Sveučilište u Zagrebu

Arhitektonski fakultet
Studij dizajna

Reagiranje na dizajn u neposrednoj okolini

Zadatak 4

Silvija Topić
00540473284

Kolegij: Uvod u dizajn 1

Mentor: prof. dr. sc. Feđa Vukić

Zagreb, 2018.
Jedan od najkorištenijih proizvoda čovječanstva koji je postao nezamjenjiv dio naše svakodnevice,
mobilni telefon. Iako se nekima čini da su mobiteli s nama oduvijek, njihova popularnost i današnja
prisutnost javlja se i razvija zadnjih 20-ak godina. Prvi mobitel bio je ništa drugo nego li bežični radio
koji je služio za hitnu komunikaciju. Prvi mobitel koji započinje evoluciju do današnjih modela je
izumljen 1973. godine. Martin Cooper (elektrotehničar kompanije Motorola) inspiriran Star Trekom
stvorio je mobitel. Tada je bilo izvanredno i nezamislivo da se može razgovarati na telefon koji
držimo na uhu i hodati uokolo. Sve do pojave Smartphonea mobiteli su bili namijenjeni isključivo za
jednostavne operacije, njihov dizajn bio je jednostavan i primitivan. Smartphone se javlja 2000-tih
godina prošlog stoljeća, IBM Simon bio je opremljen tada čudesnim dodirnim zaslonom. Sve od tada
razvoj mobitela, njihova dizajna softwarea i hardwarea postao je jedan od dominirajućih u povijesti.
Mislim da ništa nije toliko brzo napredovalo, doživjelo toliko promjena i izdominiralo našim životima
kao utjecaj mobitela. Od dizajna operativnih sustava koji su mozak do fizičkog izgleda hardwarea koji
je kostur. Dizajn mobitela i mobilnih aplikacija uključuje brojne elemente, od uloge i namjene, do
izgleda, pristupačnosti, mogućnosti. Današnje vrijeme zahtijeva sve veći angažman i napredak. Svrha
mobitela mora zahtijevati neke od naših potreba, ne više kolektivno već sve više mora individualno
zadovoljavati zahtjeve. Ljudi koriste mobitel da bi izvršili neku radnu, zadovoljili neku potrebu. Cilj
dizajna je minimalizirati taj postupak i učiniti ga jednostavnim, zabavnim i produktivnim. Dizajneri
komuniciraju s ljudima, istražuju njihove potrebe i zahtjeve. Aplikacije i sam izgled mobitela moraju
biti maksimalno susretljivi i funkcionalni. Važnost imaju i boje, tipografija, vizualna komunikacija
koji stvaraju određeni identitet. Odabir mogućnosti mora biti dovoljan, ali opet ne prevelik. Dizajn
nam mora omogućiti brzo i konstruktivno snalaženje, uspješno obavljanje cilja, mora neutralno ili
pozitivno utjecati na nas. Dizajn mobitela je kompleksna radnja, važna je i poruka koja se šalje, utjecaj
na korisnike, naš doživljaj i iskustvo. Boje osim estetske uloge služe dizajnerima i za privlačenje
pažnje, utiskivanje određenog dojma i simboliku. U dizajnu mobitela veliku ulogu imaju i video,
ilustracije, simboli i emocije. Osim razvijanja tehničkih mogućnosti pažnja se posvećuje i psihologiji.
Dizajn u industriji mobilnih telefona i sličnog kombinira sve više i više različitih smjerova i
informacija. Ljudi i zadaci postaju sve zahtjevniji i traže konstantnu inovaciju i promjene. Smatram da
mobiteli i tehnologija preuzimaju moć nad nama i življenjem. Osim pozitivnih oni nose i brojne
negativne posljedice, stavljaju nas pod svoj utjecaj i drže određenu moć nad nama, stvaraju ovisnost.
Iako unose određenu kontrolu i dehumanizaciju mislim da se može postići ravnoteža. Način života i
naša okolina zahtjeva pomagala poput mobitela za uspješnije i brže obavljanje svakodnevnih zadataka,
dizajn u tom području je zanimljiv i nudi brojne opcije i ideje, ali ne smijemo dopustiti da nas naše
ideje i želja za napretkom pojedu i unište.