66

Vektori

Usmjerena dužina je dužina za koju se zna koja joj je početna, a koja krajnja točka, tj. koja ima
uređene rubne točke.
B

Npr. usmjerena dužina - točka A je početna, a B krajnja točka

Skup svih usmjerenih dužina koje se translacijom (ravnim pomakom) mogu preklopiti sa
zovemo VEKTOROM.
B F

A E
D H

C G

Zbog jednostavnosti ćemo bilo koju usmjerenu dužinu koja je predstavnica (reprezentanta) nekog
vektora nazivati vektorom i označavati , , … ili , , …

Vektor je određen ako poznamo njegovu:

1) duljinu (iznos, modul), oznaka ili | |

2) smjer – određen je pravcem nosiocem (tj. pravcem na kojem leži vektor)

-za vektore koji leže na istom ili paralelnim pravcima kažemo da

imaju isti smjer i zovemo ih KOLINEARNIM vektorima

3) orijentaciju – određena je strelicom
 67

Za dva vektora kažemo da su SUPROTNI ako imaju istu duljinu i smjer, a suprotnu orijentaciju.
Suprotan vektor vektoru označavamo sa − .

-suprotan vektor vektoru je

vektor , tj. =−
−

Vektori su jednaki ako imaju istu duljinu, smjer i orijentaciju.

npr. D
C = =
B
A F
E

JEDINIČNI VEKTOR – vektor duljine 1

NUL-VEKTOR - vektor s istom početnom i krajnjom točkom, , ,…

- oznaka 0

- duljina mu je 0, tj. 0 = 0

- ne pridružuje mu se niti smjer niti orijentacija (dogovorno ima sve smjerove i

orijentacije)

ZBRAJANJE VEKTORA

- pravilo trokuta – početak jednog vektora nanesemo na kraj drugog i zbroj je vektor s
početkom u početnoj točki prvog vektora i krajem u krajnjoj točki drugog
vektora


+

- pravilo paralelograma – vektore nanesemo tako da počinju u istoj točki, a zbroj je vektor
dijagonale paralelograma s istom početnom točkom

+

 68

ODUZIMANJE VEKTORA

− = + (− ) oduzeti vektor znači dodati njemu suprotni

−


Zadatak 28. Za vektore i odredite:

a) + i − b) + c) +

Osnovna svojstva zbrajanja vektora:

1) + = + komutativnost

2) + + = +( + ) asocijativnost

3) +0= neutralnost nul-vektora

4) + (− ) = 0 postojanje suprotnog

Množenje vektora brojem (skalarom)

Umnožak realnog broja  i vektora je vektor čija je:

- duljina: | | = | | ∙ | | (apsolutna vrijednost broja puta duljina vektora )

- smjer: jednak smjeru vektora

- orijentacija: 1) ako je > 0 tada vektor ima istu orijentaciju kao i vektor

>1 <1

rastezanje stezanje
vektora vektora
 69

2) ako je < 0 tada vektor ima suprotnu orijentaciju vektoru

< −1 > −1

rastezanje vektora stezanje vektora

Zadatak 29. Odredite vektore =2 , = , = −2 , =− za vektor .

Primijetite da su svi gore navedeni vektori međusobno KOLINEARNI – imaju isti smjer, tj. leže na
istom ili paralelnim pravcima.

i kolinearni  postoji broj ∈ ℝ takav da je = (ili = )

ako i samo ako

KOMPLANARNI VEKTORI – vektori koji leže u istoj ili paralelnim ravninama

Zadatak 30. Za vektore i odredite vektore 2 + 3 i 2 −3 .

D
C

Zadatak 31. Za dani paralelogram odredite vektore:

S
A B
a) + b) + c) + d) + e) − f) −
 70

Osnovna svojstva množenja vektora brojem (skalarom):

1) + = +

2) ( + ) = +

3) ( ) = ( )

4) 1 ⋅ =

5) 0 ⋅ = 0, ⋅0=0

U ravnini – svaki vektor u ravnini možemo na jedinstven način prikazati pomoću bilo koja dva
nekolinearna vektora (za te vektore kažemo da čine bazu ravnine)

npr.

pomoću i 

= +

zapisan kao linearna

kombinacija vektora i

U prostoru – svaki vektor u prostoru možemo na jedinstven način prikazati pomoću bilo koja dva
nekomplanarna vektora (za te vektore kažemo da čine bazu prostora)

Radijus vektor

U ravnini (ili prostoru) odaberemo jednu točku O koju ćemo zvati REFERENTNOM TOČKOM.
Svakoj točki A u ravnini (ili prostoru) u odnosu na tu točku O pridružujemo vektor koji zovemo
RADIJUS VEKTOR točke A u odnosu na točku O.

O A
vektor pomoću radijus vektora:
B
prema pravilu trokuta:
C
− A
O

B
= −
 71

Vektori u koordinatnom sustavu

- referentna točka je ishodište

- svaki vektor nanesemo tako da mu je početak u ishodištu O te ga zapisujemo na jedinstven

način pomoću jediničnih vektora (vektora duljine 1) položenih u pozitivnom smjeru koordinatnih osi
(koje zovemo kanonskom bazom)

U ravnini
jedinični vektori u pozitivnom smjeru x-osi i
u pozitivnom smjeru y-osi

Ako je točka A( x, y) krajnja točka

A( x, y)
vektora , tj. = , tada je
njegov jedinstven zapis

= +
O O

, - koordinate vektora

U prostoru

jedinični vektori u pozitivnom smjeru x-osi,

u pozitivnom smjeru y-osi i u pozitivnom
smjeru z-osi

z z

A( x, y, z )

y y

x x Ako je točka A( x, y, z ) krajnja

točka vektora , tj. = , tada
je njegov jedinstven zapis

= + +

, , - koordinate vektora
 72

Nadalje se bavimo vektorima u prostoru.

Duljina vektora = + + : | |= + + .

Jedinični vektor vektora = + + : =

| |

(vektor duljine 1 smjera i orijentacije kao i vektor )

Zadatak 32. Za vektore =2 −3 + i =3 −2 odredite:

a) vektor 2 + 3 -vektore zbrajamo tako da im

zbrojimo koordinate posebno uz ,
b) vektor 4 + 5 − (2 + 8 )

c) duljine vektora , , + , 3 −2 -vektor množimo brojem tako da mu

svaku koordinatu pomnožimo tim
d) jedinične vektore i brojem

Skraćeni zapis vektora = + + : =( , , )

Zadatak 33. Izračunajte prethodni zadatak koristeći skraćeni zapis vektora.

Vektor s poznatom početnom i krajnjom točkom

z

( , , )
= −

= + + − + + =⋯
y
O
=( − ) +( − ) +( − )
( , , )

x
 73

Dva vektora = + + i = + + su jednaka, tj.

+ + = + +

ako i samo ako su im koordinate jednake, tj. ako i samo ako vrijedi

= , = , = .

Zadatak 34. Za točke (−1,2,3), (3, −2,1) i (3, −1,3) odredite

a) vektore , , ,

b) duljine vektora i

c) točku ( , , ) ako je četverokut paralelogram.

Skalarni produkt

Skalarni produkt vektora i je BROJ (SKALAR) ∙ takav da je

∙ =| |

pri čemu je kut između vektora i .

smisao: skalarni produkt ∙ =| | je umnožak

duljine vektora i duljine okomite projekcije vektora

na
| |
i to s predznakom + ako vektori gledaju u istu stranu
(zatvaraju šiljasti kut), a s predznakom – ako gledaju u
suprotne strane (tada zatvaraju tupi kut, a kosinus tupog kuta
je negativan)

| |
 74

Zadatak 35. Izračunajte skalarni produkt vektora i ako je

a) | | = 2, =3 i = b) | | = 1, =4 i = c) | | = 3, =5 i =

Ako su vektori i okomiti, tada vrijedi ∙ = 0, i obrnuto, tj.

⊥ ⟺ ∙ = 0.

Svojstva skalarnog produkta:

1) ∙ = ∙ komutativnost

2) ∙ + = ∙ + ∙

3) za ∈ℝ ( )∙ = ( ∙ )

asocijativnost ne vrijedi, tj. ∙ ∙ ≠ ( ∙ )∙

Primijetimo da vrijedi i ∙ = | || | 0 = | || | ∙ 1 = | | , tj. ∙ =| | .

U koordinatnom sustavu:

∙ = | || | 0= 1∙1∙1 ∙ = | || | 0= 1∙1∙1 ∙ = 0=1∙1∙1

∙ =1 ∙ =1 ∙ =1

∙ = | || | = 1∙1∙0 ∙ =| | = 1∙1∙0 ∙ =|| =1∙1∙0

∙ =0 ∙ =0 ∙ =0

Za vektore = + + i = + + u koordinatnom sustavu vrijedi

∙ = + + ∙ + + = ∙ + ∙ +⋯

∙ = + +

Odnosno, u skraćenom zapisu ∙ =( , , )∙( , , )= + +

 75

Zadatak 36. Za vektore =6 −2 + , = −2 + 3 − i = (1, −1, −5) izračunajte ∙ ,

∙ , ∙ . Kakav kut zatvaraju ti parovi vektora: šiljasti, tupi ili pravi?

Kut između vektora

∙
∙ =| |  =
| |

Zadatak 37. Izračunajte kut između vektora = (2,3, −1) i = (3,1,2) te između i + .

Zadatak 38. Izračunajte kut u trokutu ABC s vrhovima (1, −1,2), (3,2,0) i (0, −1,1).

Ortogonalna (okomita) projekcija

1) skalarna projekcija vektora na

=| |
 =| | = | || |
∙
= ∙
= ∙

∙ skalarna projekcija vektora na - duljina okomite

= ∙ =
projekcije vektora na (s predznakom + ako je
šiljast, a s predznakom – ako je tupi kut)

2) vektorska projekcija vektora na

( ∙ )
= ( ∙ ) = vektorska projekcija vektora na -
vektor koji dobijemo okomitom projekcijom

Zadatak 39. Nađite skalarnu i vektorsku projekciju vektora = (2,1,3) na = (3,4,0) .

Zadatak 40. Rastavite silu = (−2,1,3) na komponente duž vektora = (2,1,2) i okomito na taj
smjer.
 76

Rad sile

Rad na putu stalne sile koja djeluje duž puta je = ∙ .

Rad sile

Sila i pomak su vektori. Kad sila nije duž ravnog pomaka, tada samo njezina projekcija duž
pomaka vrši rad pa je prema tome rad skalarni produkt sile i ravnog pomaka :

= ∙

Zadatak 41.Rad sile = (5, −1,2) pri ravnom pomaku tijela od točke (5, −6,7) do
(4,1, −5) .

Zadatak 42.Rad sile = (4 − 2 ) pri ravnom pomaku tijela od točke (3,0, −5) do
(5, −3, −2) .

Zadatak 43.Rad sile = 3 + pri ravnom pomaku tijela od točke (1, −1,0) do
(1,1, −7) .

Vektorski produkt

Vektorski produkt vektora i je VEKTOR × sa svojstvima:

1) smjer: okomit je na ravninu određenu vektorima i

2) orijentacija: okrenut je na onu stranu ravnine na koju pokazuje palac desne ruke dok ostali prsti
pokazuju rotaciju od vektora prema za kut manji od 180⁰

3) duljina: jednaka je površini paralelograma određenog s i , tj. × =

×
 77

Ako su i KOLINEARNI, njihov vektorski produkt je jednak nul-vektoru i obrnuto, tj.

i kolinearni ⟺ × =0

Svojstva vektorskog produkta:

1) × =− × antikomutativnost

2) × + = × + ×

3) za ∈ℝ × =( )× = ( × )

U koordinatnom sustavu:

× =0 × = × =−
+
× =0 × = × =−
y
× =0 × = × =−
−

Za vektore = + + i = + + u koordinatnom sustavu vrijedi:

+ − +

1 1 1 1 1 1
× = 1 1 1 = − +
2 2 2 2 2 2
2 2 2

determinanta 3. reda determinanta 2. reda

pri čemu je = − .
 78

Zadatak 44. Za vektore = (1,2, −3), = 4 +5 , = (1, −2, −1) i = −2 − 4 + 6

odredite:

a) × , × , × , × , 2 ×3
b) jesu li neki od tih parova vektora kolinearni?

c) površinu paralelograma i trokuta određenog vektorima i

d) površinu paralelograma i trokuta određenog vektorima i

površina paralelograma: = ×

površina trokuta: =

Moment sile

Iznos momenta sile se obično definira kao umnožak sile F i udaljenosti oslonca od pravca na
kojem djeluje sila, tzv. kraka sile d.

Moment sile s hvatištem u točki u odnosu na oslonac je vektor = × .

Zadatak 45. Izračunajte moment sile = (1, −2,0) s hvatištem u točki (1,1,2) u odnosu na
oslonac (−2,1,3).

Zadatak 46. Izračunajte moment sile =3 − s hvatištem u točki (3,4, −1) u odnosu na
oslonac (0, −2, −3).

Zadatak 47. Izračunajte moment sile =4 −2 s hvatištem u točki (−8, −4,1) u odnosu na
oslonac (3, −1,2).
 79

Mješoviti produkt

Mješoviti produkt vektora , i je BROJ ( × )∙ .

Iznos (apsolutna vrijednost) mješovitog produkta jednak je volumenu paralelepipeda određenog s
ta tri vektora.

= ( × )∙

Ako je predznak mješovitog produkta + , tada kažemo da vektori , i tvore desni sustav, a
ako je predznak − , tada kažemo da vektori , i tvore lijevi sustav.

Ako vektorima u mješovitom produktu ciklički (kružno) zamijenimo mjesta, predznak produkta
ostaje isti, a ako dvama vektorima zamijenimo mjesta, tada se mješovitom produktu mijenja
predznak.

Ako su vektori , i KOMPLANARNI (leže u istoj ili paralelnim ravninama), mješoviti produkt
je jednak 0, i obrnuto, tj.

, i komplanarni ⇔ × ∙ =0

U koordinatnom sustavu:

Za vektore = + + , = + + i = + + u koordinatnom
sustavu vrijedi:
+ − +
1 1 1
( × )∙ = 2 2 2
3 3 3

Zadatak 48. Za vektore = (−1,2,3), = (0,1,1), = (1, −1, −1) i = (2, −4, −6) odredite:

a) ( × ) ∙ , (6 × ) ∙ 3 , (2 × 5 ) ∙ 4

b) volumen paralelepipeda određenog vektorima , i

c) volumen piramide određene tim istim vektorima Vpiramide= 1  Vparalelepipeda

6
 80

Zadatak 49. Za vektore = (0,1, −2), = (1, −1,1), = (1, −4, −2) odredite:

3 −2 , ∙ , × i( × )∙ .