Montenj bice predstavnik antickog skepticizma

kornelijus
mirandola
sekst empirik

Montenj ogledi o skepticizmu gdje se skepticizam nalazi u saglasju sa vjerom. Esej kao formu uvodi
Montenj.

Osnova vjere ne moze biti racionalno ustanovljena. Moralna svijet je srediste vjere. On je u covjekovoj
svijeti, u neznanju nalazio opravdanje za ocuvanje religijskih formi. Polazna tacka njegovih
razmisljanja bila je covjekova poziciija u prirodi. U oblasti razuma postoji veca razlika medju ljudima
nego izmedju covjeka I zivotinje. Nema tako izdajnicke zivotinje kao sto je covjek. Na taj nacin
zapocinje geerilski napad na kulturu koja dezorganizuje zivot ljudi. Sve sto je po mirandoli bio izraz
slave covjeka, da covjek moze da obrazuje svoj zivot kako hoce. Za montenja su to bile greske koje
predstsavljaju fantazmagorije razuma. Tako on ukida entuzijazam rane renesanse.