UTJECAJ SUNČEVE

SVJETLOSTI NA KOŽU
 Sunce, smješteno 149 milijuna kilometara od Zemlje,
svojom energijom omogućuje opstanak života na Zemlji

 Svjetlosna energija akumulirana je u česticama koje se

zovu fotoni

 Sunčevo zračenje spada u elektromagnetski spektar

neionizirajućeg zračenja.

 7% UV spektar ( UVA, UVB i UVC )

45% infracrveno svijetlo
48% vidljivo svijetlo
UV zračenje dijelimo u tri područja:

 UVC ( 200-280 nm ) ne dopire do zemljine površine nego

se apsorbiraju u ozonskom omotaču

 UVB ( 280-320 nm ) dopiru do zemljine površine

- na koži uzrokuju eritem
- sudjeluju u stvaranju biološki aktivnog oblika vitamina
D
- veće doze uzrokuju akutna i kronična oštećenja
epidermisa i vezivnog tkiva

 UVA ( 320-400 nm) do zemljine površine dolazi u malim

količinama
- u većim dozama uzrokuje eritem i neposrednu
pigmentaciju kože
- koristi se kao fotokemoterapija PUVA
Klinički najvažnija oštećenja nastala
djelovanjem UV- zračenja

 Eritem
 Pigmentacija

 Ephelides

 Cutis nautae et agricolae

 Atrophia cutis senilis

 Melanom
 Eritem

 UVB zračenje se uglavnom apsorbira u epidermisu

 50 % UVA zračenja prolazi do gornjeg dermisa

 Eritem nastaje zbog vazodilatacije arterijskog pleksusa u

dermisu
 Pojavljuje se nekoliko sati nakon izloženosti UVB zračenju
 Vrhunac doseže nakon 12 - 24 sata
 Na mjestima koja su bila izložena Sunčevom zračenju
koža je crvena , edematozna i vruća
 Kod dužeg izlaganja mogu se pojaviti i mjehuri
1.stupanj
2.stupanj
 Subjektivno, prisutni su bolovi i pečenje

 Od općih simptoma mogu se pojaviti tresavica , povišena

temperatura, nemir, povraćanje
 Histološki, vidljive su “sunburn” stanice

 Katkad se vidi vakuolizacija bazalnih stanica

 U papilarnom sloju dermisa nastaje upalni infiltrat s

pretežno neutrofilima
 Pigmentacija

 Nastaje zbog stimulacije melanocita

 Dva tipa pigmentacije :

• Direktna: razvija se kratko nakon izlaganja UVA

zračenju, pepeljasto sive ili smeđe boje

• Indirektna : kasna, pojavljuje se 24-48 h nakon UVB

zračenja, bakrenaste boje
 Melanociti su smješteni u bazalnom sloju epidermisa

 Pod utjecajem UV zračenja povećava se broj

melanosoma u melanocitu

 Fagocitozom dendritskih nastavaka melanocita pigment

iz melanosoma dospjeva u keratinocite
 Prema odgovoru kože nakon 30 minuta izloženosti Sunčevu
svjetlu tijekom ljeta, razlikujemo šest tipova kože

• tip I – uvijek se pojave opekline, nikada pigmentacija

• tip II – obično se pojave opekline, a katkad pigmentacija

• tip III – opekline samo ponekad,a pigmentacija uvijek

• tip IV – opekline su rijetke, a pigmentacije osobito jake

• tip V – izrazito tamnoputi (Meksikanci, Indijanci )

• tip VI - crnci
 Ephelides ( Sunčane pjege )

 Nasljeđuje se autosomno dominantno

 Kozmetička anomalija kože, kod koje dolazi do brojnih
sitnih pigmentacija

 Češće se pojavljuje kod osoba crvene ili

crvenkastoplave kose
 Pod utjecajem UV-svjetla povećaju se bojačano i jače
potamne
 Cutis nautae et agricolae

 Kronična izloženost Sunčevu svjetlu dovodi do

degenerativnih promjena

 Koža je tanja
 Crvenkastosmeđe boje

 Histološki, zadebljan rožnati sloj, atrofičan epidermis, a u

papilarnom sloju dermisa dolazi do elastoze
 Atrophia cutis senilis

 Promjene koje nastaju zbog izloženosti UV-zračenju i

starenja kože

 Najčešće se pojavljuju poslije 40.-e godine

 Češće kod osoba svjetlijih tipova kože
 Karakteristične promjene su:

• stanjenje i fragilnost kože

• pojava bora
• smanjenje aktivnosti žljezda lojnica i znojnica
• seboroičke bradavice
• hemangiomi
• oštro ograničene hiperpigmentirane makule
• depigmentacije
 Melanom

 Sunčevo svjetlo najvažniji je čimbenik rizika u

nastanku malignog melanoma

 Drugi važan čimbenik je postojanje melanocitnih lezija

 Treći čimbenik je individualna sklonost nastanku toga

tumora
 Pozitivni učinak UV-zračenja na
ljudski organizam

 Srce

Ograničeno izlaganje suncu može biti dobro za zdravlje jer povećava

efikasnost srca.
Kako se tijelo pokušava ohladiti protok krvi se pojačava.
Međutim, gubitak tekućine koju mogu izazvati visoke temperature
otežavaju rad srca
Kontinuirane visoke temperature povećavaju rizik srčanog infarkta .
 Probava

Za hladnog vremena većina kalorija koje unesemo troši se na

zagrijavanje tijela.
Kada je temperatura zraka visoka tijelo se ne treba samo zagrijavati, te
traži manje hrane, odnosno rjeđe osjećamo glad.
Posebno je potrebno unositi dovoljne količine vode nevažno osjećamo
li žeđ, zbog toga što kada osjeti žeđ tijelo je već u početnoj fazi
dehidracije.
Unosom dovoljne količine vode smanjit ćete mogućnost povisivanja
temperature.
 sunčeve su zrake važne u sintezi vitamina D

 djeluju antidepresivno

 pojačavaju libido

 pomažu u liječenju psorijaze

 atopijskog dermatitisa