Professional Documents
Culture Documents
Chapter 110 - Antimicrobial Prophylaxis For Surgery
Chapter 110 - Antimicrobial Prophylaxis For Surgery
Provided by:
Kritička njega
Poglavlje 110: Antimikrobna profilaksa za kirurgiju
Jun Makino; Ivan M. Oropello
UVOD
Infekcija kirurškog mjesta (SSI) je infekcija povezana s operativnim zahvatom koji se javlja na kirurškom rezu ili blizu njega u roku od 30 dana od
zahvata, ili u roku od 90 dana ako se protetski materijal ugrađuje pri operaciji.1 SSIji se razvrstavaju u incizijske (površne/duboke) ili
organske/svemirske infekcije (tablica 110.1.A).1 Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), istraživanje o prevalenciji u 183 bolnice za
akutnu njegu u Sjedinjenim Državama, SSIjevi i upala pluća bili su najčešće infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi.2 Također, podaci Nacionalne
mreže za zdravstvenu sigurnost (NHSN) za razdoblje od 2006. do 2008. izvijestili su da je ukupna stopa SSIja iznosila 1,9% (16,147 SSIja nakon 849,659
operativnih postupaka).3 Cilj antimikrobne profilakse je spriječiti SSI smanjenjem tereta mikroorganizama na mjestu kirurškog zahvata tijekom
operativnog postupka,4 i na kraju spriječiti povezani pobol i smrtnost. Pregledane su indikacije za antimikrobnu profilaksu, selekciju antibiotika,
vrijeme i doziranje.
Table 110–1A
Classification of surgical site infection (SSI).1
Type Description
Deep Deep tissue of the incision (eg, fascial and muscle layers)
Organ/space SSI Infection involving any part of the body excluding incisional SSIs
Data from Centers for Disease Control. Surgical Site Infection (SSI) Event.
Kirurške infekcije rana povijesno su razvrstane u 4 skupine na temelju stupnja očekivane mikrobne kontaminacije tijekom operacije (tablica
110.1.B).5 Antimikrobno liječenje (vs profilaksa) potrebno je za prljave postupke ili utvrđene infekcije. Antimikrobna profilaksa opravdana je za
kontaminirane ili najčišće onečišćene postupke i u određenim čistim postupcima (npr. Protetski implantati).6 Također, antimikrobna profilaksa može
biti opravdana za bilo koji postupak ako pacijent ima osnovno zdravstveno stanje povezano s visokim rizikom od SSIja (tablica 110.–2.).6
Table 110–1B
Wound classification.5
SSI
Class Definition Rate Microbiology
(%)
Table 110–1B
Wound classification.5
SSI
Class Definition Rate Microbiology
(%)
aRespiratory, alimentary, genital (including reproductive organs), or urinary tracts.
Data from Culver DH, Horan TC, Gaynes RP, et al: Surgical wound infection rates by wound class, operative procedure, and patient risk index. National Nosocomial
Infections Surveillance System, Am J Med 1991 Sep 16;91(3B):152S157S.
Table 110–2
Patientrelated factors associated with an increased risk for SSI.6
Age (elderly)
Malnutrition
Obesity
Diabetes mellitus
Tobacco use
Recent surgical procedure
Length of preoperative hospitalization
Colonization with microorganisms
Receiving immunosuppressants
Data from Bratzler DW1, Dellinger EP, Olsen KM, et al: Clinical practice guidelines for antimicrobial prophylaxis in surgery, Am J Health Syst Pharm 2013 Feb
1;70(3):195283
ANTIMIKROBNA SELEKCIJA, VRIJEME, DOZIRANJE I TRAJANJE
Kada se pokrene antimikrobna profilaksa, potrebno je primijeniti odgovarajuće antimikrobne lijekove s odgovarajućim vremenom, dozom i trajanjem
Downloaded 202311 5:52 A Your IP is 31.223.128.254
kako bi se smanjili štetni učinci, pojava rezistencije i troškovi.1
Chapter 110: Antimicrobial Prophylaxis for Surgery, Jun Makino; Ivan M. Oropello Page 2 / 9
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved. Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
Antimikrobna sredstva odabiru se prema komparativnoj učinkovitosti postupka (npr. Staphylococcus aureus i koagulazanegativni stafilokoki u čistim
postupcima; gramnegativni štapovi i enterokoki u abdominalnim postupcima i transplantaciji srca, bubrega i jetre), sigurnosnom profilu, cijeni i
1;70(3):195283 Access Provided by:
ANTIMIKROBNA SELEKCIJA, VRIJEME, DOZIRANJE I TRAJANJE
Kada se pokrene antimikrobna profilaksa, potrebno je primijeniti odgovarajuće antimikrobne lijekove s odgovarajućim vremenom, dozom i trajanjem
kako bi se smanjili štetni učinci, pojava rezistencije i troškovi.1
Antimikrobna sredstva odabiru se prema komparativnoj učinkovitosti postupka (npr. Staphylococcus aureus i koagulazanegativni stafilokoki u čistim
postupcima; gramnegativni štapovi i enterokoki u abdominalnim postupcima i transplantaciji srca, bubrega i jetre), sigurnosnom profilu, cijeni i
alergijskoj povijesti pacijenta.6 Malo je dokaza da će antimikrobna sredstva širokog spektra smanjiti stopu SSIja u usporedbi s onima u uskog spektra.
Stoga se cefazolin općenito bira zbog poželjnog trajanja djelovanja, spektra aktivnosti protiv organizama s kojima se obično susreće u kirurgiji,
razumne sigurnosti i niske cijene.1 Kada pacijenti poznaju kolonizaciju Staphylococcus aures otporne na meticilin (MRSA) ili visoki rizik za MRSA
kolonizaciju bez podataka o nadzoru, treba uzeti u obzir vankomicin.7 Međutim, budući da je vankomicin manje učinkovit za MSSA, cefazolin se
ponekad kombinira s vankomicinom kako bi obuhvatio MRSA i Staphylococcus aureus osjetljiv na meticilin (MSSA).
Također, ako je pacijent dokumentiran ili za kojeg se pretpostavlja da ima alergiju na penicilin posredovan indikom posredovanu IgE, treba izbjegavati
cefalosporine i karbapeneme, a umjesto toga treba koristiti vankomicin, klindamicin, gentamicin, tobramicin, ciprofloksacin, levofloksacin ili
aztreonam.6,8 Preporučena antimikrobna sredstva i alternative za svaki kirurški zahvat navedeni su u tablici 110.–3.6
Table 110–3
Recommended antimicrobial agents and alternatives for each surgical procedure.6
Alternative Agents in Patients With β
Type of Procedure Recommended Agents
Lactam Allergy
Adapted with permission from Bratzler DW1, Dellinger EP, Olsen KM, et al: Clinical practice guidelines for antimicrobial prophylaxis in surgery, Am J Health Syst
Pharm 2013 Feb 1;70(3):195283.
Kako bi se postigla uspješna antimikrobna profilaksa, ključno je osigurati koncentracije seruma i tkiva koje premašuju minimalnu inhibitornu
koncentraciju u vrijeme reza i za vrijeme trajanja postupka.9,10
U prethodnim istraživanjima, pacijenti koji su primali profilaktičke antimikrobne lijekove 60 do 120 minuta prije početnog reza imali su niže stope SSI
ja od pacijenata koji su primali profilaksu izvan ovog prozora (tablica 110–4).11,12 Stoga se preporučuje primjena prve doze antimikrobnih sredstava
u roku od 60 minuta prije kirurškog reza.9,13,14 Vankomicin i fluorokinoloni trebali bi početi u roku od 120 minuta prije kirurškog reza jer ti lijekovi
trebaju više vremena za infuziju. Ako trajanje postupka prelazi 2 poluživota lijeka ili tijekom postupka dođe do prekomjernog gubitka krvi (> 1500 mL),
potrebno je intraoperativno ponavljanje i interval doziranja mjerit će se od trenutka početnog doziranja.6 Preporučene doze i intervali ponovne
uporabe za najčešće korištene antimikrobna sredstva prikazani su u tablici 110.–5.6
Table 110–4
Timing of prophylactic antibiotic administration and subsequent rates of surgical site infections (SSIs).1 1,1 2
Downloaded 202311 5:52 A Your IP is 31.223.128.254
Perioperative (within 3 h after incision) 1.4 2.1 (0.67.4)
Chapter 110: Antimicrobial Prophylaxis for Surgery, Jun Makino; Ivan M. Oropello Page 5 / 9
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved. Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
Postoperative (> 3 h after incision) 3.3 5.8 (2.413.8)
u roku od 60 minuta prije kirurškog reza.9,13,14 Vankomicin i fluorokinoloni trebali bi početi u roku od 120 minuta prije kirurškog reza jer ti lijekovi
Access Provided by:
trebaju više vremena za infuziju. Ako trajanje postupka prelazi 2 poluživota lijeka ili tijekom postupka dođe do prekomjernog gubitka krvi (> 1500 mL),
potrebno je intraoperativno ponavljanje i interval doziranja mjerit će se od trenutka početnog doziranja.6 Preporučene doze i intervali ponovne
uporabe za najčešće korištene antimikrobna sredstva prikazani su u tablici 110.–5.6
Table 110–4
Timing of prophylactic antibiotic administration and subsequent rates of surgical site infections (SSIs).1 1,1 2
Data from Classen DC, Evans RS, Pestotnik SL, Horn SD, Menlove RL, Burke JP. The timing of prophylactic administration of antibiotics and the risk of surgicalwound
infection. N Eng J Med 1992;326:281286; van Kasteren ME, Manniën J, Ott A, et al. Antibiotic prophylaxis and the risk of surgical site infections following total hip
arthroplasty: timely administration is the most important factor. Clin Infect Dis 2007; 44:921.
Table 110–5
Recommended doses and redosing intervals for commonly used antimicrobials for surgical prophylaxis.6
Recommended Doses Recommended
HalfLife in Adults with
Antimicrobial Redosing Interval
Normal Renal Function (h)
Adult Pediatrics (h)
Downloaded 202311 5:52 A Your IP is 31.223.128.254
Fluconazole 400 mg 6 mg/kg 30 NA
Chapter 110: Antimicrobial Prophylaxis for Surgery, Jun Makino; Ivan M. Oropello Page 6 / 9
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved. Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
Gentamycin 5 mg/kg (dosing weight, 2.5 mg/kg 23 NA
single dose)
infection. N Eng J Med 1992;326:281286; van Kasteren ME, Manniën J, Ott A, et al. Antibiotic prophylaxis and the risk of surgical site infections following total hip
Access Provided by:
arthroplasty: timely administration is the most important factor. Clin Infect Dis 2007; 44:921.
Table 110–5
Recommended doses and redosing intervals for commonly used antimicrobials for surgical prophylaxis.6
Recommended Doses Recommended
HalfLife in Adults with
Antimicrobial Redosing Interval
Normal Renal Function (h)
Adult Pediatrics (h)
Reproduced with permission from Bratzler DW1, Dellinger EP, Olsen KM, et al: Clinical practice guidelines for antimicrobial prophylaxis in surgery, Am J Health Syst
Pharm 2013 Feb 1;70(3):195283.
Downloaded 202311 5:52 A Your IP is 31.223.128.254
Ponovite antimikrobno doziranje nakon zatvaranja rane nije potrebno i može povećati antimikrobnu rezistenciju.8,15,16 Također, nema razlike u stopi
Chapter 110: Antimicrobial Prophylaxis for Surgery, Jun Makino; Ivan M. Oropello Page 7 / 9
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved. Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
SSIja s jednom dozom u usporedbi s režimima višestrukih doza danih manje od ili više od 24 sata (kombinirani omjer koeficijenata 1,04, interval
pouzdanosti od 95% [CI] 0,861,25).15 Stoga se antimikrobna profilaksa može zaustaviti u roku od 24 sata nakon operacije. Nema podataka koji
6
Vancomycin 15 mg/kg 15 mg/kg 48 NA Access Provided by:
Reproduced with permission from Bratzler DW1, Dellinger EP, Olsen KM, et al: Clinical practice guidelines for antimicrobial prophylaxis in surgery, Am J Health Syst
Pharm 2013 Feb 1;70(3):195283.
Ponovite antimikrobno doziranje nakon zatvaranja rane nije potrebno i može povećati antimikrobnu rezistenciju.8,15,16 Također, nema razlike u stopi
SSIja s jednom dozom u usporedbi s režimima višestrukih doza danih manje od ili više od 24 sata (kombinirani omjer koeficijenata 1,04, interval
pouzdanosti od 95% [CI] 0,861,25).15 Stoga se antimikrobna profilaksa može zaustaviti u roku od 24 sata nakon operacije. Nema podataka koji
podupiru nastavak antimikrobne profilakse dok se ne uklone svi odvodi i intravaskularni kateteri.6
REFERENCE
1. Ispravci, pojašnjenja i dopune protokola CDC/NHSN u travnju 2013. http://www.cdc.gov/nhsn/PDFs/pscManual/9pscSSIcurrent.pdf. Pristupljeno 6.
ožujka 2015.
2. Magill SS, Edwards JR, Bamberg W, et al. Multidržavno istraživanje prevalencije infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom. N Engl J med .
2014;370:1198–1208. [PubMed: 24670166]
3. Yi M, Edwards JR, Horan TC, et al. Poboljšanje mjera prilagođenih riziku informacija o kirurškim lokacijama za Nacionalnu mrežu za zdravstvenu
sigurnost. Zarazi kontrolu Hosp Epidemiol . 2011;2(10):970–986.
4. Bratzler DW, Hunt DR. Projekti prevencije kirurške infekcije i poboljšanja kirurške njege: nacionalne inicijative za poboljšanje ishoda za pacijente koji
imaju operaciju. Clin inficirati Dis . 2006;43:322. [PubMed: 16804848]
5. Culver DH, Horan TC, Gaynes RP et al. Stopa infekcije kirurške rane klasom rana, operativnim postupkom i indeksom rizika pacijenta. Nacionalni
sustav nadzora nozokomijalnih infekcija. Am J Med . 1991;91:152S. [PubMed: 1656747]
6. Bratzler DW, Dellinger EP, Olsen KM, Perl TM, Weinstein RA. Smjernice kliničke prakse za antimikrobnu profilaksu u kirurgiji. Am J HealthSyst
Pharm . 2013;70:195–283. [PubMed: 23327981]
7. Weigelt JA, Lipsky BA, Tabak YP et al. Infekcije kirurškog mjesta: uzročni patogeni i povezani ishodi. Am J kontrola infekcije . 2010;38:112. [PubMed:
19889474]
8. Antimikrobna profilaksa za operaciju. Tretirajte Guidel Med Lett . 2012;10:73–78. [PubMed: 22996382]
9. Bratzler DW, Houck PM, za radnu grupu pisaca kirurških smjernica za prevenciju infekcija. Antimikrobna profilaksa za kirurgiju: savjetodavna izjava
iz nacionalnog projekta prevencije kirurške infekcije. Clin inficirati Dis . 2004;38:1706–1715. [PubMed: 15227616]
10. Galandiuk S, Polk HC, Jr, Jagelman DG et al. Ponovno naglašavanje prioriteta u kirurškoj antibiotskoj profilaksi. Surg Gynecol Obstet .
1989;169:218–222.
11. Classen DC, Evans RS, Pestotnik SL, Horn SD, Menlove RL, Burke JP. Vrijeme profilaktičke primjene antibiotika i rizik od infekcije kirurške rane. N
Eng J Med . 1992;326:281–286.
12. van Kasteren ME, Manniën J, Ott A et al. Antibiotska profilaksa i rizik od infekcija kirurškog mjesta nakon ukupne artroplastike kuka: pravovremena
primjena je najvažniji čimbenik. Clin inficirati Dis . 2007;44:921. [PubMed: 17342642]
13. Steinberg JP, Braun BI, Hellinger WC, et al. Vrijeme antimikrobne profilakse i rizik od infekcije kirurškog mjesta: rezultati ispitivanja za smanjenje
pogrešaka antimikrobne profilakse. Ann Surg . 2009;250:10–16. [PubMed: 19561486]
14. Weber WP, Marti WR, Zwahlen M, et al. Vrijeme kirurške antimikrobne profilakse. Ann Surg . 2008;247:918–926. [PubMed: 18520217]
15. Mcdonald M, Grabsch E, Marshall C, Forbes A. Jedna protiv višestruke doze antimikrobne profilakse za veliku operaciju: sustavni pregled. Aust N Z J
Surg . 1998;68:388. [PubMed: 9623456]
Downloaded 202311 5:52 A Your IP is 31.223.128.254
16. Harbarth S, Samore MH, Lichtenberg D, Karmeli Y. Produljena antibiotska profilaksa nakon kardiovaskularne operacije i njezin učinak na infekcije
Chapter 110: Antimicrobial Prophylaxis for Surgery, Jun Makino; Ivan M. Oropello
kirurškog mjesta i antimikrobnu rezistenciju. Cirkulacija . 2000;101:2916. [PubMed: 10869263]
Page 8 / 9
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved. Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
14. Weber WP, Marti WR, Zwahlen M, et al. Vrijeme kirurške antimikrobne profilakse. Ann Surg . 2008;247:918–926. [PubMed: 18520217] Access Provided by:
15. Mcdonald M, Grabsch E, Marshall C, Forbes A. Jedna protiv višestruke doze antimikrobne profilakse za veliku operaciju: sustavni pregled. Aust N Z J
Surg . 1998;68:388. [PubMed: 9623456]
16. Harbarth S, Samore MH, Lichtenberg D, Karmeli Y. Produljena antibiotska profilaksa nakon kardiovaskularne operacije i njezin učinak na infekcije
kirurškog mjesta i antimikrobnu rezistenciju. Cirkulacija . 2000;101:2916. [PubMed: 10869263]
Downloaded 202311 5:52 A Your IP is 31.223.128.254
Chapter 110: Antimicrobial Prophylaxis for Surgery, Jun Makino; Ivan M. Oropello Page 9 / 9
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved. Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility