You are on page 1of 5

NACIONALNI GLAZBENI

IDENTITET

Lovro Matijević 4.D |11.5.2020| Andrea Sovčik


.

Uvod
Danas ću obrađivati temu glazbenih identiteta i to tome kako svako područje ima
prepoznatljive karakteristke skladbi koje se izvode.

No, naravno glavna tema ovog osvrta biti će obilježja hrvatskog identiteta.

Za početak poslušajte neslužben himnu velikog skladatelja Ljudevita Gaja, ali uglazbitelja
Ferde Livadića Još Hrvatska nij propala: https://youtu.be/3QdKOw5ZSfk

PAGE 1
Razrada
Naime, skladbe odnosno pjesme koje Hrvatska sluša se ponekad dosta razlikuje od
hrvatskog tradicionalnog identiteta za koji svijet zna.

Primjer: https://www.youtube.com/watch?v=TEB8PexjRAY ovo je trenutno najslušanija


pjesma u Republici Hrvatskoj, Poziv, Cvija. Moj privatni glazbeni ukus je širokog raspona,
od američkog repa, folka pa sve do Mjesečeve sonate. Naravno kao i većina iznimno sam
dobro upoznat sa poprilično novim smjerom nazvan turbofolk koji se sluša u noćnim
klubovima. Mislim da ne bi trebalo omaložavat niti jedan glazbeni smjer jer svaki zahtijeva
nekakav trud i odricanje te podrazumijeva se da smjer ne bi bio uspješan da je loš.

Mogu Vam sada preporučiti jednu prelijepu pjesmu koja čije autorstvo nije iz Hrvatske no
iznimno je popularna među hrvatskom mladeži: https://youtu.be/3lpUwg-ZdG8?t=102 Ina
Gardijan: Dođi, spoj je insrumentalne i pop glazbe, skladbu sam namjerno namjestio da
kreće od 01:42 min. upravo jer se tu najviše čuje taj sklad, te je primjer da i novije pjesme
mogu biti kvalitetne.

Pjesme koje ja najviše pjevušim variraju od dana do dana, no većinom su to pjesme sa vrha
svjetske ili balkanske scene, pop žanra te kao i većina današnjih pjesama govore o ljubavi.

Hrvatska pjesma koja se izvodi na svečanim prilikama je hrvatska himna: Lijepa naša
domovino koju je spjevao Antun Mihanović, a uglazbio Josip Runjanin. U povijesti Hrvata
neke su pjesme stekle status neslužbenih himni, npr. u vrijeme Ilirskoga
preporoda Domovini i ljubavi: https://youtu.be/68KShtYV6sk, jednog od najvećih
hrvatskih skladatelja Ivana pl. Zajca, te za vrijeme Domovinskoga rata Moja
domovina, Zrinka Tutića i Rajka Dujmića.

PAGE 2
Literatura
 IZZI https://moj.izzi.hr/DOS/106/125.html 11.5.2020

PAGE 3
Zaključak
Iako mnogi misle hrvatski nacionalni identitet blijedi uvijek će biti ljudi koji će prenositi
tradiciju i ponositi se svojim rodom. Veliki hrvatski pjesnici I skladatelji nikada neće
izumrijeti, te će zauvijek živjeti u svojim državljanima. Sve ove trenutno poznate pijesme
su prolazne te nikada neće preći jakost hrvatskih službenih pjesama

PAGE 4

You might also like