GOSPODARENJE IMOVINOM-ŠTO NAM DONOSI OSIM

POSTOJEĆIH PRISTUPA ODRŽAVANJU?

PHYSICAL ASSET MANAGEMENT-WHAT WE GAIN BESIDE

EXISTING MAINTENANCE CONCEPTS?

Branimir PREPROTIĆ PLIVA HRVATSKA d.o.o.

Prilaz baruna Filipovića 25
10000 Zagreb

Ključne riječi: SAŽETAK: Iako je „Gospodarenje imovinom“ dosta

 Gospodarenje imovinom obrađivana tema, uglavnom se pod tom temom
 Donošenje odluka spominju neki od postojećih koncepata održavanja.
 Održavanje Namjera ovoga rada je pokušati prikazati neke od
 Održivi razvoj bitnih pretpostavki gospodarenja imovinom, a da već
nisu sadržane u samom „Održavanju“ koje je važan dio
gospodarenja imovinom

Key words ABSTRACT: Although Physical Asset Management is

 Physical Asset often mentioned term nowadays, there are mainly
Management existing maintenance concepts beside that subject. The
 Decision making purpose of this paper is to highlight some of essential
 Maintenance assumptions of Physical Asset Management, which are
 Sustainable development not already covered by “Maintenance” which is
important part of Physical Asset Management.

1. UVOD

Gospodarenje imovinom kao disciplina o kojoj se objavljuju radovi i knjige počelo se razvijati
prije nekoliko godina. Kako je „Održavanje“ ključni dio „Gospodarenja imovinom“ prva
dostupna literatura iz toga područja bila je koncipirana kao održavanje obogaćeno određenim
tehnikama i alatima koji se već duže vrijeme koriste kao podrška donošenju odluka u sferi
višeg menadžmenta. U posljednjih godinu dana pojavili su se određeni radovi koji zaokružuju
„Gospodarenje imovinom“ kao cjelinu.
1.1. Nastanak discipline gospodarenja imovinom

Prvi počeci gospodarenja imovinom za kao pristupa nastali su u Australiji i Novom Zelandu u
tvrtkama koje se bave distribucijom energenata, ili gospodarenjem cestovnom
infrastrukturom osamdesetih godina. Bitna razlika od dotadašnjih pristupa bila je sagledavanje
ukupnih troškova tijekom cijeloga životnoga vijeka opreme ili sustava, njihove održivosti, te
poduzimanje neophodnih aktivnosti već u fazi projektiranja i izvođenja.
Održivi razvoj potiče odabir ispravnog dugoročnog pristupa nekoj ekonomskoj aktivnosti, kao
i povećanju svijesti o zaštiti okoliša i socijalnom boljitku. Održivi razvoj ima sve veći značaj,
jer je efikasno gospodarenje nacionalnom infrastrukturom preduvjet je uspješne ekonomije, a
bez razvoja infrastrukture pati ekonomija. Trebalo je proći dvadeset godina kako bi se
dokazalo da je takav pristup dugoročno najisplativiji.
Istovremeno u SAD-u je ipak bio važniji trenutni profit od dugoročne održivosti sustava.
Nekoliko ispada opskrbe električnom energijom znatnog dijela SAD-a uslijed neoptimalnog
održavanja (čime su naravno generirani enormni troškovi za gospodarstvo) ukazalo je na
neisplativost takvoga pristupa.

1.2. Razvoj upravljačkih alata i tehnika u području višega menadžmenta

Na području donošenja odluka u sferi višeg menadžmenta neprestano se pojavljuju novi alati i
tehnike od kojih se ključnim za dugoročni i održivi pristup pokazao BSC-Balanced Scorecard,
(smisleni prijevod na hrvatski glasi „Sustav uravnoteženih ciljeva“).
Ukratko BSC ocjenjuje uspješnost neke tvrtke ne samo kroz trenutne financijske rezultate, već
gleda stanje dubinski i dugoročno. To znači da top menadžment neće moći dobiti visoke
bonuse zbog toga što je u tekućoj godini ostvaren visoki profit, ukoliko je to postignuto
nauštrb uništavanja dugoročnih potencijala tvrtke „uštedama“ postignutim neinvestiranjem u
razvoj, imovinu i kadrove.
Upravo zbog toga BSC će postati ključan alat u gospodarenju imovinom.

2. PODRUČJE DJELOVANJA GI UNUTAR TVRTKE

Većina pristupa održavanju,

Strateški ciljevi organizacije bez obzira na to koliko su
Korporacijski
menadžment uspješni ima jedan nedostatak:
uglavnom sa njima žive i
Optimizacija kapitalnih ulaganja i
planiranje održivosti Gospodarenje
koriste ih samo osobe
Portfeljom imovine zadužene za gospodarenje
imovinom, dok viši
menadžment nije dovoljno
Gospodarenje
Sustavom imovine
upoznat da bi mogao donositi
kvalitetne odluke. Istovremeno
Optimizacija Gospodarenje osobe zadužene za
aktivnosti sredstvima gospodarenje imovinom
tijekom Stvoriti Obnoviti
životnog nabaviti
Koristiti Održavati
odbaciti
(uglavnom održavatelji) ili
vijeka nisu upoznati sa poslovnim
ciljevima, ili nemaju nikakvog
utjecaja na njihovo definiranje.
Slika 1. Nivoi gospodarenja
Jedan od uzroka nerazumijevanja između top menadžmenta i održavatelja jest u osim u tome
što su zaduženi za različita područja i to što barataju različitim pokazateljima uspješnosti.
Dvije strane koje barataju različitim pokazateljima uspješnosti, a možda imaju i različito
postavljene ciljeve, teško će prilikom donošenja odluka izabrati optimalno rješenje. Na slici
1. prikazani su nivoi gospodarenja imovinom.

2.1. Struktura procesa gospodarenja imovinom

Preduvjet za optimalno Poslovni ciljevi, politike, regulativa, upravljanje rizicima
gospodarenje materijalnom Motivacija, komunikacija, uloge i
imovinom jest da su uzete u odgovornosti, znanje, iskustvo,
timski rad
obzir sve vrste imovine koje
se mogu pojaviti u nekoj Troškovi životnog vijeka,
kriteriji za investiranje,
tvrtki, a to su (vidi slika 2: operativni troškovi,
Vrste imovine): vrijednost dobivena
upotrebom imovine
 materijalna imovina Materijalna
 financijska imovina imovina

 ljudska (ljudski potencijali)

 nematerijalna imovina Reputacija, imidž, moral,
informacije ograničenja, socijalni
utjecaj
Kao što je vidljivo na Slici 2,
postoje interakcije između
vrsta imovine, i te interakcije Stanje, performanse,
aktivnosti, troškovi, prilike
je nužno uzeti u obzir
prilikom donošenja odluka.

Slika 2. Vrste imovine

2.1. Sustav gospodarenja materijalnom imovinom

2. Politike GI
Da bi se
osigurala
Pla
7. Procjena/kontrola od n interaktivnost
strane Managementa
3. Strategija, ciljevi i planovi GI svi elemenata
3.1. Strategija GI imovine u
luj

3.2. Ciljevi GI
tvrtki, te
Dje

3.3. Planovi GI
6. Procjena i poboljšanje 3.4. Planovi za nepredviđene situacije osigurali
preduvjeti za
performansi
6.1. Praćenje performansi i Struktura optimalno
stanja
6.2. Istraživanje incidenata, sustava GI donošenje
Ob

grešaka nesukladnosti 1.Opće pretpostavke odluka,

avi

uzrokovanih stanjem
imovine kreiran je
4. Upravljanje i kontrola GI
6.3. Procjena usklađenosti
4.1. Struktura, ovlasti i odgovornosti
sustav
6.4. Revizija
6.5. Aktivnosti poboljšanja 4.2. Prebacivanje aktivnosti GI u vanjske usluge gospodarenja
ri
6.6. Zapisi ovje 4.3. Obuka, svjesnost i stručnost imovinom.
4.4. Komunikacija, sudjelovanje i savjetovanje
Pr
4.5. Sistemska dokumentacija GI Bitno je
5. Implementacija planova GI
5.1. Aktivnosti tijekom životnog vijeka 4.6. Upravljanje informacijama naglasiti da
4.7. Upravljanje rizicima
5.2. Alati, objekti i oprema
4.8. Zakonske i ostale obaveze
nije dovoljno
4.9. Upravljanje promjenama samo sustav
Slika 3. Sustav gospodarenja imovinom uvesti, nego je

neophodna i primjena, korištenje i održavanje toga sustava.

3. UVOĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA IMOVINOM
Isplati li se uopće uvođenje sustava gospodarenja imovinom? Uzmimo jedan primjer. Prema
Howard W. Penrose „Physical Asset Management for the Executive“ u SAD-u se na
industrijsko održavanje potroši 1.200 milijardi dolara godišnje, od čega je 750 milijardi
direktan trošak lošega održavanja i gospodarenja.
Nemam takav podatak za Hrvatsku, ali mislim postoji prostor za napredak.
Idealna situacija, prema kojoj bi u cijelosti implementirali sustav gospodarenja imovinom
zahtjeva veliki organizacijski i financijski angažman. Bez obzira na dugoročnu isplativost
takvoga projekta, malo je vjerojatna takva investicija u doba recesije.

3.1. Što je moguće poduzeti bez značajnih ulaganja?

Svaki sustav sastoji se od čvrstih eng. „hard“ elemenata i mekih „soft“ elemenata. Obično je
za uvođenje čvrstih elemenata potrebno financijsko ulaganje, dok je za uvođenje mekih
elemenata ključna kultura, spremnost na promjene načina rada i razmišljanja, i vrijeme
potrebno da promjene zažive.
Tako je jedna od aktivnosti koju je moguće poduzeti bez investiranja, uvođenje modela BSC-
a u cijelu tvrtku. Jedini isparavan način koji će donijeti neke rezultate jest da uprava tvrtke
pokrene korištenje BSC modela i provede kroz cijelu tvrtku. Istovremeno treba poraditi na
boljoj komunikaciji i dijeljenju informacija.
Isto tako održavatelji mogu početi pratiti određene pokazatelje koji će biti bliži i razumljiviji
top menadžmentu. Tu se ne radi o velikom broju pokazatelja, jer teško će biti pridobiti nekoga
iz top menadžmenta za promjene načina gospodarenja prezentacijom sedamdesetak
pokazatelja održavanja.
Ukoliko ovdje nabrojane aktivnosti pokažu pozitivne pomake, biti će lakše donijeti odluku o
investiranju u npr. novi informacijski sustav ili opremu za prediktivno održavanje.

4. ZAKLJUČAK
Aktivnost gospodarenja imovinom kroz implementaciju, korištenje i održavanje pripadnog
sustava rezultirati će donošenjem optimalnih odluka sa aspekta tvrtke, a ne samo parcijalnog
optimuma neke njezine organizacijske cjeline ili funkcije.
U slučajevima kada nije moguće implementirati cjelokupni sustav zbog njegovih troškova,
moguće je korištenjem već postojećih alata i metodologija koji su sastavni dio sustava, uz
neophodno poboljšanje komunikacije i dijeljenja informacija raditi na kontinuiranim
poboljšanjima.

5. KORIŠTENA LITERATURA
[1] R. Lutchman, „Sustainable Asset Management“, Destech Publications Inc, Lancaster
USA, 2006
[2] H. W. Penrose, „Physical Asset Management for the Executive“, Success by design
Publishing, Old Saybrok USA, 2008
[3] R .Kaplan, D.Norton, "The Strategy Focused Organization",Harvard Business School
Press, Boston, 2000
[4] J.S. Mitchell, ''Physical Asset Management Handbook'', Clarion Technical Publishers,
Houston, 2002
[5] BSI, Physical Asset Management System, British Standard International, London, 2008
[6] A. Wilson, "Asset Maintenance Management", Industrial Press Inc. New York, 2002