Lovačka božanstva

Napisao Tomislav Cvar

U lovu, prilikom uvodnih riječi lovnika i raznih drugih prisutnih osoba, često se mogu čuti riječi
zahvale i zazivanja dobre kobi. Tada se spominju sveci iz kršćanstva te najčešće božice iz rimskog ili
grčkog panteona. Ovom prilikom osvrnut ćemo se i spomenuti najčešće spominjane, ali prisjetiti i
raznih drugih manje poznatih svetaca, božanstava i lovačkih junaka kroz tisućljeća lova na ovim
prostorima.

Neka nam Sveti Hubert i božica Dijana daruju sreću i veselje, dobru kob i oštro oko tokom lova.

Malo suprotstavljena izjava, koju čak i uz prisustvo katoličkog svećenstva na otvorenju lova
možemo čuti od strane govornika, pomalo zagrebe uho svakome tko zna da se rimska božica Dijana
smatra paganskom božicom. Stoga trpanje u isti koš ova dva entiteta nikako ne prolazi. Hrvatska je
većinski katolička zemlja, pa ako je cilj prizvati dobru kob ovo može zvučati pomalo bogohulno toj
istoj većinskoj zajednici. Ako ćemo igrati na kartu prihvaćanja starih korijena našeg naroda onda
moramo spomenuti i grčku božicu Artemidu i Slavenima (među kojima su i Hrvati) najbližeg, boga
Velesa. Opišimo u kratkim crtama maločas spomenute da lakše prepoznamo koga zazivamo u kojem
trenutku.

Sveti Hubert

O njemu je puno pisano i ukratko ćemo ponoviti da se prisjetimo. Bio je biskup i misionar. Plemić po
rođenju, pretpostavlja se da je rođen 656. ili 658. godine. Legenda kaže da je doživio obraćenje loveći
na Veliki petak kada mu se ukazao jelen sa gorućim križem među rogovima. Taj događaj ponukao ga
je da promijeni divlji plemićki život. Umro je tokom molitve Očenaša 30. Svibnja 727 u Tervurenu
blizu Bruxellesa. Spomenimo da je Sveti Hubert svetac, ne božanstvo.

Božica Dijana

Najspominjanija božica iz rimske mitologije. Otac joj je Jupiter, a majka Leta. Ona je božica lova i
Mjeseca, povezana s divljim životinjama i šumom. Najčešće joj se pridaju luk i strijela na umjetničkim
prikazima. Rimski kralj Tulije na najjužnijem rimskom brdu posvetio joj je hram. Njen dan štovanja je
13. kolovoza. Hrast joj je sveto drvo, a tu možemo primijetiti poveznicu sa strijelama. Po legendama
munje, nebeske strijele, najčešće udaraju u hrast. Ona je jedna od triju božica djevica i odlika je
čednosti. Brat joj je Apolon, bog Sunca.

Bozica Artemida

Ona je grčka božica lova. Usporedna je s božicom Dijanom iz rimske mitologije. Otac joj je Zeus, a
majka Leta. Kao i božica Dijana, ona je zaštitnica djevojaka, svadbe i poroda. Apolonova je sestra
blizanka. Djevica je. Na umjetničkim prikazima nosi luk i strijelu, ogrnuta je jelenovom kožom i kao
božica Mjeseca nosi mjesečevu krunu na glavi. Uz nju se često nalaze jelen, košuta, vepar i lovački psi.
Ponekad nosi koplje umjesto luka i strijele. Spartanci su joj bili posebno odani jer su lov i rat usko
povezani. Na otoku Visu postoji mnogo dokaza o štovanju božice Artemide. Čak je pronađena i
brončana glava boginje iz 4. ili 3. stoljeća pne.
Slavenski bog Veles

On gospodari donjim svijetom, zaštitnik je „niže socijalne klase“, zemljoradnika, obrtnika, svih onih
koji svojim trudom nešto proizvode. Stočari i stoka su mu posebno dragi. Nazivan je i skotjim bogom.
Čuvar je predaka u njihovom posljednjem počivalištu. Šume i divlje zvijeri njegov su dom i prijatelji.
Često je prikazivan kroz personifikaciju u obliku zmije, medvjeda, zmaja ili s rogovima na glavi.
Protivnik mu je Perun, bog Gromovnik. Svake godine u proljeće Veles pušta vode koje su okovane
ledom. Tada počinje svoj uspon prema Perunu da ga zbaci s nebeskog trona. U tome ne uspijeva te
pogođen Perunovim munjama pada na zemlju i ponovno zaledi sve vode te nastupa zima i mrtvilo na
zemlji, ali samo do sljedećeg proljeća kada sve počinje ispočetka. Kao zaštitnik divljih zvijeri nijedan
lov nije uspješan bez njegovog blagoslova. Stoga mu moramo priznati titulu lovačkog božanstva
slavenskih naroda.

Ukratko smo opisali glavne entitete koji se dotiču lova na hrvatskim prostorima, ali i šire. Kroz daljnje
pisanje ćemo detaljno proći i ostala manja i veća božanstva te priče o mitološkim lovovima u
povijesti. Pričat ćemo o grčkom junaku Heraklu, rimskom Herkulesu, zatim o Atalanti, Svetom Bavonu
i drugima.

Slika 1 Božica Dijana

 Slika 2 Božica Artemida, otok Vis

Slika 3 Perun ubija Velesa u obličju medvjeda, crkva u Žrnovnici, 8. st.

Izvori:

http://put-istina-zivot.com/svetac-dana-sveti-hubert/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dijana_(mitologija)
https://www.rtl.hr/zivotistil/edukacija/3540273/tko-je-dijana-bozica-lova/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Artemida

http://rodnovjerje.com.hr/index.php/hrvatsko-rodnovjerje/

Stephen Fry - Mythos – Penguin books

Stephen Fry – Heroes – Penguin books