozitivne socijalne i okolišne učinke - shared value
 Efikasnost i efektivnost
(zadržavanje zaposlenika, smanjenje troškova, uštede
energije, smanjenje udjela otpada, recikliranje)
 Profitabilnost
 Npr. Bimbo bakery – besplatno školovanje za zaposlenike,
zdravstveno osiguranje za sve zaposlenike Etičke vrijednosti
3. STUP– PROMJENA EKO SUSTAVA PODUZEĆA
 Promjena ekosustava poduzeća, radikalna promjena  Odgovornost
poslovnog modela – prioritet rješavanje društvenih
problema koji će potom dovesti i do profitabilnosti  Iskrenost
 Npr., General Electric - inicijativa za rješavanje  Integritet
globalnog zatopljenja i klimatskih promjena u
automobilskoj industriji – smanjivanje emisija CO2 i
nafte  Povjerenje

Preuzeto s: Rangan, K., Chase, L. A. i Karim, S. (2012) Why Every Company Needs a CSR Strategy and How  Ugled
to Build It . Dostupno na: http://www.hbs.edu/faculty/Publication%20Files/12-088.pdf

 Otvorena komunikacija

Utjecaji na društvenu odgovornost poduzeća Pravni utjecaji

 Zakonska regulativa – kontroliranje poslovnih

aktivnosti u specifičnim djelatnostima, kao
Pravni Politički npr. Proizvodnja igračaka, hrane, tekstila
utjecaji utjecaji
 Državne agencije – zadužene za provođenje i
Poslovanje
poduzeća poštivanje zakona
Utjecaji Etički
konkurencije utjecaji  Primjer: korektivni tekstovi propagandnih
poruka radi dovođenja potrošača u zabludu
prvobitnim porukama
 LEX AGROKOR

Poslovna etika_2015/2016.

Politički utjecaji Konkurentski utjecaji

 Pritisci posebnih interesnih skupina, koje

kontroliraju poslovanje poduzeća
 Aktivnosti koje poduzimaju konkurentska
 Utjecaji na poduzeće ostvaruju npr. lobiranjem poduzeća kako bi utjecala jedna na druge, ali i
kako bi nagovorili različite vladine agencije na na društvo
provedbu zakona o zaštiti zaposlenih,
potrošača itd.
 Udruge za zaštitu potrošača, Udruge
nezaposlenih, Udruge umirovljenika...

4
 Etika i zakon Etično, ali ne i legalno...
Legalno, ali ne i etično... 1

Etika  Etičnost podrazumijeva više od samog

poštivanja zakona
 Društvena odgovornost je obveza pojedinaca
i/ili organizacija da budu odgovorna za svoja
djela i odluke

Zakon

Etično, ali ne i legalno... Društvena odgovornost poduzeća prema kome?!

Legalno, ali ne i etično... 2
Klasifikacija etičnosti odluka DIONIČARI
ETIČNO vs.
2. Kvadrant
ETIČNO I NELEGALNO
1. Kvadrant
ETIČNO I DIONICI
- Odavanje podataka o LEGALNO
neetičnom poslovanju – „zviždači”
NELEGALNO LEGALNO
3. Kvadrant 4. Kvadrant
NEETIČNO I NEETIČNO I LEGALNO
NELEGALNO - varanje partnera
- korupcija, plagijat - Reklame???

NEETIČNO

Društvena odgovornost poduzeća prema kome?! 2

INTERES
 Neposredni interes – utjecaj poduzeća na
okolinu
 Zahtjev za ostvarenjem prava – prava
zaposlenika
 Vlasništvo – interes vlasnika
DIONICI
 Primarni društveni:
unutarnji dionici (u poslovnom odnosu s
poduzećem – vlasnici, menadžeri i
zaposlenici, potrošači, dobavljači, partneri,
zajednica)
 Sekundarni društveni:
vanjski dionici (izvan poduzeća, nisu u
poslovnom odnosu – vlade, konkurentska
poduzeća, civilne udruge, mediji)

5
DIONICI ZAHTJEVI INTERESNIH DIONIKA
 Klijenti/potrošači (npr.)
 Dioničari – maskimalizacija profita temeljem uloženog
 Zaposlenici  Menadžeri – što uspješnije poslovanje u odnosu na
konkurenciju
 Manageri  Potrošači – kvalitetnije i jeftinije proizvode
 Zaposlenici – radna mjesta, napredovanje, sigurnost
 Lokalna zajednica na radu
 Politička zajednica – sačuvati razinu dobiti od poreza
 Okoliš  Partneri – poštivanje ugovora, uspješno poslovanje
 Udruge – zaštitu zajednice, bivših zaposlenika,
 Dobavljači budućih generacija, ekološkog sustava …

 Investitori
 Neizbježne situacije u kojima se postavlja izbor između
 Obitelj moralne ispravnosti i neučinkovitosti postupka (ili
 Država obrnuto)
 Bez obzira na odluke menadžera jedni interesni dionici
gube, drugi dobivaju (raditi i zaraditi vs. štednja i
ulaganje)
Preuzeto s: www.vup.hr/_Data/Files/14102710245561.pptx

Odgovornost prema dionicima Odgovornost prema dionicima 2

Prema klijentima/potrošačima: Prema lokalnoj zajednici i okolišu
 Osigurati kvalitetan proizvod/usluga po  Smanjenje nezaposlenosti
razumnoj cijeni
 Sigurni radni uvjeti
 sigurnost,
 Minimizirati zagađenje
 Iskrenost
 Sudjelovati u rješavanju problema zajednice
 Povjerenje
 Pristojnost/uljudnost Prema državi/vladi
 Poštivanje zakona
Prema zaposlenicima:  Plaćanje poreza
 Zdravstveno osiguranje
 Pridržavanje propisa
 Sigurnost na poslu
 Radne uvjete Prema managerima
 Poštenje/uvažavanje  Njihovi ciljevi i vrijednosti u odnosu na ciljeve i
vrijednosti cijele organizacija
Prema dobavljačima:
 Plaćati na vrijeme
 Plaćati po razumnoj cijeni
 Osigurati dobre uvjete rada

Friedman vs. Freeman Friedman vs. Freeman 2

 Kratkoročno ostvarivanje vrijednosti

(ekonomska vrijednost – profit)
 Dugoročno ostvarivanje vrijednosti –
 Friedman – jedina društvena odgovornost omogućuje brigu za druge vrijednosti uz
poslovanja je ostvarivanje profita ekonomsku (pravnu vrijednost i moralnu
vrijednost (i druge vrijednosti: društvene,
 Freeman – odgovornost poslovanja je kulturne, civilizacijske, osobne…)
odgovornost za sve interesne dionike

Moralno neispravno poslovanje je neuspješno poslovanje.

Isplati se biti pošten
(Being nice pays off!!!)
Ključna kategorija Moralno ispravno ponašanje je uspješno poslovanje. Iako
moralne sfere to ima svoju cijenu.
poslovanja (Being nice has a price!!!)

6
 Norman Bowie: cilj tvrtke Kenneth E. Goodpaster:
 Profit ne treba biti cilj tvrtke, nego je on nusprodukt Paradoks interesnog dionika
drugih ciljeva, kao što je osiguravanje smislenog rada
zaposlenicima.
 Čini se bitnim, a istovremeno na određen
 Altruističnim ponašanjem korporacije mogu kreirati načini nelegitimnim usmjeravati korporacijske
“moralnu zajednicu” u kojoj su moralne obveze odluke temeljem moralnih načela koja nadilaze
između korporacije i njezinih različitih interesnih strateške interese dioničara u smjeru brige za
dioničara uzajamne – kao što je korporacija obvezna interese interesnih dionika općenito.
tretirati pošteno sve dionike, tako su oni obvezni
 Paradoks se sastoji u tome da moralnost
dobrobiti korporacije.
istovremeno pod istim vidikom i zabranjuje i
 Korporacije su instrumenti socijalne politike i zahtjeva način razmišljanja i postupanja
promjene; središta proizvodnje i distribucije usmjeren na profit.
www.vup.hr/_Data/Files/
www.vup.hr/_Data/Files/15020
ekonomskih dobara. 15020615317805.pptx
615317805.pptx
 Time etika i etičke implikacije imaju središnju ulogu
u poslovanju budućnosti, kao što je profit imao u
prošlosti.

Poslovni razlozi za DOP Provjera društvene odgovornosti poduzeća

 lojalnost kupaca
 reputacija
 menadžment robne marke (branda) Koliko vremena, truda i novaca ulažu
 bolji odnosi s regulatornim tijelima u vrijednosti korisnosti, prava i
 bolji odnosi s nevladinim/neprofitnim udrugama i pravednosti)
organizacijama
 bolji menadžment rizika
Uvidom u financijska izvješća (ne
dostatno)
 bolja mogućnost selekcije i motivacije ključnih
zaposlenika
 smanjeni troškovi
 operacijska efikasnost
 učenje i inovativnost
 konkurentnost i pozicioniranje na tržištu
 utjecaj na financijski rezultat

Preuzeto s: http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//menadzment%20-
%202012/20121106%20-%20DOP.pdf

Što rade društveno odgovorna poduzeća? Upravljanje društvenom odgovornošću u poduzeću

 Poštuju zakone Napraviti
Planirati
 Usvajaju kodekse koji se više fokusiraju • odjel za upravljanje DOP-om
• konzultirati se s dionicima
na interese dionika, a manje dioničara
• razviti etički kodeks u poduzeću
 Sudjeluju u društveno odgovornim
inicijativama i aktivnostima • Postaviti ciljeve • promovirati etički kodeks

Provjeriti
Djelovati
• mjeriti napredak
• ispravljati loša ponašanja
• revizija
• reformirati sistem
• izvještavanje

7
Vrijednost DOP-a
Odluka o kupnji:
 60% percepcija reputacije poduzeća
+ 40 % percepcija proizvoda ili
usluge
 73% od 55,000 ispitanika spremno
je preporučiti proizvode društveno
odgovornih poduzeća i platiti višu
cijenu istih
 2013 CSR RepTrak® 100 istraživanje (Reputation
2017 CSR RepTrak® 100 istraživanje
Top 10 poduzeća od 2013-2015 prema istraživanju RepTrack
2017 CSR RepTrak® 100 istraživanje
7 dimenzija za razvoj reputacije poduzeća
 PROIZVOD/USLUGA - visoko kvalitetni
proizvodi/usluge
 INOVACIJA – inovativno poduzeće – proizvodi ili
prodaje inovativne proizvode ili ima inovativno
poslovanje (inovativni poslovni model)
 RADNO OKRUŽENJE – privlačno mjesto za raditi,
odličan odnos sa zaposlenicima
 UPRAVLJANJE– odgovorno poduzeće, ponaša se
etično, otvoreno je i transparentno u svojim poslovima
 UTJECAJ NA ZAJEDNICU – dobar korporativni građanin,
podržava dobre događaje i štiti okoliš
Institute)  VODSTVO – poduzeće s jakim vodstvom, lidere s
kredibilitetom koji efektivno vode poduzeće
 PERFORMANSA – ostvaruje dobre financijske rezultate
Preuzeto s:
https://www.reputationinstitute.com/CMSPages/GetAzureFile.aspx?path=~\media\media\documents\global_reptrak_2017.pd
f&hash=7cde2bdcf25beb53df447672be60dbf7318a9d5e9ef7ace6b7648c23136a1d7c&ext=.pdf
2
Primjer društveno najodgovornijih poduzeća na svijetu prema
svih sedam dimenzija
8
Činjenice…

 Povećava broj kupaca koji se vraćaju poduzeću 68%

 Nestlé je prvi put u povijesti ušao u top 10 2013.
godine  Povećava prodaju/prihode 53%
60%  Povećava udio na tržištu 40%
 Samo 16 poduzeća od top 100 imaju bolju
reputaciju globalno nego u svojoj zemlji
managera  Smanjuje troškove zapošljavanja 37%
 Većina potrošača će radije preporučiti domaću
smatra da
 Povećava cijenu dionice 32%
kompaniju nego stranu reputacija
 Povećava profitabilnost 31%
 53% managera vjeruje da reputacija može ima značajni
 Smanjuje trošak poslovanja 26%
poboljšati prodaju/prihode financijski
 Nešto drugo… 10%
 63% managera očekuju da će upravljanje utjecaj na
 Nema utjecaj na financijsku uspješnost 2%
reputacijom biti jedan od vodećih prioriteta poslovanje…
kompanije u sljedećih 2-3 godine

CSR or PR?

Izvorišta DOP-a u Hrvatskoj

Društvena odgovornost MEĐUNARODNA

DOMAĆA

poduzeća u RH Održivi razvoj

(WBCSD - HR PSOR)
Tradicija povezanosti
poduzeća sa zajednicom
Globalne aktivističke
Briga za kvalitetu (HDK, 1965)
i potrošačke kampanje
Negativne posljedice
Poslovni trend
rata i tranzicije
Standardi kvalitete
(malverzacije, nezaposlenost,
pravna nesigurnost, siromaštvo)
AKTUALNO
EU integracije
Zakonska regulativa
(okoliš, potrošači, rad),
Izvozna orijentacija,
Briga za reputaciju

9
 Npr.
Razvijenost DOP-a u Hrvatskoj DOP u Hrvatskoj http://www.vecernji.hr/vijesti/za-13-300-
kuna-bandicu-dijele-savjete-kumovi-bliski-
(UNDP, 2007.)
prijatelji-clanak-9989
100% 3% 6% 6%
9%
90% 26% 23%
Kumovski “Crony” kapitalizam
80% 29%
46% http://www.nacional.hr/ Hrvatska tranzicija dovela je do ‘kumovskog
70% clanak/55906/barba- kapitalizma’, obilježenog „internim interesima,
60% luka-i-kum-milan- ekstremnim klijentelizmom, netržišnim alokacijama
umjesto-drzavne-mature nefinancijskog sektora i uskim vezama između
n=35

50%
91% 94% države, vlade, poduzetnika i financijskog sektora”
40% 74% 77% R. Bičanić
66%
30%
51%
20%
Klijentelizam - neopravdani utjecaj na strukturu, proces ili
10% rezultat procesa u svrhu ostvarivanja netransparentnog
0% individualnog ili grupnog cilja
St

Di

Up

I zv

I zv

Pr
ra

ov
ra

ed

ješ
ni
te

j
v
c

ba

er
ta
gi

lja
i

a
va
ja

nj

nj
e

Malo/bez dokaza Na putu Dobra praksa

e

 Hopkin: ”Klijentelizam je raspodjela odabranih

Ako je to točno, koje su moguće posljedice za
prednosti pojedincima ili jasno definiranim
skupinama u zamjenu za političku potporu”
Hrvatsku?!  Svi sudjeluju u sustavu klijentelizma, bez obzira
što ga osuđuju (Zoran Oštrić: Del Boy Trotter i brat
Rodney ;) – Slažete li se tim?! )
 "Opis po kojem se kapitalističko društvo zasniva na
bliskim odnosima između biznismena i države.  Sve veće socijalno-ekonomske razlike (veći jaz
Umjesto da uspjeh bude usmjeren slobodnim između bogatih i siromašnih); nepostojanje
Kumovski tržištem i vladavinom prava, uspjeh poslovanja ovisi
o favoriziranju od strane vlade u obliku poreznih poreza na prihod od kapitala - Ekonomija
kapanja ("Trickle-down economics"):
kapitalizam… olakšica, vladinih subvencija i drugih mjera
 Neoliberalna ekonomija – prosperitet i dobrobit
 Socijalisti vjeruju da je kumovski kapitalizam koju sada uživaju viši slojevi stanovništva doći
“Najbogatiji ljudi će tzv. kapanjem do nižih slojeva (ne izdvanjem
neizbježni rezultat čistoga kapitalizma. Ljudi na
pozicijama moći, bilo u biznisu ili vladi, žele ostati ne razumiju da od bogatih i povećavanjem poreza na kapital,
moćni, a jedini način da se to ostvari je stvoriti mreže njihova sudbina nego kroz mehanizme slobodnog tržišta). No,
međusobnog ispomaganja između vlade i biznisa. zavisi i od toga na ovaj način strukturalne promjene pogađaju
kako živi ostalih najugroženije i uzrokuje pad socijalne sigurnosti
 S druge strane, kapitalisti vjeruju da kumovski 99%” Joseph
kapitalizam izrasta iz potreba socijalističkih vlada da Stiglitz
 Traga se za novim političkim oblicima, ali ne i za
kontroliraju državu. Zato je biznis prisiljen djelovati
blisko s vladom da bi postigao najveći uspjeh. bitnom društvenom promjenom
http://www.scribd.com/doc/23803325/Kumovski-kapitalizam-crony-capitalism-u-Hrvatskoj

Percepcija korupcije kao prepreke poslovanju u RH Percepcija korupcije kao prepreke poslovanju
Indeks percepcije korupcije za zemlje zapadnog Balkana od 2003 – 2010. u RH
0 (jako korumpirana)-10 (nekorumpirana)  19% poduzeća smatra da je korupcija glavna prepreka
poslovanju u RH (BEEPS, 2007. )
Zemlja 2003 2004 2005 2006 2007 2008 20009 2010
 Vrijednost očekivanog poklona kako bi se osigurao javni
Albanija 2.5 2.5 2.4 2.6 2.9 3.4 3.2 3.3
ugovor: 2% vrijednosti ugovora (BEEPS, 2007. )
BiH 3.3 3.1 2.9 2.9 3.3 3.2 3.0 3.2
 Postojeća istraživanja pokazuju da su mala i srednja
poduzeća posebno izložena korupciji (teže podnose
Crna Gora 2.3 2.7 2.8 3.0 3.3 3.4 3.9 3.7
korupcijsku rentu)
Hrvatska 3.7 3.5 3.4 3.4 4.1 4.1 4.1 4.1
 38% MSP smatra da je korupcija velika prepreka
Kosovo 2,8 poslovanju u RH (YES Foundation i Partnerstvo za
Makedonija 2.3 2.7 2.7 2.7 3.3 3.6 3.8 4.1 društveni razvoj, 2010.).
Srbija 2.3 2.7 2.8 3.0 3.4 3.4 3.5 3.5  Mišljenje hrvatskih građana da biznismeni imaju koristi
od korupcije?
Preuzeto: Radni materijal Ekonomskog instituta Zagreb, Br No . EIZ-WP-1104,
2011.
□ 2010. 65% građana se slaže s tom tvrdnjom
2015. (ukupno 168 zemalja):
1. Danska (91 bod) □ 2007. 26% građana se slagalo s tom tvrdnjom
2. Finska (90 bodova)…
50. Hrvatska (51 bod) – prvi put spada u manje korumpirane zemlje, ispod prosjeka EU
(prosječna vrijednost u EU 66 bodova), ali iznad svjetskog prosjeka (koji iznosi 43
boda) Preuzeto s: Okrugli stol :Uzroci, razmjeri, pojavni oblici i efikasnost strategije suzbijanja korupcije u RH, 23. veljače 2011.;
168. Sjeverna Koreja i Somalija (8 bodova) prezentacija dr.sc. Jelena Budak

10
 Negativne posljedice korupcije na
Međunarodna komparativna istraživanja za RH
poslovni sektor
Od mog poduzeća se očekuje: % poduzeća  Korupcija povećava troškove poslovanja
neslužbena plaćanja javnim službenicima za obavljanje posla 14,5  Korupcija narušava ravnopravne uvjete
poslovanja
davanje poklona službenicima porezne uprave 6,0
 Korupcija pogađa i privatna i javna poduzeća -
davanje poklona kako bi se osigurao javni ugovor 4,3
korupciji podložan javni sektor je neučinkovit,
davanje poklona radi dobivanja dozvole za početak poslovanja 2,1 te stvara političku, a time i poslovnu
davanje poklona radi dobivanja građevinske dozvole 1,3 neizvjesnost
davanje poklona radi dobivanja priključka na struju 1,0  Korupcija povećava poslovni rizik koji se
odražava u višim troškovima poslovanja i
davanje poklona radi priključka na vodovod 0,6 smanjenoj konkurentnosti domaćih poduzeća
davanje poklona radi dobivanja uvozne dozvole 0,1

davanje poklona radi dobivanja telefonskog priključka 0,1

BEEPS, 2007.

Preuzeto s: Okrugli stol :Uzroci, razmjeri, pojavni oblici i efikasnost strategije suzbijanja korupcije u RH, 23. veljače 2011.;
prezentacija dr.sc. Jelena Budak Preuzeto s: http://www.scribd.com/doc/23803325/Kumovski-kapitalizam-crony-capitalism-u-Hrvatskoj

Poslovni argumenti za društvenu Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (1)

odgovornost poduzeća
Arthur D. Little, Business in the Community
1. Upravljanje ugledom
“Tko mi ukrade čisti obraz mene čini
“Poslovni argument nije ništa više od razloga zašto, prosjakom”
odabirom određenog smjera, kompanija može
W.Shakespeare
očekivati više koristi od troškova. Koristi mogu biti
 Za 44% kupaca kriterij pri donošenju odluke o
nefinancijske, dugoročne ili čak nerealizirane. kupovini ili korištenju usluga organizacije je imidž
Poslovni argument nije čvrst i brzi dokaz da te organizacije odn. njeno društveno odgovorno
poslovanje
određeno postupanje garantira željene rezultate.”
 86% klijenata smatra da je odgovorno ponašanje
poduzeća prema društvu, radnicima i okolišu
Mallenbaker.net važnije od njenog gospodarskog doprinosa
 48% svjetske javnosti nema povjerenje u velike
tvrtke
Preuzeto s:http://www.drustvena-
odgovornost.undp.hr/upload/file/156/78390/FILENAME/Poslovni_argumenti_za_drustvenu_odgovornost_poduzeca.pdf

Upravljanje ugledom… Povećanje zadovoljstva zaposlenika i

uloga najpoželjnijeg poslodavca
Nagrada za reputaciju (ugled):
 Kompanije koje ispunjavaju sve viša očekivanja
DIONIK NAGRADA zaposlenika imaju koristi od njihove
Potrošači Lojalnost produktivnosti
 Promocija kreativnosti stvara dodanu
Zajednice Legitimitet vrijednost
Zaposlenici Posvećenost  Zapošljavanje i zadržavanje vrijednih
zaposlenika
Mediji Medijska prisutnost  Zaposlenici napuštaju kompaniju ali “šire”
vrijednosti i načela (mogu se vratiti)
Država/aktivisti Pošten odnos
 Promicanje volonterstva doprinosi lojalnosti

11
Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća
(2)
2. Upravljanje rizicima
“Usredotoči li se na svoju društvenu odgovornost
poduzeće će biti uspješnije unaprijediti svoje
postupke utvrđivanja i upravljanja poslovnim
rizicima”
Michael Bailey, Compass Group plc.
 Društvena odgovornost – sredstvo za upravljanje
rizicima
 Veći broj osoba koji žele raditi za tu organizaciju
 Povećanje razine zadovoljstva s radnim mjestom
 Poboljšanje ocjene zadovoljstva kupaca
Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća
(3)
3. Inovativnost i učenje
 500 najuspješnijih poduzeća iz 1970 prema
Fortuneovom popisu je nestalo – gospodarske
promjene i preraspodjele dobara – većina
organizacija slabo uči
 80% europskih poslovnih vođa smatra kako
društveno odgovorno poslovanje omogućuje
organizacijama jačanje kreativnosti i stjecanje
novih spoznaja o tržištu
 Društvena odgovornost potiče tvrtke na učenje i
inovativnost i pomaže im pri iznalaženju novih
tržišnih mogućnosti, uvođenju učinkovitijih
poslovnih procesa i održavanju konkurentnosti
Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (4)
4. Pristup kapitalu
 86% institucionalnih ulagača diljem Europe
smatra kako će upravljanje društvenim i
okolišnim rizicima imati povoljan učinak na
dugoročnu tržišnu vrijednost poduzeća
 Ulagatelji vode sve više računa o ostvarenjima
vezanim uz društvo i okoliš – “Trebate li
pristup novcu društvena odgovornost je od
presudne važnosti”
Bolje razumijevanje i upravljanje
rizikom
 Kompanije se odmiču od kratkoročnog
upravljanja financijskim rizikom, prema
integriranom pristupu srednjoročnog i
dugoročnog upravljanja okolišnim i
društvenim rizicima
 Time se produžuje dodana vrijednost dobrog
upravljanja rizikom:
□ Smanjenje predvidljivih gubitaka
□ Identifikacija novih tema i poslovnih prilika
□ Korištenje vodeće uloge kao komparativne
prednosti
Više kapaciteta za inovacije i učenje
 DOP promovira razmišljanje “izvan kutije”
 “kreativno uništenje” – Joseph Schumpeter
 Naglasak na društvene i okolišne izazove
pomaže identifikaciji značajnih poslovnih
prilika
 Stvaranje okružja koje stimulira inovativne
ideje zaposlenika stvara vrijednost
 Inovativnost i učenje između sektora i
unutar mreža/klastera predstavlja izazov
tradicionalnom pristupu
Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (5)
5. Financijska uspješnost
 DOP jača konkurentnost
 Tvrtke koje su uvele etički kodeks dugoročno
ostvaruju bolje financijske rezultate
 Otvara mogućnost za smanjenje sadašnjih i
budućih troškova
 Jača položaj na tržištu i omogućuju ostvarenje
veće dobiti
12
 Dirketna poboljšanja financijskog Poslovni argumenti u Hrvatskoj
učinka
 Reputacija – još uvijek kratkoročna, naglasak
Kompanije s nefinancijskom vizijom imaju na donacije i filantropiju
bolji učinak od onih koje samo potražuju  Upravljanje rizicima – još uvijek naglasak na
dobit financije
Briga za okoliš vodi “ranom” prelasku na  Zadovoljstvo zaposlenika – nepotpuno
restrukturiranje i percipirane nejednakosti
zelene tehnologije i značajne uštede u između menadžera i ostalih zaposlenika
procesu proizvodnje
 Inovacije i učenje – free rider, ne partnerstva
Razumijevanje rizika često smanjuje  Tržišta kapitala – direktne strane investicije,
troškove uskladbe s regulativom ali poslovanje usmjereno na zaradu…
 Velike i profitabilne kompanije, ali ne MSP?

PODRŽAVAJUĆA OKOLINA

Utjecaj podržavajuće okoline na

društvenu odgovornost poduzeća

Uloga vlade – idealan tip

 Upravljanje temeljeno na društvenom
dogovoru

 Institucije i akteri sa zajedničkom snagom

donošenja zakona

 Zakoni su kodifikacija dogovora o tome što je

ispravno, a što pogrešno u društvu

 Regulacije – pravila koja omogućavaju

poduzećima da se ponašaju sukladno
dogovoru ili ih priječe da krše dogovor

 Zakoni, mehanizmi, procesi, agencije,

poticaji, kazne...

Izvor: Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj http://www.aed.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006.pdf (08.02.2007.)

13
Bliže stvarnosti? Vlada i DOP
 Korupcija, klijentelizam, traženje rente i  Unaprijediti poslovnu okolinu – gradnja
‘veze’ povjerenja
 Birokracija vezana za pravila bez jasne  Promovirati etičko i socijalno odgovorno
svrhe i nedovoljno transparentna poslovanje
 Ne može ili ne želi zaštiti javna dobra i  Stvoriti podržavajuću okolinu za DOP
javni interes  Razviti jasnu DOP/održivu razvojnu
 Paradoks: pre-reguliranost i nedovoljna strategiju
reguliranost  Uspostaviti DOP forum raznovrsnih
 Nekonzistencija i zbunjujuće poruke dionika
 Nedostatak horizontalne (međusobne) i  Stvoriti kompetencije i kapacitete za
vertikalne (s ostalim resorima) provedbu
koordinacije DOP-a

Odgovorna konkurentnost Male Grupe

 Filantropija
 Društveno odgovorno poslovanje
 Odgovorna konkurentnost (OK)  Kojih 5 najvažnijih stvari bi trebala učiniti
“Tržišta u kojima se poduzeća sistematski i hrvatska vlada kako bi unaprijedila
na obuhvatan način nagrađuju za odgovornu konkurentnost hrvatskih
unaprjeđivanje odgovornih praksi, a poduzeća
penaliziraju kad djeluju suprotno.  Na koji bi način lokalna samouprava u
Cilj strategija za OK je povećanje Hrvatskoj mogla unaprijediti vlastite prakse
produktivnosti na način da oblikuju održivosti i učinke
poslovne strategije i prakse uzimajući u
obzir njihove socijalne, ekonomske i
društvene učinke na okoliš.” Zadek

Uloga podržavajuće okoline CIVILNO DRUŠTVO: relacijski model

1. Podizanje svijesti
Socijalne Kulturna/
2. Mjerljivost - indikatori i mjerila organizacije Religijska
udruženja

3. Poticaji za integraciju DOP-a u praksu

Poslovna
4. Vještine i kompetencije vlada Civilno društvo zajednica
5. Kultura objavljivanja
6. Nagrađivanje izvrsnosti Nevladine
organizacije
Akademska
zajednica/
Istraživačke
institucije

14
QUADRUPLE HELIX MODEL Hrvatske definicije: između države i
tržišta
‘Civilno društvo je sfera koju čine dobrovoljne organizacije i
TRIPLE QUADRUPLE udruge. To je neformalna mreža organiziranih pojedinaca
HELIX MODEL HELIX MODEL
angažiranih u javnim poslovima. Civilno društvo se razlikuje
od klasične države po tome što je ono prvenstveno
Povezanost Povezanost utemeljeno na volontarizmu. Od sfere privatnih aktivnosti
države, znanosti Sve više aktualnih rasprava države, znanosti, razlikuje se po tome što su njegove aspiracije zasnovane na
(sveučilišta i o civilnom društvu gospodarstva i
kao važnom sudioniku javnom dobru, u interesu su zajednice, a ne privatnim, na
instituti) i razvoja društva svih sudionika
tržištu temeljenim aspiracijama i idejama.’
gospodarstva civilnog društva
Josip Kregar

 Civilno društvo – Organizacije civilnog

društva (OCD)
 Ne-vladine organizacije (NVOi) 1. Prije-1945: filantropija bliska crkvi;
 Ne-profitne organizacije (NPOs) Povijesni zadruge; zaklade
Terminol  Društveni pokreti – ‘Grassroots tragovi 2. SFRJ/Y: SIZovi/samoupravne interesne
zajednice; udruženja osoba s
oška organizacije – Organizacije društvenih
pokreta (ODP)
civilnog invaliditetom; ratni veterani; udruženja
konfuzija  Zaklade
društva u umirovljenika i žena
Hrvatskoj 3. Opozicija unutar komunizma: Žena i
 Zadruge društvo; Polet; Svarun; SOS telefon;

Civilno društvo u Hrvatskoj:

Civilno društvo u Hrvatskoj: snage
slabosti
 Uglavnom urbano, uz dominaciju Zagreba
 Visoka razina profesionalnosti (najprisutniji tamo gdje su potrebe najmanje )
 Ojačani odnosi sa državnim i strukturama u lokalnoj  Rastuće natjecanje za ograničene resurse
vlasti
 Još uvijek prati prioritete donatora
 Unaprijeđeno partnerstvo s poduzećima
 Kratkoročno financiranje, a ne dugoročna partnerstva
 Ključni akter u procesu pridruživanja EU (kognitivna
europeizacija )  Dominacija karizmatičnog i ne-transparentnog
vodstva
 Djeluju unutar dobre regulatorne okoline
 Rastuće članstvo, pa čak i građanska kultura

15
 DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO
Civilno društvo i DOP u Hrvatskoj Pioniri inovacija za dobrobit čovječanstva
Civilno društvo
Društveno poduzetništvo “dopušta organizacijama
 Ograničeno djelovanje u ulozi ‘watchdog-a’
da iskuse nove stvari, suočavaju se s novim
 Usredotočeno na primanje donacije
potrebama i služe većem broju ljudi i efikasnije i
 Nedovoljno dobri u transparentnom izvještavanju brže...
Peter Brinckerhoff
Poduzeća
 Suradnja utemeljena na filantropiji, a ne na među-
sektorskim partnerstvima
“Ništa nema toliku moć kao ideja u rukama društvenog
 Ne uključuju ključne NVO-e u dijalog s dionicima
poduzetnika” Bill Drayton,
CEO, osnivač Ashoka

http://www.youtube.com/watch?v=IPqn-Ru-_PQ

Društveno poduzetništvo
 Dobrotvorne organizacije
(Crane and Matten)
“ Daj čovjeku ribu i nahranit ćeš ga za cijeli dan”
Poduzeća Civilno društvo Društveno
poduzetništvo
 Neprofitne organizacije/javni sektor
Ciljevi Ekonomska Društvene Ekonomska i
“ Nauči čovjeka pecati i nahranit ćeš ga za cijeli život” vrijednost vrijednosti društvena
vrijednost
 Društveno poduzetništvo Profit Povećanje profita Ne-profitno Stvaranje profita
“Društveni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem uz ograničenje na
distribuciju profita
ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno
Aktivnosti Proizvodnja i Usluge, kampanje Proizvodnja
neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj trgovina dobrima i zagovaranje, etc socijalnih dobara i
industriji” uslugama usluga
Bill Drayton, Financiranje Samo-financiranje Grantovi, donacije, Mješovito
članarine
CEO, osnivač Ashoka
Upravljanje Dioničari-> Dionici Participativna Mješovito
demokracija

Utjecaj društvenog poduzetništva 3 glavne dimenzije društvenog poduzetništva

(EMES; Borzaga, Defourny, 2001; Defourny, Nayssens, 2001; 2008, 2012)

 Nadopunjuje usluge od javnog interesa

(socijalne usluge)
□ Ekonomska aktivnost □ Kolektivne prirode
proizvodnje proizvoda □ Društvena misija
 Doprinose uravnoteženom korištenju i i/ili prodaje usluga □ Profit sredstvo za
raspodjeli raspoloživih resursa u korist □ Ekonomski rizik reinvestiranje i
lokalne zajednice □ Plaće za dostojanstven ostvarivanje
život ne za bogaćenje društvene misije

 Generiraju nova radna mjesta

 Potiču društvenu koheziju i pridonose

rastu i razvoju društvenog kapitala □ Uključivanje dionika
Participativno
djelovanje □ Jedan član jedan glas

16
 Sukob (konflikt) interesa Sukob interesa
 Situacija u kojoj jedna strana ima neke
profesionalne ili osobne obveze, odnosno
“The reputation of a osobne ili financijske interese, koji mu otežavaju
thousand years is djelotvorno obavljanje poslovne funkcije i
determined by the
conduct of one hour.” ugrožavaju njegovu objektivnost ili mogu stvoriti
dojam da je njegova objektivnost ugrožena.

 Sukob interesa je situacija (NE PONAŠANJE) u

kojoj neki pojedinac na odgovornom položaju (ili
Japanese proverb član njegove uže obitelji), ima istovremene
međusobno konkurentne, profesionalne i
osobne interese.

 Sukob interesa postoji kada je razlika između

individualnih i profesionalnih obveza takva da
neovisni promatrač može postaviti opravdano
pitanje jesu li profesionalni rad i odluke dotične
http://www.youtube.com/watch?v=xnRpMQvW_ow
osobe vođene osobnim interesima

Temelji interesa PRIVATNI interes u SUKOBU interesa

“Bilo kakva korist”, što znači da obuhvaća prenosive
(nasljedne) ili materijalne i neprenosive ili nematerijalne
Financijski (opipljivi) Nefinancijski (neopipljivi)
prednosti. Posve je jasno kako u slučaju kada POJEDINAC
ima privatni interes materijalne naravi koji je u sukobu s
 novac  profesija i poslovni njegovom/njenom FUNKCIJOM postoji značajan rizik da
uspjeh bi, donoseći odluke u profesionalnom svojstvu, mogao
 zaposlenje pogodovati ispunjenju privatnih interesa.
 osobna sreća PRIMJER PRENOSIVE ILI MATERIJALNE PREDNOSTI
Supruga javnog dužnosnika posjeduje građevinsku tvrtku i javni dužnosnik
 imovina/dionice/ Vodić kroz sukob interesa, treba donijeti odluku o sastavljanju tehničkih specifikacija za cestu čija se
vlasništvo  fizičko zdravlje Rumunjsko akademsko društvo izgradnja planira. U takvome primjeru vrlo je vjerojatno da bi javni dužnosnik
mogao pokušati prilagoditi tehničke specifikacije kako bi pogodovao tvrtci
svoje supruge.
 psihološko stanje
PRIMJER NEPRENOSIVE ILI NEMATERIJALNE PREDNOSTI
Kada gradonačelnik profesoru svoga sina nezakonito dodijeli društveni stan
uz plaćanje niske zakupnine, a u zamjenu za bolje ocjene ili diplomu.
Kada ministar obrazovanja supruzi odvjetnika pristrano dodjeljuje ugovor za
nabavu, a u zamjenu za praksu svoga sina kod navedenoga odvjetnika.

Tipični sukobi interesa SUKOB INTERESA

1. STVARNI sukob interesa :
 Konfliktne uloge – politika i nadzorni
kada pojedinac zna da svojim aktivnostima može i
odbori dodatno ostvariti privatni interes, a na štetu interesa
organizacije – i to i učini…
 Osobno prihvaćanje “zahvalnosti”
 Korištenje javne imovine za 2. PRIVIDNI sukob interesa:
zadovoljavanje vlastitih težnji/obveza DEFINICIJE situacija u kojoj se čini da bi privatni interesi mogli na
neprikladan način utjecati na obavljanje dužnosti; kada
 Korištenje ili otkrivanje povjerljivih se relativno dobro informiranoj osobi, na temelju
zdravog prosuđivanja, učini da je netko od kolega u
informacija stvarnom sukobu interesa
 Korištenje utjecaja osoba na položaju 3. POTENCIJALNI sukob interesa:
radi zadovoljavanje vlastitih interesa kada postoji neki privatni interes koji može utjecati na
vršenje dužnosti, no osoba još ništa nije počinila po tom
pitanju
https://www.sukobinteresa.hr/sites/default/files/dokumenti_clanaka/abeceda1.
pdf

17
 DOBRO UPRAVLJANJE SUKOB INTERESA vs. KORUPCIJA
KONFLIKT INTERESA KORUPCIJA
 … određeni proces koji obuhvaća sljedeća svojstva:
participativnost, konsenzualnost, odgovornost, Razina manje značajna (minorna) pitanja globalno prepoznati problem (zločin)
problema
transparentnost, osjetljivost, učinkovitost, djelotvornost,
pravičnost, obuhvatnost i usmjerenost prema vladavini parcijalno, pristrano, subjektivno zloupotreba oficijelne pozicije zbog ilegalnih
prava. Suština ispunjavanje personalnih koristi
 Postojanje sukoba interesa u okviru bilo kojeg procesa javnih dužnosti
upravljanja (npr. donošenje politike, odlučivanje, provedba Motivacija privatni interesi, socijalni odnosi financijske koristi (ilegalne)
zakona, rješavanje sukoba, itd.) za posljedicu ima (prijatelji, poslovni partneri...)
promjenu utvrđenog procesa dobrog upravljanja te u
Tipično darovi, provodi, ugošćavanje, usluge, darovi, proizvodi, ugošćavanja, nepotizam,
konačnici vodi do lošeg upravljanja. Naspram tome, ponašanje zapošljavanje izvan institucije, klijentelizam, korištenje veza, financijske
nepostojanje sukoba interesa u procesima upravljanja nepotizam, klijentelizam, zloupotreba transakcije, zahvale za ugovore, itd
preduvjet je više razine dobre uprave, iako potonja nije u službenih informacija, naknadno
potpunosti uvjetovana sukobima interesa. zapošljavanje, itd

Posljedice Gubitak povjerenja gubitak povjerenja, posljedice po socijalni,

ekonomski, politički i kulturni razvitak društva i
čovječanstva

Vodić kroz sukob interesa, Rumunjsko akademsko društvo A. Bačić, Sukob interesa i pitanje odgovornosti u ustavnoj demokraciji, 2012.

SUKOB INTERESA vs. SUKOB Utjecaj loše poslovne etike na rast

ODGOVORNOSTI gospodarstva
Smanjuje investicije i obeshrabruje
direktne strane investicije
 … otići na utakmicu u kojoj igra moj sin Uništava povjerenje u ugovore
umjesto održati prezentaciju (ili obaviti Vodi do strožih zahtjeva za povratom
zadatak/obvezu prema instituciji u kojoj investicija
radim)
Narušava povjerenje zaposlenika
vs.
 … biti sudac na utakmici u kojoj igra moj sin Narušava povjerenje dobavljača
Potiče birokratsku korupciju
Obeshrabruje tok direktnih stranih ulaganja
Koči i usporava stopu rasta

preuzeto s: Banka magazin, svibanj 2011

Tipični slučajevi nemoralnog djelovanja u poslovanju Moguća pravila u konfliktnim situacijama

Prema pravilima 1., 2., i 3.1. postoji
Sukob interesa Povisivanje vlastite plaće na uštrb profita vlasnika
1. Ako postoji sukob između etike i slijedeća hijerarhija vrijednosti:
Prisvajanje dobara firme za vlastite interese zakona, učini što nalaže zakon 1. ZAKON
Podmićivanje i primanje mita ( u smislu primanja ili davanja novca, darova ili posebnih
2. Ako postoji sukob između etike i 2. PROFIT
usluga (informacija) s namjerom da se odlučujuće utječe na odluku)
poslovanja, učini što nalaže profit 3. MORAL
Poštenje i Namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim firmama
iskrenost pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl. 3.1. Ako postoji sukob zakona i poslovanja,
učini što nalaže zakon A prema pravilima 1., 2., i 3.2. postoji
Stvaranje i očuvanje monopola na tržištu
drugačija hijerarhija vrijednosti:
Lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge 3.2. Ako postoji sukob zakona i poslovanja,
učini što nalaže profit 1. PROFIT
Komunikacija Lažno ili nepotpuno reklamiranje
2. ZAKON
Lažno osobno prodavanje proizvoda
Nepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima 3. MORAL
Nepotpuno informiranje o razlici među proizvodima
NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju vrijednosti: NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju
Označavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi)
Razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode) vrijednosti:
Poslovni Zlouporaba autoriteta 1. MORAL
odnosi Plagiranje tuđeg rada 4. Ako postoji sukob između etike i
2. ZAKON
Odavanje poslovnih tajni poslovanja učini što nalaže etika
3. PROFIT
Onemogućavanje provedbe plana poslovanja
Nesudjelovanje na sastancima tvrtke Hijerarhija ovih vrijednosti, tj. poslovnih, zakonskih i moralnih nije zadana i u konfliktnim
Prisiljavanje drugih na nemoralne radnje situacijama nije lako odlučiti. www.vup.hr/_Data/Files/1411118410957.pptx
www.vup.hr/_Data/Files/1411118410957.pptx

18
Problematika zapošljavanja Hrvatska

 Pristup Varšavskoj deklaraciji – 2000. godine

 Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN
26/2011)
 https://www.sukobinteresa.hr/

Izvor: anonimna anketa, N=100, Požeško-slavonska županija, svibanj/lipanj 2012.,

www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx
preuzeto s: Banka magazin, svibanj 2011

Whistleblowing/zviždanje Whistleblowing/zviždanje (2)

 Pravo na slobodu govora i nesloga na radnom  Predstavlja tipičnu moralnu dilemu:

mjestu dobivaju sve veću pozornost.
- Pitanje izdaje povjerenja i narušavanja
 Postoji dilema oko razotkrivanja zajedništva
korporacijskih nepravičnih djela ili lošeg
postupanja. - Otkrivanje nepravilnosti u obliku nestručnosti,
ne-etičnosti (npr. mobbinga), društvene
 Imaju li zaposlenici pravo, ili čak obligaciju,
puhati u zviždaljku (engl. “blow the whistle”; neodgovornosti
whistleblowing)?
 Razotkrivanje neetičnih ili ilegalnih aktivnosti  Procjena dobrobiti/štete
u korporaciji:
- Za onoga koji prijavljuje
 Unutarnje (razotkrivanje nekomu
na višem položaju u korporaciji) - Za onoga kojega se prijavljuje
 Vanjsko (razotkrivanje u javnosti) - Onoga komu se prijavljuje

Ralph Nader Richard De George

 Zbog oblika nelojalnosti tvrtki

whistleblowing treba moralno opravdanje.
 Preporučuje da zviždanje dobije zaštitu, te  Ono može biti moralno dopustivo samo pod
bude aktivno ohrabreno kao čin poboljšanja određenim uvjetima:
korporacijske odgovornosti. - u slučaju prijetnje ozbiljnom fizičkom štetom i
- kada je zaposlenik već iscrpio kanale unutar korporacije u
pokušaju da ispravi problem.
 Zviždači trebaju dobiti zakonsku zaštitu od
osveta poslodavaca, kao što je otpuštanje,
izigravanje, mobing ili napad na osobni
integritet.

19
Gene James

 Zaposlenici koji su svjesni potencijalnih štetnih posljedica

nekog korporacijskog čina i koji ga odluče ne razotkriti, snose
dio odgovornosti za te posljedice.
 Opravdava whistleblowing kao obvezujuće u slučajevima kao
što su:
- uznemiravanje,
- prijevara,
- napad na privatnost i sl.

Zakonodavna regulativa

 http://www.vecernji.hr/hrvatska/izradjen-
prijedlog-zakona-o-zastiti-zvizdaca-634424

 http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabi
d/66/articleType/ArticleView/articleId/237289/D
efault.aspx

20