30.3.2022.

Općenito o energiji
Energija – sposobnost za obavljanje rada
•Akumulisani oblici energije
•Prijelazni oblici energije

ENERGIJA - UVOD Izvori energije – resursi koji služe za dobijanje energije

•Energija je uzrok svemu što se događa oko nas.
•Ali-pretjerana upotreba energije posebno fosilnih goriva
je dovela do klimatskih promjena.

Prikazana je svjetska potrošnja energije po regionima od 1975- 2017.

Vidljivo je da se potrošnja energije povećala u zavisnosti od regiona do

Klasifikacija oblika energije
regiona
• Prirodni oblici energije

• Pretvorbeni oblici energije

Ukupna svjetska potrošnja finalne energije po sektorima [3] • Korisni oblici energije
Ukupna svjetska potrošnja finalne energije po regionima [3]

Prirodni oblici energije Pretvorbeni oblici energije

PRIRODNI
OBLICI

NEOBNOVLJIVI OBNOVLJIVI

Ugalj i treset Vodne snage

Sirova nafta Energija mora

Geotermalna
Zemni plin
energija

Uljni škriljci Biomasa

Nuklearna
Energija vjetra
goriva

Sunčeva
energija

1
 30.3.2022.

Pretvorbeni oblici energije Pretvorbeni oblici energije

Transformacija neobnovljivih izvora energije Transformacija obnovljivih izvora energije

Korisni oblici energije Primarni i sekundarni energetski izvori

S obzirom na način dobijanja energije iz prirode, izvori
Predstavljaju energiju koja se u trenutnom obliku energije se dijele na primarne i sekundarne:
može koristiti za vršenje rada: Primarni:
• Fosilna goriva (ugalj, nafta, prirodni plin)
• Mehanička energija, • Nuklearna goriva
• Toplotna energija • Solarna energija
• Električna energija • Geotermalna energija
• Energija vjetra
• Energija vode (uključujući i mora i okeane)
• Energija biomase

Primarni i sekundarni energetski izvori

Sekundarni izvori energije:

• Električna energija ENERGETSKI RESURSI U SVIJETU

• Gorive ćelije
• Baterije sa obnovljivim punjenjem

2
 30.3.2022.

Svjetska potrošnja energije sa detaljima

o pojedinim izvorima energije
• Početkom 21.v.- ukupna svjetska potrošnja energije je oko
500 exajoules (5×1020 J) od čega 80 -90 % dobijeno
sagorijevanjem fosilnih goriva.
• Međutim ne vode sve zemlje svijeta sa istom tačnošću
podatke o vlastitoj potrošnji, a osim toga tačan sadržaj barela
nafte ili tone uglja se razlikuje po kvalitetu od lokacije do
lokacije.
• Najveći dio svjetskih raspoloživih energetskih resursa potiče
od sunčevog zračenja koje dospijeva na Zemlju.
• Nešto od te energije je sačuvano u vidu fosilih goriva, nešto se
može direktno ili indirektno koristiti npr. putem vjetra,
energije vodnih tokova ili talasa.

• Procjene preostalih neobnovljivih izvora energije se

razlikuju; Energetski intenzitet pojedinih zemalja,
Dijagram pokazuje odnos između potrošnje energije i BDP (bruto
društveni proizvod) za odabrane zemlje
• Približno je iznos preostalih fosilnih goriva 0.4 YJ (1 YJ =
1024J) dok su rezerve dostupnog nuklearnog goriva kao
što je uran preko 2.5 YJ.

• Zahvaljujući Suncu kao izvoru energije, imamo na

raspolaganju obnovljivi i upotrebljiv energetski flux koji je
8 000 puta veći od iznosa ukupne godišnje potrošnje
energije (3.8 YJ/god), uključujući i sve neobnovljive
izvore.

Potrošnja energija/stanovniku naspram BDP/stanovniku

Dijagram prikazuje potrošnju energije po stanovniku naspram PRIMARNA ENERGIJA
BDP po stanovniku za sve zemlje sa više od 20 miliona stanovnika Američka Energy Information Administration redovno objavljuje
tj. za više od 90% svjetske populacije. izvještaj o svjetskoj potrošnji energije za većinu vrsta primarnih
izvora energije.

3

Izvori energije u svijetu(TW)
Fosilna goriva
• Ugalj, prirodni plin i nuklearna goriva su postali goriva koja su
odabrana za proizvodnju električne energije a mjere
konzervacije su dovele do povećanja energetske efikasnosti.
• Povećanje energetske efikasnosti dovelo je do toga da npr.
prosječno auto prelazi dvostruki broj km za istu količinu nafte.
• Japan, koji je pretrpio znatan uticaj naftnih kriza, je imao
spektakularan napredak i ima danas najviši stepen energetske
efikasnosti na svijetu.
• Početkom 21.v. Ugalj, koji je jedan od najprljavijih izvora
energije, je bilo gorivo sa najvećom stopom porasta potrošnje.
Obnovljivi izvori energije
• Početkom 21.v. obnovljivi izvori energije su učestvovali sa 7%
u ukupnoj svjetskoj potrošnji energije.
• Oblast obnovljivih izvora energije je imao ubrzani rast u toku
posljednjih 20-tak godina 20.v., ipočetkom 21.v.
• Njemačka i Kina su vodeće zemlje po pitanju investiranja u
sektor obnovljivih izvora energije sa učešćem obje zemlje od
oko 7 milijardi US$, nakon čega slijede SAD, Španija, Japan i
Indija.
• Na ovaj način se dobija dodatnih 35 GW kapaciteta godišnje.
30.3.2022.
Fosilna goriva
• U 20.v. smo bili svjedoci brzog povećanja upotrebe fosilnih
goriva.
• Između 1980.-2006.g., svjetska stopa rasta potrošnje energije
je bila 2%.
• Prema procjenama Američke EIA, početkom 21.v. U ukupnoj
potrošnje energije fosilna goriva učestvuju sa 86%.
• Ugalj je imao glavnu ulogu u industrijskoj revoluciji u 18. i 19.v.
Sa izumima automobila, aviona i povećane upotrebe
električne energije, nafta je postala dominantno gorivo u 20.v.
Porast potrošnje nafte je također bio podržan činjenicom da je
stalno postojao pad cijene u periodu 1920.-1973.g.
• Nakon naftnih kriza 1973.g. i 1979.g., za vrijeme kojih je došlo
do rasta cijene nafte došlo je do smanjenja u intenzivnoj
potrošnji nafte.
Nuklearna goriva
• Početkom 21.v. nuklearna energija je učestvovala sa 6.3% u
ukupnim svjetskim količinama energije .
• Proizvodnja el.energije iz nuklearnih goriva je iznosila oko 16%
ukupne svjetske proizvodnje električne energije.
• U svijetu danas ima oko 439 operativnih nuklearnih reaktora ,
dodatna 30 je u fazi izgradnje , oko 90 su u fazi planiranja a u
dugoročnom prijedlogu za izgradnju je još oko 200 reaktora .
• Razvoj nuklearnih elektrana je u suštini u svijetu prestao
nakon havarije u Černobilu i zadnje u Fukušimi.
• Zbog sve veće zabrinutosti po pitanju globalnog zagrijavanja
usljed korištenja fosilnih goriva, danas se opet razmatra
intenzivnije korištenje nuklearnih elektrana kao i elektrana na
obnovljive izvore energije.
Obnovljivi izvori energije
4

Obnovljivi izvori energije
Dostupna količina obnovljive energije. Na prikazanoj slici zapremina kocki predstavlja količinu
raspoloživie geotermalne energije, hidroenergije, energije vjetra i solarne energije u TW, iako se
samo mali dio od ovoga može iskoristiti. Crvena kocka prikazuje trenutnu svjetsku potrošnju
energije.
Nafta
• Procijenjeno je da na Zemlji ima rezervi nafte u iznosu od 57 ZJ (iako
te procjene variraju od niskih 8 ZJ, čime se prikazuju trenutno
dokazane i iskoristive rezerve, do maksimalno 110 ZJ ako se uzmu u
obzir postojeće ali ne u svakom slučaju iskoristive rezerve,
uključujući optimistične procjene za potencijalne nekonvencionalne
izvore nafte;
• Trenutni konsenzus po pitanju situacije s naftom, među 18 priznatih
izvještaja o dostupnosti rezervi govore o tome da će vrhunac
prozvodnje nafte biti dostignut oko 2020.god. Sa stopom od 93-
miliona barela dnevno (mbd).
• Trenutna potrošnja nafte je sa stopom od 0.18 ZJ godišnje (31.1
milijardi barela) ili 85-90 mbd.
Energetska situacija u EU
• Sektor transporta je najveći finalni potrošač energije;
• Ukupna količina energije koja se koristi u sektoru transporta
prelazi količinu koju svi ostali industrijski sektori zajedno
potroše;
• U 2006.god. sektor transporta je bio odgovoran za približno
1/3 od ukupne potrošnje energije dok su ostale oblasti
industrije kao i domaćinstva učestvovala u potrošnji sa 28%,
odnosno 26%.
30.3.2022.
Ugalj
• Ugalj je najviše korišteno fosilno gorivo danas. Ugalj je gorivo koje je
pokrenulo industrijsku revoluciju i čija je potrošnja nastavila od tada da raste;
• Ugalj predstavlja gorivo sa najbržim porastom potrošnje i njegove značajne
rezerve ga čine popularnim izborom vrste goriva koja je u stanju da zadovolji
rastuće potrebe globalne zajednice, ne uzimajući u obzir zabrinutost po
pitanju globalnog zagrijavanja i polutanata;
• Prema izvještajima International Energy Agency dokazane rezerve uglja
iznose oko 909 billion tona, što bi moglo da zadovolji trenutnu stopu
proizvodnje u idućih 155 godina, iako bi taj vremenski period uz trenutnu
stopu porasta proizvodnje od 5% godišnje, bio sraćen za 45 godina odnosno
do 2051.god.
• U SAD-u, 49% proizvodnje električne energije potiče od sagorijevanja uglja.
ZAVISNOST OD UVOZA ENERGIJE I ENERGENATA
Energetska situacija u EU
U domaćinstvima se uočavaju dva oprečna razvoja:
• Rastući broj manjih domaćinstava i poboljšani životni uslovi
koji podrazumijevaju veći prostor za stanovanje, udobniji
sistem grijanja, više električnih kućanskih uređaja kao i
instalisanje klimatizacijskih uređaja su doveli do porasta
potrošnje energije;
• S druge strane, novi kućanski aparati u opštem slučaju troše
manje energije a novi objekti su bolje izolovani;
Posmatrano zajedno, ova dva efekta imaju tendenciju da se
međusobno ponište te se stoga potrošnja energije u
domaćinstvima u posljednjih 10-tak godina samo neznatno
povećala.
5
 30.3.2022.

Energetska situacija u EU Energetska situacija u EU

Gas se uglavnom uvozi iz sljedeće 4 zemlje:
EU najveću količinu nafte uvozi iz: • Rusija (42%),
• OPEC-a (38%); • Norveška (24%),
• Rusije (33%); • Alžir (18%) i
• Norveške (16%) i Kazahstana (5%); • Nigerija (5%).
• EU proizvodi manje od 1/5 ukupne vlastite potrošnje nafte; Izvori uglja su manje koncentrirani i najveći izvoznici za EU su:
• EU u cjelini ima nešto bolju situaciju u sektoru prirodnog gasa, • Rusija (26%),
jer domaća proizvodnja (uglavnom Nizozemska i UK) • Južnoafrička Republika (25%),
zadovoljava oko 2/5 ukupnih potreba za ovim energentom.
• Australijaa (13%),
• Kolumbija (12%), Indonezija (10%) i USA (8%).

Energetska situacija u EU Energetska situacija u EU

• Iako je zavisnost od uvoza u EU visoka i nastavlja da raste Uzročnici emisije CO2 po sektorima u toku 2006.god.:
situacija je različita od zemlje do zemlje; • Energetski sektor (37%);
• Sektor transporta(23%);
• Danska je jedina zemlja koja je energetski potpuno nezavisna • Industrija proizvodnje i građevinarstvo (15%);
dok npr. Poljska i UK imaju nisku stopu uvozne zavisnosti (blizu • Sektor stanovanja (11%).
20%);

U periodu1990-2010.god. Emisija CO2 u sektoru transporta se

• Nasuprot tome, Irska, Italija, Portugal i Španije imaju povećala za 26%. To je jedini sektor koji je pokazao rastući
energetsku zavisnost od preko 80%, dok su Malta i Kipar (zbog trend u ovom periodu.
njihovog geografskog položaja) zajedno sa Luksemburgom
potpuno zavisni od uvoza energije.

Energetska situacija u EU
Evropska energetska strategija
Najveći uzročnici emisije u toku 2006.:
• Njemačka (21% CO2);
Zašto je potreban strateški energetski pregled stanja?
• UK (13%);
• Italija (11%);
Evropa se usaglasila sa političkim stanovištem orjentiranim na
• Francuska (9%) i Španija (8%).
budućnost kako bi se postigli osnovni energetski ciljevi održivosti,
konkurentnosti i sigurnosti opskrbe uz smanjenje emisije
Gledano sa stanovišta CO2 intenziteta, što daje indikaciju o CO2 stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela obnovljivih izvora
sadržaju u rezervama goriva najviši nivoi su dostignuti u: energije u ukupnoj potrošnji energije na 20% i poboljšanja
• Malta (5 912 kgCO2/toe), Grčka (3 882 kgCO2/toe), Kipar (3 711 energetske efikasnosti za 20%, sve do 2020.godine.
kgCO2/toe), Poljska (3 386 kgCO2/toe), Irska (3 259 kgCO2/toe),
Estonija (3 088 kgCO2/toe) i Danska (3 040 kgCO2/toe).

6

Potrošnja primarne energije u BiH
• Potrošnja primarne energije u BiH (TPES) je 1990. godine
iznosila oko 7,8 Mtoe, a 2005. godine oko 5,1 Mtoe. Potrošnja
finalne energije u BiH (TFC) je bila oko 4,8 Mtoe 1990. godine,
i oko 3,3 Mtoe 2005 godine [H1].
• Električna energija u BiH se iskljucivo proizvodi iz hidro
potencijala i uglja (instalisani kapacitet 1991. g. 3991 MW i ~
30 MW male HE) i cca 300 MW u industrijskim energanama
gdje se proizvodila procesna para i električna energija za
vlastite potrebe).
• 1991. g.: Proizvodnja ~14.000 GWh, Potrošnja ~11.310 GWh
odnosno 2590 kWh/cap.
• 2006. g.: Proizvodnja ~ 13.750 GWh, Potrošnja ~11.520 GWh
odnosno 2997 kWh/cap.
• Prirodni gas se uvozi iskljucivo iz Rusije (tzv. “istocni krak”).
Potrošnja u 1991. god. je iznosila 490 mil. m3 (1990. god. –
max. potrošnja 610 mil. m3). Potrošnja u 2006. g. Iznosila je
oko 400 mil. m3.
• Ostali oblici energije, obnovljivi i drugi - osim drveta, su u
energetskom mix-u bili, i ostali, zanemarljivi po ucešcu.
• Sistemi centralnog grijanja locirani su u vecim gradovima
(25.000 stanovnika i više) i usluživali su 1991. godine 120.000
stanova, odnosno 10% stanovništva BIH (cca 450.000
stanovnika). Sada, uglavnom, rade sistemi u Sarajevu (oko
50.000 stanova, kapacitet 485 MW), Tuzli, Lukavcu, Kaknju (iz
termoelektrana), Zenici, Banja Luci, Travniku, Gračanici,
Srebreniku, i dr. mjestima.
30.3.2022.
• Vrijednost tržišta energije u 2006. godini je iznosila oko 5 mlrd
KM, a GDP oko 18 mlrd KM, pa je odnos troškova za energiju i
GDP oko 28%.
• U razvijenim zemljama taj odnos je 6÷7%, što govori o
mogucnostima povecanja GDP i efikasnog trošenja energije.
• Energetski intenzitet (toe/000$) u BiH u 2006. godini je iznosio
oko 0,6 dok je prosjek u svijetu 0,3 - a u zemljama OECD 0,18.
• Na ovaj pokazatelj posebno utiče potrošnja energije za
grijanje u zgradama, gdje je potrošnja u BiH u rasponu
120÷200 [kWh/m2] godišnje, dok je u visoko razvijenim
zemljama Evrope 30÷50 [kWh/m2] godišnje .
• Sirova nafta je prije rata (do 1992.) preradivana u vlastitoj
rafineriji u Bosanskom Brodu (projektovani kapacitet 3,0 mil.
tona/ god), sa širokim spektrom naftnih derivata, a u funkciji je
bila i rafinerija ulja i maziva u Modrici.
• Poslije rata rafinerija u Bosanskom Brodu radi sa minimalnim
kapacitetom. Distribucija je vršena preko 221 pumpne stanice.
Sve je bilo u državnom vlasništvu.
• Potrošnja je iznosila oko 1,7 miliona tona naftnih produkata.
Danas ima oko 900 pumpnih stanica, a potrošnja je oko 1,3
miliona tona naftnih produkata.
• Procjenjene su i domace rezerve od cca 50 miliona tona sirove
nafte, ali se nakon rata nisu nastavile aktivnosti na istražnim i
eksploatacionim radovima.
PITANJA?