Vdocuments - MX - Nacrtna Geometrija Predavanja 1

7/16/2019 Nacrtna geometrija - Predavanja 1
MAŠINSKI FAKULTET
BANJA LUKA
Naziv predmeta:
NACRTNA GEOMETRIJ
I semestar
Dr Živko Babi ć
predavanja / vježbe
2 + 2
(5 ECTS)
I DIO
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
http://slidepdf.com/reader/full/nacrtna-geometrija-predavanja-1 1/138
Za predavanja:
-sveska A4 bez linija
-2 trougla (300 i 450), šestar, olovke (meka i tvrda), gumica, olovke u b
Za vježbe:
-listovi A3 (dvolisnice) bez linija
Literatura iz Nacrtne geometrije:
Ž. Babić: Nacrtna geometrija, predavanja, Mašinski fa

Banja Luka
[1] V. Đurović: Nacrtna geometrija, Naučna knjiga, Beog

[2] J. Justinijanović: Nacrtna geometrija I i II, Školska kn
Zagreb
[3] P. Anagnosti: Nacrtna geometrija, Naučna knjiga, Be
[4] K. Horvatić - Baldasar , I. Babić: Nacrtna geometrija,
Zagreb
[5] V. Niče: Deskriptivna geometrija I, II, Školska knjiga,
Zagreb
[6] Z. Kurnik, D. Palman, B. Pavković: Zadaci iz nacrtn
geometrije, Tehnička knjiga, Zagreb
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Садржај предмета:
1.недјеља: Врсте пројектовања. Координатни систем. Квадранти и окт
2. недјеља: Пројекције дужи и праве. Раван.
3. недјеља: Узајамни просторни односи тачке, праве равни (специ

продор праве кроз раван и лик , обарање равни, нагибни и прик
4. недјеља: Трансформација и ротација. Права величина дужи, уг
5. недјеља: Перспективни афинитет. Кружница у равни. Конструкц
6. недјеља: Геометријска тијела и површи.
7. недјеља Први колоквијум
8. недјеља Пресјеци ваљка и купе са равни.
9. недјеља Пресјеци лопте и торуса са равни.
10.недјеља Продори. Методе одређивања продора.
11.недјеља Продори рогљастих тијела.
12.недјеља Продори облих тијела. Примјене у пракси.
13.недјеља Завојне линије и завојне површине.
14. недјеља Аксонометрија и коса пројекција.
15. недјеља
MF Banja Luka
28.1.2008
Други колоквијум Dr Živko Babić, NG-2007/08
16. не еља Зав шни испит
UVOD
Inženjer = stručnjak tehničkih ili tehnoloških nauka.

Tehnička zanimanja:
mašinstvo, građevinarstvo, geodezija, elektrotehnika, rudarstvo, m
tehnologija (hemijska, tekstilna, prehrambena, grafička, drvna ...), s
radu, agronomija, šumarstvo
Grafika je vizuelno prikazivanje nečega na nekoj površini kao što
zid, platno u cilju informisanja ili zabave.
Primjeri su: inženjerski crteži, skice, grafovi, dijagrami, simboli,
geometrijski oblici, karte i ostale vrste slika koje nisu tekst.
Grafika može biti funkcionalna i umjetnička. Grafika može biti nepo
predstavljati nešto iz stvarnog svijeta.
Danas se značajno koristi računar koji mnogo ubrzava izračunava
dosadna ponavljanja crtanja. Ali treba poznavati osnove nacrtne ge
mogle pročitati projekcije.
Računarska grafika (en. Computer graphics, CG) - pomoću račun
Dva pristupa u 2D grafici: vektorska i rasterska grafika.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Rasterska grafika je stalna dvo dimenzionalna mreža piksela. Sva

vrijednost, kao što je osvijetljenost, boja, providnost. Rasterska gra
rezoluciju i ako se ona poveća najčešće se gubi kvalitet.
Vektorska grafika sadrži tačne geometrijske podatke, topologiju, k
ta čaka, veze između tačaka (za formiranje linija i putanja), boju i ta
grafika koristi jednostavne geometrijske oblike kao što su tačke, lin
koji su opisani matematičkim jednačinama. Vektorska grafika se
pomoću nekog vanjskog programa (kao što je web browser naprim
prepoznaje program pomoću kojeg je ta grafika nastala iako je čes
programi za vektorsku grafiku bez poteškoća mogu čitati druge form
vektorska grafika pretvara u rastersku (.jpg, .bmp itd.).
Prvi monitori su mogli prikazati oko 72 do 130 piksela po inču (PPI)
mogu štampati 2400 tačaka po jednom inču (DPI).
Rač unarom podržano modeliranje - razlikujemo računarom pod
(Computer Aided Drafting -CAD) i računarom podržano modeliranje
Design-CAD) i računarom podržana proizvodnja (Computer Aided
CAM ). CAD alati su komercijalni računarski programi, koji omogoć
upotrebu metoda i postupaka geometrijskog oblikovanja-modeliran
Programski paketi: AutoCAD, ArchiCAD
CATIA
MF Banja Luka
28.1.2008 Pro Ingineer
Dr Živko Babić, NG-2007/08
Rasterska grafika
(Slike zahtjevaju mnogo memorije) Vektorska grafika je do
Bitmap (bmp) - nesažeta datoteka koja ne nepotrebnih detalja sa
koristi nijednu vrstu sažimanja
Format Jpeg ( jpg) - sažima sliku a da se
mnogo ne primjeti gubitak kvaliteta slike
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Npr.: krug radiusa r

Glavni podaci koje računarski program treba da zna kako bi iscrtao
1.radius r
2.koordinate centra kruga
3.stil i boju linije (može biti i nevidljiva-providna)
4.stil i boju punjenja objekta (može biti i providno)
Prednosti ovakvog načina crtanja nad rasterskom grafikom:

•Ovako mala količina informacija znači malu veličinu datoteke
•Mogućnost uvećanja (zoom) bez gubitka kvaliteta
Sve ove informacije su zapamćene i mogu se kasnije mijenjati, to z
uvećanje, okretanje i bojenje itd. ne smanjuje kvalitet crteža kao ko
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
TEHNIČKA DOKUMENTACIJA
DOKUMENT= informacijska cjelina koja sadrži međusobno l
skup informacija o tehničkom uređaju ili sistemu

Dokument sadrži informacije predstavljene u obliku slike ili te
Skup svih relevantnih dokumenta o nekom objektu ili sistem
tehnička dokumentacija.
Pri stvaranju tehničke dokumentacije treba težiti optimalnoj m
ljudskog rada i obima dokumentacije.
Prema namjeni razlikujemo sledeće oblike tehničke dokume
· projektni zadatak - sadrži sve bitne zahtjeve projekta u
ekonomske, pravne i ostale,
· idejno rješenje - sadrži osnovne informacije o predloženom
· idejni projekat - sadrži temeljnu razradu informacija o pr
uklju čujući troškove,
· investicioni eleborat - sadrži informacije iz idejnog pr
ekonomskom analizom,
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
glavni projekat - sadrži detaljnu razradu idejnog projekta

za izvođenje. Služi kao osnova za izradu izvedbene dokum
prikupljanje ponuda,
· glavni izvedbeni projekat - izrađuje se na temelju glavno
izbora proizvođača ili dobavljača,
· dokumentacija za pogon i održavanje - sadrži de
upotrebu i održavanje.
Tekstovni dio tehničke dokumentacije predstavlja:
· tehni čk
i opis,
· tehni čk
o-ekonomska analiza,
· obavezni prorač uni,
· uputstva za rukovanje,
· uputstva za ispitivanje i održavanja,
· popis opreme,
· troškovnici.
Slikovni dio tehničke dokumentacije predstavljaju tehničk

SLIKA vrijedi 1000 riječi.
(ne u muzici)
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Tehnički crtež treba biti:

jednostavan, precizan i jasan.
Nacrtna geometrija
je naučna osnova tehničkog crteža.
Nacrtna geometrija je nauka o metodama koje omogućuju prika

trodimenzionalnog oblika i rješavanje prostornih problema cr
dvodimenzionalnoj ravni konstruktivno geometrijskim postup
Svaki problem treba najprije dobro prostorno shvatiti i misaono

tek onda metodama nacrtne geometrije riješiti crtanjem.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Životni ciklus građevine:

- - Idejna osnova
- - Idejni crtež:
- - pravni
-- -- tehni
ekonomski
čki dio:
- - arhitekturni crtež
- - situacija
- - tehničko uputstvo
- - projekti instalacija (elektro, cijevi
- - zaštitni i odbrambeni crteži
- - Detaljni crtež
- - Projekat za dobijanje građevinske dozvo
- - Projekat za konkurs (tenderska dokumen
- - Izvedbeni projekat
- - Pripreme na gradnju
- - Gradnja
- - Upotreba i odr žavanje
- - Rušenje
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
NACRTNA GEOMETRIJA
UVOD
Osnovni pojmovi:
Geometrija
- dio matematike, koja pomaže opisati prostor oko nas pomoću a
tačka, prava i ravan (osnovni elementi od kojih se izvode svi oblici u ge
(gr čki: ge=zemlja, metron=mjera)
OZNAKE
Tač ke: A, B, C,...,T,... ili 1, 2, 3, ...
Prave: a, b, c,...,t,..., x
Ravni : α, β, ... ili Γ (gama), ∆ (delta), Ε (epsilon), Π (pi), Ρ(ro), T(t
Neki aksiomi:
- sa dvije tačke određena je jedna i samo jedna prava,
- sa tri tačke, koje nisu na jednoj pravoj, odre đena je jedna i sam
Geometrija se dijeli na :
- analitička (koristi algebru i koordinatni sistem)
-- diferencijalna (koristi diferencijalni
nacrtna ili deskriptivna račun) metode projiciranja
(koristi konstruktivne
describere=opisivati)
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Gaspard Monge (Monž) (1746-1818)

je osnivač nacrtne geometrije.
- u školi za vojne inženjere

riješio probleme utvr đenja
bez dugotrajnih proračuna
- primijenio geometrijske
metode
- njegovu metodu
projiciranja na dvije okomite
ravni zovemo
Mongeovo projiciranje
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
VRSTE PROJEKCIJA
Crtež ili slika objekta u nacrtnoj geometriji se dobija projiciranjem i nazi
Centar pro
CENTRALNA
PROJEKCIJA
Projekcijski
A
Projekcijski zrak
(usmjeren prema oku
h o
r i z posmatrača-centar S) n
a
S o n
t v
r a

a
k
s
j
i
c
k
e
j
POSMATRAČ r o
P A' Pr
NA KONAČNOM R
RASTOJANJU A
V
A N
OD OBJEKTA S L I K
E
Objekat
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PARALELNA projekcijski zraci su paralelni

PROJEKCIJA
Paralelna projekcija može biti:
- ortogonalna ili normalna - projekcijski zraci su okomiti na projekcijsku
- kosa - projekcijski zraci su kosi prema projekcijskoj ravni
B B
A
Orto
A C C osn
teh
B' B'
C' A' C'

A'
Π
Π
ortogonalna kosa
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
KOTIRANA Kotirana projekcija se koristi kod prikaziva

PROJEKCIJA projektovanja puteva, pruga, nasipa, kana
rudnika.
Projiciranje se vrši na horizontalnu ravan
D tačke od horizontalne ravni- kota.
A E
C'
C'(-2)
C' D'(3)
D' E' E'(2)
B'(0)
A' B B' A'(2)
Π Π
Projekcija tijela na jednu ravan

P RO
J EK
CI J
SK
A
R
AV
AN
H
D
Pomoću jedne projekcije ne može se opisati 3

B
W
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
vertikalnica
π 2
(frontalnica)
horizontalnica
π 1
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PROJEKCIJA TAČKE
Tački A prosto
uređeni par pro
Π
2 A"
A"
Ax x Ax
,
A ,
Π1
A
A’A’’-ordinala
Položaj tačke u prostoru potpuno je određen sa dvije projekcije:

- tlocrt A' (projekcija na horizontalnu ravan) i
- nacrt A'' (projekcija na vertikalnu ravan)

MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
KVADRANTI I KOORDINATE TAČKE

VERTIKALNICA (FRONTALNIC
z (druga projekcijska ravan)
Π A"
2
V
(F)
A
z I
x Ax
y x
A, H
Π
1 HORIZONTALNICA
y
prva projekcijska ravan) IV
-Tačka u prostoru je određena sa tri koordinate A(x, y, z)

-Duž A'Ax se naziva prva ordinata i označava sa y
-Duž A''Ax se naziva druga ordinata (ili aplikata) i označava sa z
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Tačka B u
B
π2 II. drugom kvadrantu
B’’
B’ B’ x
π1
B"
B z
A" ,
z>0
π ,
2 A" B"
V
B C
+z
A z>0
, y<0
B -y C, y<0
+z -y
+y
,
A , +y H
π
1 D -z y>0
-z C , z<0
D" C" A
y
C"
D I II III
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
TAČKA U SPECIJALNOM POLOŽAJU
,,
B
T
B
,
A" B
A ,
S A
¾ Ako tačka leži u jednoj od projekcijskih ravni kažemo da je u specijalnom
¾ Ako tačka A leži u horizontalnici, njena druga projekcija A'' ležaće na x -os

¾
¾ Ako taččka B
C leži u vertikalnici,injena
istovremeno prva projekcija
u horizontalnici B' ležaće(zna
i u vertikalnici na x č-iosi.
na nji
presjeku), njena prva i druga projekcija leži na x-osi.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
OKTANTI
z
VI A"’
Π
A" 2 II z
A,,, A
Π y y
3 z
V -x
I
0 x
,
A
III
Π Π y
1 1
y A'(x,y
VIII
A''(x,z
IV A'''(y,z
π3 -PROFILNICA P
¾Oktanti I-IV su desno od profilnice, a V-VIII lijevo od profilnice.
¾Da bi se prostor sveo na ravan crtanja, tj. ravan papira, sve projekcijske r
dovedu u jednu ravan
¾Tačka u prostoru je udaljena od π1 za toliko koliko je druga projekci
(ordinata z).
¾Tačka u prostoru je udaljena od π2 za toliko koliko je prva projekcija
(ordinata y).
¾TačkaMF uBanja
prostoru
Luka je udaljena od π3 zaDrvrijednost x (apscisa).
28.1.2008 Živko Babić, NG-2007/08
PROJEKCIJE DUŽI
z
A" π A"
2 V
B"
B"
B
,
B ,
B
, 0
A A
,
π H A
y 1
0
A" d
, 0
d' B
Prava veličina duži z

A
Kada je duž nagnuta projekcije su kraće od B" z X

njene prave veličine B
Prava veličina duži AB može se dobiti B

,
obaranjem (preklapanjem) trapeza ili d' z

B
,
obaranjem trougla A B0
d0
z
A
A0
ZadatakMF
: Odrediti
Banja Luka sve tri projekcije i pravu veličinu duži:
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
a) A(10,30,10
b) C(10,-20,10
PROJEKCIJE PRAVE
Π2
2
a''
1''
2' a
a'
Π1
1
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Projekcije na dvije ravni 2=2"
π 2=2"
2
V
a"
C"
a
C ,
, 2
2 1"
,
a ,
C ,
H
π 1=1
1
¾-Prava probija ravan H (horizontalnica) u ta čki 1, a ravan V (vertikalnica

¾-Projekcija prave je ponovo prava
¾-Prva projekcija a' je presjek ravni Π 1 i ravni kroz pravu koja je okomita
¾-Druga projekcija a" je presjek ravni Π 2 i ravni kroz pravu koja je okomi
¾-Ako neka tačka C leži na pravoj a, tada i C' leži na a', C" leži na a"
Tačka prvog prodora 1 se poklapa sa svojom prvom projekcijom 1',
projekcija 1'' leži na x-osi.
Tačka drugog prodora 2 se poklapa sa svojom drugom projekcijom
MF Banja Luka
projekcija
28.1.20082' leži na x-osi. Dr Živko Babić, NG-2007/08
Projekcije prave na tri ravni
¾Vidljivost prave - posmatrač u I oktantu.

¾Vidljiv je dio prave iznad horizontalnice (H), ispred vertikalnice (V) i desno
¾Vidljivost se određuje posebno za svaku projekciju.
¾Granične tačke vidljivosti su prodori kroz H, V i P ravni (ta čke 1, 2, 3).
¾Prava se u prvoj projekciji vidi kada prolazi kroz gornje oktante (iznad H):
drugoj projekciji vidi kada prolazi kroz prednje oktante: I, IV, V i VIII. Prava
kada prolazi kroz desne oktante: I, II, III i IV.
¾Za određivanje oktanata kroz koje prolazi prava treba analizirati položaj p
na oktante i redosljed
MF Banja Luka prodora kroz H, V i P ravni. Ovi parametri (a', a'', a''',
posmatraju s desna na lijevo ili obratno. Dr Živko Babić, NG-2007/08
28.1.2008
PRAVA (DUŽ) U SPECIJALNOM POLOŽAJU

Prava je u specijalnom položaju ako je paralelna ili okomita na jednu od pro
z
z
A"'
,,, ,,,
,, f
A"' h B''' A" h B"
B'''
x
, ,
h B A
10 h//Π1⇒h''//x
,
A
y
y
z
B''' B" ,,
,, ,, m
,,, p l
p
A"'
A" x
, ,
B l
, m,
p
30 p //Π3⇒ p'⊥x i p''⊥x y ,
A
MF Banja Luka
40 l ⊥Π1⇒l ''⊥x 50 m⊥Π2⇒m
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Dvije prave
Međusobni položaj dvije prave u prostoru može biti:
,
¾prave su paralelne a//b⇒a'//b' i a''//b'' a’ ,
b’
Projekcije dvije paralelne

prave na jednu ravan može
biti: dvije paralelne prave, a
,
,
jedna prava ili dvije tačke b
¾prave se sijeku ,
b’
č č
Presje
oba pravca ka S mora
na tai njene biti na
projekcije
S" a, ’
S' i S'' se nalaze na istoj x
ordinali a
,
, ,
S b
,
b’
¾prave se mimoilaze
a, ’
x
Kod mimoilaznih pravih
presjek prvih i drugih a
,
projekcija nije na istoj

MF Banja Luka
ordinali
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
b
,
Zadatak 1: Kroz tačku A(30, 20, 10) povući pravu tako da bude pa

horizontalnicom H, a sa vertikalnicom zaklapa ugao od 300.
Zadatak 2: Kroz tačke A(20, 30, 50) i B(60, 10, 20) povući pravu a,
40, 10) pravu b paralelnu pravoj a.
Zadatak 3: Zadana je druga projekcija trougla ABC A(20, ?, -10), B

10). Odrediti prvu projekciju trougla pod uslovom da je okomit na p
uglom 450 prema vertikalnici.
Rj.: Ako je okomit na profilnicu njegova treća projekcija će biti duž.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Uglovi nagiba prave

Ugao α između prave i njene prve projekcije se zove nagibni ugao
Ugao β između prave i njene druge projekcije se zove prikloni uga
Ovi uglovi se dobiju obaranjem prave u prvu ili drugu projekcijsku r
Zadatak: Prava prolazi kroz

tačke A(30,5,30) i B(70,30,10).
Odrediti prodore kroz
projekcijske ravni i uglove α i β.
[0(20,60)]
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Vidljivost mimoilaznih pravih:

Vidljivost u prvoj projekciji se dobija
a''
posmatranjem druge projekcije i obrnuto. C''
Posmatranjem odozgo dobijamo prvu projekciju
i pošto je D'' bliža posmatraču biće zaklonjena B'' i A''
pošto je D na pravoj b biće vidlljiva b'.
Vidljivost u drugoj projekciji odredimo analizom
tačaka A i C. C'
Druga projekcija se dobije kao pogled sprijeda (u
pravcu strelice II). Tačka A' je bliža posmatraču
(dalje je od x ose) i pošto leži na pravoj a, znači
da je vidlljivo a'' i A''.
a'
A'
Za vježbu: Odrediti prodore, vidljivost i oktante kroz

koje prolazi prava p određena tačkama: II
a) A(10,20,10) i B(30,5,20)
b) A(10,15,10) i B(25,5,10)
c) A(-10,35,40) i B(20,15,10)
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PROJEKCIJE RAVNI
Ravan je neograničena površina.
Ako prava ima dvije tačke zajedničke sa ravni, onda ona sva leži u ravni.
Određenost ravni
Ravan je određena sa:
a) dvije prave koje se sijeku
b) dvije paralelne prave
c) tri tačke
d) jedna prava i tačka
a) b) c)
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Tragovi ravni
Ravan siječe projekcijske ravni Π 1 , Π 2 , Π 3 po linijama koje se nazivaju
t1 - prvi trag (presjek ravni Τ sa Π 1 )
t2 - drugi trag (presjek ravni Τ sa Π 2 ) Tačke Tx, Ty i Tz su osni
t - treći trag (presjek ravni Τ sa Π )
3 3
z
Tz
t3
Ty 0
Ty
y
Koordinate ravni
Koordinate ravni su odsječci na koordinatnim osama.
Označavamo Τ(Tx, Ty, Tz), npr. ravan Σ(30,15,25)
Kao štoMFjeBanja
tačkaLuka
potpuno određena sa dvije projekcije, tako je i ravan određ
(jer sadrže sva tri osna prodora).
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Vrste ravni
Zavisno od položaja ravni u prostoru, tragovi mogu biti vrlo
različito postavljeni.
Razlikujemo konvergentne i divergentne tragove ravni.
z z
g3 g2
t2
0 Tx Gy 0 x
x Gx
t1 g1
y
Gy
Tz
y
a) b)
a) konvergentni tragovi (tragovi su sa iste strane vertikale u tački Tx)
b) divergentni tragovi (tragovi su sa različitih strana vertikale u tački Gx)
Kao što je tačka potpuno određena sa dvije projekcije, tako je i ra
traga (jer sadrže sva tri osna prodora).
MF Banja Luka
Zadaci: Nacrtati
28.1.2008 tragove ravni i odrediti tip ravni:Dra) ρ(3,2,4)
Živko b) ε(3,2,-3.5) c) γ(3,-2,-3) d
Babić, NG-2007/08
RAVAN U SPECIJALNOM POLOŽAJU
Ravan je u specijalnom položaju ako je okomita ili paralelna sa projekcijs

Projektna ravan je ravan koja je okomita na projekcijsku ravan.
Prva projektna ravan je okomita na Π 1.
z
Π
2
z
t2 t2 t2
Π3 t3
t3
t3 Ty 0
x Tx
t1
t1
Π
1 Ty
y
y
Vrijedi pravilo:
Sve što leži u prvoj projektnoj ravni ima tlocrt (1. projekciju) na prvom
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Druga projektna ravan je okomita na Π 2 .

z
Vrijedi pravilo:
Sve što leži u drugoj pr
Π
2
z (2. projekciju) na drugo
t3
t3
Π
3
t2
t2
0
x x
t1
t1
Π
1
y
y
Treć a projektna ravan je okomita na Π 3. Vrijedi pravilo:

z
Sve što leži u treć
bokocrt (3. projek
Π
2
t2 z t2
t2
Π
3 t3
t3
0
Π x x
1
MF Banja
t1 Luka t1
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
y
y
Ravan paralelna sa projekcijskim ravnima:

T//Π2 T//Π1 T
z z
z t3 t2
Tz
t3
0 x 0 x 0
Ty t1
y y y
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
ME ĐUSOBNI POLOŽAJ TAČKE, PRAVE I RAVNI

Prava i tačka na ravni
Prava na ravni može biti u proizvoljnom i specijalnom položaju. Specijaln
prava paralelna sa tragom ili kada je okomita na trag.
Prava na ravni :
Ako prava leži na ravni ona onda siječe prvi trag ravni u tački 1, a drugi trag
tačke su ujedno prodori prave kroz projekcijske ravni (p∈Τ⇒1∈t1 i 2∈t2)
Znači vrijedi pravilo:
Τ
Prava
Zato sep je
možena ravni
samo ako
jednasuprojekcija
njeni prodori
pravekroz projekcijske
zadati ravni
proizvoljno, doknadrutr
uslova.
Ako je tačka u ravni ona je i na jednoj od pravih koja je u ravni.
Ako je zadana jedna projekcija tačke koja je na ravni, onda drugu projekciju
MF Banja Luka
što kroz28.1.2008
tačku postavimo neku pravu. Projekcije tać,čNG-2007/08
Dr Živko Babi ke će biti na istoj ordina
prave.
Sutražnice :
Prava koja je u ravni i paralelna je sa jednim tragom zove se sutra
Prva sutražnica ( horizontala -h ) je paralelna sa prvim tragom t1, a
sa
Druga Π1, što zna
ravnisutražnica či da joj )
( frontala-f je jedruga projekcija
paralelna h'' paralelna
sa drugim tragomsat2, x-os
a to
sa ravni Π2, što znači da joj je prva projekcija f' paralelna sa x-osom
Upotreba sutražnice
Kada treba odrediti projekciju tačke koja leži na ravni, mnogo j
koristiti sutražnicu nego neku proizvoljnu pravu.
Horizontala h i frontala f Π
2
t2
t2
h’’ 2=2’’
h’’ 2=2’’
h 2’ 2’ x
h’ T
x
h’
t1
Π
1 t1
Zadatak :
MF Banja Luka
1. Data je ravan Τ(30,20,-30). Kroz taDrčŽivko
28.1.2008 kuBabi
A(25,10,?)
ć, NG-2007/08 povući: a) ho
Nagibnica i priklonica :
Nagibnica n je prava koja leži u ravni i okomita je na prvi trag t 1
njena prva projekcija n' okomita na prvi trag, a druga projekcija se
ta čakajeprodora.
Kako prva projekcija nagibnice n' okomita na prvi trag t 1, ona j
projekciju bilo koje prve sutražnice (horizontale) h'.
Priklonica p je prava koja leži u ravni i okomita je na drugi tr
projekcija p'' okomita je na drugi trag ravni i na drugu projekciju fron
Nagibnica n i priklonica p
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
ODRE ĐIVANJE TRAGOVA RAVNI

¾ Tragovi ravni koja je određena sa dvije prave koje se sij
Neka je ravan određena sa dvije prave a i b koje se sijeku u
tragove te ravni.
Tragovi tražene ravni moraju prolaziti kroz prodore zadanih pravi

ravni. Tragovi ravni takođe prolaze kroz zajedničku tačku Tx na x-
¾ Postupak je isti ako je ravan data sa dvije paralelne prav
¾ Ako je ravan određena sa 3 tačke možemo kroz te tri tač
prave koje se sijeku ili dvije paralelne prave, pa ponovo prim
postupak.
¾ Ako je ravan određena sa pravom i tačkom izvan prave,
kroz MF
zadanu
Banja Luka tačku, svodimo problem ponovo na prethodni s
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
DVIJE RAVNI
Dvije ravni mogu biti međusobno paralelne ili se sijeku po
Paralelne ravni imaju sva tri traga međusobno paralelna.
Dvije proizvoljne ravni se sijeku po pravoj koja pripada i jedno

su poznati tragovi presječnih ravni, za određivanje presječnice
tačku u kojoj se sijeku prvi tragovi i tačku u kojoj se sijeku drug
Presječ na prava p dvije ravni
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODOR PRAVE KROZ RAVAN

Ako je prava a(a',a'') u proizvoljnom položaju (pod uglom ϕ) u
ravan Τ(Tx,Ty,Tz) ona će prodirati kroz ravan u tački S. Za određ
prodora postavimo kroz pravu a pomoćnu ravan Γ. U presjeku
Τ i Γ sa zadanom pravom dobija se prodor S.
Prodor prave a kroz ravan Τ (prostorni prikaz)
Umjesto
ravan Π1 proizvoljne
(prva projektna kroz pravu a postavimo specijalnu ravan
ravni,ravan).
Drugi trag g 2 te ravni je paralelan sa z-osom. Pošto je ravan Γ post
(prava a leži u ravni) prva projekcija a' , prvi trag g 1 i prva projekcija
poklapaju (a' =g 1= p' ). U presjeku a'' i p''
MF Banja Luka
28.1.2008
dobija
Dr Živko se druga projekcija p
Babić, NG-2007/08
projekcija prodora S' je na ordinali kroz tačku S''
Prodor prave a kroz ravan Τ (u projekcijama )
Druga mogućnost je da kroz pravu a postavimo pomoćn

projekcijsku ravan Π2. Tada bi prvo odredili projekciju S', a iz nj
Zadaci:
1. Odrediti presječnu liniju ravni Τ(10,∞,-10) i Ρ(55,40,50).
2. Odrediti presječnu liniju ravni Τ(20,-10, ∞) i Ρ(60,50, ∞).
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODOR PRAVE KROZ LIK
Ako treba odrediti prodor prave a kroz neki lik (trougao, četvoro
kroz pravupresje
odredimo jednu od p projektnih
čnicu ravni
lika i te ravni. (ravan okomita
U presjeku na p
presječnice pr
prodor S prave kroz lik .
Prodor prave kroz trougao

Zadatak:
Odrediti prodor prave
a=[E(20,10,10); F(70,20,50)]
kroz trougao ABC[A(10,20,35);
B(50,0,10); C(70,30,30)]
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Zadatak možemo riješiti bez određivanja tragova ravni trougla

smo postavili prvu projektnu ravan čiji se trag poklapa sa prvom
a' (drugi
našli trag
presje je p
čnicu okomit
treba na x-osu,probodišta
odrediti a nije ni 1prikazan jer nam
i 2 stranica ni
trougla
jer je presječnica određena sa te dvije tačke. Druga projekcija p
drugu projekciju zadane prave a'' u tački S'' , a prva projekcij
presjeku prave a' i ordinale iz tačke S'' .
Zadatak se takođe može riješiti postavljanjem druge projektne ra
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Presječnica dva lika (ravni zadane tačkama)
Zadatak: Odrediti presjek dvije ravni zadane

trouglovima ABC i DEF, kao i vidljivost.
ABC [A(15,10,30); B(40,60,55); C(90,30,5)]
DEF [D(0,40,10); E(60,15,50); F(80,50,20)]
Presjek ova dva trougla odredimo tako da

odaberemo dvije stranice jednog trougla i
odredimo njihov prodor kroz drugi trougao.
Ovdje je određ en prodor du ž i DE i du ž i DF
kroz ravan trougla ABC postavljajući
pomoćne ravni okomite na vertikalnicu kroz
druge projekcije du ž i. Pomoću tač aka 1'',2'' i
3'',4'' odredimo prodore P 1 i P 2 kroz ravan
koja je određ ena trouglom ABC. Spajanjem
projekcija tač aka P 1 i P 2 dobijamo liniju na
kojoj se nalazi presječ na du ž koja pripada i
jednom i drugom trouglu.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRAVA OKOMITA NA RAVAN
Prava je okomita na ravan (normala) ako je okomita bar na d

su na toj ravni.
Prava a koja je okomita na ravan Τ ima svoju prvu projekciju o
trag n'⊥t1 (na prvu projekciju horizontale n'⊥h') i svoju drugu p
okomitu na drugi trag n''⊥t2 (time i na drugu projekciju frontale
obrnuto. z n
A A’’
t2
n’’
n’
t1
A’
y
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Zadatak:
Odrediti simetralnu ravan duži AB (polovi duž i okomita
A(5,5,5); B(40,30,30).
Rješenje: Tragovi ravni moraju biti okomiti na pravu određe

tačku S' koja polovi prvu projekciju duži A'B' povučemo h
bude okomita na tu duž (h'⊥A'B'). Kroz prodor horizontale s
povučemo trag t2 okomit na duž A''B'', a iz tačke Tx povučem
na A'B' .
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
UDALJENOST TAČKE OD RAVN

Zadatak: Naći udaljenost tačke A(40,35,35) od ravni Τ(60,3
Rješenje: Da bi s
tačke A od ravni Τ
- iz tačke spustiti
- odrediti prodor
ravan (tačka S)
- odrediti pravu v
(rastojanje d0)
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
OBARANJE RAVNI
Da bi dobili pravu veličinu nekog lika u proizvoljnoj ravni Τ, potrebno
traga, zajedno sa likom oboriti u projekcijsku ravan (npr. oboriti ravan
Π1).
Pošto
t1. je ravan određena pravom i tačkom, dovoljno je zarotirati jednu
Svaka tačka na ravni vršiće rotiranje po kružnici koja je okomita na tr
rotacije. Kružnica leži u projektnoj ravni koja je okomita na trag i p
obaramo.
Proizvoljnu tačku A koja leži na ravni možemo oboriti pomoću su
njenog prodora 2.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
TRANSFORMACIJA
Kod projiciranja duž se ne pokazuje u svojoj pravoj veli

osim u slučaju kada je paralelna sa projekcijskom ravni. Ko
mašinskih dijelova ne može se odabrati položaj da sve pov
veličini. Da bi se ovo riješilo pomjeramo treću projekci
proizvoljan položaj.
Kružni otvor u kosoj površini

je u projekcijama elipsa.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Transformacija je uvođenje novih projekcijskih ravni i novih p

Za određivanje položaja tačke dovoljne su dvije projekcije (
prva i nova treća projekcija.
1x2 –stara osa
1x3 –nova osa
A''- stara projekcija
A'''- nova projekcija
Π Π
2 2
Π
3
1x 2 Π 1x 2
3
Π
1
1x3 Π
1
1x 3
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Transformacija tačke stara projekcija

A’’
z
A stara osa
A’’’
z 1x 2
A
nova projekcija
1x 3
A’
nova osa
Važi pravilo:
Udaljenost nove projekcije od nove ose jednaka je udaljenosti stare p
Može se koristiti više transformacijskih ravni Π3, Π4, ... zavisno od predmet
crtanja.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Transformacija duži (prave)

Π
2 A"
Π
2
Π
3 a
zA
x
1 2
1x 2
a'
Π
1 a'
1x 3
Π A'
1
III
1x 3 zA
Π
3 1x 3 A
Pomoću transformacije možemo odrediti pravu veličinu duži (prave) tak

ravan Π3 postavimo na proizvoljnom rastojanju paralelno sa pravom a i o
se može postaviti paralelno sa pravom a i okomito na ravan Π2. Projiciranj
ravan dobiće se njena prava veličina.
a0 -prava veličina duži a
ϕH -nagibni ugao prema horizontalnici
Ravan Π3 se može postaviti kroz pravu a, pa će se u tom

slučaju osa 1x3 poklopiti sa a'.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08 A'''
1x 3
Udaljenost tačke od prave pomoću transformacije
A"
Udaljenost tačke od prave se može odrediti
povlačenjem normale iz tačke na pravu. U a
projekcijama ta normala nije pod pravim uglom. Zato zA
treba transformacijom dobiti projekciju prave u
jednoj tački. Prvo postavimo ravan Π3 paralelnu sa
pravom (osa 1x3 paralelna sa a') pa će a''' ujedno biti i
prava veličina duži AB. Sljedeću projekcijsku ravan
Π4 postavimo okomito na Π3 i treću projekciju prave
a'''. Projekcija prave na tu ravan će biti tačka, pa u toj a
projekciji imamo rastojanje između dvije tačke
A'
xA
1x 3 z
I
A V= B
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Prodor prave kroz trougao pomoću transformacije

1’’
Ako treba odrediti prodor prave AB kroz
trougao 123, zgodno je primjenom
S”
transformacije dobiti projekciju trougla u
obliku duži, pa prodornu tačku S odrediti kao A"
presjek dvije duži
3’’
1’
A'
Presjek dva lika pomoću transformacije S’
B"
1’’ C'’ 3’
3’’
C”’ B"’
1’’’=3’’’
2’’
4’’
A" 1x2
2’’’=4’’’
2x3
A' A"’
1’ 3’ Presjek dva lika

tako da se postu
2’
C' cije jedan od njih
4’
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
B'
ROTACIJA
Drugi način za postizanje jasnije projekcije predmeta, a da se ne m
ravni je rotacija. Tačka, prava ili ravan se obr će oko određene prav
se ne dovede u paralelan položaj sa projekcijskom ravni da bi se n
pravoj veli čini.
Rotacija tačke
Radi jednostavnijeg rješavanja postavljamo osu rotacije o okomitu
Ako je osa rotacije okomita na Π1 (H ravan) njena prva projekcija o
projekcija o'' paralelna sa z -osom. Ako tačka A rotira oko ose rota
zauzme položaj A1, krug rotacije je paralelan sa H ravni i u drugoj
kao duž A''A1'' paralelna sa x-osom. o’’
A’’ A’’1
o’
ϕ
A
A’
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Rotacija duži (prave)

Duž AB rotira oko ose koja prolazi kroz tačku A i okomita je
A’’
a0 a’’
o’’
Poluprečnik rotacije je
ϕ0
može biti na jednu ili d
Η
B’’ preglednosti crteža. Ta
B’’1
dok nije prva projekcija
paralelna
x AB postalasaparalelna
x-osom (šs
u drugoj projekciji poka
a i ugao nagiba prema
A’=o’ takođe prikazuje u pra
B’1
ϕ
a’
B’
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Zadaci:
1. Tačke A(10,15,15) i B(60,30,15) zarotirati u smjeru kazaljk
ϕ=1200 oko prave p koja je okomita na Π2 ako je zadano
p=CD[C(40,10,20),D(40,50,20)].
2. Trougao ABC zarotirati u smjeru kazaljke na satu za ugao ϕ

ako je A(0,10,30), B(25,50,50), C(40,25,20), q:[Q(50,40,1
3. Odrediti projekcije duži čija je prava veličina AB=40mm, ako

A(10,10,5),B(35,?,25).
4. Tačku P(30,40,10) zarotirati za ugao ϕ=1200 oko prave a=A

B(30,40,10)]. Koristiti transformaciju, tako da se osa rotacij
tačka.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
KRIVE
Kriva može biti ravanska (sve tačke krive leže u jednoj ravni, np
prostorna (sve tačke ne leže u jednoj ravni, npr. zavojnica). Ako
matematičkim izrazom naziva se analitička (može biti algebarska
Međutim,kriva može biti zadana samo crtežom i tada je definisan
dio.
Kriva prvog reda je prava.
Krive drugog reda su: kružnica, elipsa, parabola i hiperbola. One
presjeci .
Krive višeg reda se mogu raspasti u krive nižeg reda. Kriva drugo
raspasti u dvije krive prvog reda, a kriva četvrtog reda se može r
drugog reda.
Ako dvije algebarske krive koje leže u istoj ravni imaju jednu zaje
u toj tački imati ili jednu zajedničku tangentu ili dvije tangente. U
krive dodiruju, a u drugom slučaju se sijeku. Ugao između krivih
ugao između njihovih tangenti u presječnoj tački. Ako prava siječ
uglom kažemo da je to normala na krivu.
Projekcije krive
Algebarska kriva n-tog reda ostaje i u projekciji kriva istog reda. T
projekciji će takođe biti tangenta t' na krivu K' . Isto vrijedi i za asi
Prostorna kriva imaće projekciju na neku ravan istog reda kao i
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
OBLE POVRŠINE
Kada se prava ili kriva linija kre će po nekom pravilu sve njene ta č
površinu. Tu liniju koja u toku svog kretanja zauzima neki položaj
izvodnica. Ove površine se nazivaju analitičke površine. U tehnic
površine zadane samo grafički (npr. korito broda, karoserija auto
Svaki presjek oble površine n-tog sa nekom ravni je kriva n-tog r
tog reda siječe se sa nekom drugom površinom n-tog reda po pr
mxn-tog reda.
Konus (stožac, kupa), Cilindar (valjak), Kugla (lopta, sfera), To
Konus opisuje prava koja prolazi kroz neku stalnu tačku V i klizi
Valjak opisuje prava koja klizi po nekoj krivoj i pri tom ostaje para
prvom položaju.
Prava koja klizi zaustavljena u bilo kojoj ta čki krive zove se izvod
valjka.
Rotacijom polukružnice oko prečnika nastaje lopta.
Rotacijom kružnice oko prave nastaje torus.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
KONSTRUKCIJA ELIPSE
Elipsa može biti zadana:

-- velika i mala
spregnuti preosa
čnici
Metoda dodirnih krugova
-zadan
-spojim
-povuč
AC iz
-tačke
radijus
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Metoda par četa papira-zadane ose
P
a b
P R
M
B
M
b
a
A
R
-zadane
-nanese
PM=a i
-tačka P
tačka R
opisuje
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Metoda par četa papira-zadani

spregnuti prečnici
-zadani sprednuti prečnici AB i CD

-u tački C normala na veći prečnik
-na normali se nanese CP=PM=AS
i povuče prava PS
-P klizi po pravoj PS a R po P
prečniku AB
-M opisuje elipsu
A
S
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Ricova (Ritz) metoda za određivanje osa elipse
P
A0
a
C b
R
A
S B
-zadani spregnuti prečnici AB i CD

-u tački S normala na veći prečnik AB i na nju nanese veći polupreč
i dobije A0, te prepolovi A0C (dobije se tačka O)
-iz O se opiše krug i dobiju tačke P i R kroz koje prolazi velika i mal
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
KRUŽNICA U PROJEKTNOJ RAVNI

Zadana je ravan T okomita na Π2 sa
A’’ t2. Neka kružnica leži u ravni T i
Τ
projekcija centra kružnice S' i p
A S’’=C’’=D’’
C
projekcija centra i svih tačaka kru
S B’’ dugom tragu t2.
D
B
t2
B'’
C’’=D''
S’’
Ortogonalna
nagnute prema projekcija kružnice
projekcijskoj ravni je
A’'
elipsa.
Tx
''Spljoštenost'' elipse zavisi od ugla
C’
nagiba.
Ako je kružnica okomita na projekcijsku
ravan projicira se kao duž, a ako je
B’ S’ A’
paralelna
projicira sesakao
projekcijskom ravni
kružnica u pravoj
veličini.
D’
t1
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
KRUŽNICA U PROIZVOLJNOJ RAVNI
Zadatak:
Na ravni Τ(70,60,45) leži kružnica
poluprečnika r=20 mm sa centrom
S(20,20,?). Nacrtati prvu i drugu
projekciju. 0(30,60)
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Rješenje:
Oborimo ravan Τ u π1 i
nacrtamo kružnicu u pravoj
veličini. Spregnuti prečnici AB i
CD u prvoj projekciji
predstavljaju veliku i malu osu
elipse (na horizontali h' je velika
osa elipse jednaka prečniku).
U drugoj projekciji na frontali EF
je osa elipse jednaka prečniku
kruga.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
KOLINEACIJA I AFINITET
PERSPEKTIVNI AFINITET
Za dvije
jedna tačravni kažemo
ka druge daasu
ravni, daafine ako svakoj
paralelne prave ta čki jedne
ostaju ravni
paralelne
Perspektivni afinitet-sve prave

C
jednog lika ćse
odgovaraju imsijeku sa drugog
pravama
lika na jednoj pravoj-osa afiniteta 3 2
(prava koincidencije). Stalni pravac
na kojem jedna tačka odgovara C’
drugoj naziva se zrak afiniteta.
A
B’
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Preslikavanje koje svim tačkama ravni α1 pridružuje tačke ravn

spojnice parova pridruženih tačaka paralelne nazivamo prosto
Točka V∝ je centar, a pravac o (presječnica ravni α1 i α2) je osa
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Zadatak:
Trougao ABC[A(10,10,15); B(40,?,20); C(20,?,35)] leži u prvoj proj
koja sa vertikalnicom gradi ugao 300. Naći pravu veličinu trougla.
Kroz A'
pod uglo
je okom
ravan Τ
Nacrt A
položa
perspe
Perspe
je odre
osa afin
tačaka
U ovom
je trag
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PROJEKCIJE TIJELA
BAZA U Π1
Prizma (ograni če n prizmati čn i prostor sa dvije paralelne ravni)
Prizmati čn
a površina nastaje kada prava kliže po poligonu
kvadratna, krnja č etverostrana, trostrana, šesterostran
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
USPRAVNA KOSA
Piramida ( ograni č en piramidni prostor sa vrhom i jednom ravni)

Piramidna površina nastaje kada prava kliže po poligonu i prolazi kroz jedn
č etverostrana pravilna, šesterostrana kosa i č etverostr
USPRAVNA KOSA
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Kupa (konus)
Valjak (c
uspravni, omotač ,
Torus
x
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRESJECI TIJELA I RAVNI
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRESJEK KUPE (KONUSA) SA RAVN
Presjek konusa i ravni može biti: a

p
- kružnica
elipsa
- parabola
- hiperbola kružnica
Presjek konusa i ravni može se odrediti :
- prodorom izvodnica kupe kroz ravan
- transformacijom
-- kolineacijom
prodor neke od pravih na ravni kroz kupu
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Zadatak:
Naći projekcije kupe
presječene po paraboli sa
ravni Τ(55,∞,?).
Centar baze S(40,40,?) leži
u horizontalnici H (Π1),
prečnik je 2r=60 mm i
visina v=50mm. [O(30,80)]
Drugi trag ravni je paralelan sa
konturnom izvodnicom B''V'' (da bi
presjek bio parabola). Pošto je
ravan T okomita na ravan V,
presječna površina u drugoj
projekciji se projicira na trag t2.
Podijelimo na proizvoljan broj
dijelova I'', II'', ..., IX''. Kroz ove
tačke provučemo izvodnice iz
vrha V'' i odredimo pridružene
tačke na bazi 1'', 2'',..., 9''.
Odredimo prve projekcije tih
tačaka 1', 2',...,9' i povučemo prve
projekcije izvodnica 1'V',
2'V',...,9'V'. Na presjeku ordinala
iz I'', II'',... i izvodnica dobijamo
paraboluMFI',Banja II',...‚Pravu
Luka veličinu Dr Živko Babić, NG-2007/08
28.1.2008
odredimo transformacijom.
PRESJEK KONUSA SA RAVNI PO ELIPSI
Zadatak:
Naći presjek konusa (kupe) sa ravni
T(120,95,50) i nacrtati mrežu.
Centar baze S(30,35,0) leži u
horizontalnici H, prečnik je 2r=50
mm i visina v=45mm. [O(70,100)]
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Ravan sim
na ravan T
kroz V' oko
ravni i ravn
Povučemo
na t1) kroz
nagibnice
izvodnica A
tačke I’’ i II
Može se koristiti i transformacijska ravan Π3 čija je osa 1x3 okomita na t1. N
elipsa se projektuje u duž I’’’II’’’ čija sredina predstavlja centar elipse C’’’. Po
odredimo C’’.
MF Banja Luka
Horizontalna
28.1.2008ravan kroz C" i h’’ sije če kupu
Dr po
Živkouporedniku
Babić, NG-2007/08 u’’ (krug u’ daje t
U prvoj projekciji imamo veliku osu I’II’ i malu osu III’IV’ pa se može konstru
Kru
pod
pod
izv
elip
pro
Ob
tra
t10)
pre
Pra
(za
teć
Ko
dru
dod
mo
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08 pos
kro
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Mreža kupe
Obaranjem ravni se dobije prava veličina presječne
površine, a iz transformacije prava veličina
izvodnica (treća projekcija).
Ugao omotača
0
α=360xR/izvodnica=360x25/51,48=174,8 .
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRESJEK VALJKA SA RAVNI

Zadatak:
Naći presjek valjka i ravni
Τ(100,80,55) i nacrtati mrežu
od baze do presjeka.
Centar baze S(30,25,?) leži u
horizontalnici H (Π1), prečnik
je 2r=40 mm i visina
v=55mm. [O(80,70)]
Presjek valjka i ravni je elipsa

koja leži u ravni Τ. Koristeći
transformaciju (ravan Π3 okomita
na Π1 i t1) presječna površina se
projektuje u duž C'''D''' na tragu
t3. AB i CD su par konjugiranih
(spregnutih) prečnika presjeka
(CD-velika osa, AB-mala osa
elipse). Obaranjem ravni Τ u Π1
oko prvog traga t1 dobijamo
pravu veličinu presjeka.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Mreža valjka:
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
LOPTA (KUGLA)
Lopta (kugla) nastaje rotacijom

polukružnice oko prečnika.
u-uporednik
e-ekvator
m-meridijan (najveći uporednik)
(kružnica koja ide kroz
polove-jednaki su)
Tlocrt meridijana je prečnik.
TaMFčke M1 i M2 se nalaze na površini kugle.
Banja Luka
Presjek
28.1.2008 kugle i ravni je kružnica. Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRESJEK KUGLE SA RAVNI

Zadatak:
Naći presjek kugle sa centrom S(50,35,30) poluprečnika
r=30mm sa ravni T(-25,20,15).
[O(40,80)]
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Cen
sred
pred
pres
Osa
duž
(III'I
preč
kruž
Tač
nag
cen
Na
kon
Na
tačk
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
TORUS (Prstenasta površina)
Torus nastaje rotacijom kružnice oko prave

koja
o -osaje torusa
izvan nje.
s -središna kružnica
g -grlena kružnica
e -ekvator (najveći uporednik)
i -kružnica izvodnica
u -uporednik
Torus je površina 4 reda (prava može imati 4
probodišta).
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Zadatak:
Naći presjek torusa sa ravni
Τ(45, ∞, 45). Torus dodiruje H i V
i P ravan i nastaje rotacijom
kružnice poluprečnika r=17,5mm
oko ose okomite na Π1. Centar
kružnice S opisuje radijus R=32,5
mm.
[O(40,80)]
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
MAŠINSKI FAKULTET
BANJA LUKA
Naziv predmeta:
NACRTNA GEOMETRIJ
I semestar
Dr Živko Babi ć
predavanja / vježbe
2 + 2
(5 ECTS)
II DIO
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODOR PRAVE KROZ POVR INU

Određuje se tako da postavimo kroz pravu p pomoćnu ravan Τ tako
na što jednostavniji način.
PRODOR PRAVE KROZ KUPU
Prava p i vrh V određuju pom
siječe kupu po izvodnicama
Da bi odredili trag ravni t1 kro
tačku T provučemo pravu m
prodorima Tp i Tm.
Trag t1 siječe bazu kupe u ta
kupu u izvodnicama 1V i 2V.
Zadatak: Naći prodor prave p

[A(30,45,45), B(90,35,10)] kroz
kupu sa centrom
r=25 mm i visinombaze S(60,30,0) i
v=60mm.
[O(40,70)]
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Tačke prodora (probodišta I i II) su

na prednjoj polovini kupe pa su obe
vidljive i u tlocrtu i u nacrtu, a ne
vidi se dio prave između prodora.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODOR PRAVE KROZ VALJAK
Postavimo ravan okomito na Π1,, pa je t1=p'.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODORI TIJELA
Prodor dva tijela može biti:
• potpun (kriva na ulazu i kriva na izlazu jednog tijela iz drugog) i
• nepotpun (kada jedno tijelo zadire u drugo).
Prodor površina dva tijela je prostorna kriva linija, dvodjelna ili jedn
prodora pripadaju i jednom i drugom tijelu.
Red prostorne krive je mogući broj prodora krive kroz ravan.
Red ravanske krive je broj presjeka sa pravom (elipsa, kružnica, pa

reda).
Red prodorna krive je R=mxn (gdje su m i n redovi oblih površina.
Npr. prodor dva valjka je kriva 4-tog reda.
Metode određivanja prodorne linije su:

1. Pomoću ravni
2. Pomoću koncentričnih kugli
3. Pomoću kliznih kugli
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRIMJERI PRIMJENE PRODORA
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODORI ROGLJASTIH TIJELA

Kada rogljasta tijela prodiru jedno u drugo njihove strane se me đ
izlomljenim ivicama prodora.
PRODOR DVIJE PRIZME
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Odrediti prodor dvije kose prizme čije su baze u ravni Π1. Četverostrana ko
vrhovima [A(35,20,0), B(20,17,0), C(10,5,0), D(47,15,0), A1(80,10,45)], a tro
vrhovima [E(90,25,0), F(100,14,0), G(60,9,0), E1(40,12,45)]
Da odredimo prodor neke ivice četverostrane prizme kroz stranicu trostrane

četverostrane prizme postaviti ravan paralelnu sa ivicama trostrane prizme.
određivanje probodišta ivice trostrane prizme kroz stranicu četverostrane.
Znači, pomoćne ravni su paralelne sa ivicama jedne i druge prizme (Iz neke
u // AA1, v//EE1). Tada je u’//AA1’ i v’//EE1’. Sa u i v je određena neka ravan
Pomoćna ravan kroz A imaće trag a1//s1 i izvodnice iz presjeka sa bazom s
tačkama 1 i 2. Analogno dobijemo 3 i 4, te 5 i 6, dok ravan kroz CC1 ne sije
se probodišta vide-vide se sva 1,2,3,4,5,6.
PomoćuMF ravni e, f, g odredimo probodišta Dr7,8
Banja Luka
28.1.2008
i 9,10 (EE1 ne probada) od ko
Živko Babić, NG-2007/08
Spojimo 1,3,10,8,4,2,6,7,9,5,1.
PRODOR DVIJE PIRAMIDE
Sve ravni sječenja treba da prolaze kroz vrhove obe piramide V1 i V
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODORI ROTACIONIH POVRŠINA

Postupak određivanja prodora:
Oba tijela se presijeku pomoćnom površinom (ravan ili kugla) i to t
presjeka dužina ili kružnica.
Ravni se obično biraju paralelne sa Π1 ili sa Π2.
Izbor metode
valjak i kupa
2 valjka
Π
ravni // 1
ravni // Π2 valjak i torus

kupa i
kugla
MF Banja Luka
r
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
ravni // Π1
PRODOR DVA VALJKA
Pomoćne ravni trebaju biti // sa obe ose valjka (ovdje su one // Π2

MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODORNE KRIVE DVA VALJAKA
ZADOR POTPUN
jednodijelna kriva 4. reda dvodijelna
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
ZAJEDNIČKA DODIRNA RAVAN ZAJEDNIČKE DVI

kriva 4. reda sa jednom dvostrukom tačkom kriva 4. reda se raspada n
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Simetralna rava
valjak A u izvod
B u izvodnicam
Presjek ovih izv
prodorne krive
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Pomoćna ra
(trag t1) siječ
izvodnicama
izvodnicama
tačke (5 do 8
Za određivan
u drugoj proj
bazu valjka u
oko njenog h
prečnika (po
prenesemo u
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODOR VALJKA I KONUSA
Pomoćne ravni paralelne sa Π1 (tragovi a2, b2).

(Postoji i ovdje zajednička ravan simetrije za oba tijela paralelna sa Π2 u ko
U trećoj projekciji sve izvodnice valjka, pa i prodorne tačke padaju na kružn
MF Banja Luka
Ako nema treće projekcije, za određivanjeDrpoložaja
28.1.2008 izvodnice u prvoj projek
Živko Babić, NG-2007/08
valjka u paralelan položaj sa Π2 i prenesemo u tlocrtu udaljenost u.
Kupu i valjak siječemo ravnima

kupe, a paralelne su sa osom va
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
POTPUNI PRODOR
dvodijelna prostorna kriva 4. reda
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
ZAJEDNIČKA JEDNA D
ZADOR prostorna kriva 4. reda s jedn
jednodijelna prostorna kriva 4. reda
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
ZAJEDNIČKE DVIJE DODIRNE RAVNI

prostorna kriva 4. reda raspada se na dvije krive 2. red
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODOR DVA KONUSA
Postoji i ovdje zajednička ra

oba tijela paralelna sa Π2 u
1,2,3,4.
Pomoćne kugle se postavlja
presjeku osa tijela.
Na presjeku
drugog tijela prodornih kruž
su tačke prodo
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODORNE
Kupe siječemo ravnima koje sadrže

njihove vrhove.
ZA
jednodijelna
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
POTPUNI PRODOR ZAJEDNIČKA JEDNA

dvodijelna kriva 4. reda kriva 4. reda s jednom
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
ZAJEDNIČKE DVIJE DODIRNE RAVNI

kriva 4. reda raspada se na dvije krive 2. reda (elip
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODOR DVA KONUSA

(druga varijanta)
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODOR KONUSA i TORUSA
Pošto se ose tijela

primjenjuje se me
Treba naći centar
da presjek sa zad
ili duž ili kružnica.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODOR KONUSA (KUPE) I VALJKA
Odrediti prodor konusa i valjka.

Konus: centar baze C(40,50,0), r =40,
visina v=70
Valjak: osa valjka S1S2: S1(90,50,50),
S2(40,50,10), r 1=27,5
Valjak postoji od baze S1 do prodora sa
konusom.
O(30,80)
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Metoda pomoćnih k
sa centrom u presje
konusa (tačka S2).
Presjek kugle i konu
kugle i valjka kružnic
dvije kružnice su tač
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Položaj najmanje
sa unutrašnje str
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
Kugla siječe konus po

pa će biti 4 prodorne t
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
PRODOR KUGLE I VALJKA
ZADOR
jednodijelna kriva 4. reda POTPUNIkrP
dvodijelna
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
ZAJEDNIČKA DODIRNA RAVAN ZAJEDN

kriva 4. reda s jednom dvostrukom tačkom kriva 4. reda raspa
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
ZAVOJNICA I ZAVOJNA POVRŠINA (HELIKOID

Zavojnicu opisuje tačka koja se
r
jednolikom brzinom, pri čemu p
paralelne ose konstantnom uga
osa
Put koji pređe tačka dok se okre
zove se "jedan hod" zavojne kr
ose je korak.
Zavojnica na razvijenoj površini
T
predstavlja pravu liniju, čiji je na
tgα=h/2r π.
Ako neka prava kreće po zavoj
h
ispunjava neki drugi uslov nasta
(helikoidna) površina.
α Primjena: vijak, puž, zupčanik,
2r π razvrtač, rotor kompresora i tur
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
KONSTRUKCIJA ZAVOJNICE
Zadatak:
Nacrtati projekciju cilindrične zavojnice koju opisuje početna tačka
zavojnice prolazi kroz tačku O(25,25,0) i okomita je na Π1. Polupre
mm, korak h=60 mm, smjer desni. Tlocrt zavojnice se poklapa sa
zavojnica.
Podijelimo kružnicu i visinu na
Nakon rotacije tačke T za 1/1
visine zavoja.
Svaka tangenta na zavojnu lin

bazom.
Sve tangente su paralelne sa
konusa koji se naziva direkcio
Direkcioni konus ima bazu jed
zavojnice, a visinu
k=r/tgα=h/2π.
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
KOSA PROJEKCIJA.
AKSONOMETRIJA
Kod ortogonalnog projiciranja gubi se predstava prostornog oblika j
prikazuje kao tačka, pa se ravan projicira u duž.
ORTOGONALNA
PROJEKCIJA OR
AKS
PARALELNI PROJEKCIJSKI
ZRACI OKOMITI NA RAVAN SLIKE

I J A
L I N L E D A
G
P O
R A
V
A N
S L
U
T R A Č S T I I K
E
A O
S M Č N
P O K O N A
S
B E
nijedna ivica kocke nije paralelna

MF Banja Luka pa su sve ivice različito skraćene
Dr Živko Babić, NG-2007/08
28.1.2008
KOSA PROJEKCIJA -poseban slučaj kose aksonometrije
PARALELNI
PROJEKCIJSKI ZRACI
KOSI NA RAVAN SLIKE
-biramo kosi projekci
nemaju skraćenje, ne
LINIJ A
POGLED A
POSM AT R AČ U
Koordinatni sistem x,y
BESK ON AČNOST I ose x i z budu paralel
ugao između x i z je 9
Osa y je obično pod u
R A V
A N
S L
skraćenje 1/2, 2/3, 3/4
I
K E
α
0
x
y
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
KOSA PROJEKCIJA KOCKE

Nacrtati kocku u kosoj projekciji ako je α=300, a skraćenje 3/4.
x
0
0 α =30 x
30
20
a 10
10 20 30 40
a
MF Banja Luka
28.1.2008 Dr Živko Babić, NG-2007/08
MAŠINSKI FAKULTET Banja Luka

ZADACI ZA VJEŽBANJE IZ NACRTNE GEOMETRIJE –I dio
1. Prava p(A, B) leži u ravni Τ. Odrediti projekcije prave, ako je zadano:
a) Τ(30, 40, 30), A(-20, 40, z), B(30,10, z)
b) Τ(-30,20, 30), A(-20, 40, z), B(40, -10, z)
c) Τ(40, 40, 20), A(-10,y, 0), B(60, y, 20).
2. U ravni Ε(30, 40, 50) nalaze se tačke A(-10, y, 20), B(30, -20, z) i C(10, y, 50) a u ravnini Τ(-20, -40, 20)
č ć č
nalaze se ta ke R(30, y, 20), S(-20, y, 20) i T(0, 30, z). Pomo u sutražnica odredite projekcije ta aka koje
nedostaju.
3. U ravni Σ(50, 50, 40) zadana je tačka S(20, 20, z).

Odrediti projekcije nagibnice koja prolazi ta čkom S i nagibne uglove ravni Σ prema H i V ravni.
4. Ravan Ε je zadana tačkom T(10, 20, 10) i pravom a(A,B). Odredite tragove ravni ako je
A(70, -10, 20), B(0, 40, 40). (Uputa: Koristiti frontalu.)
5. Odrediti tragove ravni u kojoj leže tačke M, N, R:

a) M(-20, 30,-10), N(20, 10, 30), R(40, 50, 10)
b) M(20, 30, 10), N(40, -10, 40), R(50, 30, 40)
(Uputa: Koristiti dvije paralelne ili dvije prave koje se sijeku.)
6. Tačkama A(20,30,40) i B(50,-10,20) je zadana prava a. Odrediti prodore kroz ravni H, V i P, te vidljivost i
prvi nagibni ugao.
7. Nacrtati pravu a ako su poznati njeni prodori kroz projekcijske ravni:
a) P1(40;50;0), P2(90;0;-30)
b) P1(40;-50;0), P2(90;0;-30)
8. U ravni Τ(100;80;60) naći tačku koja je :

a) od horizontalne ravni H udaljena 40 mm a od profilne ravni P udaljena 50 mm.
b) od horizontalne ravni H udaljena 30 mm a od vertikalne ravni V udaljena 40 mm.
c) od vertikalne ravni V udaljena 50 mm a od profilne ravni udaljena P 60 mm.
9. Tačkom T(20,y,z) prave a≡ AB[A(0,40,10), B(30,0,30)] položiti pravu q paralelnu s Π1 a drugi prikloni ugao
0
joj je 30 .
10. Odrediti ravan Τ kroz tačku M(120;10;20) koja je paralelna ravni trougla A(40;40;10), B(85;20;0) i
C(65;10;20).
11. Utvrditi međusobni položaj pravih a=[ A(-80;50;20), B(0;10;20)] i b=[C(-80;25;35), D(0;65;65)].

a) Kroz tačku M(0,60,40) postaviti ravan Τ paralelnu pravama a i b.
b) Odrediti tačku G prodora prave [E(40,0,30), F(150,110,30)] kroz ravan Τ.
12. Data je ravan Τ =[ A(50;0;40), B(100;60;60), C(40;45;0)] i prava a=[P(25;60;70), Q(70;0;20)]. Kroz pravu a
postaviti ravan Ρ upravnu na Τ.
13. Odrediti prodor prave a=[M(0;50;-30), N(40;15;40)] kroz ravan trougla [ A(10;10;10), B(50;20;10),
C(20;50;40)] ne određujući tragove ravni trougla.
14. Zadane su 2 paralelne ravni Σ(-120; 90; 100) i Ρ(-80; y; z). Odrediti njihovo međusobno rastojanje.
ć đ
15. Na
45)].i rastojanje izme u dvije mimoilazne prave a=[A(0; 10; 20), B(50; 30; 50)], b=[C(30; 50; 55), D(100; 10;
16. Odrediti rastojanje tačke P(-50, y, 30), koja leži u ravni Ε(-120, 60, 80) od traga e 1.
17. Odrediti rastojanje tačke T(30, 80, 40) od ravni Ε(50, -30, 60).
18. Nacrtati prvi i drugi trag ravni Ε(30; 40; z) u kojoj leži tačka T(-10; 30; -10).
19. Odrediti pravu veličinu kao i projekcije udaljenosti tačke T(60, 40, 50) od prave p koja prolazi tačkama K(30,
30, 0) i L(110,0,40).
20. U tački A(-10,15,25) koja leži u ravni Ε(-50,40,50) postaviti normalu na ovu ravan date dužine d=35.
21. Odrediti rastojanje tačke M(60;20;30) od ravni [ A(0;0;20), B(30;50;50), C(50;20;0)].

22. Odrediti presek paralelograma ABCD= [ A(20;40;40), B(40;10;60), C(80;30;30), D(60;?;?)] i trougla
EFG=[E(20;50;60), F(70;70;80), G(90;10;20)].
23. Kroz tačku A(50,50,20) postaviti ravan Γ upravnu na pravu p = [M(20,50,20), N(60,10,50)].
24. Konstruisati projekcije kružnice koja prolazi tačkom M(40,20,40) poluprečnika r=30 ako dodiruje pravu
a=[ A(10,50,0), B(40,0,50)].
25. Pravom a = [ A(20,70,70), B(60,40,20)] postaviti ravan Σ upravnu na ravan ∆(30,-50,-40).
26. U ravni Σ(80;70; 60) nalazi se kvadrat kome stranica dužine 40 mm leži na prvom tragu s 1 ravni Σ, a jedan
vrh kvadrata je na drugom tragu s 2. Konstruisati projekcije tog kvadrata.
27. Nacrtati dvije projekcije kocke kojoj osnova leži u ravni Τ(120; 120; 60) ako je dijagonala osnove definisana
tačkama A(0; 40; z), B(50; 30, z).
28. Nacrtati prvu i drugu projekciju prave piramide čiji je bazis jednakostranični trougao koji leži u ravni Τ(20; ∞;
-40) i čija su dva tjemena tačke A (55; 55; z) i B (35; 20; z). Visina piramide v = 60.
29. Nacrtati prvu i drugu projekciju kvadratne prizme čiji je bazis u ravni Ε(55; 95; ∞), jedan bazični vrh A(35; y;
77), v=80.
30. Nacrtati prvu i drugu projekciju pravilne četverostrane piramide čija osnova ABCD: A (40, y, 10), B (70, y,
40) leži u ravni Τ(90, 120, ∞ ). Visina piramide h = 100.
31. Nacrtati sve tri projekcije pravilne četverostrane piramide čija osnova leži u ravni Τ(70, 65,45). Dijagonala
osnove AC je A (0, 35, z), C (45, 15, z). Visina piramide h = 70.
32. Nacrtati prvu i drugu projekciju uspravnog rotacionog konusa ako on leži u ravni Τ(90, 45, -90). Centar
konusa S(45,45,z), poluprečnik baze r=35, visina konusa h=90. Pravu veli činu bazisa odrediti obaranjem
ravni u Π1.
33. Nacrtati prvu i drugu projekciju kocke ABCDA1B1C1D1 čija osnova ABCD=⎨B(30,y,z), D(65,y,z)⎬ leži u ravni
Τ(130,70,130), tjeme B∈Π1, D∈ Π 2.
34. Nacrtati prvu i drugu projekciju uspravnog valjka ako osnova leži u ravni Τ(110, 100, 80) pri čemu bazni
krug dodiruje horizontalnicu i vertikalnicu; r=30, h=60.
35. Nacrtati prvu i drugu projekciju obrtnog konusa kome je baza u ravni Τ(150,100,90), ako je tačka S(45,y,35)
središte bazisa, a tačka T(35,y,60) leži na periferiji bazisa. Visina v=80.
36. Data je ravan Τ(130;90;80) i tačka V(70;70;60). Nacrtati pravu kupu čiji vrh je V, bazisni krug u ravni Τ , a
izvodnice imaju dužinu 70 mm.
37. Data je ravan Τ(160;90;80) i duž [ A(30;40;?) B(40;20;?)] u njoj. Nacrtati pravilan šestougao u ravni Τ čija
jedna strana je data duž AB. Zatim nacrtati pravilnu šestostranu prizmu čiji jedan bazis je nađeni
šestougao, a visina 50 mm.
38. Nacrtati kocku ABCDA1B1C1D1 ako je AB na pravoj [P(50; 75; 10), Q(110;-10;60)], a središte kvadrata
ABCD je S(55;35;50).
39. Nacrtati kocku ako joj je jedno tjeme A(20;40;30), a ivica BC je na pravoj [M(10;0;70), N(90;30;10)].
40. Nacrtati kocku ABCDA1B1C1D1 ako se zna tjeme A1(90;50;50), strana ABCD leži u ravni Τ(130;90;120), a
pri tome su četiri ivice kocke horizontalne.
41. Nacrtati valjak čija je osa [S(60;30;30) S1(100;70;80)]. Poluprečnik valjka jednak je polovini visine valjka.
42. Nacrtati pravu kupu [V(-100; 85; 40), r=25 mm] čiji bazis leži u ravni Τ(-130;70;∞).
43. Nacrtati pravilan tetraedar ABCD ako se zna tjeme A(-10; 30; 15), a ivica BC je na pravoj [M(0; 10; 40),
N(20; 60; 15)].
44. Nacrtati pravilan tetraedar [ A(30; 65; ?), B(55; 25; ?) CD] čija strana ABC ležI u ravni Τ(160;130;90).
2
ZADACI ZA VJEŽBANJE IZ NACRTNE GEOMETRIJE –II dio

1. Odrediti prodor prave a=[ A(10;80;60), B(100;30;0)] i lopte S(50;40;45), r = 30.
2. Odrediti prodor prave a=[ A(10;70;20), B(100;10;20)] i konusa K [S(50;40;0), r =30, v=60].
3. Odrediti sve tri projekcije presjeka lopte S(45;45;45), r = 30, sa ravninom ∆(10,-10, ∝).
4. Nacrtati projekcije presjeka lopte L ⎨S(40,40,40), r=35⎬ i ravni Σ(50,40,-40).
5. Nacrtati prvu i drugu projekciju presjeka lopte S(40,40,30), r=30 sa ravni Ρ(-20,45,30).
6. Nacrtati projekcije presjeka lopte L ⎨S(50,35,30), r=30⎬ sa ravni Ρ(-25,20,15).
7. Odrediti sve tri projekcije presjeka lopte S(30;40;40), r = 30, sa ravninom ∆(∝,55,70).
8. Odrediti sve tri projekcije kao i pravu veličinu presjeka polulopte K[S (50; 40; 5), r = 30, ekvator
e⎥⎥ π1] sa ravni Σ(85, ∝ ,80).
9. Nacrtati prvu i drugu projekciju, kao i pravu veličinu presjeka kugle K[S(40; 35; 40), r = 30] i ravni
Τ(80; 90; ∞). U proizvoljnoj tački presječne krive ucrtati tangentu.
10. Nacrtati prvu i drugu projekciju, kao i pravu veličinu presjeka uspravnog valjka V [S(35; 30; 0), r =
25, v = 80], određenog baznim krugom koji leži u π1, sa ravninom ∆(110; 100; 70). U proizvoljnoj
tački presječne krive ucrtati tangentu.
11. Nacrtati projekcije presjeka valjka sa ravninom ∆(20,-25,-15). Valjak je uspravan sa bazom u π1
određen centrom C(90,35,0), r=30 i visinom h=90. U proizvoljnoj tački presječne krive povući
tangentu.
12. Nacrtati projekcije presjeka uspravnog valjka sa ravninom Γ(-110,100,80). Valjku je baza u π1 S(-
40,40,0), r = 30, h = 80. U proizvoljnoj tački presječne krive nacrtati tangentu.
13. Odrediti presjek rotacionog konusa [S(50; 0; 40), r = 30, v = 65] čija baza leži u π2 i ravni Τ(-30;
20; 40). Naći pravu veličinu presjeka obaranjem ravni Τ u π2.
14. Nacrtati projekcije presjeka uspravnog konusa sa ravni Σ(130,130, 70). Konus je odre đen baznim
krugom koji leži u π1. Centar konusa S(40,35,0), r = 30, h = 60.
15. Nacrtati projekcije presjeka torusa sa ravninom Ρ(10,-15, ∝). Torus nastaje rotacijom kruga čiji je
centar tačka S(60,80,30) poluprečnika r=20. Krug rotira oko prave p⊥ π1 koja prolazi kroz tačku
O(110,80,30).
16. Nacrtati presjek torusa sa ravninom Σ(20, -38, ∞). Torus nastaje rotacijom kruga čiji je centar
tačka S(45, 70, 25) poluprečnika r = 15. Krug rotira oko prave p upravne na π1, koja prolazi kroz
č
ta ku O(80, 70, 25).
17. Nacrtati projekcije presjeka torusa sa ravninom Γ(20,y,∝). Torus nastaje rotacijom kruga čiji je
centar tačka S(60,70,20) poluprečnika r=20. Krug rotira oko prave p⊥ π1 koja prolazi kroz tačku
O(110,70,20). Prva trasa ravni tangenta je na grlenu kružnicu. Nacrtati pravu veličinu presječne
krive.
18. Naći prvu i drugu projekciju krive prodora lopte L [SL(65; 65; 60), r = 50] i valjka V [SV(75; 75; 0),
r V = 30, hV = 120].
19. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora dva konusa K1 [S1(90; 50; 0), r 1 = 40, h1= 90], K2
[S2(30; 50; 40), r 2 = 40, h2 = 110], ako je osa drugog konusa paralelna sa π1.
20. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora dva konusa K1 [S1(60; 50; 100), r 1 = 40, h1 = 100], K2
[V2(0; 50; 20), r 2 = 40, h2 = 140], ose konusa se sijeku.
21. Naći prvu i drugu projekciju krive prodora rotacionog konusa K[C(130; 55; 0), V(130; 55; 80), r =
45] čiji je bazis krug u Π1 i obrtnog valjka C1(75; 55; 60), r = 25. Osa valjka prolazi kroz tačku
A(130,55,20). Valjak postoji od C1 do prodora kroz konus.
22. Naći prvu i drugu projekciju krive prodora lopte L [S1(100; 60; 45), r 1 = 40] kroz konus K[S2(70;
60; 0), r 2 = 45, h2 = 80] čija baza leži u π1.
23. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora lopte L= [C(90,65,60), r = 55] i uspravnog valjka sa
bazom u π1 V=[S(100,75,0), r = 35, v=130].
24. Zadane su projekcije dvaju valjaka. Baza prvog valjka leži u π1, a osa drugog valjka je paralelna
sa π2. Odrediti projekcije krive prodora ako je V1 [S1(90, 50, 0), r 1 = 35, h1 = 110], V2 [S2(160, 50,
80), S3(20, 50, 30), r 2 = 30].
25. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora dva valjka ako je baza prvog valjka u π1 S1(50, 50,
3
0), r 1 = 40, v1=80], a baza drugog valjka je u π3 S2(0, 60, 40), r 2 = 25, v2=100].
26. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive prodora dva valjka V1 [S1 (50, 30, 40), S2(140, 70, 40), r 1 =
30], V2 [S3(95, 50, 0), r 2 = 30, h2=80]. Baza drugog valjka je u π1.
27. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive 28. Nacrtati prvu i drugu projekciju krive
prodora konusa S(80; 65; 110), r = 55, prodora torusa i konusa K [S(65; 50;
v = 110 i torusa zadatih skicom. 0), r = 40, h=90] sa skice.

Vdocuments - MX - Nacrtna Geometrija Predavanja 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vdocuments - MX - Nacrtna Geometrija Predavanja 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

7/16/2019 Nacrtna geometrija - Predavanja 1

Literatura iz Nacrtne geometrije:

Ž. Babić: Nacrtna geometrija, predavanja, Mašinski fa

[1] V. Đurović: Nacrtna geometrija, Naučna knjiga, Beog

3. недјеља: Узајамни просторни односи тачке, праве равни (специ

16. не еља Зав шни испит

Inženjer = stručnjak tehničkih ili tehnoloških nauka.

Rasterska grafika je stalna dvo dimenzionalna mreža piksela. Sva

Npr.: krug radiusa r

Prednosti ovakvog načina crtanja nad rasterskom grafikom:

DOKUMENT= informacijska cjelina koja sadrži međusobno l

skup informacija o tehničkom uređaju ili sistemu

glavni projekat - sadrži detaljnu razradu idejnog projekta

Slikovni dio tehničke dokumentacije predstavljaju tehničk

Tehnički crtež treba biti:

Nacrtna geometrija je nauka o metodama koje omogućuju prika

Svaki problem treba najprije dobro prostorno shvatiti i misaono

Životni ciklus građevine:

Gaspard Monge (Monž) (1746-1818)

- u školi za vojne inženjere

PARALELNA projekcijski zraci su paralelni

C' A' C'

KOTIRANA Kotirana projekcija se koristi kod prikaziva

Projekcija tijela na jednu ravan

Pomoću jedne projekcije ne može se opisati 3

Položaj tačke u prostoru potpuno je određen sa dvije projekcije:

- nacrt A'' (projekcija na vertikalnu ravan)

KVADRANTI I KOORDINATE TAČKE

-Tačka u prostoru je određena sa tri koordinate A(x, y, z)

TAČKA U SPECIJALNOM POLOŽAJU

¾ Ako tačka leži u jednoj od projekcijskih ravni kažemo da je u specijalnom

¾ Ako tačka A leži u horizontalnici, njena druga projekcija A'' ležaće na x -os

Prava veličina duži z

Kada je duž nagnuta projekcije su kraće od B" z X

Prava veličina duži AB može se dobiti B

obaranjem (preklapanjem) trapeza ili d' z

Projekcije na dvije ravni 2=2"

¾-Prava probija ravan H (horizontalnica) u ta čki 1, a ravan V (vertikalnica

Projekcije prave na tri ravni

¾Vidljivost prave - posmatrač u I oktantu.

PRAVA (DUŽ) U SPECIJALNOM POLOŽAJU

Projekcije dvije paralelne

S' i S'' se nalaze na istoj x

projekcija nije na istoj

Zadatak 1: Kroz tačku A(30, 20, 10) povući pravu tako da bude pa

Zadatak 3: Zadana je druga projekcija trougla ABC A(20, ?, -10), B

Uglovi nagiba prave

Zadatak: Prava prolazi kroz

Vidljivost mimoilaznih pravih:

Za vježbu: Odrediti prodore, vidljivost i oktante kroz

RAVAN U SPECIJALNOM POLOŽAJU

Ravan je u specijalnom položaju ako je okomita ili paralelna sa projekcijs

Druga projektna ravan je okomita na Π 2 .

Treć a projektna ravan je okomita na Π 3. Vrijedi pravilo:

Ravan paralelna sa projekcijskim ravnima:

ME ĐUSOBNI POLOŽAJ TAČKE, PRAVE I RAVNI

ODRE ĐIVANJE TRAGOVA RAVNI

Tragovi tražene ravni moraju prolaziti kroz prodore zadanih pravi

Dvije proizvoljne ravni se sijeku po pravoj koja pripada i jedno

PRODOR PRAVE KROZ RAVAN

Prodor prave a kroz ravan Τ (u projekcijama )

Druga mogućnost je da kroz pravu a postavimo pomoćn

PRODOR PRAVE KROZ LIK