Ispitni esej

Polaznica: Jelena Dimnjaković, 3. godina doktorskog studija Biomedicina I zdravstvo, specijalizantica

javnozdravstvene medicine pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo

Predmet: Upravljanje zdravstvenim i javnozdravstvenim rizicima u kriznim situacijama

Voditeljica predmeta: prof.dr.sc. Iskra Alexandra Nola

Predmet odslušan: veljača/ožujak 2023.

Esej napisan: Svibanj 2023.

1
 Nestašica adaptiranog mlijeka u Sjedinjenim Američkim Državama 2022. godine – je li sličan
scenarij moguć u Hrvatskoj i što ako se on dogodi?

Sadržaj
Definicije................................................................................................................................................2
Uvod.......................................................................................................................................................2
Sjedinjene Američke Države 2022. godine............................................................................................2
Što se dogodilo?.................................................................................................................................2
Uzroci nestašice adaptiranog mlijeka................................................................................................3
Načini na koje su se SAD nosile s krizom...........................................................................................4
Kako su se obitelji snalazile...............................................................................................................4
Situacija u RH.........................................................................................................................................4
Dojenje...............................................................................................................................................4
Adaptirano mlijeko............................................................................................................................5
Gdje se proizvodi...........................................................................................................................5
Zakon o strateškim robnim zalihama............................................................................................6
Sporazumi solidarnosti..................................................................................................................7
Procjena rizika od nestašice adaptiranog mlijeka u RH i upravljanje rizikom......................................7
Upravljanje rizikom od nestašice adaptiranog mlijeka u RH............................................................7
Što ako do nestašice ipak dođe?.......................................................................................................8
Zaključak................................................................................................................................................9
Reference.............................................................................................................................................10

Definicije

Početna hrana je „prerađena hrana za posebne prehrambene potrebe dojenčadi u prvim mjesecima
života koja zadovoljava prehrambene potrebe dojenčadi do uvođenja odgovarajućeg dodatnog
hranjenja“1.

U razgovornom jeziku ova hrana se naziva adaptirano mlijeko ili zamjensko mlijeko. U ovom eseju
koristit će se naziv adaptirano mlijeko.

Dojenčad su djeca do 12 mjeseci starosti1.

2
Uvod
Tema ovog eseja je potencijalna kriza uzrokovana nestašicom adaptiranog mlijeka u RH. Pokušala
sam procijeniti koliki je rizik od nestašice, kako upravljati rizikom i prevenirati krizu te što učiniti ako
se kriza ipak dogodi. Inspiracija za temu bili su događaji u SAD-u 2022. godine.

U prvom dijelu eseja opisujem što se dogodilo u SAD-u i kako su se oni nosili sa krizom. U drugom
dijelu eseja opisujem situaciju u RH odnosno procjenjujem koliki je rizik od nestašice i što ako do nje
dođe.

Sjedinjene Američke Države 2022. godine

Što se dogodilo?
Od veljače 2022. godine do travnja 2023. godine SAD je zahvatila kriza nestašice adaptiranog mlijeka.
Ova kriza je rezultat zatvaranja proizvodnog pogona firme Abbott u Michiganu te kompromitiranog
opskrbnog lanca i manjka radne snage zbog pandemije COVID-19. Tvornica u Michiganu se zatvorila
zbog kontaminacija i smrti 2 dojenčeta hranjena Abbott formulom. Abbott ima 40% udjela tržišta
adaptiranog mlijeka u SAD-u i to je mlijeko baš iz ove kontaminirane tvornice2,3. U najgorem
razdoblju, svibnju 2022. godine, falilo je 70% zaliha adaptiranog mlijeka2.

Uzroci nestašice adaptiranog mlijeka

Ova kriza nije slučajna i zapravo kad pogledamo odnos SAD-a prema majkama i djeci, dojenju i
hranjenju adaptiranim mlijekom, nije ni čudo da se dogodila. Američka dojenčad izrazito su
vulnerabilna na rizik od nestašice adaptiranog mlijeka.

Kao prvo, jako velik broj američke dojenčadi ovisi o adaptiranom mlijeku. Stopa isključivog dojenja
prije 6 mjeseci djetetova života u SAD-u iznosi niskih 25%4. U siromašnijim državama američkog juga,
stope dojenja u rodilištima su čak ispod 10%4. SAD je država u kojoj je iznimno teško odlučiti dojiti, a
još teže je dojenje provesti u djelo. SAD je jedina razvijena država svijeta u kojoj ne postoji zakonski
osiguran rodiljni dopust. Također, SAD je jedna od samo 8 razvijenih zemalja svijeta koje ne podupiru
Međunarodni pravilnik o načinu reklamiranja i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko (popularno
zvani „Kod“) te se adaptirano mlijeko može slobodno reklamirati obiteljima i predstavljati kao bolje
od dojenja5.

Nadalje, osim što majkama i djeci ne omogućuje uvjete za dojenje, SAD roditeljima ne daje na
slobodan izbor odabir branda adaptiranog mlijeka. Tržište adaptiranog mlijeka u SAD-u nije niti malo
regulirano principom slobodnog tržišta već je apsolutno u rukama politike i lobista. Gotovo 100%
tržišta adaptiranog mlijeka u SAD-u drže 3 firme – Abbott, Reckitt Beckinser i Nestle, s tim da
Abbottova tvornica u Michiganu proizvodi 40% mlijeka od tih 100%. Pojedine savezne države 100%-
tno ovise o Abbottu2..

3
Velik udio obitelji u SAD-u treba pomoć pri kupnji adaptiranog mlijeka. Tu im pomaže tzv. the Special
Supplemental Nutrition Program for Women, Infants, and Children (popularno zvani WIC). WIC kao
organizacija postoji u svakoj saveznoj državi, kupi adaptirano mlijeko direktno od proizvođača i onda
ga ili besplatno daje obitelji ili ga prodaje po niskoj cijeni, ovisno o primanjima obitelji. Oko 50%
obitelji s novorođenčetom u SAD-u dobiva hranu na ovaj način4. Svaka pojedina američka savezna
država određuje s kojim proizvođačem WIC smije sklopiti ugovor. U jako puno saveznih država taj
proizvođač je isključivo Abbott i WIC ne smije kupiti mlijeko drugog branda. Također, FDA brani uvoz
adaptiranog mlijeka iz Europe, iako Europa ima puno strože standarde što se tiče kvalitete
adaptiranog mlijeka, izgovor je da označavanje pakiranja europskih mlijeka ne odgovara američkim
propisima. Nadalje, do predsjednika Trumpa, adaptirano mlijeko se moglo uvoziti iz Kanade no Trump
je potpisao sporazum NAFTA, SAD-Meksiko-Kanada koji ograničava izvoz adaptiranog mlijeka iz
Kanade. Naime, Kanda snabdijeva Kinu adaptiranim mlijekom još od 2007. godine nakon skandala sa
lošom kvalitetom mlijeka u Kini. SAD želi dio kineskog tržišta pa je ovim ugovorom onemogućen izvoz
mlijeka iz Kanade u Kinu, a onda i u SAD6.

Načini na koje su se SAD nosile s krizom

Kako bi se kriza ublažila, SAD je omogućio WIC-ovima koji imaju ugovor s Abbottom, kupovinu drugih
brandova. Također, uvedeni su limiti na cijene adaptiranog mlijeka, ograničena je količina koju
pojedina osoba može kupiti. Aktiviran je „Defense Production Act“ kojim je naložena veća
proizvodnja adaptiranog mlijeka pa su firme Reckitt i Nestle i povećale proizvodnju, a Nestle je i
dopremao ad mlijeko iz svojih postrojenja u Švicarskoj. Abbott je dopremio mlijeko iz svoje tvornice u
Španjolskoj. Predsjednik Biden je dozvolio uporabu državnih aviona kako bi se dopremilo što više ad
mlijeka. Dozvoljen je uvoz iz Meksika, Nizozemske, Irske i Čilea. Najavljene su promjene u zakonima
koje bi omogućile stranim proizvođačima pristup američkom tržištu6.

Što se tiče konkretnih preporuka obiteljima kako se nositi s nestašicom, Američko društvo pedijatara,
koje je inače uvelike financirano proizvođačima adaptiranog mlijeka, preporučilo je obiteljima
promjenu branda ukoliko njihovog branda mlijeka nema, tražiti adaptirano mlijeko u manjim
trgovinama ako ga nema u lancima, kupiti ga online iz pouzdanih internetskih trgovina, tražiti savjet
na društvenim mrežama gdje bi se mlijeko moglo kupiti, savjetovati se s pedijatrom o promjeni
branda ukoliko dijete koristi specijalne formule za određene zdravstvene probleme 7.

Akademija medicine dojenja davala je savjete više usmjerene na pokušaj relaktacije (procesa
ponovne uspostave dojenja nakon što je dojenje prekinuto, proces je moguć i primjenjuju ga mnoge
žene generalno no ukoliko je prošlo više mjeseci od poroda, traje tjednima), na uzimanje humanog
mlijeka iz banki humanog mlijeka, na doniranje majčinog mlijeka iz neformalnih mreža8.

4
Kako su se obitelji snalazile
Prema anketi 1000 kućanstava s dojenčadi provedenoj 2022. godine, Amerikanci pogođeni krizom su
kupovali mlijeko u raznim trgovinama (a ne samo u „svojoj“ trgovini), kupovali mlijeko online, netko
drugi im je kupio pa poslao poštom, dobili uzorke od pedijatra, promijenili brand, počeli dojiti,
relaktirali ili dojili duže nego su mislili, dali drugo mlijeko osim adaptiranog i majčinog (npr kravlje),
izrađivali mlijeko kod kuće9.

Odaslana su upozorenja protiv razrjeđivanja adaptiranog mlijeka koje bi bilo jako opasno po
dojenčetov život10

Situacija u RH
Dojenje
Prema HZJZ-u, u RH je u 2019. godini oko 40% dojenčadi starosti 3-5 mjeseci bilo isključivo dojeno 11.
Udio dojene djece nije onakav kakav bi SZO želio, ali je u RH svakako veći od onog u SAD-u što je
dobro12. Niti ženama u RH nije lako dojiti, odnosno da dojenje nije nešto što treba uzeti kao stvar
isključivo osobnog izbora žene već uvelike ovisi o faktorima kao što su nedovoljna edukacija primalja
u rodilištima i patronaže te pedijatara. Svi oni znaju da je dojenje „dobro“, svjesni su prednosti
dojenja i znaju suhu fiziologiju dojenja no nemaju vještine potrebne kako bi pomogli ženi u uspostavi
dojenja. Odnosno, kada žena i beba imaju problema s uspostavom dojenja, uglavnom su prepuštene
same sebi, googlu, savjetima svekrve i mame (koje nisu dojile) i sl.13,14

No, Hrvatska ima barem jednu veliku prednost u odnosu na SAD, a to je plaćeni rodiljni i roditeljski
dopust.

Dakle, puno manje djece u RH ovisi o adaptiranom mlijeku u odnosu na SAD. No opet, značajan broj
djece je hranjeno adaptiranim mlijekom.

Adaptirano mlijeko
Gdje se proizvodi
Pretragom literature i „guglanjem“ nisam našla informacije kako adaptirano mlijeko dolazi na police
hrvatskih trgovina. Stoga sam mailom kontaktirala Hrvatsku agenciju za hranu i poljoprivredne
proizvode, Sanitarnu inspekciju pri Državnom inspektoratu RH te 2 proizvođača adaptiranog mlijeka
(Hipp i Nestle) sa konkretnim upitima. Odgovor sam dobila od Hrvatske agencije za hranu od koje
sam saznala da se adaptirano mlijeko ne proizvodi u RH te da je za tu tematiku zadužena Sanitarna jer
se radi o uvozu. Od Sanitarne nisam dobila odgovor. Od Hipp-a sam dobila odgovor da mi ne mogu
pomoći, od Nestle-a niti to.

5
No pregledom polica DM-a i Bippe da se zaključiti da, što se tiče zastupljenosti brandova, u RH
situacija ipak nije kao ona u SAD-u. Pregledom internetske stranice trgovine DM, našla sam
informacije predstavljene u tablici 115:

Tablica 1 Adaptirano mlijeko dostupno u trgovini DM*

Brand Proizvođač/uvoznik Zemlja porijekla

Aptamil Nutricia Milupa, Njemačka Irska
Novalac UP Medi-Europa SA, Švicarska Švicarska
Nan Nestlé Netherlands b.v Nizozemska
Nunspeet, Nizozemska
Babylove dm-drogerie markt GmbH + Njemačka
Co., Njemačka
Hipp HiPP Croatia d.o.o. Ulica kralja Njemačka
Zvonimira 1, 44400 Glina,
Hrvatska**
Bebimil HiPP Croatia d.o.o. Ulica kralja Europska unija
Zvonimira 1, 44400 Glina,
Hrvatska**
*izvor: web stranica DM-a https://www.dm.hr/bebe-i-djeca/prehrana-za-bebe-i-djecu/mlijeko-za-
bebe?allCategories.id0=050502&pageSize0=30&sort0=editorial_relevance&currentPage0=1

**iz kratke prepiske mailom s jednom članicom Udruge RODA saznajem da je Hipp doista imao
proizvodni pogon dječje hrane u Glini, no obzirom da Agencija za hranu tvrdi da nema registriranih
proizvođača adaptiranog mlijeka, zajedno smo zaključile da se taj pogon fokusirao na proizvodnju
kašica i sl. te da više ne proizvodi adaptirano mlijeko.

Iz članka na portalu Women in Adria doznajem, iz intervjua s članicom Udruge RODA, da „Ono što
znamo je da je Irska najveći proizvođač adaptiranog mlijeka u Europi. 80 posto baze za mliječnu
formulu nastaje upravo u Irskoj.“16 Pitanje je radi li se o jednoj tvornici ili više tvornica, koji su razlozi
da se baza tamo proizvodi u tolikoj mjeri u odnosu na druga mjesta, gdje je smješteno preostalih
20%...

Iz ovih podataka se čini da ne potiču sva mlijeka iz samo jedne tvornice što je dobro, no svakako bi
trebalo detaljnije proučiti npr. gdje se u Europi uzgajaju krave od čijeg mlijeka se proizvodi adaptirano
mlijeko te ostale detalje procesa proizvodnje adaptiranog mlijeka kako bi se utvrdilo da neki dio
procesa ipak ne ovisi o samo jednom proizvođaču/pogonu.

6
Dakle, u RH ne postoji proizvodnja adaptiranog mlijeka, ovisimo o uvozu. Dobra vijest je da nema
monopola što se tiče zastupljenosti proizvođača adaptiranog mlijeka. No, ne mogu sa sigurnošću
tvrditi da ne postoji monopol u proizvodnji pojedinih sastojaka mlijeka. Također, 80% baze za
adaptirano mlijeko dolazi iz jedne zemlje, Irske, no ne mogu točno definirati što to znači što se
dostupnosti adaptiranog mlijeka tiče.

Zakon o strateškim robnim zalihama

Robne zalihe stvaraju se u svrhu osiguranja osnovne opskrbe stanovništva Republike Hrvatske:

 u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti

Republike Hrvatske
 u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje
koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje
građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje
znatnu gospodarsku štetu te velike nesreće ili katastrofe
 u slučaju velikih prirodnih nepogoda i tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa 17.

Na popisu robe koja može činiti strateške robne zalihe nema adaptiranog mlijeka17.

Sporazumi solidarnosti
Postoji klauzula solidarnosti (članak 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) u kojemu se
navodi da su države članice EU obvezne zajednički djelovati kad je jedna od njih žrtva terorističkog
napada, prirodne nepogode ili nesreće izazvane ljudskim djelovanjem18. Ne znam bi li nestašica
adaptiranog mlijeka spadala ovdje. Vjerojatno ne bi. Dakle, RH bi trebala potpisati bilateralne
sporazume o razmjeni adaptiranog mlijeka u slučaju nestašice, po mogućnosti sa zemljama koje
imaju proizvodnju, recimo Irskom.

Procjena rizika od nestašice adaptiranog mlijeka u RH i

upravljanje rizikom
Rizik = (vjerojatnost x intenzitet) x (izloženost x osjetljivost)19

Ako po ovoj formuli pokušamo procijeniti rizik, ali više na kvalitativan način, na temelju svega do sad
napisanog i ako uzmemo da postoje gradacije svih parametara „malo“, „srednje“, veliko“, onda bi
rizik od nestašice adaptiranog mlijeka bio „srednji“.

Vjerojatnost nestašice = mala

Intenzitet = mali

7
Izloženost = velika (oko 60% dojenčadi konzumira adaptirano mlijeko)

Osjetljivost = velika

Rekla bih da je rizik „srednji“ – rizik da će se opasnost dogoditi je mali, ali osjetljivost na opasnost je
velika.

Upravljanje rizikom od nestašice adaptiranog mlijeka u RH

Koraci koje je potrebno poduzeti kako do krize ne bi došlo:

1) osigurati da što manje dojenčadi uopće treba adaptirano mlijeko

 njegovati kulturu dojenja (fokus na očuvanje institucije rodiljnog i roditeljskog dopusta, fokus
na izobrazbu primalja i patronaže kako pomoći majci u uspostavi dojenja, a ne samo raditi
pritisak majkama kako je dojenje super, fokus na jačanje Baby friendly hospital incijative)
 njegovati kulturu doniranja majčinog mlijeka i razvijati svijest društva o postojanju banke
humanog mlijeka, raditi na daljnjem razvoju banke
 edukacija majki i zdravstvenih djelatnika o sigurnim načinima neformalnog dijeljenja mlijeka
među majkama (engl. informal milk sharing) – ovo se ne čini sigurnom opcijom no žene to
rade pa se onda treba pobrinuti da to rade na najsigurniji mogući način
 u potpunosti implementirati Međunarodni pravilnik o načinu reklamiranja i prodaje
nadomjestaka za majčino mlijeko (popularno zvani „Kod“) u zakone
2) osigurati da do nestašice adaptiranog mlijeka ne dođe
 detaljno opisati proces dolaska adaptiranog mlijeka na hrvatsko tržište-od proizvodnje
pojedinih sastojaka do dolaska gotovog proizvoda na police i identificirati korake u kojima bi
potencijalno moglo doći do problema
 ukoliko previše ovisimo o jednom izvoru, potaknuti suradnju s drugim izvorima
 njegovati slobodno tržište bez državnih intervencija u smislu favoriziranja pojedinih
proizvođača
 adaptirano mlijeko staviti na popis robe koja može činiti strateške robne zalihe
 osigurati bilateralne sporazume među državama iz regije koje nisu članice EU o razmjeni
adaptiranog mlijeka u slučaju nestašice
3) razviti protokol tj. standardni operativni postupak (SOP) za slučaj da do krize dođe

Najrazumnije bi bilo da je za sva 3 koraka zadužen HZJZ, no kako je u RH politika iznad svega pa čak i
javnog zdravstva, da idemo raditi na ovome, bilo bi zaduženo Ministarstvo zdravstva. Korak 1 zapravo
nadilazi temu ovog eseja, on bi se proveo osnivanjem Radne skupine pri ministarstvu za očuvanje
dojenja (u stvari nešto slično i postoji) koja bi onda dalje delegirala poslove. Za korake 2 i 3 bilo bi
potrebno osnivanje posebne Radne skupine.

8
Što ako do nestašice ipak dođe?
Scenarij: u trgovinama u RH je dostupno 50% dosadašnje količine adaptiranog mlijeka, pogođeni su
svi inače dostupni brandovi.

Bio bi osnovan Krizni stožer MIZ-a, no ne u punom obliku kako je definirano Pravilnikom o ustrojstvu i
načinu rada Kriznoga stožera Ministarstva zdravstva, npr. nije potrebna suradnja s Oružanim
snagama.

Područja kojima bi Stožer upravljao (pisali bi se hitni protokoli):

1) Distribucija preostalog adaptiranog mlijeka -najugroženija populacija bi bila dojenčad koje

trebaju posebne formulacije adaptiranog mlijeka zbog bolesti, njima bi prvo išle postojeće
zalihe. Dalje bi prednost imala dojenčad do 6 mjeseci starosti isključivo hranjena adaptiranim
mlijekom (teško ide ponovna uspostava dojenja a još su premale za ozbiljno hranjenje
krutom hranom). Nakon njih rodilišta, ali tamo poticati dojenje (vidjeti točku 8). Nakon
rodilišta, dojenčad hranjena kombinacijom dojenja ili izdajanja i adaptiranog mlijeka do 6
mjeseci starosti. Na „zadnjem“ mjestu bi bila dojenčad starija od 6 mjeseci koja su hranjena
kombinacijom dojenja ili izdajanja i adaptiranog mlijeka.
2) Ograničavanje rasta cijena adaptiranog mlijeka
3) Ograničavanje količine koju jedna osoba/ustanova može kupiti odjednom
4) Poticanje uvoza drugih brandova kojih nije nestašica
5) Aktiviranje sporazuma solidarnosti s državama članicama EU
6) Poticanje svih pogona u RH koji imaju sposobnost proizvodnje adaptiranog mlijeka na
proizvodnju (primjer Hippov pogon u Glini, možda Podravka)
7) Suradnja s bankom humanog mlijeka na Rebru - agilno pozivati majke da doniraju mlijeko
banci humanog mlijeka i osigurati prijevoz mlijeka u druge županije.
8) Suradnja s rodilištima i domovima zdravlja - primalje u rodilištima i patronažu bi trebalo jako
brzo osposobiti da pomažu majkama s problemima uspostave dojenja (možda se čini da one
znaju o dojenju, ali ne znaju) te majkama koje se zbog krize odluče na relaktaciju (to je
postupak ponovnog uspostavljanja dojenja nakon prekida dojenja, i vrlo je moguć, ali traje
tjednima).
9) Edukacija obitelji pogođenih krizom -mame će se same snalaziti – kupovat/uzimat će majčino
mlijeko – tu treba upozoriti da paze čije mlijeko uzimaju; upozorenja roditeljima da se ne
upuštaju u kućnu izradu adaptiranog mlijeka; educirati o sigurnom kratkotrajnom davanju
kravljeg mlijeka prije 6. mjeseca života; savjetovati uvođenje krute hrane ako je dijete staro
bar 4 mjeseca; edukacija obitelji o prelasku na drugi brand mlijeka.
10) Letci za zdravstvene djelatnike

9
 11) Letci za obitelji
12) SOS telefoni

Zaključak
Rizik od nestašice adaptiranog mlijeka u RH ne čini se realan. No obzirom na osjetljivost populacije
koja bi bila pogođena nestašicom – dojenčad – potrebno je poduzeti sljedeće radnje:

njegovati kulturu dojenja kako bi što manje dojenčadi ovisilo o adaptiranom mlijeku, osigurati da do
nestašice ne dođe njegovanjem slobodnog tržišta kako bi se spriječio monopol pojedinih brandova,
stavljanjem adaptiranog mlijeka na popis robe koja može činiti strateške robne zalihe, osigurati
bilateralne sporazume sa zemljama u okolici te razviti protokol što ako do nestašice ipak dođe.

Reference
1. Pravilnik o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_122_2618.html [pristupljeno
20.05.2023.]
2. Jung J, Widmar NO, Ellison B. The Curious Case of Baby Formula in the United States in 2022:
Cries for Urgent Action Months after Silence in the Midst of Alarm Bells. Food Ethics.
2023;8(1):4.
3. Abrams SA, Duggan CP. Infant and child formula shortages: now is the time to prevent
recurrences. Am J Clin Nutr. 2022 Aug 4;116(2):289-92.
4. Imboden A, Sobczak B, Kurilla NA. Impact of the Infant Formula Shortage on Breastfeeding
Rates. J Pediatr Health Care. 2023 May-Jun;37(3):279-86.
5. Shah, Divya K. 2013. Is breast always best? A personal reflection on the challenge of
breastfeeding. Obstetrics & Gynecology 121 (4): 869–71.
6. Doherty T, Coutsoudis A, McCoy D, Lake L, Pereira-Kotze C, Goldhagen J, et al. Is the US infant
formula shortage an avoidable crisis? Lancet. 2022 Jul 9;400(10346):83-4.
7. American Academy of Pediatrics Urges White House, Congress to Take Comprehensive,
Urgent Action to Address Infant Formula Shortage
https://www.aap.org/en/news-room/news-releases/aap/2022/american-academy-of-
pediatrics-urges-white-house-congress-to-take-comprehensive-urgent-action-to-address-
infant-formula-shortage/ 2022 [pristupljeno 20.05.2023.]

10
8. Academy of Breastfeeding Medicine. Statement on Shortage of Breastmilk substitutes
https://www.bfmed.org/statement-on-shortage-of-breastmilk-substitutes [pristupljeno
20.05.2023.]
9. Kalaitzandonakes M, Ellison B, Coppess J. Coping with the 2022 infant formula shortage. Prev
Med Rep. 2023 Jan 30;32:102123.
10. The Harvard Gazette. How to cope with baby formula shortage. 2022.
https://news.harvard.edu/gazette/story/2022/05/what-parents-should-know-and-do-about-
baby-formula-shortage/ [pristupljeno 20.05.2023.]
11. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2019. godinu.
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2023/05/HZSLj_-_2021_v._05.2023..pdf
[pristupljeno 20.05.2023.]
12. World Health Organization. Global nutrition targets 2025: breastfeeding policy brief.2014.
https://apps.who.int/iris/handle/10665/149022 [pristupljeno 20.05.2023.]
13. Zakarija-Grković I, Boban M, Janković S, Ćuže A, Burmaz T. Compliance With WHO/UNICEF
BFHI Standards in Croatia After Implementation of the BFHI. J Hum Lact. 2018 Feb;34(1):106-
15.
14. Zakarija-Grković I, Šegvić O, Vučković Vukušić A, Lozančić T, Božinović T, Ćuže A, et al.
Predictors of suboptimal breastfeeding: an opportunity for public health interventions. Eur J
Public Health. 2016 Apr;26(2):282-9.
15. DM https://www.dm.hr/bebe-i-djeca/prehrana-za-bebe-i-djecu/mlijeko-za-bebe?
allCategories.id0=050502&pageSize0=30&sort0=editorial_relevance&currentPage0=1
[pristupljeno 20.05.2023.]
16. Women in Adria. Može li se nestašica dječje hrane u SAD-u preliti i na nas? 2022.
https://www.womeninadria.com/adaptirano-mlijeko-nestasica/ [pristupljeno 20.05.2023.]
17. Zakon o robnim https://www.zakon.hr/z/253/Zakon-o-strate%C5%A1kim-robnim-zalihama
[pristupljeno 20.05.2023.]
18. Eur lex. Klauzula o uzajamnoj obrani. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?
uri=LEGISSUM:mutual_defence [pristupljeno 20.05.2023.]
19. Nola IA. Upravljanje zdravstvenim i javnozdravstvenim rizicima u kriznim situacijama.
Priručnik za sveučilišni poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Udžbenici sveučilišta u zagrebu. Zagreb. 2021

11