Apparatus respiratorius

 Tkivno disanje – između tkiva I krvi

 Izvanjsko disanje – krv I zrak u plućima

Dišni putovi

Pocinju nosnom supljinom iz koje zrak kroz ždrijelo prolazi u grkljan,dušnik I dušnice s ograncima koje
zrak dovode do plućnih mjehurića

Nos
Nasus externus- piramidasta tvorba, čine ju koštana osnovica, cartilagines nasi i opnasti dio.

Ima radix,dorsum,apex,alle nasi

Cavitas nasi : Lijeva i desna odvojene septum nasi koju s traga tvori vomer,okomita ploča rešetnice .
Prednji dio tvori cartilago septi nasi. Sprijeda se otvara s nosnicama (nares). Krov najvećim djelom čini
rešetasta ploča rešetnice, dno čine nepčani nastavci maxile. S traga se otvara u ždrijelo nosnim ljevcima.
Nosne školjke omeđuju gornji,donji i srednji nosni hodnik kroz koji prolazi zrak. Nosna je šupljina
obložena sluznicom.

Nosni sinusi (sinus paranasales): Obloženi sluznicom i ispunjeni zrakom. Imamo Sinus maxillaries,
frontales, sphenoidales et ethimoidales, svi se otvaraju u gornji i srednji nosni hodnik nosne šupljine.

Larynx Nalazi se između ždrijela i dušnika. Ima 4 hrskavice : cartilago cricoidea, 2 arytenoideae, a
najveća je thyroidea koja je na prednjoj strani ispučena u adamovu jabućicu. Posebna je epiglottis koji
zatvara ulaz u grkljan. Sve su međusobno spojene zglobovima i svezama. Unutrašnjost oblaže sluznica
koja oblikuje nabore to su glasnice (plicae vocales)koju osnovicu čine ligamenta vocalia i glasnički mišić
između kojih se nalazi rima glottidis. Musculus vocalisukljucuje glasnice i napinje ih aktivno.

Dušnik trachea promjera 15mm,oblikuje ga 16-20 potkovičastih hrskavica. S prednje strane dušnik
zatvaraju djelovi hrskavičnih potkova a procjepe na stražnjoj strani paries menbranaceus. Hrskavice su
međusobno povezane lig. Anularia i uvijek drže dušnik otvorenim. Iznutra je obložena epitelom. U razini
4. prsnog kralješka se rašljaju na lijevu i desnu dušnicu

Dušnice: bronchus dexter et sinister. Lijeva je dijeli na dvije,a desna na tri režanjske dušnice(bronchi
lobares) a potom se djele na sve manje ogranke i tako nastaje arbor bronchialis. Najsitniji vodovi ductuli
alveolares završavaju plučnim mjehurićima. Oblošene su epitelom.

Pulmones: lijevo i desno. Nalikuje stošcu s tupastim vrhom te ima rebrenu i medijalnu stranu. Dubokim
udubinama podjeljena su na lobuse. Desno na tri režnja,a lijevo na dva. Lobusi su odjeljeni na 10
segmenata. Alveoli pulmores prostori s takim stjenkama jednoslojnog epitela u kojima se nalazi zrak.
Pneumociti – izlučuju sufraktant koji smanjuje površinsku napetost i priječi kolabiranje plućnih mjehurića
(r=250 – 300 µm)
Pleura Ima dva lista. Pleura viscelaris izvana oblaže pluća i pukotine između režnjeva. pleura parietalis U
području plućnih stapki prelazi na stjenku prsišta i oblaže iznutra rebra i gornju plohu ošita. Između oba
lista se nalazi cavitas pleuralis gdje se nalazi tanak sloj tekučine. Te se zmeđu listova nalazi negativan
intrapleuralni tlak (0,5 kPa manji od atmosferskog) koji prijeći da se pluća stisnu i uvjetuje širenje pluća.

Sredoprsje proctor između pluća u kojem je smjesteno srce,velike krvne žile,dušnik jednjak,živci,limfni
vodovi I čvorovi..

Respiratio izmjena plinova između zraka u plućnim mjehurićima I krvi u plućnim kapilarima. Ostvaruje ga
mišićno djelovanje (mm pectoralis major et minor, sternocleomastoideus, mm scaleni, seratus anterior I
latissimus dorsi) . Udah I izdah – prosječno 500 ml zraka (12 do 16 puta u minuti) = respiracijski zrak.
Vitalni kapacitet kod muškaraca je 4600 ml, kod žena je 20% do 30% niži. Rezidualni zrak iznosi 1200 ml
(njega ne možemo izdahnuti). Ažs – u produženoj moždini I u mostu – reagiraju na promjene tlakova
CO2 , kisika I vodikovih iona. Glomus caroticum (u bifurkaciji a carotis communis) – zapaža smanjenje
kisika u arterijskoj krvi

Inspiratio omogućuju vanjski međurebreni mišići (stezanjem podižu rebra) i ošitnog mišićja te šire prsni
koš I povećava se obujam prsišta. Povećanjem prsišta se smanjuje tlak u prsištu te zrak ulazi kroz dišne
puteve sve do izjednaćenja vanjskog I unutarnjeg zraka.

Expiratio zbiva se pasivno, udusajni mišići popuste te se nastoje vratiti u prvobitan položaj pa se
smanjuje obujam prsnog koša I povećava se tlak u plućima pa se zrak istiskuje.