Čišćenje i odmašćivanje strojnih dijelova

Čišćenje strojnih dijelova obavlja se ručno ili mlazom pijeska ili sačme. Ručno čišćenje
oljuštene boje ili produkta korozije obavlja se strugalima, čeličnim četkama, brusnim
papirom i sličnim sredstvima. Nakon čišćenja dobro je čelične predmete premazati
sredstvom protiv korozije i pustiti da se osuše. Prije premazivanja sredstvom protiv korozije
treba proučiti upute za rukovanje. Čišćenje mlazom pijeska ili sačme obavlja se u
sačmalicama ili pjeskarilicama. Sredstva za čišćenje su kvarcni pijesak ili sitna sačma tvrđih
metala koja se u mlazu usmjeruje na predmet. Udarajući u predmet sitna zrnca pijeska ili
sačme odnose čestice nečistoće

Slika 4.8 Bubanj za čišćenje

U bubanj se ubace predmeti za čišćenje, sačma i voda, a u vodu se može dodati sredstvo za
odmašćivanje. Okretanjem bubnja predmeti se međusobno taru i taru o pijesak i na taj način
čiste.

Odmašćivanje strojnih dijelova

1) Ručno odmašćivanje pomoću tekućih otapala- Za odmašćivanje najčešće se rabi
benzin, petrolej i trikloretilen . Čisti se i odmašćuje pomoću različitih strugala,
kistova i prskalica na stlačeni zrak . Strugala trebaju biti izrađena od materijala
mekših od materijala od kojeg je izrađen strojni dio koji se čisti. Nakon
završenog čišćenja sve je dijelove potrebno isprati mlazom vode, osušiti i
oprane vratiti u kutije prema pripadnom nazivu. Radi zaštite okoliša čišćenje
treba obaviti na posebno pripremljenim mjestima,a iskorištena sredstva treba
spremiti u posebne bačve i otpremiti u poduzeća koja se bave regeneracijom i
uništavanjem otpadnih tvari.
2) Odmašćivanje u parama otapala- Otapalo se ulije u kadu i zagrijava električnim
grijačima. Pare idu prema gore, otapaju masnoću s predmeta u košari i u dodiru
 sa hladnim kondenzatorom kondenziraju i padaju po predmetima u košarici i
natrag u kadu. S obzirom da su sva otapala opasna za ljudsko zdravlje, u ovom
postupku treba dobro paziti da brtvljenje vrata i prozračivanje prostrije u kojoj
se odmašćivanje obavlja. Postupak traje minutu dvije a koristi se najčešće u
automobilskoj industriji.
3) Odmašćivanje bućkanjem obavlja se u kadi s alkalnim otapalom koje se
prethodno ugrije na temperaturu od 80 do 90 C. Pojedinačni strojni dijelovi se
ovjese u gredu iznad kade s otapalom ili se o gredu ovjesi metalna korpa sa
sitnijim dijelovima

1) kada, 2)izolacija, 3)cijev za upuhivanje zraka, 4)grijač, 5) predmeti za

odmašćivanje
Slika 4.11. Odmašćivanje bućkanjem

Sastav alkalnih otapala ovisi o materijalu koji se čisti i stupnju

zamašćenosti. Nakon pranja predmete treba ispirati mlazom vode.

4) Odmašćivanje prskanjem- Prskanje alkalnim otapalimna

obavlja se u zatvorenim komorama. Uređaj za odmašćivanje sastoji se
od tri komore i transportne trake. U prvoj komori obavlja se prskanje
predmeta i otapanje nečistoća, u drugoj komori predmeti se prskaju

vodom radi pranja, a u trećoj komori predmeti se suše toplim zrakom.

Slika 4.12. Odmašćivanje prskanjem
 5) Elektrolitičko odmašćivanje- Koriste se alkalna otapala. Predmeti se
uranjaju u kadu s otapalom
i spoje na + pol, pa služe kao katode, dok kao anoda služe čelične ili niklene ploče.
Djelovanjem istosmjerne struje napona 4do 8 volti i jakosti 3 do 10 ampera za svaki decimetar
kvadratni površine predmeta na katodi se izlučuju mjehurići vodika koji odvajaju masnoće s
površine predmeta.

6)Odmašćivanje ultrazvukom slično je obradi metala ultrazvukom. Uređaj za

stvaranje ultrazvuka služi za dobivanje titraja niklenog štapa uronjenog u kadu s
alkalnim otapalom. U kadu se uranjaju predmeti koje treba odmastiti. Zbog
brzine titranja štapa u tekućini nastaju jaki tlačni valovi koji skidaju naslage s
predmeta. Prednost odmašćivanja ultrazvukom je u tome što se na taj način lako
čiste sve šupljine i pukotine u predmetu.
7)Čišćenje suhim ledom- Suhi led je ugljikov-dioksid u krutom stanju.
Ekspanzijom ugljikova-dioksida smanji se temperatura na -79 C , on se skrutne
i poprimi oblik snijega te se kasnije melju posebnim mlinovima kako bi se
dobile sitne granule. Postupak čišćenja suhim ledom sličan je postupku
pjeskarenja , s tim da je pri čišćenju suhim ledom osim mehaničkog prisutan i
toplinski učinak suhog leda. Granule suhog leda propuštaju se pomoću
stlačenog zraka kroz mlaznicu brzinom od 300m/s prema predmetu obrade i s
njega se skidaju nečistoće. Nakon čišćenja granule ishlape , a oko predmeta
obrade ostaje samo nečistoća, pa poslovi oko obrade iskorištenog sredstva za
čišćenje koji su nužni nakon pjeskarenja ili nakon čišćenja tekućim otapalom
nisu potrebni.

MAZIVA

MAZIVA su tvari – ulja i masti, ali i svako drugo sredstvo – koja se (slučajno ili namjerno)
nalaze između površina koje se dodiruju i u međusobnom su relativnom gibanju te imaju za
posljedicu smanjivanje trenja dijelova u dodiru.
U industrijskoj i drugoj primjeni sve više raste potreba za smanjenjem trenja i trošenja iz
nekoliko razloga:
– produžetak vijeka trajanja radnih sustava
– povećanje efikasnosti radnih sustava
– smanjenje troškova održavanja
– smanjenje troškova zastoja
– poboljšanje pouzdanosti
– povećanje sigurnosti
– očuvanje izvora materijala
– očuvanje energije i
– smanjenje otpada.

Tablica 9.1. Faktori trenja mirovanja, klizanja i kotrljanja neki čestih parova [60]
dodirne površine faktor trenja faktor trenja faktor
mirovanja klizanja otpora
kotrljanja
drvo po drvetu 0,5 0,3 0,0
5
čelik po čeliku 0,7 0,5 0,0
03
guma na suhom 0,8 0,6 0,0
asfaltu 1
guma na mokrom 0,3 0,2 0,0
asfaltu 5
guma na ledu 0,0 0,0 -
2 1
čelik na ledu 0,0 0,0 -
3 1

Podmazivanje

Podmazivanje je postupak kojim se smanjuje trenje i trošenje materijala primjenom

različitih vrsta maziva. Svrha podmazivanja jest da se sparenim površinama u dodiru
spriječi izravan kontakt tako da se razdvoje slojem maziva koje se može smicati s manjim
otporom bez izazivanja oštećenja površina i time smanjiti njihovo trošenje. Elementi
strojeva koje je tijekom rada redovito potrebno podmazivati jesu:
o klizni i valjni ležajevi
o zupčanici
o klizne staze
o vodilice
o lanci
Ti elementi uključuju oblikovane ili ugrađene površine koje se međusobno kreću
klizanjem, valjanjem, primicanjem ili odmicanjem te kombinacijama spomenutih gibanja.
Ukoliko pri međusobnom gibanju površina dođe do njihova direktnog kontakta, može,
ovisno o uvjetima kontakta, njihovom međusobnom naprezanju ili brzini relativnog
gibanja, doći do velikih otpora trenja koji vode razvijanju povišenih temperatura i
povećanom trošenju.
Bez podmazivanja većina strojnih elemenata radila bi samo kratko vrijeme.
Osnovna svojstva dobrih mazivih tvari trebala bi biti:
– dobra moć omašćivanja (kvašenja, ovlaživanja) mazivih površina
– velika adhezija i kohezija
– neagresivnost prema materijalima površina koje treba podmazivati
– dobra fizikalna i kemijska stabilnost
– otpornost na vodu
– sposobnost brtvljenja
– što manja ovisnost bitnih svojstava o temperaturi itd

Mazive masti

Mazive masti polukruta su ili kruta maziva koja se dobivaju dispergiranjem

pogodnog uguščivača u bazno ulje (mineralno ili sintetičko). Suvremene se mazive masti
danas proizvode tako da redovito imaju visoku kvalitetu koja uključuje veliku stabilnost –
zbog očekivanih dugih intervala zamjene i dodavanja.
Od kvalitetne mazive masti očekuje se da pri uporabi:
o podmazuje ležaj, stvori postojan mazivi sloj i tako dugoročno smanji trenje i
habanje (trošenje) podmazivanih dijelova,
o osigura učinkovitu zaštitu od korozije i
o osigura očekivano brtvljenje.
Mazive masti primjenjuju se zato što mogu zadržati svoju poziciju unutar strojnog
dijela tako da mogu obavljati funkciju brtvljenja kako bi se spriječio gubitak maziva ili
prodor nečistoća, odnosno u sljedećim slučajevima:
a. kad nije moguće protočno (cirkulacijsko) podmazivanje uljima,
b. kada treba spriječiti prodor prašine i vode u sustav podmazivanja (kao kod
automobila),
c. kod velikih specifičnih opterećenja i malih brojeva okretaja podmaziva- nih
dijelova (strojevi s čestim zastojima),
d. kod očekivanih povišenih radnih temperatura – iznad 90°C (363 K) ili
 e. kad postoji mogućnost istjecanja ulja iz sustava podmazivanja.
U obavljanju kompleksne funkcije podmazivanja njihovim se nedostatkom može
smatrati:
– nemogućnost ispunjavanja funkcije hlađenja zbog svoje nepokretljivosti i
– nemogućnost uklanjanja dospjelih čestica nečistoće ili nastalih čestica
habanja iz zone podmazivanja.
– Kao uguščivači primjenjuju se:
– neki sapuni različitih metala,
– sintetski uguščivači ili
– razne neorganske supstance.
Jednaka se pozornost zahtijeva kod osnovnog (početnog) punjenja ležaja ma- šću,
kao i pri ponovnom podmazivanju ležaja. Količina ugrađene mazive masti treba biti dobro
procijenjena jer prepunjeni ležaj (ili kućište) može dovesti do pregrijavanja kod viših
brzina, potom do pjenjenja maziva koje konačno može iscuriti.
Prema mogućnostima primjene masti se mogu podijeliti na:
o višenamjenske,
o normalne ležajne i
o specijalne mazive.

Više radne temperature svakako skraćuju vijek trajanja masti. Radna temperatura i
viskoznost ulja od kojih su načinjene mazive masti od presudne su važnosti za njihovu
pravilnu primjenu.
Prema podobnosti za rad na određenoj temperaturi mazive masti mogu se podijeliti
na:
o niskotemperaturne (-60°C do 120°C),
o normalne (-25°C do 120°C) i
o visokotemperaturne (-25°C do 250°C i više).
Prema vrsti baznog ulja mazive masti mogu se podijeliti na:
o mineralne mazive masti,
o sintetičke mazive masti i
o biorazgradive (biološki brzo razgradive mazive masti koje zbog djelovanja
prirodnih mikroorganizama u kontaktu s okolišem uzrokuju mini- mum štetnog
djelovanja).
Uguščivači se dodaju u granicama od 5 do 15%, a njihov udio utječe na kon-
zistentnost masti. Vrlo se često dodaje neki iz širokog spektra aditiva, aktivnih supstanci s
ciljem poboljšanja posebnih svojstava, pa i neka čvrsta maziva, kao grafit ili
molibdensulfid.
Prema vrsti uguščivača mazive masti mogu se podijeliti na:
o sapunske mazive masti i
o nesapunske mazive masti.
Od svih danas proizvedenih mazivih masti 95% je na bazi mineralnih ulja i sa
sapunskim uguščivačem. Ostalih 5% sintetske su masti ili s nekim nesapunskim
uguščivačem.
Sapunske mazive masti dijele se na:
o kalcijeve,
o litijeve,
o aluminijeve,
o natrijeve,
o barijeve i
o kompleksne.
Kalcijeve mazive masti homogene su disperzije kalcijevih sapuna viših masnih
kiselina u mineralnom ulju odgovarajuće viskoznosti. Vrlo često sadrže i aditive za
poboljšanje prianjanja za metalne površine. U praksi su poznate kao “tovatne masti”.
Uglavnom se koriste za podmazivanje kliznih ležaja, a krasi ih visoka otpornost na vodu.
Dobro podnose temperature između -20°C i 65°C, a kratkotrajno i do 80°C. Kalcijevu mast
s dodatkom grafita za poboljšanje svojstava podmazivanja u praksi često se
naziva“grafitnom mašću”. Zadnjih godina kalcijeve masti sve se manje proizvode i koriste
jer su ih u primjeni potisnule litijeve.
Litijeve mazive masti homogene su disperzije litijevih sapuna viših masnih kiselina
u selektivno rafiniranom mineralnom ulju odgovarajuće viskoznosti. Uglavnom se
primjenjuju i koriste četiri vrste litijevih mazivih masti:
o višenamjenske litijeve mazive masti,
o litijeve mazive masti za visoke tlakove,
o litijeve mazive masti s dodatkom molibdensulfida i
o specijalne litijeve mazive masti.
Danas se najviše proizvode i primjenjuju višenamjenske litijeve meke masti (NLGI
2, prema tablici 10.3.) koje se primjenjuju za podmazivanje dijelova na temperaturama od
-25°C do +120°C. Statistički podaci pokazuju da njima pripa- da oko 50% svjetske
proizvodnje svih mazivih masti.
Mazive masti mogu se podijeliti i prema namjeni na masti za:
o klizne ležajeve,
o kotrljajne ležajeve,
o glavine kotača,
o homokinetičke zglobove i za zupčaste prijenosnike.
Postoji i podjela prema industrijskoj grani u kojoj se koriste, i to na masti:
o za automobilsku industriju,
o za željeznicu,
o za građevinsku i rudarsku mehanizaciju,
o za prehrambenu industriju,
o za valjaonice,
o za zrakoplovstvo itd.
U ovisnosti o sposobnosti podnošenja opterećenja mazive masti mogu se podije- liti
na:
o normalne mazive masti i
o masti za ekstremne tlakove.

Karta podmazivanja prikazuje naziv stroja, crtež stroja s oznakama za podmazivanje,

vrstu maziva i termine podmazivanja. Punom širokom crtom označuju se mjesta koja treba
podmazivati svaki dan prije početka rada, punom uskom crtom mjesta tjednog
podmazivanja, a isprekidanom crtom označuje se promjena ulja svakih 2000 do 5000 sati
rada. Na donjoj slici prikazan je primjer karte podmazivanja.