Professional Documents
Culture Documents
1
lošeg upravljanja. Uzrok tome je uvek nemogućnost prilagodjavanja promenama. Svako na svoj
način odustane, izgubi i poslednju osobinu i postane »beskoristan čovek«. Postoje četiri
dominantne karakteristike beskorisnih ljudi: oni nikada nemaju problema, sve prihvataju bez
otpora, brinu se jedino o očuvanju svoje pozicije, za svoje saradnike biraju beskorisne ljude. Zato
je to zarazno stanje koje lako može celu organizaciju da pretvori u organizaciju beskorisnih ljudi.
Zbog navedenih osobina beskorisni ljudi su izuzetno opasni za bilo koju organizaciju, pogotovo
ako se ustoliče na ključnim pozicijama. Kompanije ili društva koja su pod pritiskom najvećih
promena (tehnoloških na pr.) imaju najviše šansi da proizvode beskorisne ljude (ili beskućnike).
Glavni uzrok tome je nemogućnost brzog prilagodjavanja promenama, a ne birokratizacija
organizacionog sistema.
Loši menadžeri koji pripadaju ovoj kategoriji nisu zainteresovani ni za jedan od aspekata
odlučivanja ŠTA, KAKO, ZAŠTO, ili KO, već jedino da opstanu. Karakteriše ih spor
menadžerski metabolizam i nizak nivo energije. Dok je osnovna karakteristika loših menadžera
da se po pravilu opiru promenama, „nekorisna osoba” nikad ne pokazuje otpor prema
promenama. Kod njih ne postoji nikakvo protivljenje spolja, uvek se slažu sa novinom, nikad se
ne žale ni na šta i ne rade apsolutno ništa, u tom ili bilo kojem drugom pravcu, uz povremena
opravdanja na objektivne okolnosti, višu silu i tome slično. Beskorisnost je zarazna, ona se širi
kao bolest i opasna je za organizaciju. Takvi menadžeri ne dele zaduženja tako da zaposleni
stagniraju.
7. Šta je uslov da bi se konačno donela kvalitetna upravljačka odluka?
Dobro definisana odluka je funkcija 1) komplementarnog (PAEI) tima i 2) uzajamnog
poštovanja. Komplementaran tim je onaj koji u sebi sadrži sve članove koji omogućuju
formiranje kompletnog (PAEI) modela odlučivanja. Pošto različiti ljudi mogu imati različit nivo
razvijenosti svojih uloga odlučivanja, to će komplementaran tim biti sačinjen kada u njemu budu
stvoreni uslovi za proizvodjačku (P) ulogu odlučivanja, administrativnu (A) ulogu,
preduzetničku (E) i integratorsku (I) ulogu odlučivanja. Kompletan (PAEI) kod nije moguće naći
u jednom čoveku. Zato je uzaludna literatura menadžmenta koja je u neprekidnoj potrazi za
idealnim menadžerom.
Razlike u stilovima odlučivanja se mogu objediniti pod uslovom da postoji uzajamno
poštovanje koje stvara sredinu u kojoj se uči i koja razvija kolegijalan vid saradnje zasnovane na
sinergiji. Njen temelj je različitost. Različitost učesnika traži slaganje jer različitost proizvodi
konflikte. Konflikti su ovde samo posledica promena. Zato su konflikti izvori rešavanja
problema, a ne bežanje od njih. Što su veće promene to su i konflikti veći. Postoje dve vrste
konflikata – konstruktivni i destruktivni. Da bi konflikti postali konstruktivni potrebno je
uzajamno poštovanje i slaganje zajedničkih interesa ljudi koji se razlikuju, ali koji idu ka jednom
zajedničkom cilju. U organizacijama se takva situacija naziva kolegijalnim odnosom. Na ovaj
način proces postaje važan a ne samo rešavanje problema. Jer jednom rešen problem može da
bude pod udarom novih promena. Ali jednom uspostavljen i naučen proces, omogućuje rešavanje
i novih i nepoznatih problema.